KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 37 (1)
1NDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1 Aprila 1932.
PATENTNI SPSS BR. 8746
Windeknechi Carl Augusi, ing., Berlin, Njemačka.
Uređaj za stvaranje slobodnoga proslora kod zgrada.
Prijava od 25 jula 1930.	Važi od 1 maja 1931.
Za športske i izložbene dvorane, bolnice, gospodarstvene proslorije, rastlinike i ine svrhe važno je, da se ograđeni prostori brzo pretvore u slobodne prostore i obratno. To se prema pronalasku zbiva tim, što je zgrada u cijelosti ili u dijelovima ra-stavljiva i što su cijeli odsjeci ili njihovi dijelovi pomicavi pomoću kotrljajućih ili klizavih nosnih sredstava.
Nekoliko primjera izvedbe predmeta pro-nalaska prikazano je na načrtu, te prikazuje:
Fig. 1 pogled sprijeda na rastavljivu zgradu;
Fig. 2 prerez prema liniji A —B na Fig. 1;
Fig. 3 perspektivni pogled zgrade, koja se sastoji iz pojedinačnih odsjeka zgrade, koji su uturani jedan u drugi;
Fig. 4 pogled odozgora na zgrade, koje se dadu uturati jedna u drugu, prema Fig. 3, a postavljene su na jedan jedini par sinja i nacrtane u nazupčenom stanju.
Fig. 5 pogled sprijeda prema Fig. 4;
Fig. 6 u povečanom mjerilu prerez prema liniji C-D na Fig. 5.
Fig. 7 pogled od straga na zgrade prema Fig. 6 i
Fig. 8 daljnja forma izgradnje.
Kod forme izradbe prema Fig. 1 i 2 počiva krov na potporanjima 3, a pomičan je pomoču kolufnica ili kliznih tračnica. Uz ove potporanje 3 vodene su postrane sti-jene 4 na kolutnicama, koje teku na tračni-
cama 5. Postrane se stijene dadu kao i krovni dijelovi pomicati u cijelosti ili kako je crtastom srednjom linijom i strjelicama naznačeno, razdijeljeni. Na načrtu je prikazana na desno cijela zgrada pomaknuta, a na lijevo polovica zgrade. Stijene 4 mo-gu biti i pomoču žglavaka zaklopive ili iza pomaknuča krova pomoču stupova i prevodnih sinja spustive dolje. Krov 1 previden je sa pomičnim dijelovima 2, koji se dadu u cijelosti ili razdijeljeni pomicati gore, dole ili na strane preko krovnih di-jelova. Krovni se dijelovi 1 mogu i, kako je crlotočkicama označeno na Fig. 2, preklopiti gore ili dole, oko tačaka naleganja na stubu 3, pri čem se kolutnice moraju nadomještati zglavkama. Sva ova pomica-nja mogu se preduzimali pojedinačno ili skupa.
Kod forme izvedbe prema Fig. 3 leže pojedini dijelovi zgrade poput škatuljejed-ni u drugima. Pri tom su predvidena 3 para zgrada 6, koje treba uturati jedne u druge, a sveka zgrada počiva poput saona ili pomoču kolutnica na tračnicama 7 tako, da ce zgrade dadu uturati jedna u drugu ili izvuči.
Da za svaki par zgrada, koje se imaju uturati jedne u druge, ne budu potrebne posebne tračnice, na kojima se kotrljaju, moguče je, da sve zgrade teku na jednom jedinom paru tračnica, kako se vidi iz forme izradbe na Fig. 4 do 8.
Jednako mogu i druge, na tračnicama
Din lo.
pomične plohe svih pojedinih dijelova, ko-ji leže jedan u drugom, bili izgrađene tako, da samo vanjski dijelovi počivaju na tračnicama, dočim se unutarnji upiru jedan o drugi i na vanjske dijelove prema Fig. 4—8.
Kod uređaja prema Fig. 4 i 5 razdijelje-na je središnja zgrada na jednako velike dijelove a i b, a slijedeči dijelovi zgrade a1; a.., odn. bj, b2 uvijek se za debljinujed-ne stijene suzuju. Obje središnje zgrade a i b dadu se pomicati skupa ili rastavljene. Središnja zgrada a odn. b počiva pomoču kolutnica c na prevodnim šinjama d. Unu tar di ela zgrade a nalazi se kolutnica e, o koju se dio zgrade at upire pomoču tračnice f, (Fig. 7). Na drugom kraju zgrade a, nalazi se kolutnica Cj, koja teče na tračnici d. Onda se nalazi unutar dijela zgrade a. kolutnica Cj, o koju se upire zgradin dio a2 pomoču tračnice ft. Zgradin dio a, imade na suprotnom kraju kolutnicu c,. Tim načinom teče svaka zgrada sa jed-nom ili sa više vanjskih kolutnica Cj, c2 odn. c’], c’» za zgradinu stranu b„ b2 na provodnoj tračnici d pa se uvijek upire o prvašnju zgradu pomoču unutarnjih prevodnih tračnica i kolutnica. Buduči da su nosne kolutnice smještene u unutarnjem dijelu stijena u žljebovima ili sl., mogu se zidovi pomaknuti sasvim blizu jedan do drugega, pa ovaj uređaj ne mora da pro uzrokuje gubitka na prostoru. Pomoču sti-kova ili sl. ograničuje se pomicanje pojedinih dijelova u druge.
Kod forme izradbe prema Fig. 6 i 8 počivaju tračnica f, f, unutar stijena a, a, zgrade, dok su kolutnice c’, c’j i td. pri čvrščene na slijedečim unutra ležečim sti-jenama zgrade.
Kod uređaja prema formi izradbe po Fig. 4—8 poduzimati če se odvažanje zgrada koje su uturane jedna u drugu sa razdjel-ne linije obih središnih dijelova a i b na obje strane u suprotnim smjerovima, što omo-gučuje brže odvažanje i potpuno osloba-đanje prije ugrađenoga i nadkrivenoga prostora.
Paientni zahtjevi:
1.	Uređaj za stvaranje slobodnoga prostora kod zgrada, naznačen tim, da je zgrada po sebi u cijelosti ili u dijelovima tako
rastavljiva, da su cijeli odsječci ili njihovi dijelovi pomoču kotrljajučih ili klizajučih nosnih sredstava pomicavi.
2.	Uređaj za stvaranje slobodnoga prostora kod zgrada, naznačen tim, da se cijeli krov ili dijelovi ovoga dadu preklopili, uturati jedna u drugu ili spuštati dole.
3.	Forma izradbe prema zahtjevu 1 i 2, naznačena tim, da je krov (1) podrazdije-Ijen i da se pomični dijelovi (2) krova dadu turati preko čvrstih (1).
4.	Forma izradbe prema zahtjevu 1—3, naznačena tim, da su zgrade sastavljene iz dijelova (a, a1, b, b', a2, b2), koji sč dadu kao kod dalekozora uturati jedan u drugi, a svaki je manji od sliiedečega za debljinu stijene odn. krova, i sastoje se samo iz stijena i krova.
5.	Forma izradbe prema zahtjevu 1—4, naznačena tim, da se u sredini zgrade sli-ču dva jednako velika dijela zgrade (a, b).
6.	Forma izradbe prema zahtjevu 4 i 5, naznačena tim, da vanjski dijelovi zgrade (a, a1, a2) koji se dadu uturati jedan u drugi, sjede na jednom jedinom paru tračnice (d) i da se oni, koji leže unutra (a1, a2) upiru jedan o drugi i o vanjske dijelove (a, a1)-
7.	Forma izradbe prema zahtjevu 4- 6. naznačena tim, da vanjski dijelovi zgrade (a i b) počivaju na prevodnim tračnicama (d) i da uškatuljene zgrade uvijek sjede pomoču tračnica (f, f) na koiufnicama (e, Cj) večih zgradinih dijelova, a osim toga još imadu na slob)dnom kraju kolutnice (c , Ca) odn. c’j c<2), koje kotrljaju na tračnici (d).
8.	Forma izradbe prema zahtjevu 4—7, naznačena tim, da su u žljebovima zgr, di-nih dijelova smještene tračnice (P, f,), na kojima sjede kolutnice (e\ e’,) uškatuljenih zgrada.
9.	Forma izradbe prema zahtjevu 4—8, naznačena tim, da su krajevi tračnica (f, f,) odn. (P, f’,) previnuti, tako da je pre-daleko izvlačenje dijelova zgrade isklju-čeno.
10.	Forma izradbe prema zahtjevu 1—9, naznačena tim, da kod na tračnicama pomičnih ploha, koje se dadu uturati jedna u drugu, samo vanjske počivaju na tračnicama, dočim se unutarnje upiru jedna o drugu i o vanjske pomične plohe.
n A
Adpäfenfbroj 8746,
! Pin 9.
*1	af	%	±l~ —	Ti b	b		^ h
/c*	Cl	c	c	e c'	
/ JZ	/..	/ yL—— -»i	/ J	r		5
Ti d 5				??	—				 	3«*- a
%		EL^	1	h	h
c	 S ČL	/c'	^_...i:	-D c ZR V	CK	ci
F tjj.B /	S’* ELj f / / ////S/S/y / s )* / } / y / / S S" S '7 '/“/"JI	/	1 M					k a	e/


__ -
v't ..
...\ - '
;




f ;;
■ VI	jft-wjj..
v:
iM '•■
.

- -»•
-

£

'r
. • ■ . - .
-








■ ;*• :• •
■
r

s -
?■*.


:
••••'
f;-

J •*'
. 'V	V. . .	;
'V.
., i;