Posumila plaćena u goiovu Ooi 31./J, 1930 / Cena Mu & orlica, SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Sokolska Prosveta« Godina II. - Brof 1. Lf ul)lf азла., 1. januara 1931. Izlazi svakog čeivrlka Telefon bro| 2543 i • Godišnja prelplata 50 Din • Uredništvo i uprava u Ljubljani (Narodni dom) Račun kod pošlanske šledionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku Poslanica svim bralskim društvima i četama za glavne skupštine Braćo! Sestre! Po prvi put sabirate se ove godine na području Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije na glavne skupštine, da u smislu statuta i pravilnika izvršite svoje dužnosti i da se poslužite sa pravima, koja su vam zajamčena. Ne smatrajte glavne skupštine samo kao zgoljnu formalnost, koja ima tek da se izvrši. Tamo, gde se Sokolstvo sabire, da se posavetuje i donaša zaključke i da sačuje i prosudi izveštaje odgovornih činioca svoje organzacije, tamo ima da bude ravnalo i vodic svega našega rada i nastojanja spoznanje naše ideje, koja je več osvojila ceo slovenski svet, koja je uzbudila i ogrejala sva slovenska plemena i koja je sa svojom veličinom i lepotom po Pornog, ustrajnog i neprekidnog rada, da se u tome nitko ne može da s nama omeri, jer hočemo i moramo u tome pogledu da budemo Prvi! Naš poziv namenjen je svima bez razlike — deci, naraštaju i članstvu — poziv na rad u sokolsko j vežbaonici i u sokolsko j prosveti, koji je spojen i saliven u jednu celinu sveopšteg udejstvovanja sokolske volje i sokolskog duha u svem javnom i privatnom životu. Hočemo kraljevsku Jugoslaviju po insignijama i po duši našeg viteškog kralja, ujedno pak hočemo sokolsku Jugoslaviju, koja ima da lepoti zemlje poda silnu veličinu i srcu naroda nepobedivo junaštvo! Hočemo da budemo otporna i plodonosna snaga svega strem* ljenja naroda, hočemo da budemo možak njegove hrptenice, hočemo poleta do visokih zvezda, koje se slobodno ogledavaju po svoj širini sveta, gde bilo u žalosti ili u boli — bilo u radosti ili u slobodi kucaju naša bratska srca! Svi smo jedno, svi čemo ostati jedno! Hočemo, da svakom našom dušom proveje jedinstvena svest neminovne potrebe našega sokolskog rada i kreposnog života za narod i državu, koju na svojim dlanovima drže stotine tisuča naših ruku, otvrdlih od rada, očeličenih od napora, prekritih sa žuljevima, iz kojih niče zdravo rastlinje novoga, svežega, zdravoga, smeloga pokolenja, kao što se izmed trnja rumeni mirisavi cvet, kao što se iz dubine ranjenog srca vije oduševljen pozdrav domovini! Nov izvor snage teče iz naših žila! Jednaki u dužnostima — jednaki u pravima osečamo se u svetim sponama sokolskog bratstva okupljeni oko istog stola, koji če biti Pun domačeg hleba, ako ga sami njime napunimo, ali koji če ostati Prazan, odmaknu li se naše ruke od domačih njiva! To spoznanje imamo, zato smo pak i svesni svih dužnosti i odgovornosti, koje se rada ju iz tog spoznanja! Hočemo samostalni, slobodni rad na svakom poprištu javnog državnog života, da bi posvuda zavladala poštenost i iskrenost, trezvenost i skromnost, vernost i bratska ljubav. Smatramo potrebnim da takoder i ovom prilikom naglasimo, da nam največom odlikom ima da bude samosvesno priznanje: Soko sam i jugoslovenski državljanin! Kada pozivamo u svoje redove sve sinove i kčeri svoga naroda, koji u sokolskoj nacionalnoj misli vide smeo pokret i preporod na* roda i države, koji hoče sa našom sokolskom armadom napred do ideala slovenskog Sokolstva, pozivamo ujedno sve pripadnike na štednju svih moralnih i materijalnih dobara, da u svojim dušama i u svojim domovima nakupimo silu bogatstva sveopšteg zdravlja, koje nam otvara slobodan put u kultumu zajed« nicu čovečanstva. Hočemo da ostvarimo sve uslove i da otstranimo sve zapreke, kako bi se usavršeni i potpuni po količini i kakvoči odazvali pozivu na svesokolski slet 1932. god. u Praga, jer želimo da pred celim svetom budemo pretstavnici najboljeg dela jugoslovenskog naroda. I naše zastave takoder moraju da se sagnu nad grobom velikog Tyrša! U uverenju, da svi pravilno shvatate našu poslanicu i da čete se bezuslovno po njoj ravnati, šaljemo svemu našem članstvu, naraštaju i deci iskrene bratske pozdrave! Domovini — Zdravo! Beograd, 1. januara 1931. Savez Sokola kraljevine Jugoslavije Srećnu ŽNovu godinu! Svim našim pretplatnicima, oglasivačima saradnicima * pri-jateljima našeg lista čestitamo srečnu Novu godinu! ŠKristos se rodi! Svojoj našoj brad pravoslavne veroispovesti čestitamo i želimo srečne božične praznike! diristos se rodi! Uredništvo i uprava. MJLJENKO VIDOVIČ (Sarajevo): J Jugoslovenski nacionalizam Često puta ljudi, pa i učeni, izriču pojmove i redi, a'da im pri'tome da« držaj tih reči ili pojmova nije baš do« voljno jasan. Sigurno je, da i nacio« nalizam, prečesto u praksi a neretko i u teoriji, spada u red tih neodrede« nih pojmova. Ljudi — (i to je za sva« kog ozbiljnog posmatrača istorije više nego jasno — greše, ne valjda namer« no i posve svesno želeči svoj« zlo, več samo zato, što je zamagljen svet poj* mova u njima i što nisu na čisto o do« segti i značenju pojedinih čina. Čuli smo, ne samo jedarrput, iz usta gospode aktivnih ministara, da nekadašnji naši političari, parlamen« tarči, nisu vodili državu u susret teš« kim danima u zloj veri ni u nameri da naškode svojoj otadžbini. Zaista je tako i drukčije ne može da bude. Zlo je izviralo, ne iz čdstog htenja, več iz nedostatka logičkog kriterija, iz poj« movnog haosa, iz pometenosti psihič« kih doživljaja, drugim reoima: iz sub« jektivno dobrih pobuda, ali objektivno vrlo hrdavih posledica. Zar ne vidimo 'i u svagdanjem ži« votu kako pojedinoi, nekoji više a ne« koji manje, srljaju upravo ludo u svo« ju propast, a da pri tome, naravno, nemaju valjda namera da sunovrate u ponor sami sebe!? Tako je, 'katkad, i u nacionalnom pravcu. Istorija čovečanstva upravo vrvi primerima gde ljudi, iz ljubavi prema otadžbini, dakle subjektivno iz čistih motiva, oslabiše ili čak upropa« stiše svoju zemlju. Iskustvo belo dano utvrduje fakat, da nije sve nacionalno, što u dobroj veri i isa iskrenim želja« ma rado patriote. Hi, rečeno općeni« tije, nije u nacionalizmu dovoljno sub« jektivno hteti dobro, treba ga objek« tivno znati provesti. Da li u nas, u svim redovima na« roda, od dna do vrha, u neukim kru« govima jednako kao u učenim, dakle u svoj širini i dubini narodne duše postoji jedna jedinstvena^ svest o to« me. Sto je i u čemu je naš jugosloven« ski nacionalizam? Upitajte hiljadu ljudi o tom problemu, i vi čete dobiti skoro hiljadu različitHi, a ponekad čak posve oprečnih gledišta. Odakle onda izvire to haotično stanje duha u jed« nom pitanju, nimalo metafizičkom ni transcendentnom, več stvarnom, naj« realnijem i nama u osnovu najbližem? Taj haos u pojmovima izvire očito odatle, Sto, istina, poznajemo vanjšti« nu, koru stvari, ali nam jezgra izmiče oku. Ne vidimo naime i ne spoznaje« mo bitnost, suštinu, koren, najprimar« niju i najosnovniju šilu od koje i po kojoj sve ostalo, sve vanjsko, sve ži« votno dobiva moč i zamah razvitka. Jedni, orijentirani materijalistički i zadojcni ekonomskim doktrinama, porniču pojam nacionalizma u eko« nomsku oblast, jer smatraju da je u privredno«financija3noj snazi naroda ujedno snaga nacije. Drugi, specifično za naše prilike, vide naš nacionalni problem u duhu zajedničke pripadno« sti, u istovetnim osečanjima jedinstva na svim stranama države, dakle, ne u materijalnom, več u psihičkom fakto« ru. Treči opet svode nacionalni pro« blem na autoritet države, na obram« benu snagu i fizičke činioce. Koliko li još preraznih gledišta u nacionalnom pitanju ne proizviru iz religijskih, so« cijalnih i kulturnih mnogovrsnjh sme« rova i težnja!? Ko bi pametan piogao da bilo ko« jem od tih prevažnih činioca poreče vrednost!? Nisu li zar srce, pluča, utroba, ruke, noge i pet setila za sva« kog čoveka upravo životni uvet op« Stanka? Pa ipak bi bila smešna i ne« tačna tvrdnja, da su pluča čovek, ili da su setila čovek, ili da je čovek noga, ruka, utroba. Čak bi i to bilo neumes« no, kada bi se, sabravši skupa pojmo« ve svih čovekovih organa, htelo u tom zbroju, dakle u celokupnosti tela, tra« žiti logički pojam čoveka. ,Ne po struk« turi tela, več po zasebnim središtima svesti, po nutarnjim duhovnim fakto« rima čovek je jedinka, sa pravima ‘i dužnostima u 'višem organizmu, dru« štvu. Primarnost tih nutamjih psihičnih sila nad fizičkima, duha nad telom iz« vire več odatle, što u životu pojedinca ne vodi i ne upravlja telo več !duh. Duh je kormilar, a tfelo je truplo bro« da. Poremečen duh može da dovede do pada, do uništenja, do samoubijstva najzdravije i najjače telo. Mišlenja, osečanja i teženja, iz kojih izviru po« kreti i radnjc čovekove, jesu samo funkcije duha. Tako je i u višem Organizmu, na« ciji. Privredne, sacialne i druge važne funkcije u nacionalnom organizmu mogu se uporediti sa plučama, srcem, utrobom, krvlju, snagom pojedinca. Ali ni u jednom od tih faktora, niti u svima skupa, ne leži pojam nacije. Nacija je psihički, a ne materijalni, ne vanjski ni fizički pojam. Što se ono prenosi sa pokolenja na pokolenje, sa jedne na drugu generacilju, u jeziku, osečanju i teženju, ako ne duhovna jezgra, koja, pošto je dospela do sve« sti svakog pojedinca, sačinjava pravu nacionalnu svest!? O njoj, o toj sve® sti, dakle o psihičkim silama i duhov« noj orijentaciji, duhovnoj disciplini i snazi, zavise svi drugi činioci, i socjal« ni, i privredni, i religijski, i materijal« ni, i kulturni. Govoreči jezikom mate« matike, svi su ovi činioci baze poten« cije, a eksponent je psihička sila, o ko« joj zavisi vrednost broja. Ali nije nikako još 'dovoljno, da smo pronašli oblast, unutar koje ee ima da utvrdi pravi i jedini istiniti pojam nacionalizma. Duhovna je ob« last beskrajna kao i svemirska. Duhov« na oblast ima svoj dole i gore, napred i natrag. A nacija ima da korača na« pred, i to pravolinijski, a ne sinuso« vom ili kosinusovom krivuljom. Dak« le: cilj, i to uzvišen dalek cilj, jedin« stven, za vekove, za budučnost ima da lebdi pred duševnim očima svih jedin« ki koje skupa čine naciju. Sa takvim psihičkim pojmom, sa zavetnom misli, sa idealima kao predodžbom opče na« rodne svesti podudara se i, što više, poistovetuje se pravi pojam naciona« lizma. Imamo li u srcu, u osečanju, u mi* slima, svi, bez iznimke, od prvog do poslednjeg takav jedinstven jasan nacionalni ideal? Da ga nemarno do» kazuje, u nizu mnogih zamagljenih vi« dika i žalosnih pojava, taj fakat, da se ljudi još uvek prepiru o »magarečoj vuni«, naime o sitnim, uskim, često i bezumnim tricama, a ostavljaju po strani velike linije jedinstvenog nacio* nalnog napretka. Oni naliče mornari* ma, koji bi sc sad kockali, a sad ču* pali jedni s drugima, dok valovi biju o ladu i oluja preti da ih razbije o ka* mene hridL Ništa ne pomaže, niti je to uteha za pravo patriotsko srce, izgovor da su poratne prilike proizvele sudbonos* nu promenu u čoveku, i da su relatlvi* zam, egoizam i materijalizam, to upra* vo satansko trojstvo pomračiti obzorje duha i zastrli ideale. Covek je, znamo, roditelj svega, dobra i zla, istine i laži, prave linije i kriva puta. I kao što svojom krivnjom počinja dela i pode« šava postupke štetne po njega i dru« štvo, može da, u duhovnoj reorijenta« ciji, steče nova uverenja i da mađe bo* lji i dostojniji put života. Eto nas sada na tački, najbitnijoj u našem nazmatranju. 'Možcmo i tre« bamo da u našoj naciji obrazujemo i u sva srca duboko ucepimo jedinstven nacionalni ideal. Ali kakav? Odakle ga uzeti? Mogu li se ideali importirati kao trgovačka roba? Zar nismo utvr> dili da je nacija psihički pojam i da taj pojam izvire iz svesti stečene ve« kovima, kroz generacije!? Tude ideje mogu da izazovu divljenje, ako su do« bre. pohvalu, ako su korisne, odobra« vanje, ako su pravedne. Ali organski, nutarnje, dinamički, kao poluge nacio« nalnog napretka, ideje imaju da izra* stu iz vlastite nacionalne duše. Ali, naravno, svaki narod ima uz dobre i hrdave svoje psihičke osobine. Zato bi bilo štetno uzeti sve, što je narodno i prošlo, kao uzor i ugled u izradivanju onih ideala, koji bi imali da predvode nove generacije. Treba паице provesti selekciju, i to tako, da samo oni duševni pojavi iz prostosti, oni elementi naše rasnosti, koji na odvajaju več vezuju i ujedinjuju, one osobine, koje su jednako prirasle srcu naših gradana na istoku i zapadu, na severu i jugu države imaju da postanu svetlim znakom na našem nebu, da predvode i kazuju put, kojim nam je poči. Osim te organske veze sa narod« nom dušom, ideali nacije imaju da nose na sebi biljeg, ne prolazni več večni, ne promenljivi več stalni, ne za prošlost več za budučnost, ne u znaku interesa ove ili one skupine več u zna« ku opčeg nacionalnog i državnog dobra. Makar koliko se trudili, da ove večne ideale, jedinstvene za sve nas, ukorenjene u narodnoj duši i dostojne jedne velike budučnosti, pronademo u materijalnoj ili socijalnoj ili religij« skoj ili političkoj oblasti, naš če trud biti sigurno uzaludan. Takvi če ideali vazda u samom korenu, nositi klicu razdora. Naše nacionalne ideale, one prave, narodne, večne, što niču iz duše naše rase, oličene u duhovnim tvori« nama narodnoga genija, od zadudžbi« na i freska i hramova, od Marka i Jevrosime majke pa do Meštrovičeva Kosova, koji su ideali izraženi i slepim guslarom i narodnim poslovicama i pesmama, možeino nači samo u etič« koj oblasti. Etički ideali su naši pravi rasni, večiti ideali, koji imaju da osvetle na« še nacionalno obzorje. Od čega smo patili i stradali poslednih 10 godina, nego li od nedostatka tih etičkih ide« ala? Nije H zar nedostatak etičkih ideala mržnja brata na brata? Nije li nedostatak etičkih ideala lični ili ple* menski ili konfesijski egoizam na štet tu celine? Nije li nedostatak etičkih ideala izdizanje ličnog ili stranačkol ROSI J A - FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD interesa nad interes nacije i države, kao što se nekada radilo u našem par* lamentu? Nije li, najzad, nedoistatak etičkih ideala, kada se ljudi u pravima grabe, ko če da više prisvoji, a u duž* nostima se svaki izmiče gdegod može i kadgod može!? Upravo taj nedosta* tak etičkih ideala sačinjava, kao pris maran i najbitniji uzrok, svu bedu na; šu i politioku ii jnoralnu i ekonomsku. Jugoslovenski naeionalizam, dak; le, ima da u našoj državnoj tvorbi \-z* radi narodne ideale na rasnim elemcns tima, u etičkoj oblasti, da budemo jed; nom, i za isebe i za druge, večiti vestas linski oganj, koji nikad ne gasne. /LoVEM/Ko /0K0L/TK0 Dvadesel godina Saveza ruskog Sokolstva Ove godine slavi Savez ruskog Sos kolstva dvadeset godina, otkako je bio u Rusiji osnovan. Ruska vlada je za uskrs 1910. godine potvrdila pravila Saveza, koji je bio utemeljen iz 4 so* kolska društva i to Petrograd, Mo« skva, Odesa i Tiflis. Prvi pioniri rus skog Sokolstva bili su češki Sokoli, učitelji telovežbe na ruskim srednjim školama, medu ostalima i brača Todt, Mitben i dr. Jedan od najodličnijih or* ganizatora ruskog Sokolstva bio je kas* niji starešina Saveza br. prof. dr. Di* mitrije Nikolajevič Vergun, bivši ured« nik bečkog »Slovenskog Veka« i autor poznate knjige »Nemački Drang nach Osten«. Br. dr. Vergun god. 1907. pres sclio se je iz Beča u Petrograd i tu mu je bila prva briga, da ruska vlada do* zvoli ruskim telovežbačkim društvima da sc nazivaju sokolskim. U to doba spevao je i rusku sokđlsku himnu »Hej Sokola, sobirajtes v rjavdy«. Posle osnivanja Saveza sokolska su društva brzo rasla tako, da jc god. 1912. bilo več u svakom gubernijalnom gradu sokolsko društvo, svega 50. Pri* likom I. sveslovenskog sokolskog sleta u Pragu dovezli su ruske Sokole u Prag posebni vozovi iz Petrograda i Kijeva. Starosta ČOS br. dr. Josip Seheiner slao je u ruska društva češke Sokole, medu ostalima i kasnijeg pu* kovnika — češkoslovačkog junaka br. Svecu, za kojega je Savez ruskog So* kolstva morao kod vlade jamčiti. Rus ska sokolska društva širila su slovcn« sku misao, i bez njihove agitacije, teš; ko da bi Rusija god. 1914. stupila na stranu ugrožene Srbije. Istovremeno rusko je Sokolstvo kod vlade postiglo promenu imena mesta St. Petersburg u slovenski Petrograd te uoči svetskog rata priredilo dostojne slovenske mani* festacije u Moskvi i Petrogradu. U početku svetskog rata stupilo je 80% ruskih Sokola u redove ruske voj* ske, da se bore za oslobodenje južnih i severnih Slovena. Od tih je 70% pogis nulo u karpatskim gorama, mazurskim močvarama i na Balkanu. Ruska revolucija nije bila na korist ruskog Sokolstva. Kada su došli na vladu boljševici, upotrebili su ruske sokolske prednjake za osnivanje telo* vežbačkih društava »špartaka«, a kas* nije za svoju novu »fizskulturu«, kod čega su proganjali sve, koji su pre bili vode ruskog Sokolstva. Ruski sokolski radnici, koji su u doba gradanskih ratova napustili Ru* siju i otišli u emigraciju, počeli su ra* diti na obnovljenju ruskog Sokolstva za granicom. Ali tek posle VII. sveso* kotskog sleta u Pragu godine 1920, kos me je učestvovalo nekoliko desetaka ruskih Sokola, došlo se do zamisli, da se u Pragu osnuje rusko telovežbačko sokolsko društvo. Sledeče godine, nas stojanjem br. prof. Jastrebova, bilo jc društvo osnovano, ali kao matično drus štvo počelo je raditi tek posle povratka br. dr. Verguna iz Amerike, gde je organizirao karpatoruski Soko. U krats ko doba osnovala su sc ruska sokol* ska društva u svim krajevima, gde se je nalazila ruska srednjoškolska i vis sokošolska omladina i to u ČSR, Jugo* slaviji, Bugarskoj, Baltijskim državama i Francuskoj. Savez ruskog Sokolstva za granis com bio je obnovljen godine 1923. u Pragu na skupštini ruskih sokolskih delegata iz Jugoslavije, ČSR i Poljske. Več god. 1924. prireden je 6. jula na Husov praznik 1. ruski zagranični so* kolski slet i to u Pragu na žižkovskom stadionu. Tom prilikom vežbalo je več više od 300 ruskih Sokola. II. zagranični slet bio je u Pragu na Letni god. 1926., dan pre VIII. svesokolskog sleta, kos me je učestvovalo preko 400 ruskih Sokola. Tom prilikom razvijena je i zastava ruskog Sokola u Pragu. Posle obnovljenja Saveza Siovens skog Sokolstva u Varšavi god. 1925. p rimi jen je ruski zagranični sokolski Savez kao javnopravni član i kao ta; kav učestvovao je u svim večini sokol* skim priredbama. LI Jugoslaviji ruski Soko nastupio je pet_puta i to: u I.jub= Ijani god. 1922., 1927., u Zagrebu god. l‘>24., u Skoplju god. 1928. i u Beogradu 1930. U ČSR saradivao je na šteto* vima u Pragu 1920. i 1926., u Turčans skom Sv. Martinu god. 1925., u Banj. Bistrici god. 1928. U Poljskoj bili su ruski Sokoli na sletu u Varšavi god. 1925. i u Poznanju god. 1929. Ruska sokolska društva rasijana su danas po Evropi, Aziji, Africi, Ames rici i Australiji. Najviše društava je u Jugoslaviji i to 11, u ČSR ih ima 9, u Bugarskoj 3, u Litviji i u Francuskoj 4. Delegati svih tih društava sastali su se na svoju IV. skupštinu u Pragu 26. i 27. decembra 1930. god. Učestvovanje ruskog Sokolstva na svesokolskom sletu u Beogradu dalo mu je novih pobuda za rad, koji ide za oslobodenjem njihove nesretne domos vine i organizacijom demokratske i slos venske Rusije, koja u buduče mora da bude nosilac sveslovenskog ujedinjes nja slobodnih slovenskih država. t Bral Inž. Ludvig Čižek Dana 19. decembra umro je u Pras gu br. mž. Ludvik Čižek, dugogodišnji pretsednik gradevinskog odbora Čeho* slovačke Obce Sokolske. Izgra-jio je sva sokolska sletišta, počev od 111. svesokolskog sleta godine 1895. pa sve do VIII. islcta god. 1926. Br. inž, Čižek rodio se god. 1862. Od god. 1885. bio je član društva »Praški Soko«. Pedeselgodišnjica dr. Adolfa Nemečka Starešina sokolske župe praške i Sokola Višehrad, pretsednik slobodnog udruženja pet praških župa brat dr. Adolf Nčmeček, jedan od najvernijih saradnika i lični prijatelj starešine ČOS br. dr. Josipa Scheinera, sla vic je 11. decembra 1930. pedesetgodišnjicu svog života. Rodom je iz Vlašima, stus dirao jc pravo i kasnije se posvetio javnom beležništvu. Svoje sokolovanje zapoeeo je u sokolskom društvu rod* nog mesta, gde je bio i društveni i župski načelnik. Posle svetskog rata saradivao je sa br. dr. Scheinerom kod organizacije čehoslovačke narodne ods brane te je ostao u službi čehoslovačs kog ministarstva narodne odbrane do danas. Njegov visoki položaj u minis starstvu ne sprečava ga, da ne bi stal* no aktivno saradivao u Sokolu. Prets sedništvo ČOS odlikovalo ga je plakcs tom »Na straži!«. Jubilej br. Sl. Row!nskog Starešina krakovske dzielnicc (ve* like župe) poljskog Sokolstva brat Stas uislaw Rowinski slavio je pre nekolis ko nedelja četrdesetgodišnjicu svog neumornog sokolskog rada. Brat Ros vinski je odličan prednjak i oduševlje« ni pristaša i propovednik sokolske misli. Češki Soko u Argentini Najudaljenije sokolsko društvo je češki Soko u P. R. Saenz Pena u Ar* gentini. Ovo društvo je priredilo svoju pivu javnu ve/bu uz ueešče mnogih tamošnjih Čehoslovaka, Jugoslovena i ostalih Slovena, Tom prilikom bila je i povorka kroz grad i domači stanovs nici pozdravljali su ju sa največim odus ševljenjcm. Javnu vežbti otvorio je br. Hruška sa govorom na češkom jes ziku, br. Marvenka je pak prisutnima na španjolskom jeziku govorio o zna* čaju i razvoju Sokolstva u staro j dos movini. Sokolstvo u Americi Največa .sokolska organizacija u Americi jc poljsko Sokolstvo, kojc bros ji 26.000 pripadnika. Na drugotne je mestu slovački Soko sa 22.190 članova, na trečem ruski Soko sa 19.000 čianos va, na četvrtom je Američka Obec Sos kolska (češko Sokolstvo) sa 16.006 elas nova, a na poslednjem jugoslovensko Sokolstvo sa 5000 članova. Pod Ameri* kom ovde su mišljene Udružene drs žavc Severne Amerike. PARZER KARLO (Ljubljana II.): Pogled natrag - napred pogled Ljudski je običaj, da se u p red ve* čerje svake nove godine za 'momenat zaustavimo u mislima kod stvari, koja nam je najmilija, 'koja nam je — kazali bismo— životni interes ili barem koja u velikoj meri tvori snagu našeg života gledom na životni položaj poješ dinca prema čovečjem društvu, ukrats ko 'kod stvari, koja je za nas najviše aiktuelna, kako u piošlosti tako i u bus dučnosti. Kod nas Sokola, naravno, najaktuelnije je Sokolstvo samo. Pustimo na strainu sva suvišna razs mišljanja, kako bi sve .stvari u našem radu morale da budu, što nije i što jc •bilo dobro, jer nevaljale stvari same po sebi otpadaju, a u istini ostaje sa* mo ono, što je dobro i stvarno. Godina 1930. za iSokolstvo je istos rijs'ka godina, ona je doba sokolskog preporoda i temeljskamcn nove velike sokolske gradnje, ikoja se diže upravo iz naroda, kao nova idealna zamisao kompletiranja državnog sistema. J. slet Sokola kraljevine Jugoslas vije u Beogradu na Vidovdan, nezabo* ravni trenutci, svetli kao kruna jugos slovenskog jedinstva. Tada ste morali doči k nama svi, 'koji nemate poveres ■nja j vere u naše ‘jedinstvo, svi, koji još danas stojite indiferentni i na sfrra.s ni od rada za skupnost, svi, 'koji još danas stojite pod psihozom partijskih principa. Kod nas nema više stranaka, kod nas ima samo brače i Jugoslovena! Ovo je naše shvatanje jugoslovens ske nacionalne ideje, koje čemo pros vadati dosledno i na 'kojem biče iza uvek sagradena naša vera i naše htenje u smislu manifesta od 6. januara, koji je samo potvrdivanje našeg sokolskog rada u prošlosti po najvišoj državnoj autoriteti. Kraljevski manifest je za nas Sokole samo dokumenat, da smo uvek išli 'pravim putem. Prvi naš slet :— kao da je netko izvukao iz nas komad istinc te ga ožiš votvorio u jedan .veliki usklik 'kralju, narodu i otadžbini! I pod silnim dojs mom velikih dana up o znali smo, da mis sao sokolska, misao bratstva i jedrn« sfva' ikoja je od početka u nama živela, nije fraza, nije same reč, nego je vera u neuklotuvu istinu i neugasivu snagu naše iskupnosti. Naš slet bio je iskriš stalizovana naša unutarnjost, i ona j, koji je bio/na ovome sletu, taj je i ose« tio naš život i našu Isnagu, snagu koja vre i teče iz večnih vrele naših vežbaos nica kao nova velika istina medu nas rod, kao nova istinska vera u našu bus dučnost na temeljima našeg jedinstva. Samo na Sokolstvu sagradičemo nove nacionalne i državne temelje sas mo iz naših vežbaonica podignučemo nove generacije prema stmeu zdravlja telesno i duhovno i uputičemo ih pres ma toliko traženoj istini! Uzniknuti če narod, jedan po duhu i mišlenju, jedinstven u ljubavi prema vlastitoj grudi, j edinstven u radu za našu državu i jedan ti misli za našu veliku budučnost. To če biti narod SokolasJugoslos vena! Stvarno, u godini 1930., stvorio se veliki pokret, kako u unutarnjosti naše organizacije, tako i u unutarnjosti nas še individualnosti u smeru državo« i narodofilstva. I to je naš najlepši i najs veči dokumenat, da smo po sedamde* setgodišnjem sistematskem radu na polju sokolskog uzgoja postigli mos ralni i stvarni nivo, na kojem čemo iz« graditi naš veliki program za budučs nost. Stojimo na početku nove godine. Sto je jedna godina u okviru jedne ideje, koja je večna i koja me pozna obzirom na vreme nikakovih mera! Ali godina 1931. najbliži je deo naše bus dučnosti i »zato nam jc dužnost, da pred njom malo postojimo i da razmi* slimo, što čemo u n joj preduzeti, da bude večito, snažno, da može u pos četku da se postavi u temelje naše gradnje, koja če stajati večno. Grad* nja bez načrta je fantazija koja se retko kada realizuje. Mi Sokoli mos ramo više nego it'ko drugi uvek znati, što hočemo. Zaista, naša je organizacija admis nistrativno i tehnički toliko izgradena i utemeljena, da gledom na ovu stranu ne trebamo imati brige za budučnost. Ali su druge Strane našeg sokolskog pitanja, koje su još nerešene ili pak u početnom stadiju svog razvitka. To je u prvom redu naša unutarnja rnis saonost prema novom položaju, koji je zauzelo Sokolstvo. Najaktuelrije pitanje u prvom redu je duševno pris iagodenjc novih pripadnika naše ors ganizacije prema našoj ideji i prema našem radu. Statistika iz godine 1930. iskazujc nam. da je Sokolstvo kvantitativno na* predovalo za dve trečine od svog pris jasnjeg stanja. Tko su ta brača i se; stre, što je ta mladež, koja jc došla sada medu nas? Ponajviše su to novači u Sokolstvu, koji nisu prošli sokolske škole ni preiskusili na sebi sokolskih uzgojnih metoda. Različite su okolnos sti, koje igraju važnu ulogu kod čo« vekasnovaka u Sokolstvu. Za mladež ne trebamo imati druge brige, nego da je, kao svu mladež do sada, uvedemo u naš sokolski život, u naš sokolski milje, pa če sve iči po -istom principu kao do sada. Mlad dečko dodc medu nas; u početku njega obvladuje samo mladenačko veselje, kasnije dolaze uspesi i samosvest, onda upoznavanjc sokolske škole, a na kraju shvatanje sokolskih dužnosti i unutarnje uveres nje o istinitosti sokolskih principa. To su veze, koje idu putem krvi i mesa pojedinca do Sokolstva. To je skola vremena, škola izdržljivo$ti te sistes matsko usvajanje životnih nazora, obs žirom na privatni i javni delokrug pos jedinaca. Pa kad dodc netko !medu nas kao zreo čovek, kada je temeljni životni nauk crpao več drugde i iz drugih pris lika, iz drugog psihološkog miljea, on; da je tom čovek u sokolska ideja teže dostupan problem. Tu treba najpre uživiti sc u nju 'sa dubokom misao no; šču, a onda tek sa osečajima. Daklc, baš protivno, nego što je to kod omlas dine i zato je to tim teže doumljivo i prilagodljivo. Zreo sokolski novak ne može aiis k^cla takovim osvedočenjem shvatiti neku novu životnu ideju, kao što onaj, kojega je ta ideja svojim uticajima pratila kroz ceo životni put njegove mladosti i privela ga u žrelu čovečju dob. Zato za nas nastaje pitanje, kako čemo toj brači na lagan i razumljiv nas čin obrazložiti našu sokolsku ideju, kako bi u njima podigli pravu veru u realnost naših načela, da Ibi ih tako pris veli na put sokolskog života i rada u privatnim i javnim prilikama. Mi Sokoli trebamo za postignuče ovih naših zadataka da našem dosadašs njem sokolskom radu pripojimo i sve ostale grane narodnoskulturnih, gospo« darskih i socijalnih pitanja, kojc do sada nismo na vidljiv način u svojem radu isticali. Sokolstvo neka postane svcopča narodna ustanova, ne samo gledom na naciju, nego i gledom na 5vc grane narodnog života. Na taj na; čin mišljenja smo, da čemo onda sa uspehom polučivati u našoj zadači kod uzgoja svih naših članova u sokolskoj školi pozitivne rezultate. Više nego ikada pre, biče u godini 1931. zadatak svih društvenih prosves tara da podignu sokolsku prosvetli u uporednoj vezi -sa tehničkom stranom društva do one višine, koja če odgovas rati potrebi brače, koja neče više tras žiti i crpiti moralne i duševne snage iz drugih vrela i raznih organizacija, stvas raj uči u sebi tako i nehoticc kontradi'k* ciju sokolskog uzgoja prema d-rugom javnom uzgoju. Naš zadatak u novoj godini 1931. jest, što više i više popularizovati naš pokret, uneti što više sokolskih prins eija u sve sme rove javnog i privatnog života, u kojima danas žive naš narod prema prilikama svoga kraja, svojim običajima i potrebama. Samo na ovoj osnovi postignuče« mo, da če sokolsko=jugoslovenska jes dinstvena misao proniknuti ne samo u svakom pojcdincu, nego i u svim gras nama opčih narodnih potreba. Sokolski slet ante portas Pogled na buduće svečane dane u Pragu 1932. Pod tim naslovom donela je »Рга= ger Pressc« od 25. decembra 1930. iz,s javc nekojih funkcijonera sletskog ods bora za IX. svcsokolski slet u Pragu god. 1932. Ove izjave sa uvodom »Pra« ger Presse« donašamo u doslovnom prevodu. »Skoro dve godine dele nas još od budučeg svesokolskog sleta, koji če se održati u proslavu lOOgodišnjice rodes nja jednog od dvojice osnivača Sokoia, dr. Miroslava Tvrš>i, u Pragu, u jtinus julu 1932. Svaki od dosadašnjih osam svesokolskih slctova bio jc veličanstvo^ na manifestacija, vanredan dogodaj ne samo u životu giada Praga, žarištu Sokolstva, več i za sve zemlje i pokra* jine, kojc obitava echoslovački narod. Toliko više obečava Tyršev jubilarni svcsokolski slet. Nikakvo dakle nije čudo, da su u čehoslovačkoj Obci Sos kotekoj započeli sa pripremama u pus noj meri i to več na jesen ove godine. Gigantski organizacijski stroj ove najj veče korporacije države počeo je da se okreče. »Prager 'Presse« upotrebila je ovu priliku te se obratila na vodeče ličnosti Sokola sa molbom, da prikažu ovaj rad i tako pruže perspektivu na svcsokolski slet, koji če po svim dosa. dašnjim znacima biti največa priredba, koja je ikada 'bila priređena u Srednoj Evropi. Danas objavljujemo izjave dr. A. Pechlata, Fr. Maška, Agathona Hels lera, prof. dr. VVeignera, dr. V. Fleisehs manna, prof. Božene Styblove i A. Očenaška. Viši magistratni savetnik Fr. Mašek, uredovni zamenik starešis ne Obce Sokolske, uredovs ni zamenik pretsednika sletskog odbora. Nova organizacija? Organizacija budučeg svesokolis i:kog sleta gradi sc na iskustvima, koja su do danas stečena u 7 sletova. Slets ska se organizacija za svaki slet u prins cipu više ili manje menja. Tako je i kod več utvrdene organizacije za IX. slet. Ovoga puta počelo se je sa pris premnim radovima več pola godina pre nego inače, jer veličina toga pothvata traži kako u adminiistrativnom tako i u financijalnom pogledu povečanu ras dinost, što više, jer IX. slet treba da bude časna ocena rada dr. Miroslava Tyrša. Verujemo u siguran uspeh sleta! Dr. August Pechlat, član pretsedništva ČOS. Glavni program Program svakog sleta izradujc sc — o!bzirom na vreme, kraj i sadržaj. Obzirom na vreme slet če obuhvatiti sve nedelje i praznike u junu i prvih šest dana u julu 1932. Prve dve nedelje meseca juna posvečene su školskoj omladini i sokolinkoj deci. Trečc nedes Ije nastupiče srednjoškolska omladina. Dani od 26. do 29. juna odredeni su sokolskome naraštaju. 1. i 2. jula po; činju takmičenja, od 3. do 6. jula glavs ni su sletski 'dani, u kojima če nastu; oiti soko-lsko članstvo. Što se tiče kraja priredbe održače se dclomice na sletištu i to ili u velikoj areni ili na bližnjem manjem prostoru za takmiče; nja, delomice van sletišta, i to na Vltas vi takmičenja u plivanju i veslanju, na . izložbenom prostoru (ili sličnom slo; bodnom prostoru) sletska izložba i tsos kolski logor, i konačno u gradu sveča; na povorka. Što se tiče sadržaja, program biče izraden obzirom na pojedine kompos nente, iz kojih sc članstvo sastoji. Prc svega biče velikih zajedničkih produks cija svake pojedine organizacijske ces line. Pored toga, 'biče takmičenja. Opčenita takmičenja višeg, srednjeg, nižeg i starijeg odelenja, lakoatletska takmičenja, takmičenja u igrama, pli; vanju, veslanju, streljanju i sl. Naša je namera, da pripremimo saradnju celOs kupnog članstva i to ne samo u pros stim vežbama, več i u drugim. Konačs no čc biti na programu i sletska scena, koja čc biti po svom sadržaju isto tako u vezi sa Tyrševom proslavom. Na sletu nastupiče i gosti i echo-islovačka vojska kao i vojska prijatelja skih zemalja. Kako se iz toga vidi, sletski pros gram dosta je opširan, a na vodečim iičnostima je, da sve ove priredbe bus du razdeljene na raspoložive dane. Dr. Vlad. Fleischmann, pretsednik sletiskog finans cijs'kog otseka. Milijuni teku . . . Želite li šest*brojčane 'brojeve za pojedine stavke, sedanvbrojčane za po» jedine otseke i osamsbrojčane za celu svotu? Možda čete ovim brojevima odoleti, ali što se tiče tajnosti brojevi još šepaju. Nalazimo sc u prvim počes cima i pojedini otseci nisu još pred; ložili svojih proračuna. Sigurno je, da če se i ovaj 'slet kretati putem prijaš; njih sletova: biče sjajna manifestacija visokog nivoa Sokolstva u telesno uzgojnom pogledu i taj nivo pobudiče čudenje više stotina hiljada domačih i inostranih gledalaca. Ali samo malo od tih 'biče u svesti, da je slet ujedno i ispit požrtvovnosti Sokolstva, koje čc samo za »let doprineti 3 do 4 miljuna, t. j. 10 'Kč od svakog člana, da «let nc bude pasivan. Ulaznina, priloži, darovi kao i priloži nesokola dotiču tek za pokriče troškova gradctija tribuna i vežbališta. Ako što od sletskih prihoda preostane, to je zapravo ostatak sa! mo toga, što su Sokoli sami dali kao dokaz njihove požrtvovnosti, bez koje svcsokolski slet mi ne možemo ni zas misliti. Aug. Očenašek, pretsednik otseika za slet« sku scenu. Nove vežbe sa šlapovima za sokolski naraštaj Kod vežaba sa štapovima za so« kolski naraštaj upotrebiče se kao no« vost svetli kovinski štapovi. Time če« mo postiči dva cilja: 1. Doprinečemo nešto mnogostranosti upotre'be štapo« ra a telesno uzgojnom pokretu. 2. Sja« jem svetlih kovinskih štapova rasvetli« černo simbolički omladinu i eipktima svetlosti nadoknadičemo nedovoljni učinak boja špartansko jednostavnih vežbačkih odela sokolskog naraštaja. Prof. M. U. Dr. L. Weigner, elan pretsedništva ČOS. Budući slet i naš javni život Svesokolski slet god. 1932. glavni je deo svečanosti, koje če se prirediti prilikom stogodišnjice rođenja dr. Mi« roslava Tvrša. Kada je pre šesdeset godina dr. M. Tyrš osnovao prvo sokolsko društvo, bilo ih je medu prvim članstvom samo malo, koji su bili u stanju, da shvate, što je dr. Tyrš za dalju budučnost če« škoga naroda izgradio. Onda šačica članova — danas organizacija sa više od 600000 duša. Nehotice mi pada na pamet primer sa J. E. Purkynejem, sta« rij im savremenikom Tyrševim. Pedeset godina posle njegove smrti izašla su sabrana dela Purkynejeva i njegov ži« vot i rad mnogo se studirao u inostran« stvu. Pedeset godina posle Tyrševe smrti isto tako počeli smo sa izdava« njem njegovih sabranih dela Ako Tyrševa ličnost počinje u isključivo čovečjem bistvu isčezavati iz očiju današnje generacije, ako je broj onih, koji su imali isreču da budu direktni njegovi ueenici sve manji, ipak iz dana u dan pred našim očima raste veličina njegovog dela, Svako zna, kakovim je plodovima urodilo Tyrševo delo za vreme svetskog rata. Preporod češko« ga naroda, ponovno sticanje naše sa« mostalnosti ne možemo zamisliti bez Sokolstva, bez Tyrševog dela. Zato je Obcc Sokolska postavila za svoj cilj da proslavi stogodišnjicu svog osniva« ča dr. M. Tyrša na dvostruki način: vanjskim svečanostima, koje če postiči svoj vrhunac u svesokolskom sletu i unutrašnjim proslavama: izdanjem nje« gove biografije i njegovih sabranih dela. Iz dela upoznajemo ličnost, iz tih dela diže se njezina veličina i njezin značaj. Mije preterano, ako kažem, da ne mogu pretstaviti održanje naše samo« stalnosti bez sistematskog, ustrajnog i neumornog rada Sokolstva. Svenarod« na misija Sokolstva utemeljena je u harmoničnom radu naroda samoga. Ako Sokolstvo hoče da ispuni svoje nade u uspeh, koji ise izražava u Tyr« fcčima: »Svaki Čeh — iSoko«, glavni je preduslov, da sc češki narod upozna sa Tyrševim delom i da razu« me njegovo značenje. Samo tako je moguče pravilno razumeti misiju So« kolstva u oslobodenoj domovini i raz« mer naroda prema Sokolstvu što više učvrstiti. Uzbudenje sokolskih dana biče svakako veliko, ali kao svako čuv« stveno uzbudenje polako če isčeznuti i ugasnuti. Mi hočemo da stoti roden« dan Tyršev ostavi u našem životu du« bok i trajan trag; da nam uspe ustva« riti Tvršcve osnove u smislu zbliženja i ujedinjenja celoga naroda ka boljoj i sretnijoj budučnosti. Prof. Božena Styblova, tajnica ženskog načelništva ČOS. Garderobe za celu vojsku! Za sletski život moraju da se pri« preme dve pozornice. Gledaocima do« voljna je arena, tribina i promenoir. Za vežbače sviju kategorija pak po« trebno je pripremiti celu varoš garde« roba, svet jza kulisa sletskog čina, koji mora da hude dobro ureden. Svaka greška, koju bismo kod toga učinili, može da ise osveti na celom pothvatu. Zbog toga se več sada vode o torne razgovori izmedu stručnjaka i obiju načelništva Čehoslovaeke Obce Sokol« ske. Radi se oko sledečih brojeva: Na sletištu treba 20.000 markacija, što znači, da če u glavnim sletski m da« nima ovaj broj inuških i jednaki broj ženskih nastopiti kod zajedničkih pro« stih vežaba. Zajedničke vežbe svaka« ko su srž programa, ali iza tih svaki posetioc sleta želi da vidi sletsku sce« nu. Obadve ovc najobljubljcnije tačko Svcsokolskog sleta biče ispunjene još vežbama sokolske konjiče. Učesnici apoteoze i konjanici povisuju broj vežbača i vežbačica na više od 50.000 osoba, koje ne mogu u masama u gar« derobe. Ove mase sveta moraju da bu« du skupljene pravovremeno i u nepo« srednoj bližini slctišta. Prema razgovorima, koji se votle izmedu stručnjaka i prednjaka, izgra« diče se garderobe za 50.000 učesnika. Izmedu redova drvenih baraka, koje če služiti za garderobe, moraju da bu« du široke ulice za sredivanje župa i sve mora da bude tako udešeno, da ispred vrata bude veliki prostor, na kojem če prebrojene čete čekati, dok se ne začuje komanda i dok se ne otvori zavesa na ulazu. Tim osnovnim zahtevima pridružuje ise i mnogo dru« gih sporednih: opskrba garderoba sa mlekarom ili drugim rečima treba se brinuti za provizornu okrepu i hranje« nje tih 50 000, dalje opskrba pitkom vodom i vodom za pranje i t. d. Sada trebamo mira, hladnu prisutnost. Ali kad bude slet likvidiran, onda čemo jedan drugome kazati: Bilo je tu mno« go' brige. I možda čemo još nekoliko dana posle sleta sanjati, da stojimo još pred nerešenom zadačom. Aga Heller, uredovni zamenik načelnika ČOS. Novosti vežaba sa kojima dolazimo Što se tiče novosti vežaba sada još ne možemo kazati koje čemo novosti uvesti, jer to zavisi od uredenja sta« diona. Sletovi su za javnost užitak, za vežbače pak znače, pored fizičkog na« pora, i moralnu i materijalnu žrtvu, za koje im se, osim svesti. da su ispunili svoju dužnost, ne pruža nikakav uži« tak. Mi ne čemo po uzoru drugih sve« narodnih telovežbačkih organizacija (Francuska, Nemačka, Švajcarska) pri« rediti islet samo za Sokolstvo, ipak že« limo da našim članovima putem vla« stitog sleta damo novog veselja za po« stignuče još viših vežbačkih ciljeva. Tome treba da isluži stadion, gde če se izvađati uzorne produkcije manjih grupa u težim kompozicijama zajed« ničkih vežaba, dalje uzorne probe ve« žaba na spravama, lakoatletska takmi« čenja i takmičenja izabranih skupina u igrama. Time če se moči i javnosti pokazati neiserpno vrelo telesnih ve« žaba, sistem Tyrša, u čiji spomen se slet' održava. U velikoj areni vršiče se isključi« vo samo produkcija velikih masa sa hiljadama učesnika i sletska scena u kojoj če se prikazati Tyrševa ideja. Za sve ove zajedničke produkcije bile su izabrane vežbe, koje po svome su« stavu vežu fizijološku potrebnost kre« tanja sa postulatima lepote, koje od« govaraju Tyrševim idejama. Tyrš biče zastupan svojim vlastitim radom, na« s tu pom starijih Sokola u njihovim pro« stim vežbama. U okviru sleta biče i takmičenja za prvenstvo elovenskog Sokolstva. Celi slet biče jasnim doka« zom, da Tyršev sistem odgovara mo« dernim nazorima telesnog uzgoja u svakom pogledu. Rešavanje tih pitanja predmet je neprestanih razgovora i mi se nadamo, da če nam uspeti prirediti slet, koji če biti lep i koji če čehoslovačku javnost uveriti, da Sokolstvo nije zakržljavilo, več naprotiv, da unutarnje i vanjski raste i da je zabeležilo nov napredak. Sletom polažemo račun sebi samima, narodu, državi i celome svetu o našoj unutarnjoj radinosti na polju sloven« ske uzajamnosti. Mi smo svesni velj« čine naše odgovornosti i sa najboljim nadama spremamo se na pobedu.« JANEZ POHARC (Zg. šiška); Sokolska načela u društveni život! Pojedine misli, koje sam izneo u svome članku »Naša inteligencija i So« kolstvo« u »Sokolskom Glasniku« od 1. decembra, ja ču u narednim broje« vima još posebno i potanje razvijati pa smatram, da prvo treba izneti ne želju, nego zahtev — imperativ — da uvodimo naša sokolska načela i u ži« vot van sokolskog društva, dakle iz sokolane u opšti društveni život. Mi sa žalošču primečujemo, da ve« liki deo Sokola izvan sokolane zabo« ravlja na činjenieu, da su pripadnici Sokola i đešava se, da se oslovljavaju medusobno sa »Vi« i »gospodin«. Još jc to gore po preduzečima ili uredima, gde stariji ili viši ljubomorno čuvaju svoj »ugled i autoritet« i gledaju rta to, da ih se ne nagovara sa »Ti« — iako su možda čak i oboje pripadnici jednog te istog sokolskog društva — a ima čak i primera i dešava se često, da ti ljudi idu čak tako daleko, da ih mladi ili niži onda u samoj sokolani ili kada su zvanično u odorama nago« varaju sa »Vi« ili »gospodin«. To je jedna bolna pojava u sokol« skom životu, koja vodi do nerazumlji« vih situacija. Za svakog Sokola važe sokolska pravila bezuvetno i svuda, ne samo u sokolani, i ne samo eventualno za pripadnike jednog društva, nego i prema svakom, dakle i nepoznatom čoveku, koji se iskaže kao Soko. Pra« vila nam pak vele, da se pripadnici so« kolskih društava oslovljavaju medu« sobno sa »Ti«. Zbog toga treba da dru« štvene uprave strogo paze i u tom po« gledu provadaju pravila i u život, pa cla nastojc svim silama, da se ovakove pojave, koje nama škode, uklone. Biče možda brače, koji če mi pri« govarati da sve to, što ja iznosim, u praksi nije tako lako, i da bi u uredi« ma i preduzečima trpela disciplina, da bi bila distanca izmedu potčinjenog i višeg brisana i da bi zbog toga trpeo i njihov ne lični, nego službeni ugied. S vima ovima otvoreno samo ovo: Prvo oni nisu shvatili sokolsku icleju bratstva, slobodc i jednakosti, drugo oni još žive u mentalitetu nekadanjih »Hofrata« t. j. carskih komornih i dru« gih savetnika, koij su zahtevali ropsku ponižnost i »rešpekt«, a otklanjali duh solidarnosti i kolegijalnosti prema ni« žem. Sve to nije naše, nego priviknuta pojava, posledica germanskog feudal« nog vazalstva. Mi smo Sloveni i uzi« majmo ono, što je naše, a ne tude — a stari je slovenski običaj, da se narod oslovljava medusobno sa »Ti«, da je čak i vladaru svome kazao »Ti«. I zar bi zbilja zbog toga trpeo ugled, trpela disciplina? Ja kažem i tvrdim: ne, nego naprotiv, jer osečaj poštovanja prema starijem i višem ostao bi — a možda čak i ojačao — a ovoin pridružila bi se neka veča srdač« nost, intimnost medusobnih odnosa. Ja smatram, da je do pojedinca samog, da svojim znanjem, svojim ponašanjem i radom sačuva potrebni autoritet, a da ih u torne neče spasiti nikakova for« malna konvencionalnost, ako sami ni« su kadri (sposobni) da to učine. Konačno neka svi ovi znadu, da živimo u progresivnom i socijalnom periodu, koji postepeno, ali ustrajno ruši stare navike i razlike. Polfoprivredna izložba sokolskih čela društva Moslar Izložba stočnih biljaka održana je u Bijelom Polju, sreza mostarskog, dne 14. decembra 1930. Izložena je pogla« vito repa. Ovo je prva poljoprivredna izložba sokolskih četa društva Mostar, a organizovala ju je^ uprava župe Mo« star, na inicijativu čete Zijemlje. Kao prva izložba uspela je vrlo dobro. Uspeh bi bi® i bolji, da je izložba or« ganizovana nešto ranije. Izložbu je po« setilo čitavo selo, a došli su i izaslanici župe i društva iz Mostara. Izložbu je otvorio brat Čedo Mi« lič naglašujuči važnost izložbe i stara« nje župe oko unapredenja poljoprivre« de po četama. Posle njega govorio je brat Vučenovič Ljubinko o potrebi što intenzivnijeg gajcnja repe, deteline i grahorice u ovim izrazito stočarskim predelima, kao i o koristi boljega hra« njenja stoke, naročito preko zime. Iza govora brata Vučenoviča izno« sili su pojedini članovi četa rezultate, koje su postigli gajenjem stočne hrane. Starešina čete Bijelo Polje iznosi, da je zasijao 10 kg grahorice, a dobio 1200 kg i to baš u vreme, kad niko nije imao stočnu hranu. Uverio se sam, da su mu krave davale dvostruko više mleka dok ih je hranio repom. To su potvrdila i brača Đorđe Radulovič te Vukosav Dragič. Antelj Lazo, starešina čete Zijem« lje iznosi, da je na prostoru oko 300 kv. met. dobio 30—35 met. centi repe, a jedan član na pola dunuma zemlje dobio je 50 met. centi repe. Dok je upotrebljavao staro seme dobio je na 3 dunuma zemlje 18 met. centi krum« pira, a kad je zasijao seme, što jc do« bio od župe, dobio je 70 met. centi krumpira na istom zemljištu. Takoder seme kupusa je odlično, jer su imali glavica po 4 kg teških. Đorđe Trišič iznosi, da je kupio kravu i da mu je garantovano, da če davati 6 litara mleka. Kad ju je hranio repom davala mu jc 11 litara. Risto Tilimbat je naglasio, da ne« ma toga, ko bi ga razuverio, da repa i detelina nije dobra hrana za stoku. Na kraju starešina čete Bijelo Polje zahvaHo je upravi župe, što je radila u cilju, da selo preporodi. Prvu nagradu dobio je Antelj Lazo iz čete Zijemlje. Time je ova izložba završena i se« ijaci su se razišli zadovoljni svojim kučama izražujuči želju, da se do go« dine organizuje izložba u večem stilu. K. T. DUŠAN M. BOGUNOVIĆ (Zagreb): Sokolska misao i učiteljska škola Deo izložbe sokolskih čela društva Moslar, održane 14. ХП. 1930 Razjašnjenje jedne misli »Učiteljstvom i školom Sokol« stvu« u članku »Vojska, ško« la i selo u svetlu sokolske ide« ologije i organizacije«. Nema sumnje i mora se biti na čisto, da kad se rešava ma koje pita« nje iz oblasti javnog života u širokim slojevima naroda, nemoguče ga je stvarno i brojčano rešiti bez da teme« lje svih pitanja javnog života ne poč« nemo rešava ti: a) u pripadnicima osnovne škole, b) u učiteljstvu, koje to ima u ži« vot deteta da provede. Zato, kad se govori o primeni so« kolskog sistema na e e o narod, ako se stvarno hoče da reši da je Sokol« stvo središnja prosvetna organizacija sela (kako to kaže deklaracija kr. vla« de od 4. jula), onda je bez škole — učiteljstva ovo nemoguče ostvariti. Razloge sam naveo u predašnjem članku. Da uči« teljstvo to može provesti, kako na do« bro škole tako i Sokolstva, potrebno mu j c znanje i tp ne znanje na s o k o 1« s k i m tečajevima, koji su za nadopu« njavanje i raširivanje znanja, več da steče znanje tamoi. gde je dobilo znanje i za ostale nauke, a to je učiteljska škola, tim više, što je Zakonom za narodne škole od 1. decembra 1929., glava IV. § 42., tač. 14., uveden kao 14«sti nastav« ni predipet telesna vežba po sokol« skom sietemu. Sve ovo troje upučuje na činjeni« cu, da se učiteljski pripadnik ima za ovaj deo škoiskog i narodnog rada da uputi i spremi u učiteljskim školama i da sve detle (ma koliko se održavalo tečajeva i slično) učiteljstvo neče biti spremno, ako se ne pripremi pre stu« panja u život, a za život i školu spre« ma se u učiteljskim školama, što do danas nije bilo. Dolaze sa izvesnih (dosta i sa so« kolskih) strana prekori, da učiteljstvo ne radi. Ove prekore apsolutno treba odbiti sa učiteljske Strane, a i sa naše sokolske strane, jer sokolski rad je slo« bodni rad. Učiteljstvo prekor može pri« miti samo onda, ako ne vrši odredenu dužnost u školi, sve ostalo vrši se slo« bodno i bez zakona moranja. Razma« trajuči taj položaj učiteljstva, kao i na« stojanje zakona i deklaracije kraljevske vlade, došao sam do zaključka, da je potrebno da Sokolstvo i oni, koji da« nas odlučuju u Sokolstvu, da u učitelj« skim školama predmetu telesnog vež« banja posvete veču pažnju i time dadu ovome predmetu kao i spremi za rad u narodu putem Sokolstva ono mesto, koje če omogučiti spremu učiteljstvu, a da spremno može i izvoditi i taj deo narodnog rada. Na žalost, kako u os« novnim školama tako i u učiteljskim školama, ovaj predmet osim stalnih naredaba nije kročio ni za korak od oslobodenja dalje. Nema dvorana, igrališta, nastavnika, sprava i slično — šta više i ukidaju se časovi u V. te« čaju učiteljske škole iz predmeta gim« nastike, u IV. tečaju samo jedan sat, a u V., kad je najpotrebnije, nema sa« ta — več u godini dana zaborave i ono, što su i malo stekli. Kad se uzme u obzir materijalno stanje nastavnika, njegov položaj u profesorskim zboro« vima i slično, e onda se vidi, gde je krivica i kamo bi mi kao Sokoli trebali da uputimo prekor, koji se stalno upu« čuje učiteljstvu na štetu učitcljskog ugleda. Da bih dao načrt, kako da se spremi učiteljstvo za ovaj predmet, to je pre svega potrebno znati, da obučavajuči ovaj predmet u školama imamo na umu, zašto se tim predmetom sprema« mo, a to je: 1. da učiteljstvo može metodski obradivati gradivo s decom od prvog do četvrtog razreda osnovne škole i vodstvo sokolskog podmladka (6 do 10 godina), 2. za vodstvo sokolskih četa i su« delovati u radu sokolskih jedinica, 3. da se vlastitim vežbanjem dode do saznanja, koliko telesna vežba de« luje na zdravlje ljudskog organizma. Prema tome predmet telesnog vas« pitanja (fizičko vaspitanje) u učitelj« skim školama ima da se provede u ta tri smera. Predmeti, koji daju tu spre« mu, jesu: 1. sistematika (teoretsko i praktično provadanje sokolskog susta« va); 2. teoretska i praktična metodika (gradivo od prvog do četvrtog razreda osn. škola); 3. istorija telesnog odgoja i Sokolstva (od najstarijih vremena do danas); 4. pomočne nauke: anatomija, higijena, fiziologija i prva pomoč; 5. praktična predavanja pred sokol« skom decom u osnovnim školama; 6. uredenje dvorana vežbališta, asi« stcncija i organizacija telesnog odgoja; 7. upoznavanje misli Sokolstva, rad i organizacija. To su od prilike u naj« markantnijim črtama oni predmeti, koji zasccaju u fizičko vaspitanje u učiteljskim školama. Raspodela pred« meta trebala bi da se izvrši ovako: A) I. tečaj: a) sistematika, t. j. teoretsko po« znavanje sokolskog sustava; b) istorija (stari vek); c) praktična metodika (gradivo I. i II. razreda osnovne škole); d) igre društvene (odbojka, baške« let«ball); c) narodne junačke igre (skok, trk, bacanje kugle, diskosa i kopija, laka atletika). Ovaka raspodela traži tri sata ne« deljno vežbe i to jedan sat teorije, je« dan sat praktične metodike i jedan sat narodne (laka atletika) i društvene igre. II. tečaj: a) sistematika (poznavanje siste« ma: Ling, Jahn, Spies i ostali); b) istorija (srednji vek do Sokol« stva); c) praktična metodika (gradivo III. razreda osn. škola); d) igre društvene (proširenjc iz I. tečaja); c) strojne i proste vežbe (I. struka sokol, sustava). Časovi i raspodela isti kao i u I. te« čaju. III. tečaj: a) sistematika (poznavanje najno« vijih smerova telesnog odgoja); b) istorija (Sokolstvo naše i slo« vensko); c) praktična metodika (gradivo IV. razr. osn. škole); d) vežba sa i na spravama (M. sitru« ka sok. sustava); e) igre — hazena, nogomet, tenis i slično. Časovi i raspodela isti kao i u I. i II. tečaju. IV. tečaj: a) poznavanje sprava, uredenje dvorana i igrališta; b) anatomija i fiziologija dečjeg tela; c) higijena tela, dvorana i vežbe; d) prva pomoč i asistencija; e) vežbanje u odelima kao u So« kolstvu. Časovi i raspodela kao i u ostalim tečajevima. V. tečaj: a) poznavanje ideologije, organiza* cijc, administracije i ostalih delova so« kolske misli; b) praktična predavanja u osnov« nim školama; c) praktično vodstvo društava. B) Da bi se učenici praktično spre« mili za vodstvo sokolskih društava, te da se dozvoli osnivanjc samostalnik sokolskih društava u učiteljskim ško« lama.* Ovakva društva spremila bi: 1. swe učiteljske pripadnike za vodstvo u Sokolstvu a ne malen broj, koji se danas kreče u sokol, društvima; 2. nastavi u Sokolstvu dala bi se sredstva od strane nastavnika; 3. diseiplina bi bila zaista onakva, kakva treba da bude u društvima; 4. u roku od nekoliko godina imali bi kadar voda — ljudi, koji bi mogao u život provesti tendencu zakona i de* klaracije kr. vlade od 4. jula 1930; * Iz principa jednakosti mi smo načelno protiv n-sni vanj a svakog klas« nog sokolskog društva. — Uredn. Svim bratskim društvima I četama! Poslanica, ko ju ob ja vi j ujemo u današnjem broju na iielu lista, more se pročitati na ovogodišnjim glavnim skupštinama svih bratskih društava i čete. Poslanica neka prožita brat sta« rOsta tli brat pro s ve tar. • N« pretstavke nekojih bratskih žtipa h pokoravamo, da se glavne skup« Štfne bratskih društava i četa mogu obdržavati u vremenu od 1. do 31. jt* naara 1931. g., a to s razloga, što inače nebi btto moguče da svim glavnim skupfttinama prieustvuju žnpski izasle« nksi. Svaka glavna skupština mora se tri dana pre prijaviti nadležno j polMč« k»j vlasti. * Isklfučenje Po predlogu bratske Sokolske župe Niš i po svršenom disciplinskom po-stupku sključeno je na sednici izvrš* neg odbora Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije 17. decembra 1930., da se na osnoiru 14. tačke člana 17. statuta te na oenovu I. i'2.ttaćke člana 15. pra« vilnHta za sokolska društva Franjo T uitr ieključuje iz Saveza SKJ. Ovo isključenje je pimomočno. • XXOL sednlca jzvršnog odbora Saveza SKJ, održaaa 17. decembra 1930. u Beograda I. zemenik stareSine brat E, Gangl uvodno izveštava o svom su delovanju na sednici odbora Ćeskoslovenske Obce Sokolske u Pragu. U svom izve* Sta ju detaljno iznoisi tok ove sedni« ce. Za vreme svoga boravka 'u Pragu pOsetio je našega poslanika a sudelo« vđo je i sednici Saveza ruskoga So« kotstva. Situacija u čehoslovačkom So« kolstvu Vrlo je povoljna i ono danas broji 629,100 pripadnika. — Izveštaj brata Gangla prima se sa zadovolji sivem do znanja, našto izjavljuje, da če se naše Sokolstvo upoznati sa de* tal-jima ove sednice iz »Sokolskog Glasnika«, gde če biti izveštaj oštam« pi^n. (Vidi »Sok. .Glasnik« broj 32. iz gdd. 1930.!) — Naročito još nadodaje, da prosvetni rad u čehoslovačkom So« kolstW namerava da teče paralelno sa prosvetnim radom u našem Sokolstvu, pa da če brat Antonin Krejči tražiti dodira sa našim prosvetnim odborom. Po tome i»e prelazi na izveštaj bra* ta tajnika, koji predočuje prilikem so« kolskoj župi Maribor, gde se danas ukazuje iznenadujuči rezultat i da ova župa obasiže 70 društava i 18 sokol« .skih četa, eLaUe 88 sokolskih jedmica, to je gledom na administrativne p rili« ke upravo preveliki broj. Od ovrh je« dinica nalazi se 14 društava u Medu« murju, a 6 društava i 4 čete u Podra« vini. Kako je iz Maribora radi terito* rijalne udaljenasti nemoguč potreben kontakt sa svima tima društvima, to bi 'rt stvarnih razloga bilo neophodno potrebito, da se odmah pristupi organi« zovanju jedne nove župe i to sa sedi« štem u Varaždinu. Imade i drugih raz« loga. koji i za živi ju potrebu osnutka ovc župe. Naročito kod mnogih druSta= va џ Zagorju i Medumurju potreba je velika, jer su to večim delom novo osnovana društva, koja pokazuju puno volje m rad, ato ne mogu napredovati radi aiabiii matcrijalnih asiredstava. Po« znata je prenapućenost Medumurja i Zagorja, pa narod teško živi i nemo« že snašati znatnije materijalne žrtve, V. o je «u sokolskom društvu potrebne. Uzevši nadalje u obzir, da je Medu« murje na graniei Madžarske, koja je srojeddbno mnogo pažnje posvcciva« la Medumurju. da ga obnarodi, a posle* dfce toga rada vidc sc još i danas, po« što !treba pridizati naeionalnu svest, a to se moče najbolje pestiči samo so« kolskim radom. Sokolsko društvo u Varaždinu po izjavama njezinih funk« cionara spremo je, da preimne -na se« be brigu oko formiranja nove župe, 5. učiteljstvo M takim radom do« šlo do takova mesta u Sokolstvu za Sokolstvo, ko je mu i pripada i prestala bi rama pesimistička shvačanja; 6. to bi bio pravi i zajdnički rad Sokolstva i škole. Da se to provede, potrebno je: a) ovo zakonom odrediti; b) sagraditi dvorane i vežbališta uz učiteljske ško« le; c) najbolje nastavnike* postaviti na učiteljskim školama; d) organizirati odelenje u ministarstvu prosvete. Napisah i ovo kao deo mrši en j a o stvarnom reševanju Sokolstva u Jugo« slaviji. * Sve, što važi za nastavnike, važi analogno i za nastavnice. dok župa Maribor ne protivi se ovoj zamisli. Predlaže sloga konkretno, da se u sporazumu sa Sokolskom župom Maribor i Sokoliskom župom Zagreb pristupi formiranju nove župe i da joj se odredi teritorij. Predlog brata :tajnika prima se ti« me, da se formacija i organizacija no« ve župe poverava organizaciono«prav« nom otseku. Brat tajnik iznosi, kako su poje« dina ministaistva poduzeia korake, da sc njihovo čiuovništvo zainteresuje za Sokolstvo. Kolikogod se imademo ra« , dovati tom nastojanju na ioj velikoj moralnoj pomoči, koja nam »e od stra« ne nadležnih ministarstva ukazuje, jer te mnogi činovnik koji je bio povučen i ostao van sokolskih redova, seda po« stati našim dragoceni® saradnikom, to se po izveštajima mnogih župa zapaža, da su ova nastojanja nadležnih mini« otarstva kriivo shvačena i da su poje« dini upravni oigani ova nastopanja upravHi smerem, 'koji preti Sokolstvu da ono prestane bifti narodnim slobod« nim pokretom, zasnovanim na dobroj volji i pri vatno j iniciativi. Sokolstvo hoče da ostane pri svom zadetku, da vrši u društvu selekciju, da prima u smislu zakona, statuta i pravilnika sa« nvo onoga, za 'koga drži, da je d os to jan da stupi u sokokke redove po svom pdgoju, po svom duhu i 1930. god. u Bu* dyšinu, izašao je svečani broj lužičko* snpskih »Sokolskih Listova«. Na prvoj strani 'donose krasan drvorez br. Mer* čina Nowaka. Br. Jan Skala objavio je pesmu o lužičkom sokolskom jubi* leju. Savezni starešina br. Jakub Šajba i savezni načeilnik br. Jan Meškank opširno opisuju razvoj lužičkog Sokol* stva kroz 10 godina, a savezni tajnik br. Gustav Janak raspravlja o značaju sokolske organizacije. Slede zatim razne pesme te radovi odličnih narod* nih voda, kao br. dr. Arnošta Muke, br. Marka Smolera, br. Bjarnata Kraw* ca, br. dr. M. Krječmara, br. Jakuba Šewčika (kat. isveštenik) i dr. Na 'kra* ju, u kratkome članku seča se br. Mi* chal Nawka osnivača Sokolstva Tvrša i Fiignera. BRAZILSKA PRUKOPNIK. Iz Sao Paula prhnili smo prvi broj ovog lista, koji ima juooslovenski pri* log ^Izseljenec«. Ovaj prilog počeo je sa 10. decembrom 1930. izlaziti !kao za* g oba n list pod imenom »Brazilski Slo* van«. Članci u listu pisani su u isva tri jugoslovenska narečja. SOKOLIJADA. Izašla je iz štampe zbirka sokol* skih i rodoljubivih pesama za deklamo* vanje i pevanje, u cilju podizanja so* kolskog duha, od brata dr. V o j isl a* va V. Rašiča, jednog od oisnivaČa našeg predratnog Sokola u Beogradu i Srbiji. Knjiga ima oko stotinu pesa* ma, sa velikim brojem slika iz Sokol* stva i viteštva, a sve u jugoslovenskom duhu. Cena knjiži je veoma mala: samo 20 dinara, a knjiga zaslužuje, da je svaki ima i preporuči svakoj porodici i svakomc Sokolu^ Knjiga se može dobiti i kod pisca, u ulici Kraljice Natalije, 14 u Beogra* du; poštanski ček 50.788; na deset S više komada daje se 10% u novcu ili u knjigama. UPUTSTVA, KAKO SE GRADE PROSTORI I SPRAVE ZA TELESNE VEŽBE. Potrebna knjiga za prednjačke tečajeve. Svakom dobrom pradnjaku po* trebna je ova knjiga kao priručnik u sokolskom radu. Po n joj če naučiti higijenu vežbaonice i letnjeg vežbali* šta. Naučiče kako se imaju graditi so* kolski domovi i sve sprave. Knjiga ie dosada imala veliki uspeh. Pošto imam još sarno nekoliko stotina primeraka, a želim pomoči i siromašnijim dru* štvima i prednjacima, to sam joj sni* zio cenu na 12 Din, ako mi sc novae unapred pošlje. Poručuje se kod pisca Ante Todič, profesor, Smederovo, gimnazija. POVEST GIMNASTIKE I SOKOLSTVA. Kako je prvo izdanje knjige »Po* vest gimnastike i Sokolstva« od br. Bogdana V. Spernjaka, učitelja gimna* stike i načelnika Sokolskog društva Vinkovci, več sasvim raeprodano, pi* sac če ovu knjigu izdati u drugom iz* danju. Knjiga je radena prema današ* njem nastavnom programu za srednje i stručne škoile, a namenjena omladini, Sokolima, slušaocima prednjačkih te* čajova i svima onima, koji imaju lju* bavi prema telesnoj kulturi. Knjiga če izači iz štampe januara 1931. te če imati do 80 strana, Cena knjiži je u pretplati 12 Din, a 'kasnije 15 Din. Za knjigu može sc prijaviti bez slanja novca. Prijava obavezuje preuzimanje knjige, a šalje se na adre* su pisca. KALENDARIĆ SOKOLSKE DMLADINE 1931. Pod uredništvom br. E. Gangla izišao je upravo iz štampe Kalendarič sokolske omladine za 1931. god. Pored kalendarskog dela donosi nekoliko le* pih člančiča ikorisnih uputa, kao pesmu br. E. Gangla: Dvignimo srca!; Nj. Vel. Kralj Sokolstvu; Pravilnik za no* šenje članske i naraštajske značke; članak br. Dušana M. Bogunoviča: So* ko'lska omladina budučnost države; zatim mnoga lepa sokolska 'gesla i ne* koliko korisnih naputaka. Kalendarič j c ukusno opremljen i ilustrovan. Cena Din 2 po komadu. Naručuje se kod Jugoslovenske Sokoffske Matice, Ljub* ijana (Narodni tdom). * »Zastava«. Predratna splitska »Za* stava« počima s novom godinom po* novno izlaziti i to utorkom i petkom. Vlasnik, izdavač i urednik lista je dr. Oskar Tartaglia. Pretplata za celu go* dinu iznosi Din 180. Uredništvo i upra* va nalaze se u Splitu, Trumbičeva obala br. 3. »Slovensky Sokol«, glasilo islovač* kog Sokolstva severne Amerike donosi u svom 22. broju na uvodnome mestu opširan članak o Savezu »Slovenskog Sokole tva«. »Soko na Jadranu«, glasnik s,okol* skih župa Split, Zadar*Sibenik i Sušak* Rijeka. Urednik: S. Vrdoljak. Br. 12. Glasnik Saveza Trezvene Mladeži. God. XI., Jbr. 4. Urednik: Slobodan Popovič. UREDNIŠTVO »SOKOLIĆA« od nove godine povereno je bratu prof. J. Jerasu, koji moli dosadanje kao i nove saradnike, da svoje rado ve za list »Scjkolič« šalju na j kasnije do 5. s v a k o g meseca na naslov: J. Jeras, Ljubljana, Levstikova 21/1. Župa Beograd SOKOLSKO DRUŠTVO INDIJA. Proslav* 1. decembra. Sokolsko društvo u Indiji svečano je proslavilo 1. decembar. Osim toga, ove godine navršava se i 25 god. otkako je Soko počeo da širi krila u Indiji, kako le* po reče brat starešina. Tačno u 9 časova krenuli su Sokoli u impozantnoj povorci na blagodarenje u obe crkve, kojemu su učestvovali i pret* stavnici mesne politieke vlastt i raznih kulturnih i humanih ustanova. Posle blagodarenja Sokoli su pod bar* jakom i na čelu sa svojim starešinstvom, pračeni velikim brojem gradanstva, odmar* širali u gradski park, gde su na spomenik Nj. Vel. Kralja Petra I. Oslobodioca po* ložili divan venac. Starešina, bret Dorde Vojnovič održao je tom prigodom kratak i dirljiv govor, u kome je istakao, da So< kolstvo polažuči ovaj venac, jesenjega cveča, hoče na vidan način *da na veliki dan slobode i ujedinjenja, oda pietet svo* me Velikom Kralju. Oda je pietet i svima boreima palim za slobodu i građenima Indije, palim u prošlom svetskom ratu. Svi prisutni kliču: Slava Mu! Slava Im! Ćutanjem od jedne minute odano je dužno poštovanje Velikom Kralju. U 10 i pol časova, u sokolani, pred punom salom Sokola i gostiju otvara sta; rešina svečanu sednicu. Sokolski otheetar otsvirao je državnu himnu. Prosvetar, brat Mihajlo Priča, govorio je zatim o značaju 1. decembra. Njegov lepi govor poprečen je na koncu oduševljenim poklicima N j. Vel. Kralju, Kraljevskom Domu, Jugosla* viji i Sokolstvu. Posle njega, starešina brat Dorde Voj; novič, izložio je istorijat Sokolstva u Indiji. Završujuči svoj govor, brat stare* Sina pozvao je prisutne da odadu pietet umrlim članovima Sokola. Svi ustaju i kliču: Slava! Pošto je društveni zbor otpevao »So* kolsku«, brat starešina pročitao je sledeči brzojavni pozdrav Nj. Vis. Prestolonasled* niku Petru: »Sokolsko društvo Indije, pro* slavljajuči državni i sokolski praznik i 25* godišnjicu svoga opstanka, sa svoje sve* čanc sednice šalje svome Starešini Izraz bezgranične ljubavi i odanosti: Zdravo!« Potstarešina brat Radomir Luković go* vorio jc o mnogobrojnim žrtvama palhn za slobodu i ujedinjenje i o zadatku So* kola u pogledu vaspitanja omladine u na* cionalnom i viteškom duhu. Sokolski orhestar otsvirao je zatim so< kolski mari, i time je završena svečana sednica sa burnim poklicima Nj. Vel. Kralju, Kraljevskom Domu i kraljevini Ju* goslaviji. Uvcče, u 20. sati, održana je u soko* lani svečana akademija, koja je odlično uspela u svakom pogledu. Društveni pevački zbor, pod upravom učitelja brata Ernesta Novaka, veoma uspelo otpevao je dve pesme: Sokolsku himnu od Bajiča i »Sa severa vetar duše« od Lihoveckog. Dirigenta kao i povači bili su nagradeni burnim aplauzom. O vežbama Sokola i Sokoliea, teško je pisati. To je trebalo videti. Ne zna se tko je bolje izvodio. Ili deca svoje vežbe sa zastavicama i obručima, ili naraštaj svoje sa palicama i na gredi, ili članovi svoje. Osobito su izvedene vežbe »Polkin ples«, koje je izveo ženski naraštaj, vežbe sa tra* kama izvele su članice, a »Petieu* članovi. Sala je bila prepuna građana Jugosla* vena i Nemaca, koji su sc u vrlo lepom broju odazvali i pratili ceo pTogram sa ve. likim interesovanjem. Sokoli i Sokolice, svojim divnim radom, stekli su velike sim* patije kod gostiju, što su im na vidan na* čin iskazivali, burno ih pozdravljajuči iza svake izvedbe. Posle razvila se igranka. Svirao je na opšte zadovoljstvo sokolski orhestar, pod rukovanjem brata Dure Polture. Župa Celje SOKOLSKO DRUŠTVO CELJE. Telovadna akademija. Težko je pisati samo hvalo, toda telo* vadna akademija, katero smo gledali v so* boto 29. novembra na predvečer 12. praz* nika ujedinjenja v mestnem gledališču, to hvalo zasluži v polni meri. Svečanost je posebno dvignala prisotnost predstavnikov vseh državnih in vojaških oblasti. Točno ob pol 21. (uri eadoni mogočna sokolska koračnica, nakar se pojavi pred zaveso društveni starosta br. dr. Hrašo* vec, ki jv zanositem govoru 'razloži pomen 1. decembra za Sokolstvo. Zavesa se dvigne. Dvanajstorica lepih teles v kratkih Črnih hlačah izvaja iz naj* večjo skladnostjo in sigurnostjo izredno težke vaje. Prevali, stoje in prednosi strum* ni in skladni. Videlo se je, |da eo položili v vajo mnogo truda in resnosti. Glede tež* koče je bila to vsekakor točka, ki zahteva že odličnih telovadcev. Bradlja članic je bila prilično lahka, toda prav efektna skupinska točka. Iz* vedba na godbo *pa je vaje znatno otežila. Bal sem 'se pri vsakem gibu zmešnjave, vendar je vse srečno izteklo. Sicer je sklad* nost tu in tam malo trpela, tudi so bili n. pr. 'povesi do stoje na tleh jmalo pre* trdi, vendar vse to ni prav nič motilo. Konj je orodje, kateremu se telovadec prav rad spoštljivo umakne. Tembolj rac je torej (zanimalo, kaj bomo videli. — Z eno besedo: dovršeno, kakor ei more že* leti le še tako razvajeno oko. Odbočna ko* lesa, premahi in obrati (so se izlivali v eno celoto. Štirje telovadci so naravnost brilji* rali s svojimi vajami in izvedba. »Nove smeri« članic v belih bluzah in modrih hlačicah so bile kazalec v strem* ljenju vsestranskega športnega udejstvo* vanje žene. V teh fcmereh, so sicer kratko nakazani razni borilni gibi, stoje na rokah, opore i. dr., se od telovadk zahteva že precejšnjih fizičnih naporov in vztrajno« sti. Izvedba je bila z ozirom na vse tež« koče prav dobra. Slede člani na bradlji. Dolga je vrsta, znak, da br. načelnik ni bil v zadregi, ko jih je zbiral. Gledalcem je srce (zastajalo, ko so gledali drzne premete in raznožke. Glasni »jej« in »joj« so bili nagrada med, navdušeno ploskanje pa po izvedbi vaje. Enak uspeh je bil na drogu. Po svoji se« stavi izredno težke in z vso eleganco iz« vedene vaje polne točev naprej in nazaj so nas zadivile. Blagohotno smo prezrli lahka krčenja rok in nog onih, ki v vele« točih še niso »ravno doma«. Z veseljem moram ugotoviti, da je bilo v vrsti nekaj telovadcev, ki bi pri sistematičnem trenin« gu lahko stopili v vrsto mednarodnih. »Povesti« članic so izražale v lepih rit« mičnih gibih rok vso občuteno mehkobo godbe. V pogledu gracijoznosti gotovo naj« lepša točka večera. Škoda, da je skladnost malo trpela. Onemeli srna Na kraškem polju tam nekje neznano se iz mraka odraža fepome« nik štirim tržaškim žrtvam. Vidi se samo silhueta sklonjene postave. Pod njo lesen križ s trnjevim vencem in štiri imena. Pre« prosto, ali vsak je' razumel »Našo bol«. Globokega molka niti padla zavesa ni pre« trgala. Sedmorica članov dijakov s svojim ve« likim globusom kaže, da sega Sokolstvo po celem svetu. Izvedba in skladnost narav« nost vzorna. Poznalo se je, da so se za na« stop temeljito pripravili, saj smo pa od di« jakov tega že vajeni. »Polka« članic je bila kombinacija mo« tivov narodnih plesov. Polko je pestrost narodnih noš znatno dvignila. Kakor da gledamo »Prodano nevesto«, se nam je zdelo. Niti opazilo ee ni, da je godba hi« trim gibom in poskokom včasih komaj sledila. O »Faustu«, ki mu je oče umetnik naš dr. Murnik, ne bom zgubil mnogo besed. Vsebino pozna vsakdo. Ne vem kaj je pra« vilnejše, ali je to vtelešena godba ali god« ba z gibi. Vsled mnogih obratov enojnih in dvojnih, ki si slede hitro drug za dru« gim, je Faust izredno težka kompozicija. In zato naj imajo vsi sobotni člani in članice tem slajšo zavest, da bi jih bil celo strogi »ata« pohvalil. Sledila je še alegorija. Star umetnik br. Benčan je besede »Sokol kraljevine Ju« goslavije« ponazoril v sliki. Namera se mu je izborno posrečila, pa kako bi tudi ne, saj br. Benčan svoj posel razume. Spored je bil s tem končan. Polni pohvale smo se vračali na Isvoje domove. Vodniki br. načelnik Poljšak, nje« gov namestnik Grobelnik in načelnica s. Grudnova zaslužijo za svoj trud polno pri« znanje, saj je bila tako uspela akademija sad njihovega napornega dela, katerega more oprviti le trdna volja in isokolska vztrajnost. Hvala pa tudi vsem ostalim na« stopajočim za lep, užitka poln večer. Le naprej ido novega uspeha. Župa Karlovac SOKOLSKO DRUŠTVO KARLO* VAC. Proslava 1. decembra. Sokolsko društvo u Karlovcu pro* slavilo jc državni i sokolski praznik veoma svečano. Proslavi su učestvovali pretistavnici vojnih i civilnih vlasti, sve društveno članstvo i v rib velik broj gradanstva. Proslava je počela 30. novembra u 9. sati naveče otvaranjem svečane sednice po starešini društva b,r. dr. Varioli. U svom govoru br. starešina izneo je nacionalnu ideju Sokolstva naglasivši, da sokolska misao stvara jedan duh utelovljen u ljubavi prema našoj domovini, da stvara jedno uve« rcnje da smo jedan narod i da nam je spas samo u složnom i neumomom ra« du za kralja i otadžbinu. Brat prof. Nikšič izneo je značaj 1. decembra. Osvrnuo se na prošlih 12 godina, koje smo proživeli u vlastitoj državi kao slobodan narod. Prikazao je rad našeg viteškog Kralja, koji nas svojom močnom rukom vodi boljoj i sigurnoj btulučnosti. Svoje misli po« ivetio je uspomeni svih naših dičnih heroja, koji su nam u amanet ostavili ovu veličanstvenu zgradu, koju sa lju« bavlju i ponosom zavemo Jugoslavi« jom, podvukavši, kako je u našem na« rodu od uvek bilo moralne i telesne snage. Obe ove snage valja nam saču« vati u visokiom i smelom sokolskom poletu: u zdravom je telu i zdrava duša. Iza ovih pazljivo saslušanih govo« ra i oduševljenog klicanja Kralju i Ju« gosilaviji, članovi i članice, te muški i ženski naraštaj izveli su nekoliko ve« žaba, kao »Barkarolu«, ritmički valčik, vežbe sa vrpcama i t. d., a to uz prat* nju društvene fanfare i orkestra. Svečana akademija završena je po« laganjem zaveta svega članstva. Na« kon tog fanfara je intonirala državnu himnu. Zatim razvila se lepa zabava. Na dan 1. decembra nastavljena je akademija. Preko hiljadu naše dece iz svih osnovnih škoga sakupilo sc po« sle po.dne u društvenoj dvorani. Na« raštaj i dcca izvodili su razne lepe vežbe i igre. Ovaj deo proslave za« vršio se prevodenjem dece u naraštaj. Značcnje proslave obrazltažio je deci i naraštaju br. dr. Variola. a zaveta br. Zemljaic. Oduševljeno se je klicalo Kralju i Jugoslaviji. Opšte je uveremje kod svih, da je ovaj svečani čin pobudio kod dece jak osečaj ljubavi prema Kralju, otadžbini i Sokolstvu, a gffodom s pedagoške istra* ne bio je od močne vaspitme vredno« sti. D. Župa Kragujevac SOKOLSKO DRUŠTVO PARAĆIN. Proslava 1. decembra. Državni i sokolski praznik proslavljen je ove godine u Paračinu na svečan način. Do danas Paračin nije zapamtio odušev« ljeniju manifestaciju, koja je obavljena uz saradnju ovdašnjih rezervnih oficira, rat« nika i gradanstva. Na dan u jedili jen ja, 1. decembra u 8 časova pre podne, Sokoli su formirali povorku u Sokolskom domu i krenuli kroz varoš u crkvu. Posle blagodarenja povorka je krenula sa Sokolima na čelu do Spomenika i po održanoin pomenu poginulim Paračincima krenula u Sokolski dom. Prostrana sala Sokolskog doma bila je prepuna. Svečanu sednicu otvorio je brat starešina Predrag Nikolič. Brat tajnik Mil. Marič održao je vrlo lepo predavanje o značaju 1. decembra i ulozi Sokola u stvaranju naše državne za« jednice. Po svršenom predavanju nastao je aplauz i uzvici: Živeo Kralj! Živeo Kraljevski Dom! Živeli Sokoli! Zatim se pristupilo polaganju sokol« skog zaveta. Zavet je položilo preko 40 članova i članica. Po položenom zavetu br. starešina prikačio je svakom novom članu sokolsku značku i srdačno mu čestitao stupanje u sokolske redove, a naraštajcima, učesnicima na sletu prikačio značku sa li« kom našeg starešine Nj. Vis. Prestolona« slednika Petra. Posle svršenog programa veliki broj gradana oba pola pristupili su starešinstvu sa željom da postanu Sokoli. Odmah su im razdate pristupnice. Svečanost je završena uveče baklja« dom kroz varoš. Ž.upa Ljubljana SOKOLSKI SESTANEK V RIBNICI. Uprava sokolske župe Ljubljana je sklenila prirediti večkrat v župnem območju sokolske sestanke župnih či« niteljev s činitelji krajevnih sokolskih društev, kar je vsekakor velike važ« nosti za uspešno delo, ker se v med« sebojnem razgovoru uredi lahko ogromno število raznih za razmah or« ganizacije važnih vprašanj. Dne 21. de« cembra 1930. je odšlo lepo število žup* nih funkcijonarjev, na čelu z br. žup« nim starostom dr. Pipenbacherjem v Ribnico, da stopi tamkaj v stike z za« stopniki vseh društev ribniškega okrožja. Odprava pa je imela v svoji sredi tudi I. namestnika staroste Sa« veza SKJ br. Gangla. Po presrčnem sprejemu na kolodvoru so se podali vsi delegati v trg, kjer so si najprej ogledali tvornico telovadnega orodja brata Jakoba Oražma, ki je pokazala svojo veliko gibčnost baš na vsesokol« skem zletu v Beogradu. Lastnik brat Oražem je razkazal vsem prisotnim vse tvorniške prostore, ki so lepo in smotreno urejeni. Popoldne pa se je vršil sestanek v dvorani pri »Cenetu«, ki so se ga udeležiti zastopniki sokol« skih društev in čet iz Ribnice, Dolenje vasi, Velikih Lašč, Sodražice, Kočevja ter pripravljalnega odbora iz Strug. Po pozdravnem govoru br. dr. Pipenba« cherja in društvenega staroste iz Rib« nice br. Ančika je imel kratek nago« vor na zbrane sreski načelnik br. Pia« cer, nakar so se pričeli podrobni in« terni razgovori. Ko je pozneje napol« nilo članstvo ribniškega društva pro« strano dvorano, je povzel besedo br. Gangl, ki je v krasnem govoru orisal sokolsko delo za preporod naroda in žel za svoja izvajanja burno odobrava« nje. Potem pa se je vršil bratski se« stanek, pri katerem je sodeloval tudi orkester na lok domačega sokolskega društva. Žal, je kmalu prišel čas od« hoda. Slovo od vseh udeležencev se« Stanka je bilo izredno presrčno in bratsko. Uspeh, ki ga je dosegel se« stanek, je prav odličen in le želimo, da bi se slične prireditve nadaljevale tudi po drugih okrožjih. SOKOLSKO DRUŠTVO LITIJA. ŠMARTNO. Proslava 1. decembra. Dopoldne dno 1. decembra se je močna četa članov v kroju s (praporom udeležila cerkvene proslave. Zvečer je priredilo dru« štvo akademijo z bogatim sporedom, ki je obsegal nagovor staroste, zaobljubo nove« ga članstva, pevske in telovadne točke, de« klamaeije in alegorijo. Dvorana sokolskega doma ge bila pre« napolnjena občinstva, ki je bilo zelo za« dovoljno s to lepo prireditvijo. Želimo kmalu zopet Videti tako akade« mijo, ki jo pa naj pomnožijo tudi vrste članov in moškega naraščaja. B. L. Ž.upa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO LEGRAD. Proslava 1. decembra. Ceo Legrad bio je 1. decembra iskičen našim jugoslovenskim zastavama. SokoI« stvo našeg mesta sakupilo se pred zgia« dom državne osnovne školc oko 9 sati, odakle je korporativno pod državnom za« stavom pošlo na blagodarenje. Posle blagodarenja formirala se povor« ka, kojoj se priključiše pretštavnici mest« nih vlasti, vatrogasci i mnogobrojno pu« čanstvo, te je krenula uz sviranje veselih koračnica vatrogasne glazbe kroz glavmje ulice našeg Legrada i stigla pred .zgradil državne osnovne škole, odakle su pretstav« nici vlasti, Sokoli i vatrogasci pošli u za« bavište učiteljica redovnica, koje isu sa na« šim upraviteljem škole priredile prigodnu svečanost, metnuvši na program vrlo bira« ne tačke, koje su izazvale buru pljeska i klicanja Nj. Vel. Kralju, Kraljevskom Do« mu, te starešini Sokola kraljevine Jugosla« vije Prestolonasledniku Petru. Vrhunac oduševljenja postignut je na svečanoj sed« nici našel Sokolskog društva, na kojoj su takoder prisustvovali pretštavnici vlasti i voda vatrogasaca, a koju je prigodnim go« vorom otvorio brat starosta, Mr. Ljubomir Rikati, koji je zatim predao Teč bratu na« čelniku Ljubomiru Vranko, upravitelju škole, koji je održao predavanje o značaju 1. decembra sa gledišta nacionalno«držav« nog i sokolskog, što je izazvalo ponovno buru klicanja Nj. Vel. Kralju, Kraljevskom Domu, starosti Prestolonasledniku Petru. Pretscdniku vlade. Nakon toga otposlan: su brzojavni pozdravi Nj. Vel. Kralju Alek« sandru I., Prestolonasledniku Petru, staro« sti Sokola kralejvine Jugoslavije, Pretsed« niku vlade Petru Živkoviču i Ministru pro« svete Boži Maksimoviču. SOKOLSKCf DRUŠTVO SREDIŠČE OB DRAVI. Proslava 1. decembra. V nedeljo dne 30. novembra t. 1. jc proslavilo Sokolsko društvo Središče ob Dravi praznik 1. decembra s svečano aka« demijo. Otvoril jo je br. načelnik Vittori z nagovorom, v 'katerem je poudarjal delo Sokolstva za narodno edinstvo. Po govoru je nastopila vrsta članov na bradlji, ki jc pokazala, da je društvo tehnično zopet močno, odkar so se vrnili člani, ki so bili pri vojakih. Sledila je deca, ki je izvajala svoje točke precizno in strumno, kot jih je izvajala že pri popoldanski šolski akade« mi ji. Nato so nastopile narašča jnice z gimnastičnim rukovetom, ki so ga izvajale dobro. Žal, se je morala ta točka skrčiti zaradi obolelosti dveh naraščajnic. Moški naraščaj pa nam je pokazal lepe, še dobro izvajane vaje s stalkami. Ker so vaje zelo težke, bi priporočali še več vaje, da bi se s tem dosegla potrebna popolnost in pre« ciznost. Potem bi tudi izostali razni nedo« statki posameznikov. Sledile so članice, z ritmično .osmico. Točka je bila sicer dobro izvajana, toda žal je nastopila samo 6 čla« nic namesto osem. To je nedostatek, ki bi se z malo truda dal odpraviti, Naraščaj na bradlji jc pokazal dober materija!, ki bo s sistematično vajo lakho dosegel lope uspehe. V vezavah se jc pokazalo precej nespret« nosti. Tudi posamezni elementi niso bili preveč dovršeni. Dijaški naraščaj, novo« ustanovljen oddelek, je v svojem kratkem času .pokazal zelo lep uspeh pod vodstvom učiteljiščnika br. Pajeka. Svojo točko jc izvajal lepo in strumno v zadovoljstvo oh« činstva. Sledile so članice $ »Plesom zve« zdio«, ki je po izvedbi kakor tudi po svoji kompoziciji kronala ves spored. Občinstvo je bilo zadovoljno, žele so burno odobra« vanje. Konec telovadnim točkam so tvoril: člani s simboličnimi vajami »Morje Adri« jansko«, Točka je bila lepo izvajana, rit« mično popolnoma pravilno in enotno, 'vaja jc bila (ulita v glasbo .ter se je izvajala do konca s potrebno preciznostjo. Želeli hi, da se takšne točke večkrat izvajajo pri naših nastopih. Udeležba občinstva je bila zelo dobra, kar je znak, da tudi podežel« sko ljudstvo zna pravilno soditi in upošte« vati zdravo (sokolsko delo. SOKOLSKO DRUŠTVO SLOVENJ, GRADEC. Proslava I. decembra. Dvorana novega Sokolskega doma je že pred določeno uro nabito polna. Na« vzoči so vsi predstavniki uradov in njih uradništvo, zastopani vsi sloji meščanstva, vse šole cele Mislinjske doline ter mnogo okoličanov. Proslavo je otvoril slovenjgraški sa« Ionski orkester pod vodstvom br. Horvata z državno himno. Po pozdravu br. staroste dr. Železnikarja in ognjevito odigrani so« kolski koračnici je imel dr. Jenko slav« nostno predavanje »Sokolstvo in 1. decem« ber«. Ko je slavnostno predavanje končano, nagovori br. starosta na odru zbrano deco in naraščaj, ki je z današnjim dnem napre« doval v članstvo, oziroma deca v naraščaj, ter jim v lepih besedah tolmači pomen te« ga dneva zlasti za nje. Sledi zaobljuba mnogobrojnega član« stva, ki je v teku leta pristopilo k Sokolu. Po zaključnih besedah br. staroste sle« di nad vse lepo uspela akademija. Vihar navdušenja je izzval zlasti nastop pevske« ga zbora dece, ki je pod vodstvom malega Sokoliča dovršeno odpel dvoje sokolskih pesmic. Med precizno izvajanimi članskimi va« jami je igral salonski orkester, ki je (po končanih vajah bravurozno odigral še lep B. Leopoldov potpouri »Jugoslovanski bi« seri in Dvofakovo »Humoresko«. Sledile so jako lepo izvajane Nikoli« čeve »Skupinske vaje za ženski naraščaj« in potem Križmaničevc »Vaje s kiji«, ki jih je precizno izvajal obrtni naraščaj. Jako bo ugajale tudi Kutinove »Rajal« ne vaje«, ki jih je izvajala šestorica žen« skega naraščaja ter Jankovičeve »Ritmične vaje za moški naraščaj«. Nedeljeno odobravanje je vzbudil Mudrijcv »Ples Turkinjic« ter Lhotskijeve »Ritmične vaje za člane«. S Schonherrjevo koračnico »Bratci ve« seli« in Sokolsko koračnico je bila akade« mija zaključena. Po akademiji se je razvila v dvorani in stranskih prostorih živahna družabna zabava. Sokol v Sovenjgradcu neprestano širi svoja krila. SOKOLSKO DRUŠTVO PREVALJE. Proslava 1. decembra. Proslava narodnega praznika se je vr« šila pod okriljem Sokola, ki je priredi! v ta namen lepo uspelo akademijo. Udeležba je bila prav razveseljiva, tako da je bila dvorana restavracije gosp. Rozmana pre« majhna. Starosta br. dr. Reichman je občinstvu v lepo zasnovanem pagovoru razložil po« men praznika in nalogo Sokola v dosego zastavljenega cilja popolnega ujedinjenja Po nagovoru je bila slovesna zaprisega članov. Pri akademiji so nastopili vsi oddelki z lepimi prostimi vajami, ki so bile razen točke »Prolječe«, vse sestavljene po do« mačem prednjaškem zboru. Člani so na« stopili na drogu in bradlji. Pri zaključni skupini je nastopilo vseh 72 telovadcev. Akademija je pokazala, da ima Sokol v Prevaljah bodočnost, manjka samo braf« stva in sloge, proč z malenkostnimi pre« piri in osebnostmi, pa bo uspeh zajamčen. Izkazala pa se je tudi nujna potreba, da ei Sokol postavi lasten dom, kar naj bode njegova prva skrb za prihodnje leto. Župa Mostar SOKOLSKO DRUŠTVO STOLAC. (Proslava 1. decembra. Ovde je proslavljen 1. decembar naro« čito svečano. Več uoči samoga praznika celi grad bio je iskičen državnim zastava« ma, a naveče je toga dana Sokolsko dru« štvo priredilo veliku zabavu, pre koje je društvo sa uniformisanim članstvom, pred« vodeno svojom muzikom, priredilo gradom veličanstvenu bakljadu. Zabavu otvorio je pozdravnim govorom društveni starešina br. dr. Josip Judnič, na kojoj su članovi društva sa uspehom izveli nekoliko lepih tačaka sa vežbama. Naročito su oduševilc ritmičke vežbe, koje su izvela ženska deca sa pevanjem. Diletanti; društva na zado« voljstvo odigrali su pozorišni komad »Sum« njivo lice« od Br. Nušiea. Za celo vreme zabave svirala je 'društvena muzika, koja je za kratko vreme postigla lep uspeh. Medutim stigla je društvu od bana Zetske banovine g. Krtse Smiljaniča pozdravna depeša sledečeg sadržaja: Sokolskom dru« štvu i četama, Sokolima potomcima viteš« kih hercegovačkih ustaša, čestitam današ, nje slavlje uz sokolski pozdrav: Zdravo! — Ban Smiljanič. — Ovo jc bilo pozdrav« ljeno oduševljenim pokliciina banu g. Smi« ljaniču. 1. decembra u jutro održano je u bogo« moljama blagodarenje, a posle podne u 2 sata krenula je veličanstvena povorka So« kola sa svojom glazbom okolo grada. U tri sata priredena jc u društvenim prostori« jama nvečana 'akademija, koju je otvorio društveni prosvetar br. Mitar Bogdanovič, koji je u svom govoru izneo značaj 1. de« cnmbra. Njegov govor Ibio je popračen oduševljenim poklicima Nj. Vel. Kralju, Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru, Jugosla« viji i Sokolstvu, a društvena muzika je za« tim intonirala državnu himnu. Potom se jc održala svečana sednica, na kojoj je izvr« šeno polaganje svečanog sokolskog zaveta od stranc novih članova, prevodenje po« mlatka u naraštaj i naraštaja u čalnstvo. Ova priredba uspela je u svakom po« gledu veoma lepo. SOKOLSKO DRUŠTVO AVTOVAC. Proslava 1. decembra. Ovo društvo proslavilo je sokolski i državni praznik 1. decembar na vrlo sve« čan način. Toga dana u 8 časova pre podne skupile su se sve kategorije članstva pred društvenom prostorijom »Zdravljakom« i sa sokolskim Četama Miholjače i Mulji, u 9-30 časova krenula je povorka pred pravoslavnu crkvu, gde je bila postrojcna i jedna četa vojnika. Tu je sačekan ko« mandant mesta pukovnik brat Božidar Savkovič, koji je u 9-45 časova došao sa oficirima avtovačkog garnizona i sa sta« rostom društva br. M. Maljevičem. Vojska i Sokoli odali su im pozdrav. Posle pošlo se u crkvu, a zatim u džamiju. Po crkvenom obredu krenula je po« vorka pred društvene prostorije »Zdrav« ljak«. Tu su se sakupili i prestavnici svih mesnih kulturnih i prosvetnih društava sa komandantom mesta. Sala je bila prepu« njena članovima društva, oficirima i gra« danstvom. Svečanu sednicu otvorio je brat sta« rosta, koji je u svome oduljem govoru iz« nco cilj svečanosti i značaj 1. decembra, završujuči svoj govor klicanjem Nj. Vel. Kralju i starešini Sokola kraljevine Jugo« slavijo Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru. Mešoviti hor otpevao je državnu himnu. Zatim brat prosvetar Risto Durič održao je predavanje, koje je primljeno sa odu« ševljenjem i aplauzom. Mešoviti hor ot« pevao je »Oj Sloveni«. Posle toga pristup« ljeno je prevodenju naraštaja u članstvo i polaganje zaveta od strane novo prim« 1 jenih članova društva i četa. Tamhuraški zbor otsvirao je sokolski marš. Pomenuta su imena umrlih članova društva i četa, a zatim je brat starosta zaključio sednicu. Uveče održana je svečana akademija, koja je u svakom pogledu potpuno uspela. Na akademiji je izvedeno 11 tačaka programa, a naročito priznanje i odobra« vanje bilo je sokolskoj muškoj i ženskoj deci, koja su vrlo precizno odvežbala pro« Svaki Soko treba da ima SOKOLI JADU odličnu zbirku sokolskih i rodo-Ijubivih pesama sa slikama za deklamovanje i pevanje radi po-dizanja sokolskog-viteškog duha od brata dr. Vojislava V. Rašica Beograd, Kraljice Natalije ulica br. 14. Poštansko-čekovni broj 50.788. Cena 20 dinara. Preporučena i od „Sokolskog Glasnika* br. 20. od 1930. god. ste vežbe sa palicama, ritmičke vežbe i otpevala »Poleti sivi Sokole«. Tako isto bili su burno pozdravljeni članovi Sokol« ske čete Miholjače, koji su odvežbali pro« ste vežbe. Brat prosvetar Risto Durič održao je vrlo lepo predavanje o antialko« holnom pokretu, koje su nadopunila deca sa izvođenjem »Trezvenosti«, gde su pri« kazala, kakve sve posledice donosi alko« hol. Na kraju akademije bila su burno pozdravljena brača Alija Pašič i Miho Ću« kovič, koji su izveli skeč »Zabušanti« od Brane. Ostale tačke programa kao: proste vežbe, koje su izveli članovi društva, de« klamaeije dece bile su također lepo izve« dene. Posle završenog programa akademije nastalo je pravo sokolsko veselje. Ovo društvo sa svojim Sokolskim ee« tama Miholjače i Mulje otpočelo je sa intenzivnim radom u svim granama. Anti« alkoholni pokret u ovom mestu upravo je zauzeo maha. Naročito se mora zahvaliti bratu Bo« židaru Savkoviču, pešadiskom pukovniku i komandantu gatačkog vojnog okruga, koji je svim mogučim silama upro, da se rad ovog društva poveča i društvo dode medu prva društva u župi. Župa Šibenilc - Zadar SOKOLSKO DRUŠTVO ŠIBENIK. Proslava 1. decembra. Ovo je društvo na najsvečaniji na« čin proslavilo svoj sokolski praznik. Sve društvene priredbe ovoga dana protekle su u najboljem redu. Uoči dana slave sokolska je glazba priredila promenadni koncerat sa biranim pro« gramom. Na dan slave u 8 sati ujutro skupilo se je članstvo u potpunom broju da prisostvuje svečanom polaga* nju sokol, zaveta nove (brade i sestara. Nakon toga brat starešina održao je govor. Setio se mrtve brače i pozvao ih je na minutu šutnje u znak počasti. Naraštajcima, koji su prisustvo* yali naraštajskom sletu u Beogradu, bile su podeljene značke, poklon Nj. Vel. Kralja (plaketa sa likom starešine Sokola Kraljeviča Petra). Brat ž.upski starešina pozdravio je u ime župe nove članove i prikazao im je cilj i svrhu Sokolstva, a nakon toga im je brat prosvetar govorio o važpp« sti dana ujedinjenja. Nakon svečanih blagodarenja, odr* žana je društvena slava, koja je usta« novljena još 1925. godine, ikada je Nj. Vis. Kralejvič Petar kumovao naraštaj* skoj zastavi. Prisostvovale su sve vla* sti i ostali pozvanici. Brat starešina održao je kratku zdravicu. Cela je sla* va protekla u najlepšem raspoloženju. Navečer je priredena .svečana aka« demija u gradskom kazalištu. U dup* kom punom kazalištu nizala se je točka za točkom bogatog programa. Proslov je održao brat prosvetar. U vežbama nastupile su sve kategorije (9 točaka programa) i svaka je vežba izvedena sa najboljim uspehom, što jc zasluga prednjačkog zbora, koji se je za aka* demiju neumorno spremao. Sokolska je glazba izvela nekoliko tačaka pro* grama, a na koncu je diletantska sek* cija društva izvela od M. Korolije »Ju* gana vila najmlada«. Uloge su izvede* ne na potpuno zadovoljstvo. Uspeh akademije u svakom pogledu bio je veoma dobar. Ž.upa Cetinje SOKOLSKO DRUŠTVO KOTOR. Proslava 1. (decembra. Pripremama, koje je poiluzelo Sokol« sko društvo, oduševilo se kotorsko gra« danstvo, koje jc oduvek sa simpatijama pratilo rad društva. Proslava je započela u predvečerje sa pucanjem prangija i veleb* nom manifestacijonom povorkom oko gra« da, koji je bio svečano iskičen i osvetljen. Izdan je proglas od Sokola i Opštinske uprave. Povorku je predvodila sokolska fanfara, za kojoiti su stopalc sve katego* rije sa upravnim odborom, pa Gradanska muzika, načelnik grada, sve škole i masa naroda. Sokoli i 'dači nosili su lampione. Pred sreskim načelstvom održao je govor starešina brat prof. Marčič, pa sreski na* čelnik g. dr. Stričcvič. Omladina jc nepre* stano klicala Kralju, Jugoslaviji i Sokol« stvu. Na 20 časova davala je pozorišna sekcija Sokola potresnu dramu »Tarno da* leko« pred punom kučom. Izvedba je bila t vrlo dobra, te služi na čast našim diletan« tima. Na sam 1. decembar sve kategorije okupile su se u 9 sati u Sokolani. gde su korporativno pošli na blagodarenje u ka« toličku, pa u pravoslavnu erkvu. Iza toga sledilo je defilovanje na obali, a onda 'svi se okupiše u Sokolani. Pored Sokola pri« sustvovali su svečanoj isednici, koja ise odr« žala u 11 sati, svi pretstavnici vlasti i mes« nih društava, lopćinski većnici, kao i mnogo naroda. Starešina brat prof. Marčič otvo« rio je sednicu potsečajuči na ovaj istorijski dan ji ciljeve Sokolstva. Setio se umrlih za« služnih članova, kojima je odana počast. Po tam su pročitani telegrami, medu ko* jima i g. bana Smiljaniča, ikoji glasi: So« kolskom društvu, čuvaru mrtve straže na plavom Jadranu, čestita današnje slavlje uz sokolski pozdrav: 'Zdravo! — ban Smi« Ijanič. Živio ban, zaorilo je dvoranom. Pot« starešina brat Lazar čučak govori ,o zna« cenju 1. decembra. Črta borbe našega na« naših največih umova i heroja >za dr« zavno i narodno jedinstvo. Spominje i za« robljenu braču, kojima neka bude :ovaj dan zvezda bolje budućnosti. Sokolski je put jasan i Sokolstvo korača sa ostalom sokol« skom .bračom tome cilju, da jedan dan od« jekne od Urala do Baltika: Hej Sloveni! Zakunimo se danas da čemo i zadnju kap krvi dati iza našu Jugoslaviju. Neka živi naš prvi Soko Kralj Aleksander, .neka živi naš starešina Prestolonaslednik Petar, neka živi Jugoslavija! Krasni govor brata Čučka bio je burno pozdravljen, a muzika jc ofcsvirala državnu himnu. Posle Itoga .obavio se prelaz iz pomlad« ka u naraštaj, 5 'iz naraštaja u članstvo uz nekoliko sokolskih reči brata starešine. Predate su plakete !naraštaju, Icoji je sude« lovao sletu u' Beogradu, a zatim je članstvo položilo sokolski zavet. Pošto se otpevalo »Hej Slaveni«, sednica je zaključena. Naveče je održana svečana akademija, koju je otvorio brat Bendiš sa divnom Cianglovom pesmom »Prvi decembar«. Sle« dile su vrlo dobro izvedene vežbe muške j ženske dece, naraštaja muškog i ženskog > članova. Između istih deklamirala je se« stra S, Radonič Ipesmu »širite Ljubav«. Pu« blika je svih sa burnim pljcskanjem po« zdravila. Iza akademije razvio se ples. * SOKOLSKO DRUŠTVO HERCEGs < NOVI. Za poslednjih 7 meseci Sokolsko dru« štvo u HercegoNovome uspelo je da po« stigne velike rezultate. Za to -Icratko vre« me osnovano je osam seoskih sokolskih ceta, dva sokolska društva, uzelo se učešča na evesokolskom eletu u Beogradu, prite« d do jedan javan čas, proslavu svoje dva« d jsetogodišnjice i stogodišnjice rodenja oca Sokolstva dra. Miroslava Tyrša i odr« žan je koruški dan. Društvo najviše poklanja pažnju svo« jim sokolskim četama. Nedeljom retko kad možete nači jednog člana uprave u Herceg«Novom. Svi se razlete po obliž« njim i daljnjim selima. Njihov trud urodio je plodom. To je najbolje pokazao 1. de« cembar, kada je hercog«novski Soko pro« slavio svoju slavu, dan ujedinjenja. Pro« slava je bila veličanstvena manifestacija snage i poleta Sokolstva u Boki. 30. novembra uveče bila je iluminacija grada, a Soko sa svojom muzikom prode« filovao je gradom. Ujutro u 7уг časova iskupilo se čitavo Sokolstvo Herceg«Novog u Sokolskom domu, odakle ee u povorci sa muzikom pošlo van grada u susret sokol« skim četama. Jedna za drugom stizale su sokolske čete sa zastavama, a sokolski Zdravo! gromoglasno je odjekivao. U 8 pol sati povorka je krenula ponovo kroz grad do crkve Sv. Jeronima, gde je Sokol« stvo prisustvovalo blagodarenju u katolič« koj i pravoslavnoj crkvi. Posle bilo je defilovanje vojske i so« kolskih četa pred Narodnim domom. Upravni odbor društva sa starešin« stvom sok. četa ‘održao je zatim svečanu sednicu. Brat starosta pozdravio je sokol« ske čete i čestitao im na uspehu, a zatim je pročitao depešu bana Zetskc banovine, koja glasi: »Sokolskom društvu i sokolskim četama, čuvarima našeg Jadrana, čestita današnje slavlje uz sokolski pozdrav: Zdravo! — Smiljanič.« Nastalo je tada oduševljeno klicanje. Posle položenog zaveta bio je ispračaj so« kolskih četa. Kruna svega bila je svečana akademi« ja u /Sokolskom domu. O značaju 1. de« cembra govorio je 'brat starosta Jovo Se« kulovič. Vežbama ženskog i muškog po« mlatka, ženskog i muškog naraštaja, kao ženskih i muških članova, publika je bila veoma oduševljena, jer su ih izveli kao ni« kada pre. Za ovakav uspeh Sokolsko dru« štvo mora biti zahvalno bratu načelniku L. Cirigovicu i čitavom prednjačkom zboru, medu kojima ‘ee ističu svojim trudom i lju« bavlju za Sokolstvo brača Marko Jurič i Ivan Klisura. J. Dj. Ttupa fCranf KDOR SOKOL, TA SMUČAR! Sokolstvo stremi za tem, da pritegne v svoj sestav vse panoge telesne vzgoje in sodobnega športa, v kolikor so za okre« pitev fizičnih in moralnih moči ter narod« nega zdravja koristne. Privabiti hoče v svoj krog najširše plasti naroda ter ga dvigniti v vrsto onih kulturnih narodov, ki gojijo telovadbo in šport v najširšem obsegu že dolga leta. Na inicijativo sokolske mladine so se zadnja leta osnovali v sokolskih društvih in župah smuški odseki, ki so po dogovoru med tehniškim vodstvom Saveza SKJ in predstavniki Jugoslovenskega zimsko«sport« nega saveza lahko vsi včlanjeni v JZSS. Najvažnejše določbe sporazuma med SKJ in JZSS so: Savez SKJ dovoljuje vsem svojim društvom, ki imajo svoje smuške odseke in ki gojijo smučarstvo med svo« jim članstvom, naraščajem in deco, da se lahko včlanijo v JZSS. JZSS se obvezuje sprejeti v članstvo tudi vsa ona društva, ki imajo v svojih smuških odeskih manj ko 20 smučarjev. Savez SKJ bo v uprav« nem in tehničnem odboru JZSS primerno zastopan, zaenkrat pa odreja po enega člana v upravni in tehnični odbor JZSS. Društva Saveza SKJ, odnosno njega člani ne morajo vršiti onih dolžnosti, ki so pro« tivna sokolskim načelom. Smuške tekme, katerih se udeležujejo samo smučarji So« koli, niso podvržene odobrenju JZSS. Zadevni sokolski pravilnik pa pravi: Gojiti smučarstvo in širiti zmisel za njega med članstvom in sokolsko mladino; po« učevati v smučanju začetnike kakor tudi že izvežbane smučarje; prirejati društvene smuške tekme in izlete, predavanja o smu« Čanju ter smuške tečaje: pomagati članstvu pri nabavi smuških potrebščin, skrbeti za skupna prenočišča pri izletih, prijavljati vsako poškodbo, ki bi se pripetila pri vadbi ali tekmi, skrbeti, da se tekmovalci pred tekmo zdravniško pregledajo itd.; iz« vrševati vse predpise in navodila s strani župnega smuškega odseka; javljati župne« mu smuškemu odseku vse izlete, oziroma tekme, ki bi se vršile v društvu, kakor tudi statistične podatke o udeležbi pri smučanju ter funkcionarje društvenega smuškega odseka; smuški odsek spada pod skupno vodstvo prednjačkega zbora dru« štva (pri sejah ga zastopa njegov načel« nik); vsakokratni načelnik smuškega od« seka mora biti član društvenega prednjač« kega zbora; dolžnost odseka je, da si na« bavi ročno lekarno, ki naj se nosi pri vadbi, oziroma tekmah vedno s seboj. Iz dogovora se vidi, da so lahko vsi sokolski smuški odseki včlanjeni pri JZSS. Ako so Sokolissmučarji člani teh odsekov poleg tega tudi člani kakega kluba, ki goji zimski šport, se lahko udeležujejo tekem svojega kluba v okvirju JZSS. Kadar pa so tekme, ki jih prireja Sokolstvo v svo« jem področju, tedaj je vsakega Sokola« smučarja dolžnost, da se udeleži sokolskih tekem, kar ni v nobenem nasprotju z do« ločbami JZSS. Na nesokolskih smuških tekmah bo lahko vsak Sokol«smučar za« stopal barve kluba, za katerega je verificiran ter od njega deležen raznih ugod« nosti. Po sklepu župnega smuškega odseka je za zimsko sezono 1930/31 določen na« stopni program: Vsak društveni smuški odsek naj iz« vrši točno evidenco vsega članstva in na« raščaja, ki goji zimski šport v okviru So« kola, kakor tudi v okviru drugih klubov, kar naj se takoj javi župnemu smuškemu odseku, ki ima svoj sedež na Jesenicah. Vsako društvo naj po možnosti pri« redi tekom zime svojo društveno smuško tekmo, ako pa je to nemogoče, naj jo pri« redi s pomočjo bližnjih sokolskih društev. Vse prireditve pa naj se pravočasno ja« vijo župnemu smuškemu odseku. Sredi januarja 1931. se bo vršil za vse člane«smučarje dvadnevni župni izlet od postaje Podhom na Mrzli studenec, kjer bo prenočišče. Naslednji dan se nadaljuje preko Rudnega polja, Uskovnice v Sred« njo vas, od tam pa v Bohinjsko Bistrico, od koder bo povratek z večernim vlakom. Izleta naj se udeležijo vsi smučarji. Društvenim odsekom sc priporoča, da v svojem področju prirejajo izlete članstva in naraščaja v bližnjo okolico. Župni smuški odsek bo priredil v prvi polovici januarja 1931. smuški tečaj pod vodstvom inž. Janka Janša. Dolžnost vseh odsekov je, da pošljejo vsaj po enega čla« na in eno članico v ta tečaj. 15. februarja 1931. bo župna smuška tekma v Kranju«Stražišču ali v Mojstrani, in sicer za člane, članice, moški in ženski naraščaj. Člani patrulno tekmovanje, čla« nice, moški in ženski naraščaj pa v smu« škem teku. Poleg tega bo tekma članov v skokih. Predvidena jc smuška tekma žup Dravske banovine. Sokoli«smučarji, ne kalite nočnega mi« ru v planinskih kočah, bodite trezni in do« stojni, pazite na red in snago v svoji oko« lici ter ne delajte škode posestnikom zem« ljišč, na katerih smučate. Pazite na ogenj, nasilno in brez dovoljenja koč ne odpi« rajte! Z eno besedo, bodite vedno in po« vsod Sokoli. Nosite kot viden dokaz tega svoj sokolski znak. Smučajte predvsem zato, da se utrjujete, da se gibljete v svo« bodni prirodi, da uživate planinski zrak, mir in solnce sebi v okrepitev, narodu v ponos. Smuški odsek sokolske župe Kranj. Župa Niš PREDNJAČKI TEČAJEVI. Inicijativom Sokolske Župe Niš, odr« žan je u Nišu sokolski tečaj, ko ji ima za svrhu, da spremi prednjake i organizatore seoskih sokolskih četa na teritoriji ove župe. Po prvobitnom planu, ovaj jc tečaj trebao da obuhvati samo teritoriju naše župe, ali kad je ohjavljeno prijavljivanje za tečaj, videlo se da se prijavio i veliki broj učitelja izvan naše župe, a sa teritorije Moravske banovine, tc je tako ovaj tečaj dobio još šire razmere. Zahval jujuei obilnoj materijalnoj pomoči banovine, te« čaj je organizovan tako, da su svi tečaj« niči raspoređeni u 7 grupa, svaka po 7 da« na, za koje vreme imaju u Nišu stan i hranu o trosku župe. Voda tečaja i tehnički nastavnik bio je načelnik župe br. Ivan Tomašič, uz koga je u prvom tečaju radio na tehniekoj strani i br. Rafael Ban, savezni prednjak iz Ljubljane. Ostali predavači su brača: Radovan Dimitrijevič (Sokolska ideologi« ja), Mihailo Milinkovie (Državno urede« nje. Fr. Markešič (Sokolstvo i nacionalna ckur. mija), Tih. Mijatovič (Organizacija Sokola i seoskih četa), Jelenko Ivanovič (Istorija gimnastike i Sokolstva), dr. Đ. Mihailovič (Higijcna, lekarske pouke), lih. Kostič (Vodenje sokol, račun, knjiga), Mi« lenko A. Markovič (Prosvetni rad u So« kolstvu). Tečaj je otvoren 20. okt. t. g. prigod« nim govorom br. starešine Radovana Di« mitrijeviča, u kome- je izneo značaj tečaja i budučeg sokolskog rada tečajnika u na« rodu. U isti mah upučen je pozdravni te< legram Starešini jugoslovenskog Sokola Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru i gosp. Dordu Nestoroviču, banu Moravske beno« vine, velikom pomagaču Sokolstva. Prvi tečaj (20.--26. X. t. g.) pohodilo je i svršilo 45 učitelja i učiteljica iz niškog, svrljiškog, belopalanačkog, nišavskog i ne« gotinskog sreza. Drugi tečaj (27. X.-—2. XI.) možemo nazvati učiteljskim, jer je i njega pohodilo i svršilo 43 učitelja i učite« Ijice iz niškog, zaglavskog, kljuekog, knja« ЗшјјјР Srećnu Novu godinu čestitaju članstvu, narastaju i ded: 4§|| “ * mm’ 1 'Ti*~ " " O c'77 7 7‘ ,• ,, /„ , L 7 TI — — .V/7/pz r*nkn/n 6 |1^Цу «! kraljpMtim Jugoslavije Sokolska župa Banja Luka Sokolska župa Beograd Sokolska župa Bjelovar Sokolska župa Celje Sokolska župa Cetinje m Sokolska župa Karlovac Sokolska župa Kragujevac Sokolska župa Kranj Sokolska župa Ljubljana Sokolska župa Maribor Sokolska župa Mostar Sokolska župa Niš Sokolska župa Novi Sad Sokolska župa Novo mesto Sokolska župa Osijek Sokolska župa Sokolska župa Sokolska župa Sokolska župa Sokolska župa Sarajevo Skoplje Split Sušak - Rijeka Šibenik - Zadar Sokolska župa Sokolska župa Sokolska župa Vel. Bečkerek Sokolska župa Sokolska župa V J Tuzla Užice Vinkova Zagreb Uredništvo i uprava Sokolskog Glasnika, Sokola, Sokoliča i Naše Radosti ževačkog, caribrotskog, dobričkog i prokue paekog sreza. Treći tečaj (3.—10. XI.) bio je mešovit (po profesiji tečajnika), u nje« mu je bilo 33 učiteljasce, drugih profesija (činovnika, trgovaca, trg. pomočnika, za« satlija, radnika, zemljoradnika, podoficira, študenta, đaka) 25, u svemu 58 tečajnika i/ pom. srezova, kao i iz moravskog, luž« niekog, vučitrnskog sr. i gradova Niša, Jas godine, Zaječara, Aleksinca, Prokuplja i dr. Četvrti tečaj (17.—23. XI.), opet je is* ključivo učiteljski, u njemu je bilo 60 uči* telja=ca i, najzad, u petom tečaju (24.— 29. XI.) bilo je 49 tečajnika. Sesti i sedmi tečaj, za ko ji se več prijavilo oko 100 učiš telja i učiteljica, održače se docnije, vero* vatno tek posle Božiča. Svi dosedanji kursisti pokazali su vrlo veliko interesovanje za Sokolstvo i sokol* ski rad, marljivo su pohodili časove u so* kolani, koji su, uzgred budi rečeno, bili vrlo naporni (od 8—12 pre i od 2—7 po podne), Sto je sasvim razumljivo, jer za sedam dana trebalo je dati osnovno zna* nje budučim sokolskim radnicima i propa* gatorima sokolske ideje i sokolskog rada u širokim slojevima našeg naroda. Uspeh koji su tečajnici postigli, garantuje nam, da žrtve i trud uložen u ovaj pothvat neče biti uzaludni. — M. A. M. Ž.upa Novo mesto SOKOLSKO DRUŠTVO TREBNJE. Skoro tri leta je tukajšnji Sokol le ži* votaril, v novem SKJ pa je ^pričel počasi dvigati svojo glavo. Društveno načelstvo sta prevzela br. Hubert Tomšič in s. Zo* rana Hauptmanova. Telovadnica se polni pri vseh oddelkih, posebno pri članih. Tre* ba bo še dvigniti število moške deee. Šte* vilčno stanje je približno 25 članov, 14 elaj nic, 28 ženske in 14 moške dece. Telovadi se v mali in pretesni telovadnici na Ma* rofu. Zadnji čas je, da merodajni krajevni činitelji preskrbe društvu dovolj veliko in snažno dvorano, ki je 'prvi pogoj resnega sokolskega dela. Pa ne samo tehnični od* bor, tudi upravni odbor vrši složno s te* lovadnico svojo nalogo dobro. Nova upra* va je garancija resnega sokolskega dela v Trebnjem, ki ga vodi dolgotrajni starosta br. Jakob Novak. Društvo ima tudi svoj dramatični od* sek, ki ga vodi odlično br. Dolef Pavlin. Priredil jje že dobro uspel Martinov večer, pripravlja pa za Silvestra zopet nekaj ve* selega. Ob nastopu novega prosvetarja br. Marjana Tratarja, je društvo ustanovilo tudi P. O. Kakor druga društva, je tudi naše društvo priredilo svečano proslavo :sokol* skega praznika v nedeljo 30. novembra t. 11 z akademijo v društveni telovadnici, ki je bila prav toplo (sprejeta kot «nak resnega sokolskega dela. ie končno ss*»x. * SOKOLSKO DRUŠTVO MIRNA PEČ. Sredi meseca novembra t. 1. se je na inicijativo učitelja br, Milana Sile sestal pripravljalni odbor za ustanovitev Sokola. Odbor je o kratkem zbral 112 članstva in tako se je že na sokolski praznik dopoldne ob 9. uri vršil v osnovni šoli ustanovni občni zbor Sokolskega društva Mirna peč. Otvoril ga je s primernim pozdravom pred* čednik br. Rupena Ivan. Sledil je govor o 1. decembru (br. Obrekar), nakar je v po* ljudnih besedah pojasnil sokolsko idejo ter pravila br. Sila. Nato so se vršile volitve upravnega odbora kot predlog župi, ki je: Starosta br. Rupena Ivan, podstarosta hr. Obrekar Rudolf, prosvetar br. Milan Sila, načelnik br. Rupena Anton, načelnica s. Manica Vebrova. Odborniki so: br. Jeenta, br. Remic, br. Potočar in br. Saje. Kot re* vizorji pa bratje: Povše, Ostre in čuček. Po določitvi delovnega programa za zimo je bil odposlan z zbora brzojavni pozdrav I. nam. starešine br. E. Ganglu, nakar je bila skupščina zaključena. ar. jtupa Zagreb SOKOLSKO DRUŠTVO NOVA GRADIŠKA, Proslava 1, decembra. Ovogodišnja proslava 1. decembra u Novoj Gradiški dokazala -je ne samo vi* soku nacionalnu svest našega Sokolskog društva, nego je ujedno dala vidnog do* kaza o velikoj životnoj 'snazi, aktivnosti i svestranosti sokolskog delovanja u našem mestu. Posle svečanog blagodarenja u crkva* ma, kao i svake godirie otišli su Sokoli pred spomenik Kralja Petra Velikog Oslo* bodioca, gde je brat Stevo Milojevič po* ložio u 5me društva venae istaknuvši u svom govoru veliki ’ značaj rada i borbe blaženopočivšeg Kralja za pobedu jugoslo* venske narodne i državne misli, koja je od uvek Sokolima bila najviši ideal. Zatim je u sokolani održana svečana sednica uprav* nog odbora, na kojoj se obavilo svečano prevođenje dece u naraštaj i naraštaja u članstvo, a novi članovi položili su sokol* ski 'zavet. Tod prigodom održao je lep go* vor zam. starešine br. Petar Gasapi o zni* čenju 1. decembra. i Naveče bila je priređena svečana sokolska akademija sa lepim i biranim pro* gramom, koju je otvorio sa lepim proslo* vom br. dr. V. Rižnar. Sve točke bile su izvedene lepo, sklad* no i precizno. Tehnički najdoteranija bila je telovežbačka kompozicija br. dra. Mur* nika »Carmen«, koju su (članovi izveli s velikim razumevanjem. U »Faustu«, od br. dra. Murnika, članovi i članice svladali su sve teškoee tako, da je izvedba ove van* redno teške vežbe tehnički i interpretativ* no potpuno uspela. Valja istaknuti vežbe članova na ručama. Vanrednom lakočom i mirom izvadali su članovi dosta teške vežbe pračeni aplauzom i simpatijama svih prisutnih. Ženski naraštaj nije zaostajao za svojom starijom bračom i sestrama. Mali Sokoli sa puškama bili su srdačno pozdravljeni. Program su završile članice vežbama sa svetlečim čunjevima. Uspehu ove akademije, pored ostalih, najviše je pridoneo br. dr. Orel, koji se ovde nalazi na otsluženju vojnog roka, a koji sve svoje vreme provodi •samo u So* kolani. Akademija je i materijalno imala lep uspeh. Opazili smo, a što nas naročito veseli, da je gradanstvo otišlo s ove akademije sa najboljim impresijama, baš pod utiskom sokolske telovežbe. discipline i velikog idealizam, koji donaša i velike uspehe. D. N. Srečno Novo leto 1931 Seli vsem svojim naročnikom Učiteljska tiskarna v Ljubljani ^ ________ * Tvornice P.TESLIC, Sisak , proizvode: rafinovani špirit, denaturisani špirit, sve vrste liker a, sve vrste konjaka, sve vrste rumova i sve vrste domačih rakija, kvasac, uglj. kiseKnu, potaSu, vještačko djubrivo, kristalnu sodu i bukove spirale za fabr. sirčeta. Firma je vlasnik prirodnih vrela pitke i tjekovite vode, poznate na triiitu pod imenom prirodna. radioaktivna S I S A Č K A MINERALNA VODA koju preporučuje zdravima i bolesnima. — Pitka sama, sa vinom, vodnim Sokovima i mlijekom, ЦјеН iznemoglost, žila (arteriosklerozu), kožne, ženske i očne bolesti, bolesti žlijezda, crijeva i želuca, organa za disanje, spolnih i organa, bubrežni i žučni kamen, živčane bolesti, zapalenje sluznica, gušavost i šuljeve (hemoroide). zakrečenje mokračnih Sreču i zdravlje u godini 1931. svima svojim naručnicima želi Jugoslovenska Sokolska Matica Ljubljana, Narodni dom Vsem svojim odjemalcem želi srečno Novo leto 1931 Učiteljska knjigarna v Ljubljani aK»civ ft “5 c c no*ey» si-lemnm ritju Ј3*тз § Jj Jcenoct-mentnih str*h. Q »U n L J UBLJANAHH AMBROŽEV TRG ST. e Tko oglašuje, taj napreduje! МАКСИНА КОМБИНАЦИЈА најбоља je и може ce добити само у кафани „Савиначка Касина" Цара Николе број 58 Београд Klišeje vseh vrst, enobarvne in večbarvne izdeluje klišarna JUGOGRAFIKA LJUBLJANA SV. PETRA NASIP ŠT. 23 Telefon Etev. 2495 SONDA čokolada, keks i kakao su naj bolj i. — Tražite svuda ŠONDA »SOKOL« ČOKOLADUI 'Г Prodaji lehničkih proizvoda ^ društvo s o. j. HAMAG LJUBLJANA KNAFLJEVA ULICA BR.4 Geodetski instrumenti i pomagala sviju vrsti GARANTIRANO PČELINJEG j VRCANOG MEDA OD LJEKOVITOG BILJA S razašiljem u limenim posudama od 5 kg za Din 100'—, S od 10 kg Din 20')'— i od 20 kg Din 380'—, franke poštarina S i pakovanje. — Istu vrstu meda nudim u pergamen fončićima S od 10 dkg za Din 3'50, 22 dkg Din 7"—, 38 dkg Din 13'—, 50 dkg Din 18'— i 80 dkg Din 25'—. Trgovcima dajem uobičajeni popust. DINKO BASELLI, pčelar Metkovići, Dalmacija. Јктааммташ Telefon štev. 2312 Račun pošt. hran. 10.761 UČITELJSKA TISKARNA LJUBLJANA, FRANČIŠKANSKA ULICA JE najmoderneje urejena in izvršuje vsa tiskarska dela od najpreprosiejših do najmodernejših Tiska šolske, mladinske, leposlovne In znanstvene knjige; llu-etrlrano knjige v enobarvnem ali večbarvnem tieku; brošure In knjige v vseh nakladah, časopise, revije in mladinske hste. Okusna oprema ilustriranih kataloflov, cenikov in reklamnih listov ) Dobar vežbač, I otslužio vojni rok, traži ( ) nameštenje u indust. podu- ( zeću, banci ili rudokopu kao kancelarijski služitelj ili u skladiStu. — Ponude molim na: Upravu „Sok > Glasnika* pod „besposleni ( ) vežbač". I MEDIĆ -ZANKL TVORNICE OLJA, FIRNEŽA, LAKOV IN BARV, D. Z O. Z. CENTRALA V LJUBLJANI — LASTNIK FRANJO MEDIČ TVORNICE: LJUBLJANA-MEDVODE PODRUŽNICE IN SKLADIŠČA MARIBOR — NOVI SAD LASTNI DOMAČI PROIZVODI: Laneno olje, firnež, vse vrste takov, emajlno-lakastih in oljnatih barv. Kemično čiste in kemično olepšane kakor tudi navadne prstene barve vseh vrst in barvnih tonov, čopičev, steklarskega kleja itd. znamke „M E R A K Lw za obrt, trgovino in 'industrijo, fea železnice, • pomorstvo in zrakoplovstvo. CENE UMERJENE. * TOČNA IN SOLIDNA POSTREŽBA. I SLETSKE ZNAČKE kao i sve vrsti sportske i društvene, emajlirane ili samo tlačene, te ORDENE I MEDALJE izradjuje u ukusnoj i najlepšoj izvedbi GRIESBACH I KNAUS Tvornica zlatne i srebrne robe, sportskih i društvenih znakova ZAGREB, 1LICA BR. 17 (DVORIŠTE) : ■ s JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI REGISTROVANA ZADRUGA S OGRANIČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko - programatskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON BROJ 23-43. - POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: 13.831 ZAHTEVAJTE CENIKI Izdale Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni i odgovorni urednik SIJepan Čelar • Ureduje Redakcijski odsek • Za upravu i oglase odgovara Mica Koščeva Tiska ittlfeltska liskama (predstavnik Franc* SlrukelJ); svi u Ljubljani