Slava Kralju Mučeniku! Poltarln« »ton Cena Din 2*— SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE v Izlazi svakog petka e Godišnja pretplata 50 Din e Uredništvo i uprava nalazi i se u Učiteljsko] tiskari, Frančiškanska ulica 6 e Telefon broj 2177 e Račun » Poštanske štedionice br. 12.943 e Oglasi po ceniku e Rukopisi se ne vračaju Ljubljana, 9 oktobra 1936 God. VII • Broj 40 Druga obletnica Kralja Mučenilca > f Brat dr. Jan Masak Po drugi put obnavlja so danas deveti oktobar, dan na koji nam je pred dvo godine stigla iz francuskog grada Marselja grozna vest, da su ta-mo zločina e ke ruke umorile našega Kralja Aleksandra I, kada je stupio na ttlo prijateljske i savezničke države. »Gost u kuči — Bog u kuči« — veli ruska poslovica, čije je značenjc sveto za svakoga, ovim podlim umor- plod junačkc krvi Njegovih preda, ko-je je stekao trpkom mladošču pod tu-diin krovom, koje Mu je učvrstio oganj i mač u svetskom klanju, očelieilo po-vlačenje preko Albanije, dolazak na Krf i Solun i užasne borbe na Kajmak-čalanu i nebrojen niz drugih, zatim Njegova vera u uspeh Svojih podviga i Svoga rada, kao i puna svest odgovornosti kao vojskovode, pobudnika i i Spomenik blaženopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju u vestibilu Univerziteta u Ljubljani od akad. krpara i slikara Nike Pirnata stvom pak poruženo je na najstrašniji način koji ee može zamisliti. 1 to tim više kad se zna, koja je bila svrha toga puta u Francusku, a koji je usledio malo iza toga, kada je naš Kralj po-setio Sofiju i s kraljem Borisom ras-pravljao važna pitanja, koja su se od-nosila na sredenje prilika na Balkanu uopče, a posebice osiguranja bratskog zbliženja i uzajamnog nastojanja Jugoslavije i Bugarske da bi se očuvao i učvrstio mir na našem jugu i uopče u Evropi. Francoska je bila daljnja etapa tog jugoslovenskog kraljevskog apostola mira. On, koji je kao vojnik pro-veo u svetskom ratu i vlastitim očima gledao sve njegove grozote i pustošenja, najbolje je znao, da naša zemlja može samo u trajnom miru i u srede-nim prilikama dobiti sve uslove, koji su potrebni da nad ruševinama i gro-bovima zaveje dah novog života. Znao je, da su ti isti uslo.vi neophodna potreba svima narodima i državama sve-ga sveta, ako žele da u miru razviju svoje stvaralaeke snage, da se reše strahovitih posledica rata i da krenu novim putevima novog života. On je znao, da rat ne donosi samo trajno uništenjo materijalnih dobara, več što je još gore i strašnije —- da rat ckužujc i truje i moralne vrednosti, i da ih kao ervotoč razjeda i rastvara do trulosti. On je znao, da je imperativna zapovest svešti života i čoveč-jeg dostojanstva, da se čovek izmiri s čovekom — koji, kako to veli Maksim Gorki, znaei najlepše ime — da sc moralna snaga pojedinca, koja se našla na strmini i odakle joj preti pad --prene iz zarazne omaglice, i da se is-trgne iz pogubnog naručja sile, koja naše društvo tera u ogavnu niskost materi jalizma: u divi jo j trči i nadme-tanju preko milijuna sirotih, da bi sc domoglo jasala, u kojima se u raskoši, uživanjima i nasladama kalja 1 gubi duša i srce. Toj besnoj jagmi i trči mora jednom da bude kraj! Jer nisu narodi i zemlje za pojedinee, nego su za sve! Skroman život i pošten rad jc-dina jc iskazniea, koja daje slobodan i ponosan pristup u čovečju zajednicu. I On, koji je skromno živco i pošteno radio, imao je svu moralnu kvalifikacijo, da bez obzira na Svoj naj-viši položaj u otadžbini uzme na Sebe križ spasitelja Svoga naroda i da krene u veliki svet s velikim osnovama u duši kao sejač zdravoga semena života j rabotnik Svog idealnog pregnuea, koje Mu je govorilo: Ne misli na Sebe, več radi, zidaj i stvaraj! Takvo Njegovo gledanje na svet, kojo je u Njemu niklo i razvilo se kao Dne 1 o. m. umro je u Pragu na-kon krače bolesti brat dr. Jan Masak, starešina Sokola Praha - Žiškov i bivši dugogodišnji elan pretsedništva ČOS. Brat dr. Masak rodio se godine 1871. Kao študent pripadao je radikal-nom smeru naprednih akademieara; bio je pretsednik akademskog društva »Slavija«. U sokolske redove stupio je u zrelijim godinama, ali je ipak bio skroz i skroz sokolski vaspitan i mnogo jc učinio za Sokolstvo. Nakon oslo-bođenja pozvan je u ministarstvo za narodno zdravlje i telesni uzgoj, gde je mnogo učinio za razvitak fizičkog vaspitanja u Ceškoslovaekoj, a i za Sokolstvo kao starešina otseka za fi-zieko vaspitanje naroda. On ima velikih zasluga za uređenje Strahovskog stadiona, gde se održavaju veliki sve-sokolski i drugi sletovi od 1926 godine dalje. Pok. br. dr. Masak jedan je od inicijatora osnivanja savetodavnog odbora za fizičko vaspitanje kod resor-nog ministarstva; bio je i jedan od inicijatora za osnivanje biblioteka za fizičko vaspitanje kod resornog ministarstva. Kao elan pretsedništva ČOS takoder je izvršio mnogo korisnog. On je organizovao lekarski otsek, kojemu je stajao na čelu niz godina brineči se i za propagandu higijene i naučni medicinsko - fiziološki rad. Saradivao je i u prosvetnom odboru ČOS te je nekoliko godina bio urednik »Vestnika sokolskog«. Dao je još pre rata inici-jativu za učestvovanje na međunarod-nom kongresu za fizičko vaspitanje godine 1913 u Parizu i t. d. U poslednjim godinama povukao se iz pretsedništva ČOS, jer se nije slagao s nekim nameravanim reformama i načelnim osnovama, ali je ipak ostao veran so-kolskoj misli i aktivan sokolski radnik sve do svoje smrti. Umro je kao starešina Sokolskog društva Praha-Žiškov. vladara — to gledanje nalagalo Mu je da sam preduzme i da se odluči da i sam do kraja i izvrši tu Svoju misiju, koju je bio zasnovao u velikom konceptu Svoje državniške mudrosti, Svog nacionalnog osečaja i Svoje državljanske dužnosti i pravde. I tako jc odila-zio na put — od etape do etape, da bi zatim nastavio dalje ... Ali odjednom odjeknuše pucnji! 1 zdanje, kojc je u Njegovoj duši bilo potpuno dogradeno, i kada su več počela da protiču vrelca mira i plodnog života, da bi radosno zažuborila rod-nom grudom, kao što se diže miriš i kipi sok cvctnog proleča — sve sc to u trenutku srušilo, utonulo i zagrelo u Njegovoj krvi. I danas sc čini kao da nedovršeno, neizgovoreno, nenapisano živi u Njegovom neotrunulom srcu, koje još i daljo bije bolnim kucajima pod kamenom pločom na Qplcncu! Taj nečujni glas, taj nemi krik za le-potom,' plemcnitošču, pravdom, poštenjem i mirom tog viteškog srca bije na oštrici kopija, kojc jc zaštitnik tog božjeg hrama, vitez sveti Durad, upc-rio u zmajevo ždrelo. I čujemo opome-nu tog nečujnog glasa i tog nemog kri ka: da alegorija postane stvarnost, da se lepota, plemenitost, pravda, poštenje i mir, sažeti u srcu, prcliju u eo-veka i da istinski oživotvoreni pre-plave u narodu i u zemlji sve što jc toj dragocenoj jezgri neotrunulog srca i te neumrlc duše protivno i neprija-teljsko. Ako nema elemenata mira, ta da ne može da bude ni samog mira. Ako nema lepote, plemenitosti, pravde i poštenja, tada ni u duši ne može da bude onoga mira, uravnoteženosti, spokojnosti, spoznanja i idealnog na-strojcnja, kojc je neophodno potrebno, da se čovečje delovanje usmeri u pozitivnom pravcu, koje pruža i omo-gučava moralna i materijalna dobra na korist sviju. Čovek je kao zemlja: što nije iz nje i za nju, izvan nje jc i proti njoj. I ako u duši nema božjeg otkro venja, tada su i misli i težnje i dela protiv Njegovih zapovedi. Mir medu vama, bračo! Mir stečen borbom! Tako je Njegovo gledanje na svet bila Njegova tragična krivnja u drami našeg narodnog i državnog života. Ko zna, koliko je još bilo zamišljenih etu pa u Njegovom apostolskom putova-nju, pre nego bi mogao da dovrši za-početo delo! Ali On je — kao što je obečao 6 januara 1929 — izvršio Svoju dužnost bez kolebanja do kraja. 1 ostao je Njegov amanct: »Čuvati je-dinstvo naroda i celinu državnu, to jc naj viši cilj Mojc vladavine, a to mora da bude i največi zakon za Mene i za evakoga!« Slel češkoslovačkcg Sokoislva и AmericI u Člkagu Češkoslovačko Sokolstvo u Ame-rici prjprema za narednu godinu slet u Čikagu. Ovaj slet prireduje Ameriška cbec sokolska uz učešče ame-■riiekog sfovačkog Sokolstva. Godine pak 1939 prirediče oba sokolska sa-veza zajednički slet u Njujorku. Članstvo obaju saveza uvelike se priprema da učestvujo na X Svesokolskom ju-bilarnom sletu u Pragu 1938. Ig Sava s, a SKJ 0 nošenju svečane odore Sednica Izvršnog Obdora Saveza SKJ, održana dana 26 i 27 sept. o. g., donela je na pitanje jedne bratske župe, a povodom toga što u »Organizaciji Saveza SKJ« nema o torne ni-kakvih propisa, ovo rešenje o nošenju svečane cdore: Sokolsku odoru nc mogu da nosc oni članovi sokolske organizacije, koji eu opterečeni izvesnim telesnim manama koje im smeta ju pravilnom stavil i hodu (hromi, kljasti, grbavi ili sl.). 0 sokolskim funkcionerima koji stupaju u aktivni poli-tički život Na scdnici Izvršnog odbora Saveza SKJ od 26 i 27 septembra o. g. primljen je predlog zbora župskih na četnika i načelnica da se sve br. jedi nice izveste, a ovc celokupno svoj« članstvo o sledečem: Svaki član sokolske organizacije, koji vrši bilo koju istaknutiju funkcijo u upravnom odboru čete, društva, župe ili Saveza, čim se primi aktiv nog političkog delanja, treba sam da oceni, da li je time nastupio momenat da se drago volj no sam zahvali na funkciji koju je do tada vršio u upravi koje od pomenutih sokolskih jedinica. Jer čim se elan sokolske organizacije odluči za aktivno poli tičko delovanje, čistota i nepolitičnost sokolskog po-kreta od njega tražo neminovno, da sam prosudi, da li njegovo angažova- nje u aktivno j dnevno j politici ne ide na štetu uspešnog rada u sokolsko] funkciji, koja mu je poverena i da h zbog toga treba da se odrekne pove-rene mu funkcije u Sokolstvu, dokle god traje to angažovanje u politiekoj akciji. Uprave bratskih župa treba da uznastojc, da se ovaj zaključak pravilno shvati i neotstupno primeni. Osnovi anlropomeirije prlmenjeni kod ielovežbe (Nastavak i svršetak) Na osnovu ovako dobljenih mera a tokom dugog iskustva, postavljena su izvesna pravila o razvijenosti čo-večjeg tela. Tako su Broka i Kežele postavili pravilo, da ntrmalno razvijen čovek treba da teži onoliko kila koliko centimetara njegova višina prelazi jedan me tar (o d 168 cm višine — 68 kg težinc). Frelih je našao, da obim prsi-ju pri največem udisaju iznosi polo-vinu čovečje višine (80 cm obim prsi1-ju — 160 cm višine). Kaup, Rorer, Pinje i dr. postavili su tako zvane indekse; to su matematičke formule prema kojima se iz raznolikih odnosa najvažni-jih antropometriskih brojki izračunava i dobija slika telesne razvijenosti. Tako na pr. Rorerov indeks: težina X 100 kroz višina na kub daje sliku punoče tela. Krupo v indeks: težina X 100 kroz višina na kvadrat daje sliku razvijenosti tela. Pinjeov indeks: kad se od višine u centimetrima oduzme zbir obima pr-siju u centimetrima ,i težine u kilogra-mima — dobija se slika sastava i grade tela, n. pr. 170 — (65 -p 70) — 35. To bi bio slab sastav tela. Ukoliko je ova Pinjeova brojka manja, utoliko je telo bolje gradeno. Pinjeova brojka upo-trebljava se kod francuske vojske pri regrutovanju mladiča za kadar. Prema tome ovi indeksi nam slu-že da pokažu sliku grade i sastava čovečjeg tela, odnosno njegove konstitucije. Konstitucija čovečjeg tela jc proizvod naslcđenih osobina, koje čovek sa sobom na svet donosi od svojih predaka, i stečenih osobina koje so stieu tokom života, pod uticajem prilika pod kojima čovek živi. Dok se na onaj prvi činilac — na-sledni —■ nc može mnogo uticati, dotle telesna vežba može mnogo da utiče na one osobine, koje čovek tokom života zadobija. To je početna tačka jednog sistematskog plana telesne vežbe, koji treba u danim slučajcvima primenjiva-ti. S druge Strane, na osnovu antropometriskih merenja i ovako izračunatih indeksa, svi ljudi svrstani su u nekoliko grupa, čiji su prctstavnici pojedini tipovi konstitucije čovečjeg tela, tako zv. konstitucioni tipovi. Prema najnovijoj podeli Krečme-ra, u glavnom imamo tri konstitucio-nalna tipa kod čoveka, a to su: Astenični ili leptozomski tip: mršav, uzak čovek, koji izgleda veči nego što jc; višina normalna, kod žena manja. Uzana ramena, dug pljosnat i uzan grudni koš s vidljivim rebrima, tanke ruke i noge, glava niška, kratka ali široka. Mišiči sla'bi, koža bleda, br-zi znaci starosti, naginju ka Tbc. (dobri lakoatletičari). Atletski ili muskulozni tip: jako razvijenc kosti i mišići', srednjeg ili visokog rasta, slobodan vrat, širokih ramena i razvijenog izbačenog grudnog koša. Glava visoka i uska, kosti na glavi sc pod kožom oertavaju, noge kratke (gimnastičari, plivači, veslači). Piknički tip: jako razvijen trbuh, naklonost ka gojenju, noge i ruke sraz-merno slabo razvijenc i kratke. Nizak ali razvijen grudni koš, okruglc forme tela, glava okrugla i široka. Debeo kra-tak vrat (rvači, dizači tereta). Ova tri tipa pretstavljaju samo ti pične primere, medutim iztnedu njih Vidimo, dakle, da je ta tragična krivnja izvan Njega, kao što je izvan zemlje ono što nije iz nje i kao što jc proti njoj ono što nije za nju. I tako ta tragika biva još tragičnija i bol još bolnija, ali zato i dužnost postaje još veča i zakon još tvrdi i postojaniji za sve i svakoga tla misli, težnje i dela nc butlu proti Njemu. Mi pak Sokoli svesni smo, da pred sobom imamo jasno označen put, t. j. da treba da nastavimo kročiti putem, koji je još pred nama, jer je On morati da patine za krivice drugih. Naše oružje je bratska ljubav, naš štit je istina i pravda, naša sredstva su vas-pitna, a naš cilj je puno moralno i fizičko zdravlje onih, koji su stupili pod naše zastave. Tome cilju treba da teži svaki pojedinac, jer bez vlastitog truda nijedan neče ništa steči. A ako jc u očima onih koji su izvan zemlje i proti njoj, takav rad naša tragična krivica, koja jc van našega delovanja, tada neka padaju žrtve, da bi moralni temelji novog pokolcnja bili još čvršči i duboka brazda novog rasta još dub-1 ja, te tla bi se sve to urezalo u duhovnom svetu jednog naroda i u izmučeno j i krvlju natopljcnoj zemlji jedne i jedine naše domovine! 1 icl hočemo tla živimo po zakonima lepote, plemenitosti, pravde, poštenja i mira, ne bojimo se nikakve žrtve, jer jc ona največa več pala. Velimo to, jer znamo, kakve su veze spajale Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja sa Sokolstvom vee od doba, katla je kao mladi princ u predratnoj Srbiji gajio prema Sokolstvu toliko otvorcnih i iskrenih simpatija. A te Njegove simpatije prema Sokolstvu ostale su sve do Njegove smrti. U Njegovim mnogim izjavama postoje prelazi, tako da se tačna gra niea izmedu njih no može povuci. Upoznavanje cs metodikom antro-pometrije bilo bi nedovoljno, kada se pri tome ne bi upoznali bliže i sa za' dacima antropometriskih merenja kod telesne vežbe i športa, kao i s glavnim rezultatima koji su do sada njima P°‘ stignuti. Izlaganja o ovome možemo u glavnom po Martinu podeliti na die grupe: 1) na antropometriska merenja kod mladih oseba dok su u dobu iaZ vijanja i uzirasta i 2) na antropometriska merenja kod odraslih; određivanje tipova, raz like kod polova, odnos čovečje fizi,c ’e i duševne sposobnosti prema propor cijama njegovog tela, kao i uporedenje pojedinih delova tela medu sobom. Ispitivanje kod mladih osoba u dobu razvitka i uzrasta interesuju u prvom redu lekara i učitelja. Jer pozna-to j c, da mladiči koji intenzivno i zo rastu pokazuju izvesno opadanje svojih duševnih sposobnosti. Ali sa n! tu ne sme preterati. Jedan 14 godišnjj dečko sa 135 cm višine može izgleda i sam po sebi veoma dobro i proporcionalno graden, uzimajuči u obzir samo njegove niške mere, ali kad se uporei i s prosečno razvijenim mladičima s'°J ga doba, onda če biti ematran kao los nedovoljno razvijen. Pitanje kakav ima uticaj višina tela, težina, a pre s\°' ga sperost i stepen razvijenosti na » žičke i duševne osobine deeaka, J°s nije doveljno rasvetljeno, jer se s ovim pitanjem do sada bavio ma 1 broj nauenika. Telesno vaspitanje ima veoma vc' lik vaspitni značaj kod dečaka i de vojčica u pogledu njihove telesne razvijenosti. Jer cesto se dešava da bas mali i zakržljali dečaci i devojčiee P° nekad ne zaostaju u pogledu svoje ' žičke sposobnosti za svojim га^мЈ^ nim drugovima, i kod eventualnih ne uspeha oni se trude da ih dostignu s još večim poletom. Ako se samo Pa' metno i sistematski ovaj njihov po*® i ambicija podržava, može telesna vez-ba kod ovako slabunjavih i zaostali1 dečaka i devojčica da deluje veoma blagotvorno. Ispitivanjem dečaka i devojčica, koji sc bave telesnim vežbama, a nf' soeito gimnastikom, pomoču merenja telesnih dimenzija antropometrfjoin uporedivanjem s onima, koji se teles nom vežbom ne bave, mnogi su auto*1 došli do zaključaka, da se kod mlad1. u dobu razvijanja i uzrasta mora bi veoma oprezan pri izboru vežba 11 spravama. Inače se nc može reči, da su u P° gledu uticaja pojedinih vrsta tclesnog vežbanja na uzrasl tela razni isph1''^ ei došli do nekih naročitih zaključak • Kako utiče na uzrast i razvijanje te plivanje, gimnastika, laka atleti' ■ igre, vežbe tela i t. d. kojc su od °vjc disciplina najkorisnije za dečake i L vojčice u dobu uzrasta, još jc otvoreno pitanje, te se u tom pra' c^ ne mogu do sada dati konačni rez tati. Kod odraslih smo več u ovom l , gledu sirečniji. Tu več ima nekih P®*1, tivnih rezultata, a što čemo ovde ,zn.c ‘ Postavljaju se četiri glavna P’ ’ nja u odnosu utieaja telesne vežbe i i njegovim delima te simpatije РгС11д Sokolstvu dobivalo su vi dan izraz, po Svomc osečanju i mišljenju On J gledao i u realnost slovenske uzaj‘ mnosti, kojoj Sokolstvo kuje ,brat , veze i daje polet u skupnom nas ’'[0. nju da bi se moralna i fizička moč biy venstva podigla do najvišeg -stepe1’ »I Ja sam Soko«, izjavio jc naš 'c , Kralj meseca j ul a 1928 godine Pr pokrajinskim sletom u bkopljn-Danas, na drugu obletnicu Np ve mueenieke smrti, oko oltara duhom se okupljaju svi sokolski ™1. ' koji čuju nečujni glas i nena^Jailstvo govog neutrunulog srca. L vc smrti Viteškog Kralja Aleksandra 1 Ujedinitelja zadubljeni su i im syi čanstvoin potreseni do cina j oni, koji čuvaju moraJnu vehcniiu idejnu moč Njegovu, a ko]i nam P kazuje put k najvišem cilju. Dan 9 olctoThra — đan solzolskog bratstva! Ш—ИН11——1—1 Hill IIIIHill——MIIIHJ—IMHHfcM'HHIIHHIIHMIIHffli Ull ■> Wl ll I lili 11И1111М||№111И1111ИИИИИИИИИИИИИМИШМММ№ИИИИИИШ1ЈИИИИИИИИ Toga dana treba naše Sokolstvo đa povede akciju sokolskog milosrda sakupljanjem prinaša u korist Socijalnog fonda Mteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelfa. Neka se stoga sva forača i sestre svojim prinosima odaszovu poszivu ove plemenite akcije sza sokolsku socijalnu pomoč namenjenu siromašnoj i nezaposleno j torači i sestrama! "tir ■ -" - ir-t—111 n—гтгоигж—r ~iтгт-титтп -rr тмггт~г ттпппгтппјгг пгт nir ~mrnrrni—ггпдшш ii ■иитич јжшпшмипшдштптжтшшпштвтштигшмт!!«!! ■■пми i шииим^ивнииишмим čovećje telo, i na ta pitanja evo sta nam antropometriska merenja odgovara ju: 1) Kakva je razlika izmedu odraslih koji se bave telesnom vežbom i onih koji se njome ne cduševljavaju? Šenk, koji je pregledao veliki brcfj studenata, odgovara na ovo pitanje ovako: študent sportista ima veći obim prsiju, ima jaču muskulaturu nogu i ruku i ima veeu širinu leda. Ove njegove zaključke potvrdili su i drugi au-tori. Može se dalje postaviti pitanje, da li je i kod svih vrsta zanimanja ta-kav slučaj, jer je dokazano, da zanimanje kod čoveka također igra veliku ulogu u razvijanju tela. Tako je je, da te- lesna vežba može mnogo da doprinese promenama u telesnim proporcijama oba pola. U načelu može se kazati, da telesna vežba utice u istom smislu na razvijanje tela i kod muških i kod ženskih. Sto se to kod ženskih manj e ispoljava razlog je u tome, što žene obično manje vežbaju nego muški, i što telo žene po svo-mc sklopu i pri-rodnim osobinama povremeno gubi od svoje snage (porodaj, menstruacija), što treba vremena opet da se nadoknadi. Poznato je, da telesna vežba i sportovi u nekoliko daju ženama mu-ške osobine. Tako je širina kukova kod žena koje se bave športom manja nego kod onih koje se njime ne bave. Naročito je interesantno ovo porede-nje: obim ruku kod žena — sportistki-nja je manji (usled gubitka masti) nego kod žena nesiportistkinja, dok je obim ruku kod muškaraca sportista veči nego kod nesportista. Izneta sva ova načela i zaključci plod su dugogodišnjeg i mnogebrojnog ispitivanja pomoču antropometriskih merenja. Kao što smo videli, postoje još mnoga i mnoga nerešena pitanja, koje antropometrija kod telesnog vežbanja ima da ispita i reši. Ovo sve zahteva sredstava i vremena, a što mo-gu dozvoliti za sada samo veliki narodi. Od antropometriskih mera, koje mi u Sokolstvu primenjujemo, predvidene su samo nekoje, i to najvažnije. Tako nam lekarski list za pregled vežbača predvida samo: visinu, težinu, obim prsiju s kapacitetom, obim ruku i nogu kao i Pinjeovu brojku. Ove mere ne mogu nam poshržiti za neka de-taljna antropometriska ispitivanja, čiji su rezultati u nekoliko ovde izmeti, ali su ipak dovoljne da nam donekle pru-že sliku razvijenosti naših vežbača, i u neku ruku pokažu uticaj sistema sokolskog vežbanja na razviče čovečjeg tela. Rezultati koje ddbijemo mogu nam samo poslužiti kao prilog dalj ih i dubljih proučavanja. Tako sam ja prilikom merenja, koje sam vršio kod članova i članica Sokolskog društva Beograd I 1932 god., a na osnovu ovih antropometriskih mera, došao do sledečih zaključaka: 1) da su članovi, a naročito nara-štajci, koji duže vežbaju, mnogo raz-vijeniji od onih koji vežbaju krače vreme; Dana 20 septembra o. g. održane su župske utakmice u prostim granama članstva i naraštaja Sokolske župe Bjelovar, utakmice u odbojci i utakmice u dečjim igrama. Utakmicama pristupilo je 68 natecatelja-ki i to 7 naraštajki, 33 naraštajcii i 28 članova iz jedinica: Bjelovar, Grubišno Polje, Koprivnice, Kraljevca, Srpske Kapele, Virovitice i četa Bolč i Stare Plavnice. Dečjim utakmicama u igrama su-delovala su samo dva društva sa po jednom vrstom ženske dece, a u od-bojci 3 vrste muškog naraštaja i 2 vrste članova. Jedan deo natecanja održan je na sportskom stadionu, a drugi na let-njem vežbalištu domačeg društva. Opšte župske utakmice održane su meseca juna po okružjima i na tim utakmicama nastupilo je ukupno 83 vrste sa 644 natecatelja-ke. Da bi se po jedinicama postiglo veči interes za laku atletiku načelništvo župe u svom trogodišnjem telesno-vaspitnom planu, predvidelo je da sc svake godine u jesen održe natecanja u prostim granama. Tako je ove godine izveden prvi pokušaj i utakmice su održane. Šteta je samo što se istima odazvao vrlo mali broj jedinica, no načelništvo župe može biti zadovoljno s ovim prvim na-tecanjima i za nadati se je, da če i ostale jedinice kd narednih takovih utakmica učestvovati. Uspesi: 1) Ženski naraštaj: a) Trčanje na 60 m. — 5 nateca-tcijki — 1) Beuotič Slavica (Koprivnica), Obradovič Dragica (Virovitica) 93/10 sek., 2) Štefan Ljubica (Koprivnica) 9.8, 3) Tomek Elza (Koprivnica) 10 se-k. b) Skok u vis — 4 natccateljke — 1. Štefan Ljubica (Koprivnica) 115, 2) 2) da ee ova razlika daieko manje opaža, pa se čak i ne vidi kod ženskih grupa, što potpuno odgovara več malo pre iznetim rezultatima, dobivenim na drugim mestima; 3) da se kod naših vežbača ne pri-mečujc srazmerno jače razviče grudi od ruku i nogu, ili obratno, več da je sve srazmerno i podjednako razvijeno, što ide u korist sistemu tehnike naših sokolskih vežbi, da ne doipušta razvijanje samo pojedinih grupa mišica več srazmerno i podjednako celoga tela. Ovo sam uzgred izneo, da pokažem, kako mi na našem sokolskom materijalu možemo, istina, u manjem obimu da se koristimo antropometri-skim merenjem ne samo kao kontrola uticaja telesnog vežbanja na čovečije telo, več i da doprinesemo nauči nase skromne žrtve. Na kraju ovih izlaganja, koja ne bi bila potpuna, kada se ne bi navelo i suprotno mišljenje o važnosti ovih merenja u odnosu na telesnu vežbu i šport uopšte, iznosim još o tome i mišljenje Hekshajmera, koji ima velikih zasluga za razviče i napredak sportske medicine, te koji o važnosti antropometriskog merenja veli sledeče: »Utvrdivanje drugih telesnih mera sem težine, ne smatram načelno za potrebno. Ma koliko da su interesantna detaljna merenja spoljnih delova tela, ona ne mogu biti predmet pojedinih lekarskih ispitivanja, več mogu samo služiti za ocenu izvesnih antropometriskih problema. Naročito se ne mogu upotrebiti za ocenu sposobnosti pojedinaca za izvesnu granu telovežbe ili športa. Da li je neko sposobniji za atletiku, trčanje, skok u vis ili gimna-tiku, može se več na prvi pogled uočiti bez ikakvih merenja. Za takvu sposobnost je faktor i duševno raspolo-ženje dotičnog isto tako kao i njegov spoljni oblik, koji se postižc samo antropometriskim merenjem.« Ne ulazeči dublje u raspravu o važnosti antropometriskih merenja u odnosu na telesnu vežbu i šport, želim da ova naša izlaganja zaključim re-čima dr. Arnolda, koji kaže: »Rad pojedinaca je samo oaza u još nekul-tivisanom polju telesne kulture; ako želimo potpuno obradenu kulturu na-šeg tela, moramo svi zaorati.« Dr. Milorad Feliks, Beograd. Pavelič Maja (Virovitica) 110, 3) Obradovič Dragica (Virovitica) 105 cm. c) Skok u dalj — 5 natecateljki — 1) Obradovič Dragica (Virovitica) 382, 2) Tomek Elza (Koprivnica) 362, 3) Pavelič Maja (Virovitica) 355 cm. d) Bacanje kugle 2 kg. — 6 natecateljki — 1) Obradovič Dragica (Virovitica) 8.13, 2) Pavelič Maja (Virovitica) 7.69, 3) Štefan Ljubica (Koprivnica) 7.39 m. e) Bacanje diska 1 kg. — 6 natecateljki — 1) Tomek Elza (Koprivnica) 17.50, 2) Obradovič Dragica (Virovitica) 16.32, 3) Perič Vera (Koprivnica) 15.43 m. 2) Muški naraštaj: a) Trčanje na 100 m. — 10 nate-catelja — 1) Radujkovič Ranko (Bjelovar) 11.9/10 sek., 2) Omčikus Miloš (Bjelovar) 12, 3) Perl Gustav (Bjelovar) 12.5. b) Trčanje na 60 m. — 17 nateca-tclja — 1) Gjunič Danko (Virovitica) i Perl Gustav (Bjelovar) 8.0 sek., 2) Grandič Zvonimir i Kovač Dragutin (Virovitica) 8.2, 3) Jazić Gojko (Grubišno Polje) i Livančič Stjepan (Virovitica) 8.4. c) Skok u vis. — 11 natccatelja — 1) Beganič Mladen (Koprivnica), Li--vančič Stepan i Pučko Franjo (Virovi-itca) 145, 2) Kovač Dragutin (Virovitica) i Rozenberg Robert (Bjelovar) 140, 3) Kosiček Aleksander (Koprivnica) 135 cm. d) Skok u dalj — 13 natccatelja — 1) Livančič Stjepan (Virovitica) 572, 2) Marijan Milivoj (Bjelovar) 546, 3) Radujkovič Ranko (Bjelovar) 524. e) Bacanje kugle 5 kg — 15 natccatelja — 1) Pučko Franjo (Virovitica) 11.65, 2) Despinič Vladimir (Bjelovar) 11.20, 3) Livančič Stjepan (Virovitica) 10.10 m. f) Bacanje kopija 600 gr. — 8 na-tecatelja — 1) Pučko Franjo (Virovitica) 41 m., 2) Rozenberg Robert (Bjelovar) 39.30, 3) Grandič Zvonimir (Virovitica) 33.50 m. g) Bacanje diska 1 X> kg. — 1 Despinič Vladimir (Bjelovar) 31.27 m., 2) Pučko Franjo (Virovitica) 31.20, 3) Rozenberg Robert (Bjelovar) 26.55. li) Trčanje tekliča 4X100 m. — 1) Bjelovar 51.4 sek., 2) Virovitica 53.5. Odbojka: 1) Virovitica, 2) Bjelovar, 3) Koprivnica (rezultati: Virovitica—Bjelovar 2 : 0 (15 : 13, 15 : 1), Bjelovar—Koprivnica 2 : 0 (15 : 7, 19 : 17), Virovitica—Koprivnica 2 : 0 (15 : 6, 15 : 7). 3) Članovi: a) Trčanje na 100 m. —■ 20 nateca-telja — 1) Sušanj Ivan (Bjelovar) 11.8, 2) Bakov Jašo (Koprivnica) i Horvat Vlatko (Bjelovar) 12.0, 3) Grozdanič Milenko. (Koprivnica) 12.2 sek. b) Skok u vis — 14 natecatelja — 1) Tončič Stanko (Bjelovar) 160, 2) Grozdanič Milenko i Šajer Zdenko (Koprivnica) 140, 3) Dražič Milan (Grubišno Polje) i Gvozdič Branko (Bjelovar) 135 cm. c) Skok u dalj — 9 natecatelja — 1) Tončič tanko 581, 2) Horvat Vlatko 569, 3) Sušanj Ivan (sva tri Bjelovar) 561 cm. d) Skok s motkom — 2 natecatelja — 1) Bokav Jašo 3 m., 2) Radoševič Pajo (Koprivnica) 230 cm. e) Troskok — 4 natecatelja — 1) Grozdanič Milenko (Koprivnica) 11.40, 2) Manojlovič Miloš (Srpska Kapela) 10.99, Šajer Zdenko (Koprivnica) 10.99, 3) Goranovie Petar (Srpska Kapela) 9.58 m. f) Bacanje kugle — 10 natecatelja — 1) Bakov Jašo (Koprivnica) 10.82, 2) Tončič Stanko (Bjelovar) 10.35, 3) Goič Pedro (Bjelovar) 10.0 m. g) Bacanje diska — 10 natecatelja — 1) Bakov Jašo (Koprivnica) 31.63, 2) Goič Pedro (Bjelovar) 30.46, 3) Tončič Stanko (Bjelovar) 27.88 m. h) Bacanje kopija — 11 natecatelja — 1) Tončič Stanko 43.20, 2) Horvat Vlatko (Bjelovar) 37, 3) Manojlovič Miloš (Srpska Kapela) 36.20 m. i) Kladivo — 2 natecatelja — 1) Goič edro (Bjelovar) 43.90 i 2) Bakov Jašo (Koprivnica) 33.10 m. j) Bacanje granate 800 gr iz sto-ječeg stava — 4 natecatelja — 1) Dražič Milan i Vukelja Miloš (Grubišno Polje) 34 m, 2) Konopljič Dušan (Bjelovar) 32, 3) Jakupcc Josip (Gr. Polje) 28 m. Trčanje tekliča 4X100 m. — 1) Grubišno Polje 52.4 sek., Bjelovar 49 sek., Koprivnica 48.8 sek., ali su obe vrste diskvalificirane. Odbojka: 1) Koprivnica, 2) Grubišno Polje (rezultat: Koprivnica— Gr. Polje 2 : 0 (15 : 10, 15 : 1). 4) Utakmice dece u igri »Postavljanje čunjeva« — 1) Koprivnica, 2) Bjelovar. K. S. Proslava 25~godišnjce Sokolskog društva Modriča Sokolsko društvo Modriča, župa Tuzla, proslavilo je 20 IX ove godine 25-godišnjicu svoga opstanka i rada. Proslava je izvedena u najširem obimu. Uspeh, naročito moralni, bio je odličan, što sc može pripisati sokolskoj svesti ovoga kraja i dobroj organizaciji. Svečanost je počela još uoči dana proslave. Celo mesto bilo je iskičeno državnim zastavama te je dobilo naročito svečani izgled. Na dan svečanosti još od ranog jutra počele su pristi-zavati okolnc bratske sokolske čete i društva s muzikama i zastavama na čelu, koje su dočekane pred Sokolskim domom od uprave društva i delegata bratske župe. U 10 sati održana je u Sokolskom domu, u prisustvu svih mesnih korporacija i delegata, svečana sed-nica, kojoj su prisustvovali i osnivači ovoga društva, koji su bili oduševljeno pozdravljeni. Iza sednice formirana je sokolska povorka u kojoj je pored sokolskih jedinica i škola uzelo učešča mnogobrojno gradanstvo, što potvrđu-je da je ovo mesto jak sokolski centar u ovome kraju. Sokolska povorka bila jc veličanstvena; klicalo se Kralju, Kraljevskom Domu, Jugoslaviji i Sokolstvu. U 3 sata po podne održan je javni čas bratskih .društava i četa s takmiec-njem i prostim vežbama svih kategorija. Posle javnoga časa nastalo je narodno veselje, koje je trajalo do svečane akademije, koja je održana u 8 sati u Sokolskom domu. Kako je razvijena sokolska svest u ovome kraju i koliki je bio moralni uspeh ove proslave, najbolje dokazuje rekordan poset na svečanoj akademiji, čiji broj velika sala Sokolskog doma nije mogla da primi. Cela ova proslava odlično je po-služena sokolskoj propagandi, naročito kada ulazimo u početak izvodenja »Petrove petoletke«, čiji je značaj istak-nut prilikom ovc proslave. Bojan Drenik — šestdeseiletmk V nedeljo, 27. septembra 1936 je praznoval 60 letnico rojstva br. Bojan Drenik, Sokol starega kova, mož kremenitega značaja. Slavljenec je bil rojen v Ljubljani pred 60 leti v znani narodni in sokolski rodbini pok. br. Frana Drenika. Kdo izmed starejše in tudi mlajše sokolske generacije ne рогпа krepkega in čilega moža, ki kljub svojim šestim križem še vedno redno po-seča v vrsti starejših bratov telovadbo v Narodnem domu. Že v zgodnji, mladosti se je naš jubilant navzel sokolskega duha od svojega očeta pokojnega Frana Drenika, soustanovitelja »Južnega Sokola«, njegovega dolgoletnega praporščaka in staroste v letih 1877 do 1879. Kot dijak na ljubljanski gimnaziji je zbral okrog sebe svoje tovariše in na znamenitem »Drenikovem vrhu« postavil drog in bradljo ter si uril svoje mišice. Spoznal je pomen Tvrševe sokolske misli in vzgoje ter se prijavil — 43 let je tega — v vrste Ljubljanskega Sokola, kateremu zvest elan je še vedno. Bil je reden telovadec in tekmovalec. Zaradi njegovih odličnih tehničnih sposobnosti so ga bratje iz Ljubljanskega Sokola kmalu poklicali v odbor in vaditeljski zbor ter ga izvolili tudi za načelnika, katero funkcijo jc opravljal od 10. oktobra 1905 do 23. januarja 1914. Vzgojil je mnogo odličnih sokolskih delavcev, posebno skrb pa je posvetil ustanavljanju sokolskih društev na deželi. V dobi najhujše reakcije je br. Bojan, dasi v službi deželnega od bora, ki sokolstvu ni bil posebno naklonjen, hodil na deželo predavat in poučevat telovadbo. Nevenljive zasluge si je pridobil pri ustanovitvi sokolskih društev na Jesenicah, v Škofji Loki, Domžalah, šiški, na Viču, Igu in Notranjih goricah. Kadarkoli mu jc dopuščal čas je pohitel med brate in jih navduševal za Tyrševo sokolsko misel. Kot izboren teoretik in praktik jc svoje znanje uspešno uporabil tudi v tehničnem odboru nekdanje Slovenske sokolske zveze in po osvobojenju v Jugoslovenskem sokolskem savezu. Veliko skrb je posvečal mladini in je dolga leta vodnik naraščajske telovadbe. Pred vojno je bil tudi 1 leto načelnik jezdnega odseka Ljubljanskega Sokola, na I. junaškem zletu v Sofiji leta 1910. pa je nosil na čelu slovenskih Sokolov zvezni prapor. Ob izbruhu svetovne vojne je moral na vojno, katero jc srečno preživel in se je vrnil v osvobojeno domo vino. Spet se je oklenil sokolske telovadnice in posvetil vse svoje sile so kolskemu delu, ter je bil izvoljen za podnačelnika Sokolske župe Ljubljana in za člana zveznega tehničnega odbora. Naš jubilant ni nikdar silil v ospredje in v svoji skromnosti mu gotovo ne bo prav, da smo se ga spominjali ob njegovem 601etnem življenskem jubileju. Ljubljanski Sokol je počasti! jubilej br. Bojana v ponedeljek, 28. septembra t. I. v sokolski telovadnici pri telovadbi, kjer sta mu društvena uprava in prednjaški zbor priredila spominski večer in mu poklonila lepo darilo zlato verižico v znak hvaležnosti za vse delo in trud, ki ga opravlja brat Bojan že 43 let v vrstah Ljubljanskega Sokola. . Bratu Bojanu Dreniku, odličnemu Sokolu, izrekamo ob njegovem 601et nem jubileju prav iskrene sokolske čc sfitke z željo, da bi mu usoda naklonila še mnogo zdravih in srečnih let. J. H. Župske utakmice u prostim granama članstva i naraštaja Sokolske župe Bjelovar Sokolske okružne 1 čelne ulakmtce u Dubrovniku Dne 20 pr. m. održane su u Dubrovniku, kao sedištu matičnog Sokol-skog društva, okružne i četne sokolske lakoatletske utakmice. Utakmice su održane u gruškom polju, i u njima je učestvovalo 11 takmičarskih vrsta. Iz eštre ali bratske borbe četnih vrsta, čije su snage bile uravnotežene, prvo mesto osvojila je Sokolska četa Zaton, kojoj je ovo treča uzastopna pobeda, kojom je i po treči put sada dobila pre-lazni lovor-venac, dar blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedini-telja. Pobednieki lovor-venac četi Zaton predao je izaslanik Nj. Vel. Kralja general g. Vukovič na javnoj vežbi, koja je održana po podne toga dana. Drugo mesto osvojila je Sokolska četa Ora-šac, treee četa Babino Polje, a četvrto četa Gornja Župa. U okružnom takmičenju članova pobedilo je Sokolsko društvo Cavtat sa 3092 točke, u čijoj se vrsti istakao br. V ane Ivanovič, naš poznati trkač prepona. Sok. društvo Dubrovnik je sa 2630 točaka zauzelo drugo mesto. U pojedinim granama postignuti su zado-voljavajuči rezultati: 100 m trčao je br. Vane Ivanovič 11.5 sek, 1500 br. Lučič Vlaho 5,17. U skoku u vis i dalj pobedio je br. Vane Ivanovič sa 165 cm i 6.05 m. U bacanju kopija prvi je br. Lučič Renči sa 43.45 m, a u kugli opet br. Vane Ivanovič sa 12.45 m. Naraštajci Dubrovnika s 3076 točaka pobedili su naraštajce Cavtata, koji su sakupili 1411 točaka. Na 100 m i na 400 m prvi je br. Šteger Dušan, sa 12 sek i 1.02.4 sek. U skoku u vis, dalj i bacanju kugle prvi je br. Vukovič sa 150 cm, 5.85 m, 12.20 m. I članice postiglc su dobre rezultate. Marija Mozetič je pobedila u kugli sa 8.15 m i koplju 24.10, a sestra Marija Benič je prva u skoku u vis sa 120, u dalj sa 4.24, u trčanju na 60 m 9.1 sek. Ovo takmičenje završilo se je u odbojci izmedu članova društva Dubrovnik i Cavtat, koja je završila zaslu-ženom pobedom Dubrovnika sa 2 : 0 (15 : 8, 15 : 10). Okružno lakoatlelsko takmičenje u Belom Manastlru U ovom okružju povela sc još ovog proleča živa akcija, da se u svima jedi-nicama uvede i gaji laka atletika, jer za tu igru imaju sve jedinice došta uslova i mogučnosti. Sprave za laku atletiku su najjevtinije prema ostalim. Vežbati mogu sve one jedinice, kojc nemaju vežbaonice, jer se radi vani na suncu i vazduhu. Koristi lake atletike po telesni razvitak svakog pojedinca su od neprocenjive vrednosti. U ovu svrhu održan je ovog proleča u Belom Manastiru prvi okružni lakoatletski tečaj, a dana 20 septembra u Branjinom Vrhu-Šečerani prvo okr. lakoatletsko takmičenje. Na takmičenju su uzeli učešča takmičari iz ovih jedinica: Branjin Vrh-Šečerana, Darda, Beli Manastir, Branjina i Bolman s u-kupno 15 takmičara. Kao gosti prisust-vovalo je 10 članova bratskog društva Osijek-Matica, koji su se takmičili van konkurencije. Brača iz Osijeka, koja nisu žalila ni truda, ni materijalnih žrtava da dode u Baranju, svojim pri-sustvom mnogo su doprinela moralnom uspehu cele priredbe kao i propagandi lake atletike u svom okružju. Takmičilo sc samo u onim lako-atletskim granama, koje se za sada gaje u ovom okružju i koje su ovaj put bile terenski i tehnički izvedive. U takmičenju za prvenstvo okružja postignuti su najbolj i ovi rezultati: Kod članova: ' Skok u vis br. Tomič (Bolman) 1.50 m, bacanje kugle br. Kovačevič (Br. Vrh-Šečerana) 9.40 m, skok u dalj br. Tomič (Bolman) 5.35 m, skok s motkom br. Kovačevič (Br. Vrh-Šečerana) 2.65 m, bacanje diska br. Pejin (Br. Vrh-Šečerana) 24.65 m, bacanje granate br. Kovačevič (Br. Vrh-Šečerana) 39.30 i trčanje na 100 m br. Fišer za 13.7 sek. Van konkurence postignuti su po brači iz Osijeka ovi rezultati: Skok u vis 1.50, bacanje kugle 10.32 m, skok u dalj 5.47 m, skok s motkom 2.85 m, disk 30 m, bacanje granate 45.20 m i trčanje za 12.9 sek. Kod muškog naraštaja za prvenstvo okružja postignuti su ovi rezultati: Skok u vis br. Paškalini (B. Manastir) 1.35 m, bacanje kugle br. Bošnjak (Darda) 10.53 m, skok u dalj br. Atanackovič (Darda) 4. 92 m, trčanje na 60 m br. Bošnjak (Darda) 8.7, bacanje granate br. Bošnjak (Darda) 39.80 m, trčanje na 100 m br. Atanackovič (Darda) 13.6. Od ženskog naraštaja takmičile su se svega tri sestre i to samo u trčanju i u skoku u dalj. Rezultati prvih mesta kod njih su sledeči: Trčanje na 60 m s. Poršoš (Beli Manastir) za 10 sek., skok u dalj s. Poršoš (Beli Manastir) 3.60 m. Po ukupnim rezultatima prvih i drugih mesta, jedinice su se na takmičenju plasirale ovako: 1) društvo Branjin Vrh-Šečerana: pet prvih i dva druga mesta; društvo Darda: 5 prvih mesta; 3) dr. Beli Manastir: 3 prva i 2 druga mesta; 4) četa Bolman (u osnivanju) 3 prva i jedno drugo mesto; 5) četa Branjina: 2 druga mesta. Ovo su prvi počeci lake atletike u ovom okružju, pa se nadamo, da če u idučoj godini biti i veči broj vežbača i bolji rezultati. B. S. Prva Javna vežba Sokola Zagreb S U nedelju 13 septembra t. g. odr-žalo jo najmlađe zagrebačko Sokolsko društvo Zagreb 8 svoju prvu javnu vežbu, kojom je položilo i sp i t za sa-mostalan sokolski rad. Javna vežba počela je u 4 sati posle podno s podizanjem počasne zastave. Toj vežbi prisostvovala je mno-gobrojna publika, istoj prisustvovali su i starešina Sokolske župc Zagreb, zamenik starešine, tajnik Sokolske župc, tc dvojica prosveta ra, načelnik Sokolske župe i načelnica, okružni načelnik zagrebačkog sokolskog okružja i načelnica, kao j brojno članstvo svih zagrebačkih sokolskih društava, koji su došli, da svojim prisustvom uveli-čaju ovu slavu mladog Sokolskog društva Zagreb 8. Prvo su nastupila ženska deca, koja sa svojim dobrim vežbanjem dobila zasluženi aplauz, sledila su muška tleča, posle njih igre svih kategorija, koje su svojom šaljivošču dale vedrimi i izazvale puno smeha. Nakon igaua nastopa ženski naraštaj, koji je svojim preciznim i elegantnim, tc vrlo dobro uvežbanim vežbama osvojio publiku, posle njih nastupa muški naraštaj na vratilu, članovi na razboju i članice na niskom brvnu. Kod ove tačke prime-čeno je, da je naraštaj vrlo dobro iz-vežban, te. su nekim svojim teškim, ali elegantno izvedenim vežbama zadivili publiku. Nakon vežbi na spravama odigrana je utakmica u odbojci između članova Sokolskog društva Zagreb 3 i Zagreb 8, te je pobedila momčad Zagreb 8 sa 2 : 1. Kao zadnja tačka na-stupaju članovi s prostim vežbama. Posle članova nastupaju sve kategorije, te starešina Sokolskog društva Zagreb 8 u svojo j pozdravno j reči pozdravlja Nj. Vel. Kralja Petra II uz burne ovacije prisutnih, dok glazba sviira himnu. Nakon utišanja ovacija Kralju, brat starešina zahvaljuje bratu načelniku ovoga društva na njegovom trudu oko ove javne vežbe, te završa-va svoj govor sa pokliikom »Živela Jugoslavija«, što prisutni burno prihva-čaju. Br. Mahulja, I zamenik starešine, u ime zagrebačke Sokolske župe čestita najmladem Sokolskom društvu na uspehu ove vežbe, te ih poziva da neumorno nastave širenje sokolske ideje i pozdravlja sa sokolskim »Zdravo«. Sledi mimohod svih vežbača, nakon čc-ga brat starešina skinc počasnu zastavil. Sokolska zabava je održana u le-pom raspoloženju pesmom i veseljem. Navečer oko 9 sati održan je 'lep va-tromet. Da je ova javna vežba moralno i materijalno vrlo dobro uspela ima najviše zasluge brat načelnik ovoga društva, koji je uz pripomoč ostale brado i sestara neumorno radio. Solzol<a radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: dne 8 oktobra predaje br. Miloš Stanojevič, Pctrovgrad, o temi: »Naš narodni Kralj«; dne 15 oktobra predaje br. Marjan Tratar, Novo Mesto, o temi: »Naši sokolski nastupi — manifestacije državne i nacionalne misli«; dne 18 oktobra predaje br. Mirko Mihaldžič, Titel, o temi: »Pozorište lu-taka«; dne 22 oktobra predaje br. Radul Radulovič, Beograd, o temi: »Jugoslo-venstvo danas i u budučnosti«; dne 29 oktobra predaje br. Bogoljub Krejčik, Beograd, o temi: »28 oktobar 1918 godine u Pragu«. dne 1 novembra predaje br. Ga-vra Miloševič, Cetinje, o temi: »Cetinjski manastir u svetlosti sokolsko j«; dne 5 novembra predaje br. Jovan Udicki, Sremska Mitroviča, o temi: »Reč u sokolani«; dne 12 novembra predaje br. Branko Polič, Sv. Lenart, o temi: »Misli o vaspitanju«; KRONIKA Proslava 300-godišnjice gimnazije u Varaždinu. U nedelju, 4 o. m. prosla-vio je starodrevni grad Varaždin na veoma svečan način 300-godišnjicu op-stanka i rada svoje gimnazije, koja je jedan od najstarijih srednjoškolskih zavoda naše zemlje, koji je dao našem narodu niz odličnih naučnika, politi-čara i umetnika. Na proslavu su došli mnogi bivši dači i profesori gimnazije. Sa zastupnikom Nj. Vel. Kralja stigli su u Varaždin i zastupnik Kraljevske vlade, ministar prosvete g. Dobrivojc Stošovič te ban Savske banovine g. dr. Viktor Ružič. Prigodom ovog jubileja varaždinsku gimnazija odlikovao je Nj. Vel. Kralj, priznanja za zaslugo na kulturnom i nacionalnem polju, or-denom Sv. Save I stepena. 100-godišnjica rodenja dr. Marijana Derenčina. Dne 24 septembra navišilo se 100 godina od rodenja' pokojnog dr. Marijana Derenčina, odličnog pravnika, političara, pisca i novinara. Pokojnik, koji ec je rodio na Rijeci, spada u red naših najodličnijih zakonodavaca; bio je u svoje vreme poznat kao jedan od najboljih i najvatrenijih govornika u bivšem hrvatskom saboru. Od njegovih govora najznamenitiji je govor 0 riječkom pitanju iz godine 1866, koji je imao odjeka čak u inostranstvu. Pokojnik, koji je umro godine 1908 u Zagrebu, stekao je velikih zasluga i za zagrebačko Narodno kazalište. f Herman Vendel. Dne 3 o. m. umro je nakon krače bolesti u Neliju kod Pariza Herman Vendel, jedan od najistaknutijih nemačkih novinara i esejista. Pokojnik je spadao medu one od retke ugledne Nemce, koji nisu bili zatrovani germanskem mržnjom i omalovažavanjem slovenskih naroda, nego je naprotiv bio velik prijatelj Slo-vena, a naročito nas Jugošlovena i brade Čehoslovaka, koje je iskreno voleo. Rodom je bio iz Meča — na pola Ne-mac na pola Francuz, pa je pojednako volio svoj i francuski narod. Nakon putovanja po Balkanu, gde se je pobli-že upoznao sa srpskim delom našeg naroda i iskreno ga zavolio, pridružila se i ljubav prema svima Slovenima, koje je uvek branio od pangermanskog šovinizma. Napisao je niz rasprava, članaka i knjiga o nama, upoznavajuči na taj način nemački narod s našom istorijom, našim prilikama i lepotama naše zemlje. Od večih dela o nama valja spomenuti knjige: »Makedonija i mir«, koja je izišla još za vreme svet-skog rata 1917 godine, »Pitanja jugois-toka Evrope«, »Iz jugoslovenskog preporoda«, »Jugoslovenske silhuete«, »Iz jugoslovenskog risordimenta« i »Borba Južnih Slovena za slobodu i ujedinje-nje«. Kao odličnom poznavaocu naših 1 balkanskih prilika uopšte, bilo mu je godine 1920 ponudeno mesto nemačkog poslanika u Beogradu, ali je on ovu la-skavu ponudu otklonio, jer j c voleo ostati nezavisan. Politički on sc je bio još pre rata opredelio za socijalno-de-mokratsku stranku i bio je njen poslanik u berlinskom parlamentu od« godi- ne 1912 do 1918 godine. Kasnije se je povukao iz aktivne politike posvetivši se publicistici, ali je ipak i on nakon nacional-socijalističke pobede u Nema-čkoj napustio svoju otadžbinu, da ko-načno kao emigranat umre u slobodo-umnoj Francuskoj. Jugoslovenski narod če se uvek s najdubljom zahvalno-šču sečati svog velikog i iskrenog prijatelja, borca za pravdu i istinu. Kazne kulturne vesti U našoj zemlji proboravio je nekoliko dana veliki prijatelj našeg naroda i jedan od najuglednijih engleskih publicista g. Siton Vatsn (Seaton Wat-son), koji je posetio Zagreb i Beograd da što bolje upozna naše prilike, naročito političke. * Dne 6 o. m. navršio je 80-godišnji-cu svog plodnog života prof. Jan Hu-dec, umir. sekretar Karlovog univerzi-teta u Pragu, koji spada u red najza-služnijih češkoslovačkih prevodilaca naše literature. * Ovih se dana češkoslovački narod s pijetetom seča 40-godišnjice smrti dr. Julija Gregra, jednog od najzaslužni-jih čeških političara i narodnih buditelja prošlog veka. Pokojnik je spa-dao u red radikalno usmerenih političara. Bio je odličan novinar; niz godina izdavao je i uredivao vodeče češko glasilo tadašnjeg doba »Narodnji listi«. Bio je i jedan od suosnivača Praškog Sokola te lični prijatelj dr. Miroslava Tirša. Krajem septembra umro je u Parizu profesor Antoan Meje, član Fran-cuskog instituta za istočne jezike te jedan od največih francuskih lingvista. Umro je u 70 godini svoga života. Naročito je dobro poznavao slovenske jezike. MALE VESTI IZ NAŠIH i E D B N I C A TRBOVLJE. — Šaljive dečje tekme so privabile 24. septembra na sokolsko telovadišče mnogo mladine in tudi precej odraslih. Tekme se je udeležilo 13 oddelkov s 253 pripadniki. Moška deca je tekmov'ala v tekih s samokolnicami, s tremi nogami, v vrečah in tek na 60 m s ciljem — škaf vode s plavajočim sadjem. Salve smeha so vzbujali vneti tekmovalci, ki so potisnili celo glavo v škaf, a so zaman hlastali po jabolkih. Najmlajša deca je tekmovala v velikih škornjih. »Slepci« so razbijali lonec, iskali z zobmi visečo salamo, hodili med vrstami kijev. Dekleta so tekla s prižganimi svečami, z jajcem na žlaci, s posodami vode na glavi in z visokimi kupi škatel. Sokolska mla dina je imela ta dan svoj praznik. TRBOVLJE. — Prvi nastop jezdnega odseka se je vršil v nedeljo dne 20. septembra. Nastopili so naši jezdeci z rajalnimi vajami ter z vajami s sabljami. Mnogo odobravanja so želi naraščajniki pri voltižiranju. Težke vaje so izvajali z ambiciozno vztrajnostjo. Člani Ljubljanskega Sokola so kot gostje nastopili z lepimi skoki preko ovir ter z zanimivo igro »lov za trakom«. Program je bil zaključen s šaljivo točko. TRBOVLJE. — Okrožne lahkoatletske tekme je v nedeljo 27. septembra močno oviralo neugodno vreme, kar se je pokazalo v pičli udeležbi in tudi v doseženih rezultatih. U članov je tekmovalo v peteroboju (tek na 100 m, met diska in krogle, skok v višino in daljino). Prvo mesto si J-priborii brat Kolenc Črto — Sokol Zagorje. Trije naraščajniki so se borili v teku na 100 m, metu krogle ter skoku v višino in daljino. Prvenstvo je dosegel brat Gosak Tine —• Sokol Trbovlje. Moška deca je tekmovala v teku na 60 m, metu krogle in skoku v višino. Med 34 tekmovalci si je priboril prvenstvo brat Hren Vladko — Sokol Trbovlje. —- Tri članice so tekmovale v teku na 60 m, metu krogle in skoku v višino. Največ točk je dosegla s. Forte Marica — Sokol Trbovlje. Med petimi naraščajnicami si je v borbi v teku 60 m, skoku v daljino in metu krogle priborila prvo mesto s. Kuder Elči — Sokol Trbovlje. Pri tekmah v odbojki je zmagalo člansko moštvo Sokola Zidani most. NATEČAJ Sokolskom društvu u Dubrovniku potreban je kapelnik glazbe, pa ovim putem raspisuje natečaj za istog. Plata je Din 1000 —- mesečno. Prednost imaju oni koji su istovremeno i herovede i s boljim kvalifikacijama, i koji su več radili s uspehom u sokolskim glazbama i borovima. Po-nude s naznakom doSadanjeg rada i referencama, slati do 25 oktobra upravi Sokolskog društva Dubrovnik. Absolutna sigurnost telovadnega orodja je prva zahteva telovadca; nase orodje pa ustreza ne samo z absolutno sigurnostjo, ampak tudi s praktično uporabnosljo, preciznostjo, krasno izvedbo in neverjetno nizko ceno vsem Vašim zahtevam. — M T v o r 11 i c a telovadnega orodja J. ORAŽEM RIBNICA na Dolenjskem К11ШЕ vSi/l VtAv flC kuumah-diu ццвцаш-ршш»иоуаИ1 210—5 212—3 UČITELJSKA TISKARNA IZDELUJE DIAZO - AMONIAK - PAPIR .JASNIT«, ZA KOPIRANJE NAČRTOV, KI JE EDINI 100 % DOMAČ IZDELEK TE VRSTE V DRŽAVI 211-3» ROSI JA - fONSIER • društvo га osiguranje t reosiguranje m BEOGRAD Izdaje Savez Sokoja Kraljevine Jugoslavija (E. Gangl) • Glavni l odgovorni uradnik Stjepan Čalar • Uradjuja Redakcijski otsek g Tiska Učiteljska tlskara (pratttavnik Franc* štrukelj) Ljubljana