JEDNA TUŽNA OBLJETNICA VLADIMiR gortak V7.K.1 Ovije emigracije Ima, uglavnom, dvije emigracije. One su različite po svome postanku one su različite po svome životu i one su različite po svome ishodu. Mada je sudbina gotovo svih emigracija istovjetna. ipaK se ove dvije emigracije, po svome k rabljem okončaniu, dijele. Jednoj je. tragičnim ude- som, sudieno, da izumre na tudietn tlu, dok je drugoj, božjom milosti, namijenjeno vra¬ čanje u domovirm sa pobjedničkim pokli- cima. Ima, uglavnom, dviie emigracije. Emigracija koja nastaje uslijed pobune iarodnih masa i za jednu novu vjeru prav¬ de i piavice, ta emigracija, koja bježi sa svoiim grijehovima sa rodne zemlje, osu- djena je da umre pred tim hodom historiie. Zbog toga je ona u tudjini statička. Emigracija koja nastaje zbog zavojeva- nja velikog močnog i tiranskog naroda nad malim narodom, ta emigracija, koja bježi sa svojom vjerom sa rodne zemlje da bi okupila sve narodne snage, vrača se uvijek sa pobjedom pravde i pravice. Zbog toga je ona u tudjini dinamička. Ima, uglavnom, dvije emigracije. N, N. Kao za vrijeiae svjetskoga rala U Engleskoj se osniva nova čeho- slovačka vlada. Pretsjednik če biti Dr. Benes. Za obrazovanje te vlade čine se velike pripreme ne samo u Engleskoj, nego i u Francuskoj i u mnogim drugim državama. Bivši poslanik čehoslovačke u Parizu, Osuski, održao je u radio govor, u kome je najavio, da je Francuska priznala čehosiovačku kao nezavisnu državu, ko¬ ja če imati svoju vojsku, koja če se bo¬ riti rame uz rame s Francuzima i En- glezinm. — Ta vojska bit če organizi¬ rana po čeho-slovačkim zakonima, a ofi¬ cir i bit če joj češi i Slovaci. Vojniči po¬ ložit če zaklet vu na čeho-slovačku di- žavu, a vojska bit če za svoje čine od¬ govorna čeho-slovačkoj vladi. Iste je tako u Francuskoj obrazovana i nova poljska vlada, kojoj je Engleska odobrila zajam od 5 mil. funti. Taj če zajam biti upotrebljen za finansiranje poljske vojske u Francuskoj. .Tednako če se u istu svrhu upotrebiti i 600 milijuna francuskih franaka koju je svotu fran¬ cuska vlada odobrila kao zajam Poljskoj Dosadašnji britanski amabasador u Var¬ šavi Kennard otputovat če za tjedan da¬ na u Pariz, gdje če biti akreditiran kod nove poljske provizorne vlade. 29 milijuna Siavena u Reichu Kako javljaju iz Berlina, diobom Poljske pripasti če Njemačkoj područje od 185 bi- ljada četvornih kilometara, dok sovjetska Rusija dobiva 204.000 četv. km. Područje sto če biti pripojeno Njemačkoj ima 1* milijuna Stanovnika, dok se broj Stanovni¬ ka, koji če pripasti Sovjetsko! Rusiji cijem na 15—16 milijuna. Nova Njemacka imati če prema lome 105 milijuna Stanovnika Prije početka rata s Poljskotn mulat Je Njemačka 86 milijuna Stanovnika, od toga 11 milijuna t. j. 12 pošto Siavena, i to 9 milijuna Ceha, 1 i P» milijuna Polaka, i pola milijuna Slovenaca i Slovaka. P r ? k ' , “" čenjem Poljske dobiva Njemacka zajedi s Danzigom 1 i po milijun Nijemaca i to milijuna Poljaka. Njemačka je tako P 05 ™, 1 ^ država sa 29 milijuna Siavena, t. !■ 28. pošto od ukupnog broja Stanovnika, u ovaj broj dakako nije uračunata Slovacka. Izmenjava narodnih manjšin Hitler je v svojem govoru od 6 oktobra omenil tudi naloge, ki so po zrušitvi Polj ske države nastale za nemško interesno sfero. Kot zadnjo točko je navedel problem nemških manjšin in tako le očrtal rešitev tega problema: »Najvažnejša naloga je nova ureditev narodnostnih prilik ali preselitev narodnih manjšin, ki naj ustvari boljše razmejitve kakor dosedanje. V tem pogledu pa ne gre samo za problem, ki bi bil omejen na to ozemlje (mislil je ozemlje, ki je tesno združeno s poljskim vprašanjem), temveč za nalogo, ki gre daleč preko njega. Ves vzhod in jugovzhod Evrope je deloma poln raztresenih nemških otokov. Prav v teh na rodnostnih otokih pa moramo iskati vzrok in razlog za stalne mednarodne zapletljaje.c S tem je Hitler tudi za vzhod in jugo¬ vzhod Evrope sprožil rešitev vprašanja nemških manjšin na način, ki ga je že prej uveljavil nasproti Italiji glede Nemcev v Južnem Tiroiu. Nemčija pa se ni ustavila samo pri sa mem predlogu, temveč ga je začela takoj tudi izvajali. Da, naglica, s katero se vrši izmenjava, naravnost preseneča. Medtem ko je za ureditev vprašanja Južnih Tirolcev predviden rok dveh let in je doslej, ako ne upoštevamo manjšega števila izseljencev, vsa akcija v Južnem Tiroiu omejena na de¬ kret italijanske vlade, ki urejuje izgubo italijanskega državljanstva, je bil Nemcem v Estonski, Letonski in Litvi stavljen iz redno kratek rok (v gotovih primerih celo samo 48 ur), v katerem se morajo odločiti ali za izselitev v Nemčijo ali za odpoved svojih narodnostnih pravic, in so že 8. ok¬ tobra, torej dva dni po Hitlerjevem govoru, prvi transporti Nemcev iz Letonske odšli v Nemčijo. V Južnem Tiroiu gre za okroglo 200.000 Nemcev, v vseh treh baltiških državah pa za nekaj preko 100.000, namreč za kakih 60.000 Nemcev v Letonski, za 30 do 40.00 ) v Litvi in za 18.000 v Estonski. Kakor je Nemčija v primeru Južnega Ti- rola z izselitvijo Nemcev iz tega ozemlja hotela dati Italiji najboljši dokaz, da nima in ne bo nikdar več imela aspiracij na to ozemlje, tako se je tudi sedaj nasproti Ru¬ siji odrekla svojim težnjam proti vzhodu in jugovzhodu. Tako je oficijozna »Deutsche diplomatisch-politische Korrespondenz« iz¬ rečno poudarila: »Dejstvo, da se je Nem¬ čija odločila, da nemške izseljence odpo- liče iz baltiških držav, dokazuje, da je Nemčija daleč od tega, da bi izkoriščala nemške izseljence za kake imperialistične cilje, ali da bi hotela z njihovo pomočjo ustvarjati povode za intervencijo. Obenem je to tudi dokaz, da Nemčija nima nikakih hegemonističnih ciljev.« Odpoklic nemških izseljencev je pač do kaz, da je nacistična Nemčija docela opu stila svoje prvotne namene in da je bistve¬ no izpremenila svojo politiko glede vzhodne in jugovzhodne Evrope. Ta odpoklic pa obenem tudi priča, da je nastal v Nemčiji popoln preobrat v ideolo giji o narodnosti. Nacistična Nemčija .je namreč v zadnjih letih propagirala nauk o »volkstumu« in še bolj konkretno o »deutschtumu«. Po tem nauku tvorijo vsi Nemci, kjerkoli na svetu bivajo, veliko eno¬ to, za katero se mora zavzemati nemška vlada. To teorijo o »volkstumu« so izdelali v potankosti in so jo tudi praktično z vsemi sredstvi izvajali, ne samo z literaturo, tem več tudi z dejansko pomočjo in z diploma- tičnim posredovanjem. Sedaj je očitno na¬ stal ■ preobrat, ki gre za tem, da se ti deli »deutsch turna«, ki bivajo zunaj okvira nemiške države, zopet vrnejo v njeno ob¬ močje. toda le prebivalci sami brez ozem¬ lja. .kjer sedaj bivajo in kamor so se v teku zadnjih stoletij naselili kot nemški pio¬ nirji. Ni naš namen, da bi v našem listu raz glavljali o vzrokih in razlogih, ki so do¬ vedli Nemčijo do globoke izpremembe svoje zunanje politike in svoje ideologije. Pač pa hočemo na kratko vsaj orisati načrte, ki jih ima Nemčija s temi izseljenci, in nove probleme, ki se s tem porajajo. Nemčija hiti predvsem s povratkom onih nemških izseljencev, ki so vojaški obvez¬ niki. Njoj je veliko na tem. da zapuste ti baltiške države, preden bi tja vkorakale ruske čete Nov problem pa se je sprožil sam po sebi z naseljevanjem teh vračajočih se‘Nem¬ cev. Kakor vse kaže, jih nameravajo na : seliti predvsem ali celo izključno na češkem in poljskem ozemlju, tako da bi s tem oja¬ čili tamošnji nemški živelj. Ker pa gre za itak močno obljudeno ozemlje, pripravljajo tudi že izseljevanje češkega, odnosno polj¬ skega prebivalstva ter se baje že vrše po gajanja z Rusijo, da bi one te izgnance sprejela. Nemški načrti so spričo tega dokaj jasni manj jasno pa je. kaj mislijo o tem priza dete narodnosti. Tudi je velika verjetnost., da bodo izpremembe, ki se tako proti volji prizadetih izvajajo, v poznejšem času prav take; ako ne še bolj nevarne točke za med narodno življenje v Evropi. Za enkrat je Nemčija začela izvajati svoj program v vzhodni Evropi, kdaj bo pričela s podobno akcijo tudi na jugovzho Ju, kakor je napovedala, ni še znano. P P. &wUkraiiwr WMPolen WM'Hafdtuben \Gtauer.kHm \StonzakeK >va njemačka karta prikazuje narodnosne prilike u Poljsko) po njemačkim poda- :ima i proejeni. Lljevo u donjem uglu Je tumač. Črno su Nijemci, onda redom irema dole BiJelorusJ, Ukrajinci, PoIJacJ, Kašubi (do obala istočnog mora), LJtvanci Letonci, Šlonzaki (Sleska). Iz ove karte bJ se mogle nazrljevatl granice poljskog uotektorata prema planovima Adolfa Hltlera. a isto tako se vide i problemi seobe maujina. Alandski otoki kot manjšinski problem Alandsko otočje, ki obsega kakih 300 večjih in manjših otokov in ki loči Botniški zaliv od Baltiškega morja, je postalo v zadnjem času izredno važno zaradi svoje lege in ni skoro dneva, da ne bi časopisi prinašali novih vesti z ozirom na to otočje, ki se ob njem križajo interesi ne samo ne¬ posrednih mejašev Finske in Švedske, tem več tudi Nemčije in Rusije. Manj znano pa je, da je problem Alandskega otočja tudi manjšinski problem in to stran hočemo v naslednjem obrazložiti. Alandsko otočje ni baš gosto naseljeno in niti ne more biti, saj ne nudi zato po¬ sebnih gospodarskih pogojev. Celotno pre¬ bivalstvo je okoli 30.000 duš. Po veliki ve¬ čini (okoli 90°/o) je švedske narodnosti in jezika. Alandsko otočje je bilo sestaven dei švedske celih šeststo let prav do leta 1809, ko je pripadlo Rusiji. Alandski otoki so postali mednarodni problem za časa krim¬ ske vojne, ko se je francosko brodovje iz krcalo v Bomarsundu. V mirovnem dogo¬ voru ki je zaključil to vojno, se je nam¬ reč Rusija obvezala, da ne bi nikdar utr dila Alandskih otokov ali jih uporabljala za pomorsko bazo. Jasno je, da je morala taka omejitev suverenosti biti velesili, ka¬ kršna je bila Rusija, neprijetna. Zato S6 je Rusija skušala otresti te obveznosti o priliki razdružitve Švedske od Norveške leta 1905. Toda ta poizk je ostal brez us¬ peha in šele med svetovno vojno, ko je stala Rusija na strani Anglije in Francije, je lahko utrdila te otoke proti Nemčiji. Ko si je Finska s pomočjo nemških čet leta 1918 priborila samostojnost, je vklju¬ čila v svoje ozemlje tudi Alandske otoke in sporazumno z Nemčijo in Švedsko podrla ruske utrdbe. Nastal pa je spor zaradi Alandskih oto¬ kov med Finsko in Švedsko. Švedska je utemeljevala svoje aspiracije na te otoke z dejstvom, da je prebivalstvo po večini šved¬ ske narodnosti in da so ti otoki bili pred rusko okupacijo švedska posest Finska pa ;,e smatrala Alandske otoke geološko in politično za sestavni del finskega ozemlja. Finska je že leta 1920 iz lastne inioija- tive dala Alandskim otokom dokaj široko deželskim PROLOM OBLAKA U TRSTU T rs t. — U nedjelju popodne bio Je u Trstu prolom oblaka. U mnoge podrumske prostorije, a i u ulične lokale prodrla Je voda, pa su bili pozvani u pomoč vatro- gascL Labin. — U Svetoj Nedilji kod Labi¬ na zapalila se staja Augustina Detoni. Sta¬ la je izgorjela do temelja, a u njoj oko 40 kvintali sijena. Dva vola, dvije krave i magarac na vrijeme su spašeni. Šteta iz¬ nosi oko 50.000 lira. upravno avtonomijo z lastnim zborom (Landstingom). S tem pa nikakor ni bil spor med Fin¬ sko in Švedsko zaključen. Švedska je iz¬ nesla spor pred Društvo narodov. Daši ni bila Švedska član sveta Društva narodov in Finska sploh ni bila niti včlanjena, je Društvo narodov vzelo, spor v pretres. Po razsodbi od 24 junija 1921 je Finska obdr¬ žala suverenost nad Alandskimi otoki, a se je morala obvezati, da bo dala prebival¬ stvu nova jamstva in da ne bo otokov utr¬ dila. Predvsem je zajamčila prebivalstvu rabo švedskega jezika v šoli in ohranitev posestnega stanja domačega prebivalstva. Švedski jezik se je proglasil za uradni je¬ zik, guverner mora uživati zaupanje doma¬ čega prebivalstva. Prebivalci Alandskih otokov so tudi prosti vsake vojaške obvez¬ nosti. Da bi se zadržal pritok Fincev iz ostalega ozemlja, je bilo določeno, da si pridobijo priseljeni Finci politične pravice šele po preteku petih let od dneva priselitve. Istega leta je bila sklenjena tudi pogod¬ ba o nevtralizaciji in neutrljivosti Alandskih otokov pod jamstvom Anglije, Danske, Fin¬ ske, Francije, Italije, Letonske, Nemčije, Poljske in Švedske. V zadnjih letih pa je vprašanje Aland¬ skih otokov postalo zopet aktuelno. Z na¬ stopom nacizma v Nemčiji in z odmevom tega gibanja ob Baltiškem morju, posebno še na Finskem, in s pojavom nevarnosti spopada med Nemčijo in Rusijo, sta se Finska in Švedska sporazumeli, da je za ohranitev nevtralnosti Alandskih otokov potrebna njihova utrditev. Proti tem name¬ ram pa so nastopili sami prebivalci Aland¬ skih otokov. Bali so se, da bi se tako sami zapleli v oborožen konflikt in da bi morali služiti vojake. Finski so očitali, da nastopa pod tujim pritiskom. Švedski pa, da je iz¬ dala interese svojih alandskih rojakov. Končno so se morali Alandci udati, pristali so na utrjevanje otokov in na uvedbo ob¬ vezne vojaške službe, pod pogojem, da do¬ bijo častnike, ki govore švedski. Že januarja meseca letošnjega leta sta se Finska in Švedska dogovorili glede utr- jevalnih načrtov, na te načrte sta pristali pozneje še Norveška in Danska. Zadeva je prišla pred Društvo narodov, kjer je nale¬ tela na odpor Rusije. Svet Društva narodov je spričo nepremagljivih divergenc priznal svojo nekompetenčnost. Finska in Švedska sta v toku nadaljnih dogodkov začela prak¬ tično izvajati svoje načrte. Uprav to utrje¬ vanje Alandskih otokov je bil povod, ako ne razlog, da je Rusija po zlomu Poljske zahtevala od Estonske prepustitev otokov Oesel in Dago, in da bo verjetno zahtevala od Finske razne otoke v Finskem zalivu in bržkone tudi utrditev Alandskih otokov, takrat seveda pod ruskim nadzorstvom in z ruskim sodelovanjem P. P. nastanita plaeena u gotovom God. XI. Broj 41. Uredništvo i uprava ZAGREB, MASARTKOVA 28a Telefon 67-80 Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA, Erjavčeva 4a (J Zagrebu, 13. oktobra 1939. Pojedini broj Din I.— SKUPLJAJMO NARODNO BLAGO IZ ISTRE! ONO NAJRJECITIJE GOVORI, DA JE ONO ZEMLJA NAŠA, DA JE ONO KRV NAŠA! STRANA 2. »ISTRA« rfKUj 41. MALE VIJESTI — Ruske vojničke Vlasti več su po¬ čele prebacivati svoje zrakoplovne snage u Estonsku pa je na uzletištu u Balči- kiju sada več oko 500 sovjetskih ratnih aeroplana. * — Prema vijestima iz Revala ruska vojska če preči estonsku granicu i za- posjesti položaje, koje su dogovorile ugo¬ vorom. Estonske Vlasti ispražnjuju škole, neke hotele i bolnice za smještaj ruske vojske. ♦ — Mnoge hiljade turista, koje je rat zatekao u Americi, neče morati da se vrate u evropske zemlje po isteku vizu¬ ma. Oni mogu da se zadrže u Americi do svršetka rata. ♦ — Poljsko zlato u vrijednosti od 200 milijuna zloti odvezao je engieski brod »Eucene« i pohranio ga u Aleksandriji u Egiptu. * — češka nacionalna himna, koja je prije bila zabranjena u Protektoratu, ponovno se čuje sa praške radio stanice ■ i u vrijeme, kada čak i njemačka štam- pa javlja o hapšenju velikog broja Čeha * — Poljska je doživjela četiri diobe: 1773, 1793, 1795 i evo četvrti put ove go- dine. * Talij anska ratna mornarica bit če ovih dana opet povečana za jednu jedi- nicu. Dne 28 o. mj. bit če u Genovi u more puštena nova krstarica »Impero od 35.000 tona. * — Izdaci u svjetskom ratu samo na ratne potrebe iznosili su dnevno: 1914 god. 2 milijarde 250 milijuna, 1915 god. 4 milijarde 125 milijuna, 1916 god. 6 mi¬ lijardi, 1917 god. 10 milijardi 500 mili¬ juna i 1918 god. 13 milijardi 500 milijuna dinara dnevno. * 142 bataljuna fašističke milicije ulaze ti sastav talijanske redovite vojske. * Milicija u Buzetu, Pazinu i drugim istarskim gradovima razoružana je. Iz Tr¬ sta su došli kamioni, koji su bez prethod- ne obavijesti jednostavno pobrali tamoS- njoj miliciji sve oružje i odvezli ga. * Novine javljaju da se njemačko-talijan- ska granica na Bremenu utvrdjuje i za- gradjuje bodljikavom žicom. * ZAHVALA Gospodin dr. Ivan Prodan, apela- cioni sudija u Novom Sadu, poslao je Istarskom akademskom klubu u svrhu' pripomoči svotu od 50 dinara. Istarski akademski klub se ovim putem naj- toplije zahvaljuje. Usgsjeti Ljube Segvfča Trst. — Ljubo Šegvič, poznati pjevač iz Splita koji ima prekrasan bas na stupio je na poziv Dopolavora kemičara i otpjevao nekoliko opernih arija na kon¬ certu. S njim je nastupio i tenor Cerovac. Kritika se je o Šegvičevu uspjehu vrlo povoljno izjavila. Svadje u obiteij! pred sudom P u 1 a. — Na tribunalu održala se je rasprava proti Ivanu Stokoviču pok. Antu- na iz Barbana od 24 godine. On se je radi nekih sitnica svadjao sa svojom majkom, pa joj ie bacio u glavu neki predmet, za- tim ju ie udarao štapom i konačno vukao za kosu, te joj je nanio ozlijede tako, da se morala liječiti osam dana. Sud ga je za ovaj nečovječni postupak prema majci osudio na 6 mjeseci i 20 dana zatvora. Druga rasprava bila je takodjer radi ozlijede, ali ovdje se radilo o ženi, koja je tukla muža. Rasprava se vodila proti Pumi Mišan rodj. Rojnič iz Bokordiči. Muž se s njom svadjao, jer bi se znala opiti. Kad ju je jednom radi toga korio, ona je navalila na njega i ugrizla ga za gornju usnicu. Radi te povrede sud ju je osudio na 4 mjeseca i 15 dana zatvora. Isto na tribunalu izrečena je osuda Tomi Rosa iz Vrsara, koji je zlostavljao svoju ženit. Osudjen je na godinu dana i 9 mje¬ seci zatvora. Odvezeni m bolnic« Motovunski Novaki. — Mate j Bertoša (sada Bertozzi) kome su 32 godi¬ ne, pao je s bicikla tako nespretno, da je razlupao svu glavu. Odvezen je u trščan- sku bolnicu, gdje je konstatirano da Je | njegovo stanje veoma opasno. * Gologorica. — U trščansku je bol¬ nicu otpremljen 37-godišnji Ante Ilič, koje-I mu je u tučnjavi razbijena glava ciglom. 1 njegova je rana dosta teške naravi. Uplsi ts pazlasski konvikt Pazin. — Započelo se s upisima u naš nekadašnji djački konvikt, koji sada nosi ime »Fabio Filzi«. Bit če primljeno oko 100 pitomaca iz Julijske Krajine a i z drugih krajeva Italije. Za konvikt, koji ie j lijepo i moderno uredjen, pravi se velika [ reklama. RIBARSKE LADJE V JU LISKI KRAJINI IN ZADRU Za presojanje ribarstva ne zadostuje za posamezne kapitanerije pa hočemo na- . . _ u u . i. i v i _ • i _ l r\ A i < Ir toki pregled zaposlenih ribičev, temveč je tre¬ ba podrobneje poznati tudi število razpo¬ ložljivih ladij, njihovo vrsto in tonaže ter območje, v katerem lahko ribarijo. Zato podamo v nasljednjem najprej pregled la¬ dij. ki so bila registrirana na dan štetja, vesti tudi število aktivnih ladij. Kot take smatra uradna statistika one, ki so bile aktivne ob času štetja, poleg tega pa še tiste, ki so bile tedaj sicer neaktivne a so bile aktivne leta 1936. Kapitanerija Trst Tržič Piran Rovinj Gradež Koper Izola Poreč Sesljan Ribarske ladje zabeležene 10. maja 1937. jadrnice z parniki motorniki motorjem jadrnice vkupno 265 115 89 168 294 134 161 66 20 1 1 1 2 15 2 5 23 barke 254 114 86 153 292 129 129 66 20 Že iz teh podatkov jasno izhaja, da je 2.5 t. Parnikov je bilo le malo ( 6 ) s pov- ribarstvo dokaj primitivno in da se opira še vedno v glavnem na navadne ribiške barke. Še bolj značilna ie slika, ako upo¬ števamo tonažo in število dni, ko se je ribarilo. Pregled aktivnih ladij po tonaži in lovni dobi 1. 1936. Številke označujejo: število ladij —- od teh brez podatkov o lovni dobi — tonaža — lovni dnevni. Število ladij je razmeroma veliko (2956), toda tonaža je dokaj skromna (7235.7 ton). Povprečna tonaža ladje je tedaj okroglo prečno tonažo 290, motornih ladij je bilo prav toliko, toda njihova povprečna tona¬ ža je bila le 33.1. Še skromnejša je tonaža jadrnice s pomožnim motorjem, namreč povprečno 9.2 t. Jadrnic brez motorja je razmeroma malo, njih povprečna tonaža pa neznatna (8.2 t). Največ je bilo seveda navadnih ribiških ladij s povprečno 1.2 to¬ ne. Po teh podatkih je razumljivo, da se je lov v glavnem omejeval na obrežja. Le 18 jadrnic s pomožnim motorjem (in sicer 16 od reške in po ena od zadrske in pulj¬ ske kapetanerije) je lahko raztegnilo svoj delokrog na Sredozemno morje, za lov zu¬ naj Sredozemskega moria pa so prihajali v poštev sami parniki, ki so vsi registri¬ rani pri tržaški kapitaneriji. Od ribarskih bark v območju tržaške kapitanerije se jih je 208 bavilo z lovom med lagunami. • O lovu samem na žalost nima uradna statistika nobenih podatkov. Pač pa izve¬ mo iz uje marsikaj o ribogojstvu. V po¬ štev prihajata samo kapitanerija v Trstu in Pulju. V tržaškem območju se bavijo z gojitvijo bele ribe in jegulj, v puljskem območju pa s kamenicami, V tržaškem ie območju bilo 75 gojišč, od katerih sta bili dve ob izlivi rek. 56 pa po priročnem, 7 po umetnem in 9 po podzemskem kanalu v zvezi z morjem. Površina gojišč znaša 1088 hektarov. Leta 1936 so celotno izlo¬ čili 12,844.000 mladičev bele ribe in 932.000 jegulj. Gojišča so bila po večjem delu ( 59 ) v rokah poklicnih ribičev. Zaposlene so bile pri vodstvu 24 osebe. Od članov dru¬ žine so sodelovale 93 osebe. Poleg tega je bilo stalno nameščenih 49 ribičev, prilož¬ nostno pa 45. _V puljskem območju sta bili dve go¬ jišči kamenic (ostrig) in sicer ena v morju in druga v neki dragi. Površje obeh je okro¬ glo 100 ha. L. 1936 so razobesili 2,100.000 kamenic. Celotno je tu zaposlenih 7 oseb. Ako bodo napovedane monografije o ri- barstvu prinesle še druge pomembnejše podatke, se bomo tudi v našem listu na ta problem zopet vrnili. — L. C. DROBIŽ — Ročinj. — Aretiran je bil Hllarit Perkon, ker je ukradel delavcu Alojzu čebaju uro in zlato verižico. * — Gorica. — Dne 24. septembra i 6 umrl goriški podprefekt dr. Ivan Car- nevali. * — Gorica. — 30-letnemu trgovcu Karlu Cotiču iz Komna so tatovi odnesli 10 kg slanine, 1 mortadelo, nekaj teste¬ nin, vse konzerve in 300 lir drobiža. ★ — Gorica. — Policijske oblasti so pri preiskavi v uradu 29-letnega Marija Hauserja iz Trsta našle nad 4 stotov raznovrstnih jestvin. Ker je kopičenje blaga prepovedano po zakonu z dne 3 sept. t. L, bo Hauser prišel pred so¬ dišče. ♦ — Gorica. — 22 trgovcev je bilo pred časom naznanjenih, da so prodajali po višjih cenah, kakor je predpisano. Ker pa so sedaj ugotovili, da je cene sadju in zelenjavi težko določiti zaradi vednih sprememb, so bili vsi oproščeni. Kazno¬ vanih pa je bilo 10 trgovcev s kaznimi od 200 do 500 lir zaradi povišanja cen surovemu maslu, slanini itd. * — Gorica. — Fašistična organizacija je razposlala na tisoče tablic vsem tr¬ govcem, ki jih morajo obesiti v svojih lokalih. Na njih je sledeči napis: »Tukaj se ne delajo diskusije in predvidevanja visoke politike in visoke strategije. De¬ lajmo!« ♦ — Gorica. — Alojz Vižin Iz Renč in Andrej Cej iz Gorice sta javila policiji, da so jima neznanci ukradli kolesa. * R i j e k a. — Ovdje je umro liječtiik dr. Leo Lenac uz Grošiča poznati borac za talijanstvo Riieke. * — Trst. — Jesensko enakonočje je prineslo veliko spremembo vremena. Pojavila se je tudi ostra burja, ki je znižala temperaturo na 9 stopinj. Za¬ radi tega je že marsikdo segel po suknji. Burja brije z brzino 75 km na uro in je povzročila celo vrsto manjših nesreč. Zaradi tega je bilo na trgu zelo malo rib. * — Trst. — 19-letni Vladimir Mahnič, pekarski pomočnik iz Dekanov, je padel, ko je šel čez vaški trg in si zlomil nogo. * — Trst. — 20-letnemu B. Rudešu iz Opčin so ukradli kolo vredno 450 lir. Izpred goričkega sedišča Gorica, oktobra 1939. — Sodišče je izreklo sledeče obsodbe: 34-ietna Rafae¬ la Albrechtova je bila kaznovana na 2 meseca in 10 dni zapora ter na plačilo stroškov, ker je ranila brata in trpinčila starše; Stanislav Cingerle, star 26 let, Josip Cingerle star 22 let m Henrik Ušaj star 20 iet. vsi iz Vitovelj, so dobili po 6 mesecev zapora in 4840 lir den. kazni, ker-su kuhali žganje; Albert Biz¬ jak, star 37 let in Anton Bizjak star 65 let, sta dobila vsak po 350 lir den kazni in plačati morata sodni.jške stro¬ ške. ker so jima dobili nekaj pritiho¬ tapljenega tobaka. Oproščen je bil 75- letni Anton Rijavec, ker sc ga spoznali za slaboumnega m nedgovornega za tajno kuhanje žganja Zaradi pomanjka¬ nja dokazov je bil oproščen. Nikolaj Bi- zalj, star 26 let iz Grahovega. Obtožen je bil, ker je naznanil Lovrenca. Rudolfa Leonharda in Ladislava Kemperla da so ga ranili, kar pa ni biio res KAZNOVANE MLE1C ATTISE Trst, oktobra 1939. — Zaradi prodaje slabega mleka so bile naznanjene sle¬ deče mlekarice: Angela Ivančič iz Sv M. Magdalene Spodnje. Josipina Kra j iz Gabrovice (Zgonik). Angela Peios 1 z Kopra, Roza Maršič iz Boršta.. Manja Guštin iz Vei Repna, Marija vd Punč iz Vei. Repna Antonija Švab iz Šmarij Amalija Bole iz Zagreba (Zgonik 1 Vik¬ torija Bekar iz Dan, Marija Furlan iz Opčin, Ivana Mihelčič iz Dan, Marija Taučar iz Vel. Repnega, Pavla Gerian z Vel. Repnega in Pavla Gombač iz Lo- njerja. Stara granata ga fe ranila Gorica, sept. 1939. — Ko je 18 -let- fh Anton širok iz Stare gore kopal na njivi, je zadel s krampom ob staro gra¬ nato manjšega kalibra, ki je bila zarita, globoko v zemlji. Granata je eksplodi¬ rala in ga ranila po vsem telesu. Zdrav¬ niki upajo, da bo ozdravel v 30 dneh, če ne nastopijo komplikacije Tragična smrt služkinja črni vrh, oktobra 1939. — Dne 21 se¬ ptembra se je v hiši Jakoba Rupnika a Novega sveta pripetila smrtna nesreča, ki je zahtevala življenje služkinje Mari¬ je Bogataj. Ko je stopila na senik po se¬ no , se ji je nenadoma zlomila stopnji- ca na lestvi in Bogatajeva je padla na tla ter udarila z glavo ob oster kamen. Zaradi počene lobanje je po nekaj urah izdihnila BROJ 41. »ISTRA* STRANA 3. PREGLED VANJSKE POLITIKE VELIKI HITLEROV GOVOR MANJINSKI PROBLEMI PRESELJENJE NJEMAČKIH MANJINA ko ji je sva svjetska javnost očekivala s velikom znatiželjom ni j e unio mnogo jasnoče u mutnu situaciju u Evropi. Dok s jedne Strane štampa naklonjena po- litici osovine Rim—Berlin tvrdi da on daje bazu za mirovne pregovore, koh se može odmah započeti, demokratska engleska, francuska i američka štampa tvrde, da se na toj bazi o miru ne mo¬ že pregovarati, j er da njegovi zahtjevi pretstavljaju pokušaj diktiranja mira, kod ko j eg da si Njemačka i Sovjetska Rusija pridržavaju slobodne ruke u isto- čnoj, srednjoj i jugoistočnoj Evropi. Ko- n &čnl odgovor na Hitlerove prijedloge nije j oš došao ni iz Engleske ni iz Fran- cuske. Lloyd George je istina odmah iz- javio, da bi bilo potrebno započeti od¬ mah pregovore s Njemačkom, no njego¬ vo mišljenje, iako je cijenjeno, nije mje- rodavno. čeka se što če reči Chamber-; lain. S druge strane Italija kao mirovni posrednik trsi se da što prije dodje do pregovora. Grof Ciano je več prilikom svog posjeta u Berlinu 1 listopada, pred- ložio jedan strogo povjerljivi plan, što ga je izradio Mussolini. Ovaj plan pred- vidjao je, izmedju ostaloga, nezavisnu poljsku državu s nešto manj im opsegom, nego što je bila stara Poljska. Tu bi poljsku državu garantiralo pet velikih evropskih sila: Italija, Francuska, En¬ gleska, Njemačka i Rusija. U tu bi se svrhu sastala jedna konferencija, koja bi tom prilikom pretresla i sva ostala otvorena pitanja, kao na pr. pitanje ko¬ lonija, razoružanja, novog privrednog uredjenja i t. d. Kažu da je von Ribbentrop taj plan u cijelosti odbio, pa su zaista neke no- vine kratko nakon toga donijele vijest, u kojoj su demantirale, da bi Mussolini uopče posredovao. činjenica je ipak, da je Hitler podvukao u svom govoru živu želju da se započne pregovarati o miru, jer da on naprama Franc,uskoj i Engle- Zagreb, — Strani listovi javljaju, da je niedju Jugoslavi.iom, Madžarskom i Ru- munjskom sklopljen sporazum o demobili¬ zaciji njihovih snaga na granici. Listovi naglašuju, da se sve države na jugoistoku Evrope trude da se što prije vrate u nor¬ malno stanje. Ne može biti ni govora o to¬ rne, da bi Italija, Madžarska, Jugoslavija i druge balkanske države izdavale uzalud Diplomatski urednik »Reutera« izjavlju- je, da bez obzira na odredjene odredbe ru- sko-njemačkog ugovora o prijateljstvu do sada nijesu učinjeni nikakvi zajednički ru- sko-n.iemački napori za obustavljanje rat- nog stanja. Situacija izmedju Njemačke i Rusije je nešto nejasna. Nedavni dogodjaji u oblasti Baltičkog mora teško se daju ra- zum.ieti. Iznenadjuje žurba s kojom se svi Ni- jemci evakuiraju iz triju baltičkih država, te izaziva mnoge pretpostavke. Mnogi od tih Nijemaca imučni su trgovci i privred- nici, kojih su predci naseljeni u oblasti Bal¬ tičkog mora vjekovima, a njima je dano sa¬ mo 48 sati, da se isele u Njemačku. Isto tako pozivanje finskog delegata u Moskvu može imati zanimljive posljedice. _ Skoj nema nikakvih zahtjeva, a da Ita¬ lija i nadalje živo radi na tom da se sa- dašnje nesnosno stanje u Evropi likvi¬ dira. Zahvačanje Sovjetske Rusije u sasvim evropske političke probleme, čini se da je mnoge državnike uznemirilo. Nju se držalo po strani več niz godina, pa je se nije pozvalo čak ni na lanjsku kon- ferenciju u Miinchen, kad se radilo o opstanku njezinog saveznika čeho-Slo- vačke. Sada se je medjutim pojavila na poprištu i povela u riješavanju poj edi¬ nih problema u istočnoj, jugoistočnoj i srednjoj Evropi glavnu riječ. Svakako je Rusija svojim zah vatom u Poljsku — ma kako to možda para¬ doksalno zvučilo — mnogo učinila za evropski mir. Kad Rusija ne bi bila in¬ tervenirala i okupirala Poljsku sve do madžarske i rumunjske granice, rat bi još trajao. Njemačka bi vojska bila poti- skivala poljsku, koja bi se bila povlačila prema rumunjskoj granici. Ogromne bi se poljske snage bile povukle u Rumunj- sku, sigurno je da se ne bi bile dale ra- zoružati, nego bi i s rumunjskog terito¬ rija nastavile ratovanjem. Njemačka bi ih vojska, naravno, progonila i na ru- munjskom teritoriju, čime bi i Rumunj- ska, sve nehotice, bila Uvučena u rat. Njemačka bi doprla do Črnoga mora. što bi se sve dalje iz toga bilo izleglo Bog bi sam znao. Prodorom u Poljsku, Rusija je zadrla duboko u Evropu. Pri¬ tiskom na male pogranične sjeverne dr¬ žavice ona je došla opet na Baltik, a na jugu je ugovorom s Turskom, koja če sada morati zatvoriti Dardanele, osigu- rala svoja petrolejska polja u Baku-u. A osim toga hoče ona da se i inače ču- je i uvažava i na drugim poljima njezi- na riječ. Sve je to na velo odgovorne faktore da požure s likvidacij om svih sporova, pa svi žele što prije da se sklo¬ pi mir. Kakav če to mir biti i čija če ga koža platiti, vidjet če se u naj skorij e vrijeme. milijune za držanje vojske pod oružjem na granicama samo zato, jer se neke druge države nalaze u ratnom stanju. Italija, Ma¬ džarska i Jugoslavija su se u tom smislu dogovorile. Posebno če se izmedju Jugo¬ slavije i Madžarske stvoriti takav odnošaj. da budu mogle poslati kučama svoje ob¬ veznike. Odgovarajuči na prigovore Vatikanskog lista »Osservatore Romano«, da nacional- socijalizam i fašizam danas više ne pred- stavljaju branu protiv komunizma u Evro¬ pi kao dosad. talijanski ministar Farinacci piše u svom listu »Regime Fascista«: »Mi smo kazali, ponavljamo i potvrdju- jemo, da smo bili antikomunisti, to jesmo i bit čemo i nadalje, premda potpuno odo¬ bravamo vješti potez njemačke diploma¬ cije, da drži daleko od sebe jednu državu od 170 milijuna, i da je okrene protiv svo¬ jih neprijatelja«. Berlin. — Neutralni posmatrači u Berlinu pokušali su dobiti potanje in¬ formacije o Hitlerovom prijedlogu, da se njemačko manjinsko pitanje u dru¬ gim državama uredi na sličan način kako je bilo uredjeno u Južnom Tirolu, t. j. da se Nijemci presele iz drugih država u Njemačku. Mišljena je tu u prvom redu Jugoslavija, gdje se nalazi najbrojnija njemačka manjina, zatim Madžarska i Rumunjska. Do toga pri- jedloga došao je navodno Hitler u sa- vezu sporazuma s Rusijom. Taj spora¬ zum naime predvidja, da če se iz Ru¬ sije iseliti 250.000 Nijemaca. Isto če se tako iz onog teritorija Poljske, koji je pripao Rusiji iseliti svi Poljaci u Polj¬ sku. Tih ima oko 2 milijuna. Naprotiv če Ukrajinci koji su ostali u njemačkim granicama biti preseljeni u rusku Ukra- jinu. Slovenska društva na Koroškem Kakor smo že poročali, je Slovenska prosvetna zveza v Celovcu dobila letoš¬ nje poletje od državnega komisarja za dru¬ štva dovoljenje, da smejo vsa pri njej včlanjena društva nadaljevati svoje kultur¬ no delo med slovenskim ljudstvom. Pač pa je bila za to dovoljena določena uprav¬ na taksa v višini 1.000 mark, s čimer bi bile krite tudi takse pri zvezi včlanjenih društev. Poleti pa so tudi posamezna dru¬ štva začela dobivati posebne plačilne na¬ loge, ki so po večini znašali 5 mark za društvo. , Kakor sedaj izhaja iz poziva Slov. pro¬ svetne zveze v zadnjem »Koroškem Slo¬ vencu«, je dunajski društveni komisar od¬ redil, da se slovenskim kulturnim društvom pomotoma predpisani prispevek črta. Iz omenjenega poziva tudi izhaja, da so mo¬ rala slovenska društva vložiti nova pravi¬ la, ki bodo predvidoma odobrena že te¬ kom oktobra, nakar se bodo lahko vršili društveni občni zbori. Briga za od gaj slovenske d ječe u Koruškoj Obzirom na činjenicu da je prošle godine u Koruškoj ukinuta nastava na slovenskom jeziku u svim školama i da uslijed toga oko 15.000 slovenske djece ne može više da uči svoj materinji je¬ zik u školi, »Koroški Slovenec«, organ koruških Slovenaca, poziva roditelje da oni sami po mogučnosti nadoknade rad učitelja i da kod kuče svoju djecu po- učavaju pisanjem i čitanjem na sloven¬ skom jeziku. »Svako jadikovanje u pogledu osno¬ vne škole suvišno je. Računati treba sa faktičnim položajem u kome se nalazi- mo. Ono što škola neče da dade našoj d ječi treba nadoknaditi odgojem u po- rodici. Djeca treba da se upoznaju sa prošlošču porodice, svog doma i svoje zemlje. Svako slovensko selo ima svoju vlastitu historiju, o kojoj pričaju na¬ rodne pjesme i narodni običaji, zatim historija posljednjih godina, organiza¬ cije i njihovi domovi; sve ove ustanove najbolji su dokaz o razvitku mladog slovenskog naroda«. Medjutim na mjerodavnom mjestu u Berlinu nije o svim tim nacrtima nika- ko moguče dobiti potanjih informacija, pogotovo se pak ne može saznati, hoče li se to preseljenje, ako bi do njega do- šlo, izvršiti bez teritorijalnih koncesija na drugoj strani. PRESELJENJE NJEMAČKIH MANJINA 17. BALTIČKIH DRŽAVA Njemačka je pozvala sve svoje držav¬ ljane, koji žive u baltičkim državama, da se odmah vrate u Njemačku. Taj korak njemačke vlade smatraju početkom izmje- ne narodnih manjina u smislu Hitlerovo« govora. Prvi sporazum o izmjeni manjina sklop¬ ljen je izmedju Njemačke i Letonije- Le- tonska vlada je pozvala sve Letonce, koji žive u Njemačkoj da se vrate kučama. Nje¬ mačka vlada je več poslala iz Konigsberga u letonske luke nekoliko parobroda, da prevezu Nijemce i n.iihovu imovinu u do- movinu. Zahtjevi Ukrajinaca u Rumunjskoj Na poziv rumunjske vlade vodstvo rumunjskih Ukrajinaca sastavilo je me¬ morandum, koji sadrži 20 točaka. Ukra¬ jinci medju ostalim traže, da se u po- dručju kulturne politike odmah uvede ukrajinski jezik kao obvezatni predmet u svim osnovnim školama u Bukovini i Besarabiji u svima opčinama, gdje je ukrajinska večina, zatim da se dozvoli ponovno izlaženje ukrajinskih listova. Sto se tiče političkog dijela ukrajin- skog minimalnog programa, Ukrajinci traže, da se bar četiri Ukrajinca imenuj u u vrhovno viječe nacionalne fronte, da pretsjednici opčina u ukrajinskim mje- stima budu Ukrajinci, da se u Cernovi- cama imenuje ukrajinski pomočnik pretsjednika opčine, da Ukrajinci, koji su svršili sveučilišta, budu postavljeni u državnim i opčinslcim službama i da ukrajinski činovnici i učitelji, koji su prije premješteni, budu vračeni na svo¬ ja m jesta u ukrajinskim mjestima i op- činama. Rumunjska vlada prihvatila je ovaj minimalni program na svojoj juče- rašnjoj sjednici. Zahtjev njemačke man ji ne u Bratislavi Prilikom zasjedanja bratislavskog gradskog poglavarstva, stavili su pred¬ stavnici njemačke narodne manjine prl- jedlog, da se iz saveza prijestolnice is- ključe članovi židovske i češke narodno¬ sti. Vladin komesar grada Bratislave dr. Kovač u odgovoru na taj prijedlog na- glasio je, da grad Bratislava u tim stva- 1 rima treba da postupa prema smjerni- cama, koje je odredila slovačka vlada i da donosi samo one odluke, koje odgo- varaju intencijama slovačke vlade i in- teresima slovačke prijestolnice. IZ UPRAVE Gospodin Buljevac Mate iz Beograda dostavio nam je iznos od Din. 80.— na ime pretplate za: Lorencina Josipa — Din 40,— (plačeno do 1. XI. 19391 i čuk Franju — Din 40,— (plačeno do 31. XII. 1939). Zahvaljujemo! Normaliziranje odnosa na granicama jagoistočne Evropa NEJASNOST MA BALTIKU | IDEOLOŠKI STAV FAŠIZMA Italija ostaje antikomunistička BISKUP D r JURAJ DOBRILA U SVIJETLU TALIJANSKOGA H1STORIČARA U ostavštini istarskog talijanslcog poli- tičara i historičara Carla De Franceschi nadjene su brojne bilješke o našoj borbi. De Fr. bio je ogorčeni protivnik našega na¬ roda. S toga stanovišta valja promatrati i njegovo pisanje i ne uzimati sve pod gotov groš. U jednom svom pismu, datiranom 23 pro¬ sinca 1883 u Pazinu pozabavio se našim ve¬ likim preporoditeljem biskupom Dr. Jurjem Dobrilom. Mora da ga je smatrao opasnim i žestokim protivnikom, jer iz njegovog opi sa izbija iz svakog retka neprikrivena mr- žnja. De Franreschi piše: »Več na prvom saborskom sastanku podnijeli su biskupi prijedlog, da se saborski zaključci publici¬ rajo osim u talijanskom još i na hrvatskom i slovenskom jeziku. Medjutim je saborska večina to odbila i doni jela zaključak da se saborski izvještaji štampaju samo talijanski. Na drugom saborskom zasjedanju porečko- puljski biskup Juraj Dobrila potpomognut od župnika iz Moščemca ponovio je svoj zahtjev, zaprijetivši da če se protivnie. istar skih Hrvata ljuto kajati , zbog svojih sadaš- njih nasilja, kada ti Hrvati, k J spavaju, budu udarcima probudjem. Kad se je zastopnik Parisim tom® us? upustio se s njime u polemiku bis p ko žestoko na njega oborio da J ušutjeti, ne usudjujuči se uzvračati kom žestinom. Tom je prilikom taj biskup prvi pn S®* no iznio pitanje hrvatskoga naroda u . : dok su prije toga pojedini oj®S®J' 7 ' ? kroz više godina tiho i n tajnosti p P mali teren, medju klerom, činovnistvom i seljaštvom. Ja sam ga upoznao — priča De France¬ schi — godine 1859 u Baderni, kamo je bio došao da dijeli svetu potvrdu. Nalazio sam se u posjetima kod svoje sestre Adele, koja je tamo bila udata za Božu Stifaniča, neča¬ ka župnika Martina Taliča. u čijoj su kuči i stanovali sa svojom obitelju. Kod objeda bilo mi je dodijeljeno mjesto uz biskupa Do- brilu, kome je s druge strane sjedio kapitu- larni dekan Dominik Žilič iz okolice Moto- vuna, a do njega biskupov tajnik Ive Kleva iz Barbana. Čim smo sjeli upravio je biskup župniku nekoliko riječi hrvatskim jezikom, a župnik mu je odgovorio talijanski. Na to če biskup: »Zar se vi, gospodine župniče, stidite govo¬ riti svojim materinjim jezikom?« — >Ne, presvijetli, — odgovori župnik Talič — »ali nalazeči se u društvu učenih ljudi, govorim jezikom, koji se medju učenim ljudima go¬ vori.« Nakon toga se razvila izmedju mene i biskupa oštra polemika, za koje se je bi¬ skup sav zažario od ljutine. Na svu sreču biskup se je svladao i nšutio, jer bi inače bio objed pokvaren tim incidentom.« Iza toga opisuje De Franceschi biskupa Dobrilu i kaže o njemu ovo: Biskup Dobrila rodio se u Ježenju, ma lom selu tinjanske opčine, nedaleko Pazina, od siromašne seljačke obiteiji. Djetinjstvo je proveo na paši. Buduči da je pokazivao ve- liku darovitost, poslao ga otac u pučku ško- lu u Tinjan, gdje mu je išla mnogo na ruku obitelj Depiera. Poslije je pošao u gimnazi ju otaca franjevaca u Pazinu, gdje je imao besplatan stan i branu. Jednoga dana pošao je sa 2 druga na kupanje na potok U ojot. Jedan od drugova, ne znajudi phvali, upao | je u neki duboki jaz i utopio se prije nego | što su mu drugovi mogli priskočiti u po¬ moč. Politička vlast, kojoj je bio na čelu kotarski predstojnik Alojz Kern bivši nje- mački oficir, okrivio je zbog smrti dječako- ve Dobrilu i njegovog druga i osudio ih na izvjestan broj šiba u dvorišto pazinskog ka- štela. Te se je kazne Dobrila uvijek s gro- zom sječao, pa ju je spominjao čak i na saboru, tvrdeči da je uzrokom tog šibanja bilo Kernovo nepoznavanje hrvatskog jezi¬ ka, zbog čega da nije mogao saslušati o- pravdanje okrivljenih dječaka. Tom su ne- čovječnom kaznom bili ogorčeni i franjevci pa su poslali Dobrilu u Karlovac, da tamo na njihovoj gimnaziji proslijedi nanke. U Karlovcu je Dobrila ostao nekoliko godina sve dok nije svršio gimnazijske nauke. Ta¬ mo se je zadojio hrvatskom narodnom ide- jom, čiji je najvatreniji pobornik i apostol postao kasnije u Istri. Da bi pripravio ovu pokrajinu za ujedi njenje s Hrvatskom, Dalmacijom i Sloveni - jom, u jedno autonomno jugoslavensko kraljevstvo, pod habsburškom dinastijom, on je nastojao da proširi medju istarskim Hr- vatima kultura, koja bi ih učinila ravnima talijanskom življu u Istri... Narodna borba u Istri, koju je započeo biskup Dobrila traje i trajat če još dugo, uslijed pomoči koju au strijska vlast pruža Hrvatima (H), pa če dolaziti do sve žeščih sukoba, no na koncu če ipak pobijediti talijanska kultura i civili zacija — tvrdi u tom opisu De Franceschi Biskup Dobrila da bi to zapriječio (na¬ stavlja dalje De Franceschi) preporučivao je Hrvatima u svojim pastirskim poslanica ma. da čuvaju ne samo svoj materinji jezik, nego i nošnje i narodne običaje i da što raanje odlaze u gradove i da se ne druže s Talijanima koji da bi ih mogli iskvariti. Iz- grdio bi svakog seljaka, koji bi pozdravljao riječima »Bon giornn bona sera«, kako su neki običavali. Na svom posjedu u Molinderiu gajio je razne ljekovite trave čije je sjeme uz mini malnu naplatu dijelio hrvatskim seljacima. Kad je jednoga dana došao k njemu neki se- ljak, odjeven na gradsku, biskup ga je otje rao riječima : »U tom odijelu ne prepozna- jem u tebi Hrvata.« Kad je 1875 premješten za biskupa Irš čansko-koparskoga predložio je da se od prihoda porečko-puljske biskupije osnuje konvikt za krvatske djake koji se žele po¬ svetiti svečeničkom staležu. Buduči da mu to nije uspjelo osnovao je kasnije sam vla- stitim sredstvima uz pripomoč nekih trščan- skih katolika u Trstu jedan takav konvikt iz koga je htio da bude isključen svaki djak. koji je bio talijanske narodnosti Na saborskom zasjedanju 1863, kada se raspravljao zakon o opčinama, biskup Do¬ brila i njegovi drugovi 'biskup Vitezič i ka¬ nonik Feretič svim su silama nastojali — čak i protiv želje vlade — da bi i svečeni cima, koji su bili u opčinskim odborima bi lo dozvoljeno, da zauzmu pojedina opčinska mjesta, pa da budu izabrani i načelnicima Na to je Dobrilu i njegove drugove poticah činjenica. što Hrvati u Istri nijesu do ta da imali svoje inteligencije. koja bi bila mogla stati na čelo opčinama Svi hrvatski sabor ski zastopnici, pa i neki talijanski zagova rali su Dobrilin predlog, ali je on ipak bio odbijen. Dobrila je predložio da se poimence glasuje, kako bi svijet znao tko je protiv tog njegovog pravednog (kako reče) prijed loga Ja, kao saborski tajnik (piše De Fran¬ ceschi) počeo sam poimence čitati članove sabora, koji su odgovarali sa: »escludo« ili »non escludo«. Kad sam pročitao ime trš- čanskog biskupa Legata, on je gromko od¬ govorio: »escludo«, našto je galerija stala klicati »bravo«. Dobrila je sav pozelenio od ljutine Njegov prijedlog dobio je 6 glasova. (Svršit če se) ISTRA« 6 R 0 J 41 STRANA 4. VlJCSTI IZ DOMOVI N € SEMESTRALNA SKUPŠTINA ISTARSKOG AKADEMSKOG KLUBA Za greb. — 23 listopada o. g. održava se u društvenim prostorij ama semestral- na skupština, o čemu se ovim putem ooavještavaju članovi Istarskog akadem- skog kluba u Zagrebu. Početak u 20 sati. IZ ©MLADINSKE SEKCIJE DRUŠTVA »ISTRA« U ZAGREBU Zagreb — U subotu 14 o. mj. održat če Omladinska sekcija svoje redovite usmene novine. Nastavit če se sa za- početim ciklusom predavanja. Umolja- vaju se članovi i ostali Istrani da pri¬ sustvuju u što večem broju. SKUPŠTINA OMLADINSKE SEKCIJE Zagreb — U nedjelju 22 listopada 1939. u 10 sati u jutro održat če Omla¬ dinska sekcija u društvenim prostorija- ma svoju redovitu godišnju skupštinu sa slijedečim dnevnim redom: 1) Po¬ zdrav pročelnika; 2) Biranje zapisni- čara i dva ovjerovitelja; 3) Izvještaj tajnika; 4) Izvještaj blagajnika; 5) Iz¬ vještaj knjižničara; 6) Izvještaj nad- zornog odbora i odriješnica starom odboru; 7) Biranje novog odbora; 8) Slučajnosti. — Umoljavaju se članovi da bezuvjetno skupštini prisustvuju. Izvanredna skupština »Istre« u Osijeku. Osijek. Za. 15. listopada o. g. sazvana je izvanredna glavna skupština društva »Istre« u Osijeku sa slijedečim dnevnim redom: 1. Izurjena društvenih pravila i 2. izbor no¬ vog upravnog i nadzornog odbora. Skupština če se održati u društenim prostorijama, pa se članovi pozivaju da u što večem broju istoj prisustvuju. Idrijski krožek v Ljubljani Pripomoči porodicama obvezanika Zagreb — Izašla je Uredba koja re¬ gulira pomoči vojnih obveznika. Za par da¬ na počet če se dijeliti pomoči obiteljima siromašnih vojnih obvezanika. Kod svakoga sreskoga suda obrazovat če se u tu svrhu jedna komisija, koja če se sastojati od sreskoga suca, jednog poreskog činovnika i jednog privatnog lica iz dotičnoga sreza. Sve opčine morat če u roku od 48 sati do¬ staviti spiskove obitelji čiji su hranitelji na vojnoj dužnosti i predati nebiljegovane molbe dotičnih obitelji. U daljnjih 48 sati ima ju sve molbe biti riješene. Novac, koga obitelji prema uredbi imadu dobiti, dostav¬ ljat če im se preko pošte izravno na ruke. Kako je mnogo naših Istrana, koji su stekli jugoslavensko državljanstvo pozvano na vojnu vježbu, to če njihove obitelji pri¬ mati ovu pomoč. Žene pozvanih obveznika imaju se za tu pomoč obratiti na onu op- činu, koja im je dala zavičajnost. JADRANSKI DAN Zagreb — Povodom obljetnice 31 li¬ stopada, kada su prije 21 godinu na bivšem austro-ugarskim ratnim brodoviina u Puli, Šibeniku i Kotoru izvješene hrvatske zasta¬ ve bit če taj dan svečano proslavljen. Istar- ski hrvatski mornari. uzeli su — kako ie poznato — onih dana u Puli kod te akcije živog učešča, Inicijativu za ovogodišnju proslavu Jadranskog dana uzela je na sebe »Jadranska straža« a u Zagrebu napose i novoosnovano društvo »Janko Vukovič- Podkapelski«, u kom je učlanjeno i mnogo bivših mornara iz Istre. »Istra« če u buduče izlaziti svake srijede Do sada je »Istra« izlazila svakog čet- vrtka, a otpremala se postom u petak uju- tro. Kako se mnogi pretpiatnici tuže, da je dobiju istom u ponedjeljak, buduči da je pošta u nedjelju ne dostavlja, to smo od¬ točili da redakciju u buduče zaključimo u utorak na večer tako da bi se list u srijedu štampao, a u četvrtak otpremio na postu. Na taj način dobit če naši čitatelji list nai- kasnije u subotu. Pojedina društva i dopisnike molimo da nam materija), koji žeie da dodje na vri- jeme u list dostave najkasnije do utorka uveče. TRGOVAČKI PREGOVORI S ITALIJOM Zagreb, — U posljednjem smo bro¬ ju donijeli vijest o sastanku jugoslaven- sko-talijanskog privrednog odbora. Ta se vijest sada potvrdjuje. Več ovaj tjedan dolazi u Beograd generalni direktor odjeljenja za vanjsku trgovinu u tali- janskom ministarstvu za devizne poslo- ve g. Masi. Na sastanku če biti pretre¬ sena mnoga pitanja, koia se odnose na trgovački promet Jugoslavije i Italije. Uredit če se pitanje izvoza naše pšenice u Italiju. Mi bi imali da izvezemo u Ita- liju 1 mil. kvintala pšenice. Kukuruza bi trebali izvesti u vrijednosti od 25 mil. lira. S naše strane nema tom izvozu ni- kakvih poteškoča, jer mi za robu uveze- nu iz Italije dugujemo Italiji oko 140 mil. dinara, pa bi izvozom pšenice i ku¬ kuruza taj dug bio izravnan. IZVOZ VIŠANJA U ITALIJU Kljub negotovim časom, ki pretresajo živce vsem ljudem, so Idrijčani začeli svo¬ jo jesensko sezono in tako pokazali, da nameravajo nadaljevati s svojim delom. Ravno družabno življenje in sestanki naj preženejo moro, ki tlači ljudi. Idrijčani to znajo. Na svojem sestanku 30 septembra so se spomnili vseh važnejših dogodkov, ki so se dogodili med idrijsko družino in se z lepim predavanjem o idrijskih hribih in planinstvu v dolini, ki ga je imel g. L. Božič, spomnili tudi svojega domačega kraja. Ss*veda ni manjkalo niti pristnih id¬ rijskih žlikrofov z bakalco. Središče večera pa je bila 81-letnica idrijskega rojaka g. Franca Kosa, katere¬ mu so vsi navzoči napili in častitali. Ju¬ bilant je nato pripovedoval šaljive dogod¬ ke iz svojega dolgega življenja in zapel kot stari in odlični pevec-tenorist več sta¬ rih in pristnih idrijskih narodnih pesmi. Še mnoga leta! Krožek sporoča vsem rojakom in prija¬ teljem, da bodo redni in neobvezni dru¬ žabni sestanki ob sobotah v gostilni idrij¬ skega rojaka Vidmarja na trgu sv. Jakoba št. 5. Na razpolago bodo tedaj tudi prisotni žlikrofi. Vse življenje Idrijčanov naj se osredotoči v novi lokal, kjer bodo roja¬ kom na razpolago vse informacije o delu in življenju idrijske družine. — i. Odi« za istanska pitanja pri Banskoj vlasti u Zagrebu Zagreb — Ovih dana održane su u Sušaku, Rabu i Senju konferencije privred- nika, na kojima je traženo da se pri Ban¬ sko) vlasti osnuje poseban otsjek za_ po¬ morstvo. Izgleda da če do toga doči, cime če biti udovoljeno jednoj goručoj potrebi našega Primorja. Tim povodom pokrenuta je 1 medju Is- tranima akcija da se osnuje ako več ne po¬ seban otsjek, a ono barem jedna referada, koja če voditi brigu o problemima hrvat¬ ske emigracije iz Istre, koja je na terito¬ riju Banovine Hrvatske veoma brojna, a krv je krvi hrvatskoga naroda, pa valja da Banovina svakako i o njoj i njezinim po¬ trebama povede računa. Ubio se zbog bolesti Ljubljana. Ovdje je na 4 o. mj. uve¬ če izvršio hicem u glavu samoubojstvo biv¬ ši ravnatelj ljubljanskog poštanskog ravna¬ teljstva dr. Anton Vagaja. On je bio 58 godina star, a svojedobno Je službovao u Trstu, dok mu je kasnije bila povjerena organizacija ljubljanskog ravnateljstva po¬ šte i telegrafa. Split — Trgovačko-industrijska ko¬ mora u Splitu primila je od trgovinskog atašeja kod Jugoslavenskog poslanstva u Rimu pismo, kojim joj javlja da je talijan- sko ministarstvo za promet i devize odo¬ brilo kontingent naših višanja u iznosu od 100.000 lira. Visok jubilej našega rojaka Dne 7 oktobra je stopil v svoje 94. leto starosti naš rojak Fran Kavčič, naduči¬ telj v pokoju. Rodil se je 7. oktobra 1846. v Ledinah nad Idrijo, šolal pa v Idriji, kjer je obiskoval in dovršil enoletni učiteljski tečaj. Ta stara učiteljska šola je bila v Idriji v letih od 1852 do 1866. Naš jubilan je poučeval po raznih krajih polnih 40 let. Zadnje službeno mesto mu je bilo v Dev. M. v Polju, kjer živi že od leta 1893. in kjer je stopil 1.1910 v. pokoj. Svoj zaslu¬ ženi pokoj uživa v D. M. v Polju in je pri številnih letih še vedno svežega in prožne¬ ga duha, telesno pa tako čil, da še vedno hodi in gospodari na svojem vrtu. Starega nadučitelja pozna vsa okolica kot marlji¬ vega in značajnega moža. Bil je vedno zvest sin slovenskega naroda in priden delavec v narodnih društvih. Starosti slov. učiteljev prav isrkeno in toplo čestitamo k lepemu jubileju vsi rojaki z željo, da bi svoje starostovanje obdržal še mnogo let. Tragična smrt vrlega Idrijčana, V Kar¬ lovcu so 29 septembra pokopali 49 letnega Ivana Braitenbergerja, narednika-vodnika I. stopnje. Pokojni Ivan se je rodil 3 junija 1890 v Idriji. Njegov oče je bil rudar, a se je bavil tudi z mizarstvom ter se je tudi njegov sin izučil te obrti. Pozneje je bil Ivan sprejet v rudarsko službo in je delal v rudniku do leta 1911, ko je šel služit vo¬ jake v Ljubljano k 17. pešpolku. V začetku svetovne vojne je bil v Galiciji ranjen, vnovič pa je šel na fronto leta 1915. in je rrišel kot štabni narednik proti koncu sve¬ tovne vojne v italijansko vojno ujetništvo. Ko se je vrnil, je stopil v našo vojsko ter se udeželil osvobodilnih bojev na Koroš¬ kem in v Prekomurju. V Karlovcu je služ¬ boval pri vojnem okrožju od leta 1925 ter dosegel čin narednika-vodnika I. stopnje. Nedavno je bil obveščen, da bo s L okto¬ brom upokojen in ga je vest o prezgodnji upokojitvi tako potrla, da si je vzel življe¬ nje. Bil je dober in skrben družinski oče, iskren prijatelj, vesten in marljiv v službi ter je užival vsepovsod velike simpatije, katere je dokazala tudi velika udeležba pri njegovem z vojaškimi častmi opravljenem pogrebu. Ganljivo sta se od pokojnika ob grobu poslovila v imenu oficirjev kapetan I. razreda g. Milič, v imenu podoficirjev pa narednik-vodnik g. Tomac. Pokojnik je za¬ pustil soprogo, ki ie Karlovčanka, ter dve hčerki v starosti 12 in 14 let. Ivanu Brai- tenbergerju blag spomin, družini in sorod¬ nikom pa iskreno sožalje. Sožalju se pridružujejo tudi ostali idrij¬ ski rojaki in prij atelji. — e. UMRLI V AMERIKI — V bolnišnici v Warrensvillu je 5. t. m. umrl Anton Gerbec, star 68 let in doma od Ročinja pri Gorici. V Ameriki je bil 48 let in tu zapušča sina. Svoje- časno je vodil trgovino, prej pa gostilno. ♦ — Po dolgi bolezni je v Glenville bol¬ nišnici preminula komaj 14 letna mla¬ denka Frances Stopar živeča na Chi- casaw Ave. Zapušča starše; očeta Fran¬ ka, doma iz Lokve pri Divači, mater Frances, doma iz vasi žeje fara Slavi- nja, brata, strica in teto. Pokojna je bila rojena v Clevelandu. Pokopana ie bila iz cerkve sv. Kristine. LJUBLJANSKA »ISTRA« Društvo »Istra« u Ljubljani priredjuje u subotu 14 oktobra sa početkom u 8 sati naveče več tradicionalna istarsku z a- bavu, koja če se održavati u šali Sokola III u Ljubljani. Na zabavi sudjelovat če istarska naro¬ dna muzika sa kiarinom trombom, bajsom i vijolinom. Ona če nam zasvirati sve na¬ še stare istarske plesove kac: kolo balun, mafrinu mazutku. sete paši i druge. Pri- sutne če biti i mnogobrojne narodne noš¬ nje u kojima če naši mladji izvesti zajed- ničke tačke. Pozivljemo sve Istrane u Ljubljani pa i one van nje da dodiu na zabavu u što večem broju. Ulaz če biti bez ulazniue; svaki če samo priložiti po svojoj moči za pokriče troškova. i UITU/MA AFIRMACIJA F. DELAKA Zagreb — Naš zemliak Ferdo Delak, proslavljeni režiser, koji je angažiran u zagrebačkom narodnom kazalištu, prošlog se je tjedna ponovno solidno afirmirao re- žijom Pirandellovog djela»Henrik IV«. Cje- lokupna mu je zagrebačka kritika priznala, da zna što je scensko i glumačko stvaranje, da zna dati predstavi svoj biljeg, provesti konzekventno svoju zamisao i izvuči iz in¬ terpreta maksimum produktivnosti. Kritika ie, pravom, prigovorila jednome g.lumcu, koji je nastupio u maski poznatog ugled¬ no? književnika iz Istre. KULTURNO POROČILO I, Izšle so poezije S. Gregorčiča v žep¬ ni obliki. Akademska založba v Ljubljani je izdala te dni napovedano izdajo pesmi Simona Gregorčiča v zmanjšani žepni obli¬ ki. S tem je ne samo ugodila skriti_ želji marsikaterega častilca našega goriškega slavčka, ampak je tudi pokazala kako zelo je pesnik med našim narodom priljubljen in domač, saj je izdala to mmiaturno zbir¬ ko neposredno za zbirko našega ■največje¬ ga pesnika Prešerna. Oblika pesmi je zelo lepa, majhna v obliki žepnega koledarčka ter je vezana v krasno usnje različnih barv kakor si kdo želi, dočim je papir izredno dober; namenjen je pač najširiši uporabi. Pesmi je izbral in je imel skrb za ujm besedilo prof. Avgust Pirjevec, kar je naj¬ boljše jamstvo za vsebino zbirke. V zbirki pa je tudi več risb, ki jih je izvrših Miro¬ slav Oražem. Cena zbirki je samo 20 di¬ narjev, kar je izredno malo če se pomisli, da vsebuje ta zbirka isto toliko pesmi kot ostale dosedanje, ki so pa nerazmerno dra¬ žje. Zbirka vsebuje poleg tega nekaj do¬ slej še neobjavljenih pesmic. Naroča se pri Akademski Založbi v Ljubljani, Šelenbur- gova ulica. 2. Kritiko Grudnove zbirke »Dvanajsta ura« je napisal Lino Legiša v 7 številki re¬ vije »Dejanje«. Kritik je obdelal ves Grud¬ nov razvoj od početka do danes ter opre¬ deljuje ves pesnikov razvoj do danes, ko je dosegel svoj višek v tej novi zbirki. Med drugim pravi kritik o tej zbirki: »Nje¬ gova ljubezenska pesem je zdaj tako pri¬ srčna in topla, da jo moraš sprejeti, kakor moraš večino socialnih in tistih, ki jih je rodila muka ob pogledu na današnji polo¬ žaj človeštva. Tukaj je resnična vrednost Grudnove poezije.« Do sedaj so skoro vse pomembne slovenske literarne revije po¬ svetile tej Grudnovi zbirki obširne kritike in analize ter brez izjeme povdarjale ve¬ liko umetniško vrednost nove zbirke. 3. Sedmakovo delo roman »Kaplan Mar¬ tin Čedermac«, ki je zbudilo v vsej javno¬ sti toliko zanimanja in ugodne kritike, saj se splošno smatra za eno najboljših lite¬ rarnih del te vrste in sploh v zadnjih letih, je tudi izven naših meja imelo precejšen odmev. Tako ga nameravajo prevesti v srbščino in tudi v nekatere druge jezike, zlasti pa se zanimajo za to delo Slovaki. To je vsekakor veliko priznanje našemu pisatelju, ki je položil v to delo res vso svojo dušo tako, da vsakega, tudi one, ki jim vsi dogodki niso tako blizu, prevzame. Vsi zunanji in notranji spori, ki jih preži¬ vlja kaplan na naši skrajni mrtvi straži, so tako pristni in polni težke resnice, da lahko primerjamo delo s Hlapcem Jerne¬ jem. Našim rojakom to pesem našega tr¬ pljenja ponovno najtopleje priporočamo. Dobi se pri Slovenski Matici v Ljubljani. Knjiga bo kmalu pošla. 4. Zanimiva polemika o Simonu Gregor¬ čiču in dr, Tumi se je razvila med revija¬ mi »Dejanje« in »Sodobnostjo«. O začetku te polemike smo že prvotno na kratko po¬ ročali in to, ko je dal zanjo povod Brecelj Anton v »Dejanju«, kjer je pod naslovom »Pesnik Simon Gregorčič v dr. Tumovi luči« pobijal neke odstavke iz knjige dr. Tumovih spominov, kjer govori o pesniku S. Gregorčiču. V knjigi so bili namreč ob¬ javljeni neki podatki iz pesnikovega ži¬ vljenja, ki bi po mnenju Breclja lahko vrgli čudno toč na pesnika, zlasti trditev, da je imel Gregorčič nezakonskega in poleg tega še slaboumnega otroka, ki da je živel v Gradišču. Na članek v »Dejanju« je precej obširno odgovoril urednik dr. Tumovih Spominov Dušan Kermauner v reviji »So¬ dobnost«, kjer ta odgovor še sedaj obja¬ vlja, je pa sedaj že šel iz okvira pravega odgovora na samo zadevo, ki se tiče Gre¬ gorčiča, ter se nadaljuje z opisom goriške družbe, kateri naj bi spadal Brecelj in sploh z opisom političnega položaja na Goriškem v tistem času. Članek je vsled tega zelo zanimiv in prinaša z ene strani pogled na takratne razmere na Goriškem. Pisec je v začetku svojega članka jasno obrazložil, kako je prišla v dr. Tumove spomine za¬ deva glede Gregorčičevega nezakonskega otroka z Gradišča, ki je sedaj popolnoma razčiščena tako, da je dano pesniku popol¬ no zadoščenje. O ostalem delu članka, ki je začel izhajati pod naslovom »Legenda o Simonu Gregorčiču in legenda o Henriku Tumi«, a se nadaljuje samo pod naslovom »Legenda o Henriku Tumi«, se bomo na kratko še povrnili^ko bo polemika zaklju« ena HRVATSKA REVIJA Izašao je iz štampe 10. — listopadski — broj »Hrvatske Revije«, tog najboljeg i najuvaženijeg hrvatskog književnog li¬ sta, koji izlazi uz pomoč Matice Hrvat¬ ske. Za nas je od interesa prilog, koji je dodan tom broju. To je geografijska karta Dra. Zvonimira Dugačkog »Ge¬ ografi] ski rasporedjaj Hrvata«. Karta u veličini 63:62 cm, štampa- na je u 6 boja s označenim granicama Banovine Hrvatske. Na glavnoj karti prikazani su Hrvati u Jugoslaviji, a na sporednim karticama Hrvati u Italiji (u Istri i Zadru), Njemačkoj, Madžar¬ sko] i Rumunjskoj. Na poledjini karte stampan je stručni komentar, te najva- žniji statistički podaci. Karta je radjena tzv. metodom točaka, tako da je svakih. 1000 Stanovnika prikazano krugom od- redjene boje. Odnos Hrvata i Talijana u Istri vjerno je nrikazan i to je što nas na. karti veseli. Karta se može dobiti i posebno uz cijenu od 15 dinara. Nara¬ cije se u upravi »Hrvatske Revije« fZa- greb, Matičina ulica 2) a dobiva se i u knjižarama. I Jesam li poslao pretplata / SSK.ffi«. V “■ 2 »» - «■ -L™«SSS“M"K£^l 555? 4»T J£