Poštarina plaoena u gotovom (J Zagrebu, 22. novembra 1939. Pojedini broj Din I.— God. XI. Broj 47. Uredništvo i uprava ZAGREB, M AS AR ¥ K OV A 28a Telefon 67-80 Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA, Erjavčeva 4a Narod, koji se odreče ma i jedne stope krvlju i znojem otaca svo¬ jih natopljene zemlje nije dosto- jan da se nazivlje narodom OBVEZATAN ODGOJ DJECE U DJEČJIM ZABAVIŠTIMA Svojedobno smo več izvijestili o to¬ rne, da je u Italiji novom školskom re- formom, poznatom pod imenom škot¬ ske karte uveden za cijelu državu ob- vezatan odgoj djece u školskim vrtiči- ma. Sva d ječa od 4 do 6 godine života morat če pohadjati dječje vrtiče, u ko- jima če biti od jutra do na večer pod nadzorom učiteljica, u koliko ne bi bili organizirani u fašističkoj dječjoj orga¬ nizaciji »Figli della lupa« (sinovi vu- čice). Tom reformom, ko j a stavlja di- jete več u najranijoj dobi pod nadzor države pod kojim ostaje kasnije nepre¬ vidno dok ne svrši vojnu dužnost, bit če ispunjen jedan od naj glavni j ih po¬ stulata fašističke ideologije, koja odu- zima čovjeku njegovu individualnost i postavlja ga u neposrednu ovisnost dr¬ žavne zajednice. U pograničnim krajevima, u Istri i Goričkoj, te u Južnom Tirolu (u koliko se u dolini Adiže ne budu čim prije iz¬ vršili načrti o preseljenju pučanstva) imat če ta reforma svoje posebno zna- čenje. U dječjim vrtičima odgajat če se d ječa, hraniti i primati osno /ne pouke, učiti prve molitvice i prve pjesmice. Iz vrtiča prelazit če u osnovne škole več sa poznavanjem talijanskog jezika, ko- jeg do sada prije nego što su pošla u školu nijesu poznavala. U osnovnim če školarna dakle napredovati bolje nego do sada. gdje je više od polovice djece, zbog nepoznavanja jezika moralo po¬ navljati po jedan ili više razreda. Drugi problem, koji se javlja tom reformom je gospodarskog značaja. Is- prva če teret novih dječjih vrtiča pa¬ dati na opčine i na pokrajine, no fi- n„.icijalno če ih podupirati i društvo »Italia Redenta«. Prema reformi bit če te javne korporacije dužne osnovati dječji vrtič u svakom selu, gdje ima naj manj e 20 djece i sagraditi posebne žgrade prema propisanom načrtu. Tro- škovi za te zgrade koji su bili preraču¬ nani na 50.000 lira, povišeni su zbog na¬ stalih prilika i zbog poteškoča oko na¬ bave gradjevnog materijaia, na 70.000 lira. Seoske opčine, koje imadu ugiavnom mnogo djece, bit če tim iz- dacima teško opterečene... U gorič¬ koj, puljskoj, riječkoj i trščanskoj po¬ krajini ima 800 osnovnih škola. U sva¬ kom mjestu gdje su te škole trebat če sada sagraditi i zgradu za dječji vr¬ tič, Buduči da do sada več ima u glav- nom u večim mjestima, oko 200 dječjih v-tica sa viastitim zgradama, znači da če sada trebati izgraditi još 600 zgrada za dječje vrtiče, što znači da če istar- ske opčine morati izdati 600x70.000 lira t. .i. 42 milijuna lira. Sve ove podatke vadimo iz trščan- skog »Piccola«, koji se na koncu pita: »Gdje če biti moguče ubrati toliko mi¬ lijuna? U siromašnim seoskim opčinama sigurno ne! Pogotovo neče to biti mo¬ guče u onim opčinama, u koj ima ima više udaijenih sela. pa ce trebati sagraditi po dvije i više zgrada za dječje vrtiče«. Svaki dječji vrtič naime mora imati školsku sobu, blagavaonicu, koja če se upotrebljavati i kao dvorana za gomba- nj* oblačionicu, sobu za učiteljicu, ku¬ hinj u, kupaonicu, zahod, peči te elek- tričnu instalacij u i vodovod. Ovo po- sijednje če pogotovo biti teško sprove- sti na Krasu i po Istri, gdje nema če- sto vode ni za napajanje blaga... Osim toga trebat če nabaviti i odječu za dje- cu, no »Piccolo« vjeruje, da če tu brigu preuzgti na sebe sigurno društvo »Ita- lia Redenta«, koja Je o torne i do sada vodila brigu, a prima za te svrhe od dr¬ žave milijunske subvencije. Društvo če se vjerojatno bar za prvo vrijeme po- brinuti za dobavu potrebnog breja od¬ goj itel j ica. TALIJANSKA PAŽNJA PATRIJARHI GAVR1LU Beograd — Prigodom nedavne kano- ničke vizitacije patrijarhe Gavrila na Rijeci u tamošnjoj srpsko-pravoslavnoj parohiji, priredile su mu talij anske Vla¬ sti svečani doček. Ovih dana posjetio je patrijarhu Gavrila u Beogradu talijan- ski poslanik na našem dvoru Mario In- delli te mu izručio album fotografija snimljenih prigodom patrijarhovog po¬ hoda na Rijeci. Istodobno mu je izru¬ čio pozdrave talijanske vlade kao gla¬ vam srpske pravoslavne crkve NAVODILA ZA IZSELJEVANJE NEMCEV IZ JU ŽIGA TUMA Točen popis postopkov za preselitev - Določila glede oseb 1. Ta navodila veljajo za nemške dr¬ žavljane (Reichsdeutschen) ali za nem¬ ške rojake (Volksdeutschen), bivajoče na ozemlju, navedenem pod točko 2.), ter za nemške rojake po rodu iz tega ozemlja, kakor tudi, glede določenih vprašanj, za nemške državljane, natanč¬ neje označene pod točko 23.). 2. Ozemlje (pogodbeno ozemlje), na katero se nanašajo ta navodila, je sle¬ deče: a) Bocenska pokrajina; b) jezikovno mešano ozemlje Sgna v Tridentski pokrajini; c) jezikovno mešano ozemlje Corti- na d’Ampezzo v pokrajini Belluno; č) jezikovno mešano ozemlje Trbiž v Videmski pokrajini. 3. Povratek je za nemške državljane obvezen. 4. Izselitev je za nemške rojake pro¬ stovoljna. 5. Povratek in izselitev se morata iz¬ vesti preko Nemških uradov za izselje¬ vanje in povratek (Amtliche Deutsche Ein- und Ruckwanderstellen), ki bodo ustanovljeni v Boznu, Meranu, Bressa- nonu (Brixen), Brunicu, Vipitenu, kakor tudi po potrebi drugod. Glavni urad za izseljevanje in povratek bo ustanovljen v Boznu. Njemu bodo podrejene vse po¬ družnice. 6. Nemški državljani si lahko svo¬ bodno izberejo svoje bivališče v Nemčiji. Za nemške rojake bo predvidoma pre¬ skrbljena kolikor mogoče skupna nase¬ litev. 7. Povratek nemških državljanov naj bi se načeloma izvedel tekom treh me¬ secev, računajoč od dneva objave teh navodil. Nemški državljani, ki imajo po¬ sestva, bodo odpotovali šele tedaj, ko bo v Italiji izplačan izkupiček od prodaje njihovega premoženja. 8. Nemški rojaki, ki odpotujejo v Nemčijo in ki hočejo pridobiti nemško državljanstvo, bodo istotako odpotovali šele tedaj, ko bo v Italiji vnovčen izku¬ piček od prodaje njihovega premoženja. Vsi nemški rojaki, za katere veljajo ta navodila, morajo do 31. decembra 1939 položiti pri svoji domovinski občini (Co- mune di origine) obvezno in končnove- ljavno izjavo, s katero se prosto¬ voljno in brez vsakega tujega vpliva odločijo, da ohranijo italijansko dr¬ žavljanstvo, ali da si hočejo pridobiti nemško državljanstvo in odpotovati v Nemčijo. Ako v kraljevini Italiji živeči nemški rojaki ne podajo te izjave v do¬ ločenem roku se to smatra kot njihova končnoveljavna želja, da hočejo ohraniti svoje italijansko državljanstvo. 9. Nemški rojaki, ki so se odločili za izselitev, vložijo nato pri Uradu /za iz¬ seljevanje, ki je pristojen za njihov oko¬ liš, na predpisanem obrazcu formalen predlog za izselitev v Nemčijo in za pri¬ dobitev nemškega državljanstva. Obe¬ nem zaprosijo pri enem izmed Uradov za izseljevanje ali pri pristojni italijan¬ ski oblasti obrazec, ki jim je tam na razpolago, da z njim zahtevajo izbris iz seznama italijanskih državljanov in v danem slučaju tudi razrešitev vojaških obveznosti. 10. Nemškim rojakom, ki se izselijo v Nemčijo, se izda brezplačno italijanski potni list, veljaven dva meseca, ali nem¬ ški potni list, ako so že pridobili nem¬ ško državljanstvo. 11. Nemški rojak, ki je pridobil nem¬ ško državljanstvo, postane za Italijo v vsakem pogledu inozemec. Zanj veljajo v splošnem za inozemce obstoječa dolo¬ čila, tako da se ne more zopet nastaniti v kraljevini Italiji, ne da bi imel v ta namen tozadevnega pristanka italijan¬ skega zunanjega ministrstva. 12. Bistveno je, da vsak nemški ro¬ jak, ki si je pridobil nemško državljan¬ stvo, prenese svoje bivališče v Nemčijo. Samo italijansko zunanje ministrstvo more po določah člena 6. kr. odloka z dne 2. avgusta 1912, štev. 949, oprostiti glede obveznosti o prenosu bivališča, ako obstojajo posebne okolščine. Zato mo¬ rajo tudi v drugih pokrajinah kraljevi¬ ne Italije bivajoči nemški rojaki prene¬ sti svoje bivališče v Nemčijo, da si pri¬ dobe nemškb državljanstvo. 13. Stari in bolni nemški državljani lahko ostanejo v svojem sedanjem bi¬ vališču ali pa gredo k sorodnikom, ki se ne izselijo. O tem bosta od slučaja do slučaja odločevala bocenski prefekt in nemški generalni konzul v Milanu. Ta določba pride v poštev za tiste osobe, ki so 1. julija 1939 dopolnile 65. leto starosti. 14. Navodila, veljavna za izseljujoče se nemške rojake veljajo istotako za na¬ borno potrjene pripadnike vojske v slu¬ žbi ali na dopustu, ki se nameravajo iz¬ seliti v Nemčijo in pridobiti nemško dr¬ žavljanstvo. Vojnoobvezni, a še ne vpo¬ klicani in izvežbani mladi nemški rojaki, bodo pospešeno vpoklicani v vojaško službo v Nemčiji, čim zaprosijo za nem¬ ško državljanstvo. Vojaške osebe, ki se¬ daj služijo aktivno v italijanski vojski (kopni vojski, mornarici, letalstvu ali kolonijalni vojski), bodo istotako pospe¬ šeno prevedeni v nemško vojsko, čim za¬ prosijo za nemško državljanstvo. Rezer¬ visti, ki sedaj služijo v italijanski vojski, bodo takoj odpuščeni iz vojaške službe, čim zaprosijo za nemško državljanstvo. Neoženjeni rezervisti bodo pospešeno prepeljani v Nemčijo, oženjeni pa osta¬ nejo v Italiji in se boao izseliti po do¬ ločenem roku. 15. Navodila, veljavna za nemške ro¬ jake, ki se nameravajo izseliti, veljajo tudi za državne, samoupravne in občin¬ ske uradnike, kakor tudi za uradnike javnih dobrodelnih in podpornih usta¬ nov. Ti uradniki preidejo, če se izselijo, v Nemčiji v javno službo. 16. Policijsko konfinirane osebe, ki se hočejo izseliti v Nemčijo, bodo takoj iz¬ puščeni, čim podajo izjavo v smislu toč¬ ke 8. Vsakemu izmed njih bo pred izse¬ litvijo izdano dovoljenje za bivanje v domačem kraju. To dovoljenje se bo iz¬ dajalo po osebnih razmerah od slučaja do slučaja in bo veljalo od 10 do 20 dni za ljudi brez premoženja ter od 30 do 90 dni za ljudi s premoženjem, ali če gre za osebe, soudeležene pri kakih podjet¬ jih. Te določbe veljajo tudi za osebe, ki so pod političnim nadzorstvom ali poli¬ cijsko posvarjene. 17. Napram osebam, ki se bodo izse¬ lile v Nemčijo, se ne bodo izvajali radi političnih dejanj niti policijski niti sod¬ ni ukrepi. Ako so v zaporu, se takoj iz¬ puste in imajo pravico do dovoljenja za bivanje v domačem kraju po določbah točke 16. 18. Nemški državljani, ki bi v teku izvajanja teh navodil dali povod za pri¬ tožbe, morajo takoj zapustiti Italijo. 19. Izselitve se morajo izvesti v dolo¬ čenih rokih, kateri se pa iz dokazanih in upravičenih razlogov, kakor na pr. radi odsotnosti, bolezni, pravnih sporov in v primeru neprostovoljno zamujene prijave, lahko podaljšajo. 20. Nedoletni nemški rojaki sledijo glede državljanstva svojim staršem, ako le-ti imajo pravico izvajati nad njimi očetovsko oblast. Nedoletni nezakonski otroci pridobijo novo državljanstvo skup¬ no z materjo. Zakonske žene-nemške rojakinje in nedoletni otroci v starosti preko 18 let, ki ne žive skupaj z možem, odnosno, nad katerimi oče nima pravice izvajati očetovske oblasti in ki jih on ne vzdržuje, odločajo samostojno glede vprašanja državljanstva. Sodno ločene, zakonske žene odločajo samostojno o svojem državljanstvu in o državljanstvu nedoletnih otrok, ki so jim poverjeni v vzgojo. Tudi nedoletni nemški rojaki, ki pridobijo nemško državljanstvo, se mo¬ rajo izseliti v Nemčijo. 21. Nemški rojaki, glede katerih vpra¬ šanje državljanstva ni še jasno, si lahko izberejo državljanstvo pod istimi pogoji kot nemški rojaki z italijanskim držav¬ ljanstvom. Za nemške rojake, ki bivajo na po¬ godbenem ozemlju in hočejo pridobiti nemško državljanstvo, veljajo istotako ta navodila. 22. Starši, ki se izselijo v Nemčijo, morajo vzeti s seboj nedoletne otroke, označene pod točko 20. Staršem, ki so se odločili za izselitev, je dovoljeno, da preskrbijo svojim otrokom — čim so pri¬ dobili nemško državljanstvo — privatni pouk v nemščini, upoštevajoč pri tem tozadevne določbe, veljavne v Italiji. IZPRED GORIŠKEGA SODIŠČA Sodnijskim oblastem sta bila nazna¬ njena zaradi tihotapstva čaja, tobaka in sirkove moke Franc Jeran iz Podlanišč in Ljudmila Brez iz Pluženj pri Cerknem. Oba so zalotili finančni stražniki na meji, ko sta hotela prenesti blago v Idrijo. — Pred kratkem so finančni stražniki prijeli pri Štanjelu 25-letnega Stanislava Fabijana in 30-letnega Stani¬ slava Kočevarja baš v trenutku, ko sta kuhala žganje, 27-letnega Franca Ko¬ čevarja, 33-letno Marijo Zegovo in 39- letno Kristino Turkovo, ki so čakali na žganje, da bi ga odnesli po vaseh in raz¬ prodali. Finančni stražniki so sekvestri- rali vse posode in 13 litrov žganja. Vsi so bili naznajeni sodišču DOG AD J A JI NA FRONTI. — POTAP¬ LJANJA BRODOVA. — NAŠ BROD »CA¬ RICA MILICA« NALETIO U ENGLE- SKOJ NA MINE. - NEMIRI U ČEŠKO.I. - DIPLOMATSKA AKTIVNOST IZ A KU¬ LISA. — STAV ITALIJE. U iščekivanju neke velike ofenzive, koju da spreina Njemačka još prije Božiča ljudi pomalo počinju bivati nervozni. Nervozni zbog toga što se nista ne dogadja. S druge se Strane opet govori, da ofen zivu ne če i ne kani poduzimati niti Nje mačka, a niti Francuska i Engleska. Nizo zemska i Belgija uvelike su posljednjih dana bile zabrinute, no Njemačka je svečano izjavila, da ona nema uopče namjere da na valjuje na Belgiju i Nizozemsku. Saveznici medjutim ne če da se upuštaju u borbu, nego štede ljude. Sva se njihova akcija sastoji n torne, što blokira ju Nje mačku i ne dopuštaju joj uvoz sirovina i živeža. Njemačka opet torpedira savezničke brodove gdje stigne, a njene podmornice kr stare po Atlantiku i nanašaju štete. Kao žrtva tih »blokada« potopljen je 20 o. mj. i naš parobrod »Carica Milica«, koji je naletio na jednu minu nedaleko engleske obale, a par dana prije toga nastradao je i veliki jedan holandeski parobrod. Dok je posada »Carice Milice« srečom spašena po- topljenje holandeskog broda imalo je oko 100 žrtava. Inače javljaju novine da su u Češkoi sve visoke škole zatvorene na tri godine. 0 torne njemački službeni izvještaj kaže ovo: »Od nekog vremena pokušava jedna grupa čeških intelektualaca u vezi s pobjeg- lim bivšim predsjednikom drom Benešom da remeti mir i red u protektoratu Češke i Moravske man jim ili večim aktima. Pri torne se moglo ustanoviti, da se kolovodje ove akcije otpora nalaze takodjer u češkim visokim školama. Pošto su se 28 listopada 1 15 o. mj. ovi elementi toliko zaboravili, da su prema pojedinim Nijemcima i fizički na- stupili, to su češke visoke škole zatvorene na tri godine... Zatim je devet izvr¬ šitelja spomenutih djela strije- ljano, a veči broj saučesnika je uapšen.« Toliko njemačko službeno sa- opčenje. Kasnija saopčenja javljaju da su napadnuti ,i neki njemački redarstvenici, zbog čega da su izvršena još daljnja tri strijeljanja. U vezi s atentatom na Hitlera uapšeno je 5000 Čeha. Predsjednik Hacha, koji je posljednjih dana bio teško obolio, pozvao je prije pai dana češko pučanstvo neka ne pravi glupo sti i neka ne gubi uludo glave. Inače javno nema u političkoj situaciji medjunarodnoj nikakvih značajnijih doga- djaja. Da se medjutim iza kulisa zbivaju kojekakvi dogovori, pregovori, ponude i me- šetarenja to ni novine ne taje. Italija po- duzima sve i sva, da ograniči prodiranje stranoga uticaja na Balkan, koji smatra svojim životnim prostorom, Rusija još uvi jek ne če da prekine pregovore s Turskom. nego zove ujenog predstavnika na dogovor u Moskvu Turska iz ja vi ju je da če prije toga pitati za savjet svoje zapadne savez nike Englesku i Francusku i tako redom Iza kulisa diplomacija radi užurbano. Interesantno je da Italija izjavi ju je da ona nije neutralna. Protivno brojnim evropskim državama, koje su otvoreno od- lučiie da se ne opredjeljuju za zaračene sile Italija nije dala nikakvu javnu i iz ričnu deklaraciju o svojoj neutralnosti. Ona je samo jednostavno potvrdila, da se želi apstinirati od neprijateljstva. Stoga je po- grešno govoriti o neutralnosti Italije — kaže talijanska štampa Njen položaj je sa¬ mo položaj sile, koja ne ratuje. Danas je Italija država koja ne intervenira zato, što smatra, da njezini vlastiti interesi nijesu ni povrijedjeni, ni u pitanju. Posljednji broj bolonjskog lista »Assalto« tumači tal Italijin stav. koji bi se mogao izložiti na slijedeči način: s neutralnim državama t. j. s onim državama, koje su se unaprijed od rekle rata ne računa se više u razvoju kon¬ flikta. Pošto se rat svrši, mir se zaključuje bez njihove intervencije, a cesto i protiv njihovih vlastitih interesa. Medjutim Ttslija ne če da dodje u jednu takovu situacijo Ona, kao evropska sila ne če da se odreče svojih vlastitih interesa ni interesa Evrope, interesa budučnosti našega kontinenta Kad bi Italija objavila da je neutralna. ona bi se time odrekla sudjelovanja u budučoj organizaciji, političkoj, ekonomskoj i du- hovnoj strukturi Evrope Italija toga ne če Ona hoče da sudjeluje u rješavanju evrop¬ skih problema. Gorica. — Na dve leti konfinacije le bil obsojen te dni v Gorici prileten upoko¬ jenec Gotič. Vzrok konfinacije do sedaj ni znan. Italijanski listi so le zabeležili, da je < poučeval okoliške fante v glasbi STRANA 2. »ISTRA« BROJ 47^ Italijanska tekst, industri¬ ja in bombaž Trst, novembra 1939. — Znano je. da ima Italija med vsemi panogami industrije skoro najbolj razvito tekstilno industrijo, kar je prišlo do izraza tudi pri izvozu, kjer je te vrste roba zavzemala precej velik odstotek. Toda ta produkt ital. industrije se zdaleka ni mogel meriti z onimi angle¬ ške, češke ali poljske industrije bilo kva¬ litativno ali kvantitativno. Vzrok temu leži predvsem v pomanjkanju v poštev priha¬ jajočih surovin. Italiji primanjkuje volne čeprav ima visoko razvito ovčjerejo, pred¬ vsem pa bombaža, ki ga uvaža iz Egipta in Amerike; v poštev prihaja končno tudi premog, ki ga pa tudi mora uvažati. Neu¬ godne posledice uvoza predvsem velikih količin bombaža na narodno gospodarstvo ki povzroča izgubo dragocenih deviz, in iz .tega izvirajoči ostri boj za autarki.io drža ve, v katerega se je spustila vlada izza sankcij v abesinski vojni so jo primorale, da se je začela bolj pobrigati za kulturo bombaževca z gojenjem na domačih tleh v čim mogoče večjih količinah. Že pred svetovno vojno je Italija pridelovala bom¬ baž, toda v zelo malih količinah tako, da še zdaleč ni mogla z njim kriti domačo potrebo, poleg tega pa je bil še kvalita¬ tivno slabši in dražji od uvoženega. To sta¬ nje je trajalo več ali manj vse do 1928. leta. Od tedaj je vlada vedno bolj skrbela za to važno panogo narodnega gospodar¬ stva, pospeševala, finančno in z raznimi ukrepi podupirala gojenje bombaževca. Tako je 1934. I. ustanovila poseben zavod za bombaž, ki intenzivno proučuje, nadzira in pospešuje sajenje bombaževca. Da bi pridelek čim bolj povečala in vzbudila med poljedelci še večje zanimanje, je vlada 1. 1936. postavila minimalne odkupne cene. Napori vlade niso izostali, kar je najbolj razvidno iz podatkov, kako se površine posajenega bombaževca in produkcija iz leta v leto veča. Tako se je površina od bombaževca posajenega terena povečala od 8000 ha v letu 1928. kar na 48.000 ha v prejšnjem letu in vzporedno s tem pri¬ delek od komaj 810 ton na 8.200 ton. Pro¬ dukcija bombaže seveda še vedno ni za¬ dostna in je uvoz istega v velikih količinah še vedno potreben, toda s pospešenim go¬ lenjem te kulture doma, posebno pa še v Abesiniji. v katero stavljajo gospodarski krogi velike nade, bo Italiji omogočil, da se bo kmalu osamosvojila na tem področju. ZGODBA O VOLU IN ŠTIRIH MLADENIČIH Pred tržaškim sodiščem se je kon¬ čala prav zanimiva tatinska zgodba. Začela se je v oktobru 1937, ko so Andreju Gerželju iz Senožeč ukradli lepega vola. S tem mu je bila priza¬ deta škoda v višini 3000 lir. Naznani! je zadevo karabinerjem, ki so se mar¬ ljivo dali na iskanje. Ti so osumili Franca Subana in Ignaca Uhlja iz Štanjela, toda vsa poizvedovanja pri teh so bila negativna. Na zadevo so končno že pozabili, ko je po enem letu Suban prijavil karabinerjem Josipa Ze¬ lena in Franca Vrča, da sta ukradla vola Gerželju. Suban je izjavil, da mu je to povedal Josip Gomizelj, mešetar iz Dutovelj. Suban je povedal še več: Vrč mu je dal kravo zato, da bi mol¬ čal in Zelen pa 1000 lir. Karabinerji so kaj kmalu prijeli Zelena, ko je šel z vozom po vaški cesti. Ko jih je zagle¬ dal, se jih je hotel ogniti in je pognal konje, toda karabinerji so mu bili kma¬ lu za netami in ga odvedli v kasarno. Med tem časom se je Suban z Uhljem podal k očetu Josipa Zelena, da mu na¬ znani aretacijo sina. Toda mesto oče¬ ta sta dobila doma sestro in ji pove¬ dala žalostno vest. Suban jo je nato brž potolažil rekoč, da ga je po¬ slal »marešjalo«, naj se pogaja, da bi brata spustili. — Dajte mi 3.000 lir in Jože bo za eno uro zunaj! — je pri¬ trdil. Sestra je v naglici zbrala vse, kar je imela njihova družina in dala 2700 lir Subanu. Ure so potekale, toda Zelena ni bilo od nikoder. Naslednje¬ ga dne se je podal oče do »marešjala« in povedal, da je dal denar Subanu, da izpuste njegovega sina. Po prvem pre¬ senečenju so karabinerji pričeli iskati Subana in Uhlja. Ta dva sta jo takoj pobrisala iz Senožeč z avtomobilom, toda že v Štanjelu so ju prijeli. V stanova¬ nju pri Uhlju so našli 1800 lir. Pozne¬ je so aretirali tudi Vrča, ki je zanikal, da bi dal kravo Subanu, zatrjeval pa je, da je res to, da je Zelen dal 1000 ljr in da je on tat. Karabinerji so vse aretirali in tako so se pojavili nedavno pred sodiščem: Zelen in Vrč zaradi kraje, Suban in Uhelj zaradi goljufije, Zelen je dobil tri leta zapora in 2000 lir den. kazni, Suban 5 let in 5 meseca zapora ter 10.666 lir den. kazni, Vrč 6 mesece in 600 lir den. kazni ter Uhelj 7 mesecev in 700 lir den. kazni. Vrč je bil obsojen pogojno. LIJEČNIK PRED SUDOM Sumnjiv požar Brgud — Bilo je to još ovoga ljeta, 26 kolovoza, kad je Mate Licul pok. Antona, 39 godina star, kasno u večer dojurio ko bez daha na karabinjersku Staniču i prijavio da gori kuča, koja je bila njegovo vlasništvo, a u kojoj je sta¬ novala Ana Rajkovič. Karabinieri su se požurili na mje- sto nesreče i ušli u kuču. Rajkovičeve ni j e bilo kod kuče, j er se je nalazila kod nekih svojih rodjaka. Karabinieri- nia je bilo mnogo toga sumnjivo u ku- či. U sobi Rajkovičeve bilo je nekoliko suhih borovih grana, ko j e su bile na- gorjele. Ormar je izgorio skoro sav, a u njemu i mnogo haljina, dočim je noč¬ ni ormarič bio netaknut. Kač} 3 e malo kasnije obavještena o požaru Rajkovička dotrčala kuči, pala je u nesvijest od zaprepaštenja, jer u ormaru u kom je imala pohranjen no- vac nije našla svoje uštednje od nekih 7000 lira. Svi znaci su upučivali na sa- mog vlasnika kuče Licula, da je on najprije ukrao novac, a onda zapalio kuču, da žametne trag. Sumnju je po- večavala činjenica, što je Rajkovička otkazala prije 3 dana stan, pa je tre- bala uskoro odseliti, što je Licula ljuto rasrdilo. Sve u svemu: ovlh dana po- javio se Licul pred puljskim tribunalom kao optuženik. Grda mu se spremala. Državni odvjetnik tražio je za nj kaznu od 5 godina za kradju i palež, a uz to i 2500 lira globe. Njegovom advokatu je medjutim uspielo, da ga izvuče iz »so- sa« u koji je upao, pa je bio riješen zbog pomanjkanja dokaza. NOVI PODESTAV IDRIJI Idrija. — Ing. Luigi Caldana, ki je dolgo vrsto let upravlja! z obsežno in šte¬ vilčno močno idrijsko občino, ie bil v prvi polovici oktobra odstavljen Za časa nje¬ govega vodstva je bilo območje občine znatno razširjeno: v idrijsko občino so bile vključene prej samostojne občine Spodnja Idrija. Ledine in Vojsko ter kraji Gore. Čekovnik. Sp. Sred. in Zg. Kanpmlja tako. da je z mestom povezano vse prostrano okolje ter se je število občanov povzpelo na okroglih 14.000. Ne moglo bi se reči, da je bila uprava odstavljenega funkcijonarja kaj posebno uspešna. Za novega podestata je bil imenovan odvetnik Caradini, ZLATA POROKA Trst, novembra 1939. — V družin¬ skem krogu sta proslavila 50-letnico po¬ roke Franc Sosič in Marija Suban, sta¬ nujoča v Rojanu. Jubilant je bil 40 let zaposlen kot sodnijski izvedenec v gla- vnih skladiščih, bil je tudi eden izmed prvih pevcev v rojanskem cerkvenem zboru. Ob tej priliki so jima čestitali šte¬ vilni znanci in prijatelji, kakor tudi šte¬ vilno sorodstvo. Želimo jima še mnogo srečnih let! P lom in. — Početkom ovog mjese- ca osvanuo je pred puljskim tribuna¬ lom liječnik iz Plomina dr. Eugen Bon¬ čina i ljekamiei Andrija i Julije Pa- telli, te Silvije Wassermann. Stvar je u torne: Godine 1932 imenovan je Bonči¬ na opčinskim liječnikom u Plominu, a ujedno mu je povjereno da vodi opčin- ski ambulatorij. Godine 1937 pričinilo se opčinskom odboru, da je trošak lijekova previsok pa je zatražio od prefekture u Puli, da povede istragu. 'istraga je dokazala da se o opčinskom trosku liječili u ambu- latoriju, nego za ... sebe, odnosno za svoje privatne pacijente. Osim toga istraga je i mnogo toga rasvjetlila, što je na doktora bacalo ne baš lijepo svi- jetlo. Preslušano je ništa manje nego 140 svjedoka. Kako je bilo više nego vjerojatno, da su u tim transakcijama na štetu opčine sudjelovala i sva tri ta- mošnja apotekara to su i oni izvedeni pred sud. Sud je Bončinu osudio na godinu dana tamnice, dok je obrani uspjelo da je liječnik samo pisao recepte na veliko sva tri apotekara oslobodi, zbog po- i dijelio najskupocjenije specijalitete, manjkanja dokaza, ali ne za siromašne bolesnike, koji sui EN MRTEV IN DVANAJEST BOLNIH ZARADI ZASTRUPITVE Koper, novembra 1939. — Pre¬ teklega avgusta je Rudolf Bembič iz Loparja pri Marezigah pasel koze, ko je nenadoma ena Izmed njih poskočila in padla na tla vsa v krčih. Pastir je po¬ tegnil nož in kozo takoj zaklal. Doma so Imeli tiste dneve pravo gostijo in se je tako nesreča spremila v srečo. Ne¬ kaj mesa so celo prodali sosedom. Toda nihče se ne bi zmenil več za kozo, če ne bi ljudje, ki so zaužili to meso, za¬ čutili čez nekaj časa krče v želodcu. Poklicali so zdravnika, ki je ugotovil, da je bila koza kriva vsem neprilikam. Koza je obolela za bedrenico (antrak- sem) in zastrupila z mesom vso druži¬ no. Zdravnik je ukazal vse obolele pre¬ peljati v Trst, kjer so ugotovili, da je njihovo stanje nevarno. Končno so le vsi prestali bolečine, le Rado Bembič je umrl. Zadeva je vzubdila veliko zani¬ manje po vsej Koprščini In so o tem povsod govorili. Po ozdravitvi bi zopet zadeva s kozjim mesom prišla v poza¬ bo, da se niso za kozo in njene posle dice začele zanimati oblasti. Tako sta se morala pred sodiščem zagovarjati Va¬ lentin in Rudolf Bembič, ker sta zakla¬ la kozo brez veterinarskega pregleda in s tem povzročila nesrečo. Obtoženca sta se zgovarjala, da nista znala za to bolezen. Rudolf Bembič je bil obsojen na 10 mesecev zapora in 850 lir denarne kazni, Valentin Bembič pa je bil opro¬ ščen. Vjeneani i umrli u Puli Pula — Vjenčali su se u Puli: Juraj Grakalič i Tonka Bertanj, žmak Josip iz Lanišča i Brgič Marija iz Pule, Siro¬ ta Petar i žmak Katarina iz Pule, Ra- deka Branko i Jušič Juština iz Pule, Zdenko Ladonja i Milena Ladonja iz Fule, Zahtila Karlo i Rožanda Dragica iz Pule, Popac Josip i Trost Anka iz Pule, Funčič Ivan iz Pule i Milotič Ma¬ rija iz Poreča, Cukon Josip i Bačac Ana iz Pule, Rožanda Mirko i Cukon Milena iz Pule, Peruško Josip i Batel Ana. Umrli u Puli; Benčič Antun iz La¬ bina, Fodsedenšek Rudolf lz Pule, Bu- ždon Sergij, Persilja Ana. Veselica Al¬ fred, Moč Ivan iz Pazina, Lakovič Mi¬ lan iz Vrsara Osiobod|eni od vojne dužnosti Pula — »Corriere istriano« javlja iz Rima: Povodom posljednjih poziva na vojnu vježbu saopčuje se da mogu biti oslobodjeni od nastupa: 1) oni koji su služili u posljednjem abesinskom ili španjolskom ratu, 2) oni kojima je u posljednja tri mjeseca umro otac ili majka, 3) oni, koji moraju za trajanja vojne vježbe položiti kakav stručni ispit, koji im je potreban u službi, a ne mogu ga odgoditi, 4) oni koji imadu na re- dovitoj vojnoj dužnosti kojeg brata, 5) študenti bogoslovije, koji su več zaredje- ni nižim redovima, 6) i konačno svi oni, koji se nalaze u službi policije ili kao čuvari kaznionica ili kao stalni vatro- gasci barem več 6 mjeseci. trusta, ter je bil radi strokovnega znanja zelo vplivna osebnost. Na tem položaju je bil od 1924. leta, ko je prevzel posle od ing. Šotole. Ing. Ricci je bil upokojen ver¬ jetno v zvezi z nedavno prodajo idrijskega rudnika privatni rud. družbi, ki izkorišča živosrebrni rudnik v Monte Amiati. Kažnjeni trgovci Buzet — Kažnjeni su zbog prestupka 0 živežnim namirnicama ovi trgovci: Mikac Ivan iz Huma, škala Liberat iz Lanišča, Mikac Mate iz Huma i Brade tič Antun Iz Trstenika. Svi su oni ka¬ žnjeni, jer da im pojedine živežne na- mirnice nijesu bile propisane kvalitete. Porast ciiena gorivog drva Pula — Ci j ene gorivog drva i uglje- na u posljednja su vrijeme povisene. Drvenom ugljenu poskočila je cijena za 5 lira po kvintalu, a gorivom drvu pi- 1 jenom i rezanom 3 lire po kvintalu Kvintal rezanog hrastovog drva za go¬ rivo stoji sada 13 lira s dostavom na dom. Upokojitev ravnatelja idrijskega rudnika Idrija. — V začetku oktobra t. 1. je bil upokojen dolgoletni ravnatelj idrijskega rudnika ing. Ricci. Bivši ravnatelj je bil nekaj časa tudi ravnatelj živosrebrnega ZATVORENA JE POSUJILNICA U VI- ŽINADI Vižinada — U Vižinadi je dielovala vec nekoliko godina zadružna posojil- p a rjsnjffg a PREFEKTI IZJULI^EKRAJINE KOD MUSSOLINI-A pre®Tte~rrS, S Gorice ie ffi a ° ” R * m Zadra, Trenta i Božena h, ™ Rl i eke ’ « Mesta, „ ■23r n j2ygf Sl; školatna' u S]'* p" 23 "f" 111 ". 1 vKI ™ stava voiničkog karaktera. P " vedena "a- DROBIŽ — Prestranek. — V skladiščih tvrdke Prioglio v bližini postaje je nastal veliv požar, ki je uničil mnogo sena in me. Požar so prišli gasit gasilci iz gj a _ vine, Trsta ter Postojne, škoda je p re ' cejšnja. ♦ — Trst. — Tržaški prefekt je odredil da so oblasti zaprle trgovino Antona Be-’ ničarja v Novi Sušici, ker je prodajal milo po višjih cenah, kakor je predpisa, no, in ker je imel skritih 36 Kg sladkorja" Trgovina bo ostala zaprta za tri dni V mestu so zaradi sličnih prestopkov za¬ prli tri trgovine * — Gorica. — Člani, ki so vpisani v društva številnih družin, so dobili iskaz- nice in posebne značke. Te veljajo za vse olajšave, ki jih imajo ti člani. — Trst. — Umrli so. Kariž vd. Ger¬ man Ivana 81 let, Momič Valerija 18, Gerič Lovrenc 82, Pertot vd. Carli Ma¬ rija 89, Pečar pok. Kalčič Uršula 76, Bric vd. Trojer Marija 86, Petaros Evgen 27, Lokar Alojz 46, Bertok vd. German Ma¬ rija 69, Merkuc vd. Černivec Marija 85 Biščak vd. Marše Ana 84, Škerl Jakob 75 ] Badič Ernest 62, Gerk Andrej 66. * — Plave. — Zaradi prevelike koli¬ čine saj v dimniku je začelo goreti v stanovanjski hiši Štefana Staniča, sta¬ rega 64 let. še pravočasno so opazili po¬ žar in ga v kratkem času pogasili, škoda je minimalna in jo cenijo na 300 lir. ♦ — Tolmin. — Tolminski župan dr. M. Marsan je postal ravnatelj osrednjega kmetijskega urada v Gorici. * — Kal nad Kanalom. — Poročil se je Leopold Lango s Kristino Lipičar. Lango je bil pred desetimi leti obsojen na tri¬ deset let ječe in je pred meseci prišel domov, ko mu je bil velik del kazni amnestiran. Mlademu paru želimo obilo sreče! * — Gorica. — Na Kalvariji so našli pet okostnjakov iz svetovne vojne. O najdbi so bili obveščeni karabinerji, ki so odredili, da so bile kosti prevežene v kostnico v Oslavje. * — Cleveland. — Te dni je umrl Ni¬ kolaj Turk, star 64 let, vdovec, doma iz Postojne. V Ameriki je bil 28 let in tu ne zapušča sorodnikov. ■* Trenja med Italijo in Sovjetsko Ru¬ sijo zavzemajo vedno jasnejšo obliko. »Critica Fascista« piše: »če kominterna računa, da bi mogla kdaj razširiti na Balkan svoje razdiralno delo in po njem zanetiti kake socialne revolucije, se bo morala boriti z idejami Mussolinija in se spoprijeti z njegovimi polki — proti istim idejam in polkom, ki so se že borili proti komunizmu v Španiji in drugod.« Italijanski tisk piše da Italija niti minute ne bo čakala, če bi se pokazalo, da hoče Sovjetska Rusija napraviti le en sam korak čez Karpate v Podonavje tna Madžarsko) ali na Balkan (v Bol¬ garijo ali v Turčijo! TEŽKA OBSOIM*TRŽAŠKEGA SODIŠČA Trst, novembra 1939. — v avgustu so karabinerji ujeli trojico tatov ki so strahovali po vsem Krasu m kradli, Kar jim je prišlo pod roko. Dolgo jim je to uspevalo, dokler niso prišli v roke oblastem. Ti so mesar Matija Rončel j iz Dutovelj, star 47 let, Peter šauli, star 31 iet m Avgust Bandelj, star 33 let po Poki«« zidar. Sodišče je upoštevalo vse lobtežilne okolnosti tatinske družbe in je obsodilo Roncelja na 12 let, 2 mese- ca in 10 dni zapora ter 8250 lir den kazni, šaulija na 9 let in 6 mesecev za- pora ter 3600 lir den. kazni, Bandeija oa na 7 let in 10 mesecev zapora ter 5300 iir den. kazni ter vsakega še na tri leta nadzorstva. DOPUSTI ZA POLJSKA DELA. Postojna, oktobra 1939. — Po ča¬ sopisih je bilo večkrat čitati, da so kot drugod, tudi v Italiji vpoklicali na oro¬ žne vaje kak letnik rezervistov. — Med glavnim sezonskim delom, so vojaške oblasti upoštevale težak položaj kmet¬ skega ljudstva, ter so dovoljevale dopu¬ ste ze poljedelska dela, Ker pa so glav¬ na jesenska dela z oktobrom po večini ze zaključena, so vojaške oblasti take dopuste z 18. oktobrom ukinile, češ da zanje ni več stvarne potrebe. 570$ jam na Primorskem Ze nekai let sem stalno proučujejo jame na Primorskem. To znanstveno delo oprav¬ lja jamsko društvo iz Trsta, ki dobiva od oblasti izdatne denarne podpore, Letos je bilo delovanje osredotočeno na Baniščico, kjer ie brezštevila lam. Največio iamo so našli pri Lašču ki »e 200 m globoka. Razi¬ skovali so tudi okolico Podgrada v Istri. Tu so raziskovali požiralnik pr Novi Kra- čini, ki ie dolg 844 m. Preiskali so tudi Mrtvo iezero v škociianski jami. Vseh jam- W so fih dosedai preiskali, ie 3703 Raču- naio. da ie na vsem svetu 20—30.000 iarn iz tega siedi da je samo na Primorskem vec kakor 10 odstotkov vseh jam na svetu. BROJ 47, »ISTRA STRANA 3. MANJMNSKI PROBLEMI JOŠ DVSJEK 0 SEOBI MANJINA... Što Isažu slaveraskl Mijemei Politička nesigurnost i zapletenost u svijetu i u ovoj državi stvorile su toliko značajnih pravaca _ razvitka, da nam suzdržljivost njemačke narodne grupe u dosadanjoj m j eri više ne izgleda oprav- danom. Pojačano sudjelovanje njemačke i narodne grupe u unutarnjem politič- kom životu ove države nije samo naše moralno pravo nego i naša gradjanska dužnost .. Nista tu ne škodi cesto uka- zivanje na nas kao na »manjinu«, j er da mi sačinjavamo samo nekoliko proce- nata cjelokupnog stanovništva države. Politika nije računska zadača! Ona nije ni zbrajanje ni oduzimanje. Njemačka narodna grupa isto tako nije neki broj, kc-ji zbog njegove malenkosti ne bi tre- balo uzimati u račun. Politika je ostva- renje i oblikovanje žive stvarnosti. Naša narodna grupa ie takva živa stvarnost, koja se u politici mora uzimati u obzir... Mi nijesmo naseljeni ni u Črno j Gori ni u Južnoj Srbiji, pa zato ni ne želimo, da tamo odlučujemo. Mi želimo da odluču- jemo tamo, gdje obitavamo: u Vojvodi¬ ni i Slavoniji. Ovdje več 200 godina ži¬ vimo, ovdje stvaramo, ovdje radimo i gradimo, ovdje i zemlja nosi naše lice. U ovoj zemlji mi smo ukorijenjeni, ona je postala našom trajnom domovinom, sa koje ne mislimo otiči. U Vojvodini i Slavoniji mi više nijesmo mrtvi broj, nego kulturni, gospodarski, socijalni i nacionalni sastavni dio. Mi smo ovdje živa stvarnost, elemenat politike s vla- stitom voljom i prirodnim potrebama — kao i Hrvati, Srbi ili Madžari. U našem prostoru, u našoj domovini mi želimo da budemo jednaki medju jednakima. To za nas nije samo osnovni nepromjenlji- vi zahtjev, nego je to danas jedna realno politička nužda, uza to i još od nraktične potrebe. (Pančevački »Volksruf« borbeni list za nacionalnu obnovu Nije- niaca.) * Sfanovišče »Narodne dSteasae” »Narodna Odbrana« pod naslovom: »Iseljavanje Nijemaca iz Jugoistočne Evrope« zagovora preseljenje, pa svoj veliki članak završava ovim riječima: Ml nemarno izvještaja kako če ovu namjeru Reicha primiti Nijemci, nase¬ ljenim u našoj zemlji. Organ novosad¬ skih Nijemaca »Deutsches Volksblatt« — prije malo vremena naglasio je u jed- nom članku da se Nijemci u Vojvodini, zbog svoga broja i svog privrednog po¬ ložaja, ne mogu smatrati ugroženima. što če reči da ne bi bilo potrebe da i oni dodju u obzir za iseljavanje u Nje- mačku. No »Deutsches Volksblatt« sva- kako neče biti do kraja mjerodavan u ovome pitanju, koje je pokrenuto s naj- mjerodavnije njemačke strane, pa se nema razloga za sumnju da se i Nijemci iz Vojvodine, kao god i oni iz Slavonije, Bosne i Hrvatske neče s radošču oda- zvati pozivu Njemačke. Isto tako nije jasno kakav če princip biti mjerodavan za preseljavanje u Njemačku; u ostalom t,o je stvar o kojoj je za sada prerano govoriti pa če to biti i predmet prego¬ vora koji če biti povedeni izmedju obe zainteresovane zemlje. U svakom sluča¬ ju, odluka ne treba da zavisi o pojedin- cu pa ni o narodnoj manjini kao takvoj i kraju u kome je do sada bila nastanje¬ na: odluku če donijeti dvije države pa če poj edinci imati da joj se pokore. Toče biti u toliko lakše da se izvede, što ne postoji nikakva sumnja da su se Nijem¬ ci iz Jugoslavije i do sada potpuno iden¬ tificirali s pogledima i životnim težnja¬ ma Nijemaca u Reichu, što im s naše strane nije ni branjeno. Njemački predlog o iseljavanju Nije¬ maca iz naše države, s naše strane, mo¬ že biti samo pozdravljen. Narod Jugo¬ slavije, koji u njemačkoj državi želi da vidi lojalnog i dobrog susjeda, ima jasno izraženu želju da sa tim i takvim svojim susjedom živi u najboljim, prijateljskim i susjednim odnosima. Tko ne želi biti Taiijan može da seli Milano. — Na jednoj skupštini, ko¬ ja je održana u Brixenu, u Tirolu, govo- rio je prefekt provincije Bolzano o širi- teljima glasina i provokaterima, koji idu od kuče do kuče i pokušava ju da zamute duhove jednog dijela pučanstva, koje i onako koleba, te da širi alarmantne vi- jesti. Protiv ovih ljudi če se u spora¬ zumu s njemačkim vlastima strogo po¬ stopati. Osobito je odvračao prefekt stanovništvo od mišljenja, da če u Juž- nom Tirolu biti održano neke vrsti puč- ko glasanje. O torne ne može biti govo¬ ra. Za svakoga, koji se ne može složiti s time, da ostane Taiijan, postoji samo je¬ dna mogučnost, da se iseli u nacionalno- socijalističku Njemačku. Opcija mora bi¬ ti plod zrelo promišljene odluke. Onaj koji optira za Njemačku ostaje tako du- go Taiijan, dok ne dobi j e njemačko dr¬ žavljanstvo. Koeevsk! Nlfemei ne šele Organ kočevskih Nijemaca »Got- scheer Zeitung« objavljuje uvodnik o preseljavanju Nijemaca. U njem kaže nek ne nasjedaju pretjeranim vijestima o preseljavanju pa kaže: »Glede preseljenja kočevskih Nijema¬ ca nije još pala na mjerodavnim mjesti- ma nikakva odluka. Mi smo čvrstvo uvjereni, da je za kočevske Nijemce sa- svim moguče časno i dostojno življenje u našoj sadanjoj domovini, u kojoj smo naseljeni ved nekoliko stotina godina. To tim više. što je život u toj domovini u našem interesu, a na korist države i naroda u n joj«. svoj ime tak i vrijednosti kao svoje vla- sništvo. Praktična pitanja u vezi s tim riješit če se u prijateljskem duhu, ka¬ ko to odgovara odnosima Njemačke i Rusije. Iz zapadne Ukrajine i Bijele Rusije, koja su područja pripala Sovje- tskoj Rusiji, iselit če 115.000 Nijemaca u Njemačku. Sam postupak iseljenja predvidjen je posebnim ugovorom, koji je sklopljen u Moskvi. U tom je ugovo¬ ru predvidjeno, koliko iseljenici mogu ponijeti sa sobom pokretnog imanja. Novac se ne smije odnijeti, nego če se obračmiavati izmedju jedne i druge države. SEOBA NIJEMACA I RUSA s područja Poljske, koje je interesna sfera Reicha Objavljeno je saopčenje, u kojem se kaže, da je potpisan sporazum izmedju njemačke i sovjetske vlade, po kojem se Nijemci iz Zapadne Ukrajine i Bje- lorusije, kao i svi Ukrajinci, Bjelorusi, Rusi i Rusini, koji se nalaze u podru- čju bivše Poljske, koje je sada intere¬ sna sfera Reicha, mogu preseliti na po¬ dročje Rusije, odnosno Nijemci na po¬ dročje Njemačke. Pri torne je odlučna volja, koju oni sami izraze. Oni, koji se izjave za preseljavanje, mogu ponijeti UKRAJINCEMA U RUSIJI NIJE DOBRO Prigodom okupiran j a ukrajinskog di¬ jela Poljske po ruskim četama, mnogi su se Ukrajinci, a bilo ih je u Poljsko j preko 7 nulijuna, poveselili što su ko- načno sj edin jeni s ostalom svojom uk- rajinskom bračom, pa makar to bilo i u boljševičkoj Rusiji. Oni su u Lvovu cviječem i ovacijama dočekali rusku vojsku kao osloboditeljicu. Sada me- djutim madjarski listov! javljaju s gra- nice istočne Galicije, koju su — kako je poznato — zaposjeli Rusi, da sovje¬ tske oblasti energično istupaju protiv nacionalno ukrajinskih elemenata, koji su se bili zalagali za potpuno nezavisnu Ukrajinu. Poznati ukrajinski političar Mudry navodno je strijeljan. Ovaj po¬ stupak, kao i progon ukrajinskog sve- čenstva, pobudio je ogorčenje u redo- vima pučanstva. Pod dojmom ovog po¬ stopka opaža se i izvjesno zbliženje iz¬ medju Ukrajinaca i Poljaka. -_ Male politieke vlfesti ITALIJA NE PUSTA NIKOGA NA BALKAN »Gazzetta del Popolo« (Rim) pi¬ še u uvodnom članku o prodiranju Sovjet¬ ske Rusije u Istočnoj Evropi i kaže da je to posljedica englesko-trancuske politike zaokruživanja Ta politika navela je Nje- mačku da zaključi pakt sa Sovjetskom Ru- sijom, kako bi na taj način spriiečila da je ne zadave. Njemačka ie ponudila Sovjet- skoj Rusiji polovinu Poljske, što je Sovjet¬ ska Unija prihvatila bez oklijevanja. Što se tiče stanovišta Italije, ono je sasvim jasno: Italija ne če nikada dozvoliti da Sovjetska Rusija učini ma i jedan korak preko Kar- pata u dolini D.inava ili na Balkanu prema Sredozemnom Moru. * Talijanska štampa bavi se uporno pi¬ tanjem stvaranja bloka balkanskih država i Italije. Ovaj bi blok u sadašnjem evrop¬ skem sukobu trebao ostati do kraja neu- tralan. Prema pisanju »Giornale dTtalia« ova politička kombinacija nailazi na dobar prijem u Jugoslaviji i politički krugovi nisu protivni ovakovoj kombinaciji. U tom prav- cu da je razgovarano i na sastanku itali- janskog poslanika u Beogradu i podpret- sjednika vlade g. dra Mačeka. Govori se, da je prvi korak priprernanju terena za stvaranje ove kombinacije sporazum Ita¬ lije i Grčke kao i povlačenju ratnih brodo- va Italije sa Dodekaneza. Ovaj blok neutralnih država na jugu bio bi sličan neutralnom bloku država na sje- veru Evrope. * Vatikanski list »Oservatore Romano« po- rastao je u dnevnoj nakladi od početka rata za 100.000 prim.ieraka dnevno, tako da se danas prodaje u 150.000 primjeraka. — Spomenuti list donosi i njemačke ratne iz- vještaje, koje uvijek stavlja uz savezničke tako, da se mogu praviti usporedbe. Ljubljana, novembra 1939. Peta številka revije »Dejanje« je obja¬ vila oceno Lina Legiše knjige »Kaj je z na¬ šo ljudsko povestjo« Jakoba Šolarja. V šesti številki «Dejanja« je objavil dr. Anton Brecelj obširno razpravo: »Pesnik Simon Gregorčič v dr. Tumovi luči«. (Raz¬ pravo ie uredništvo tudi posebej ponati¬ snilo ter jo je dobiti za 2.— din). Lino Le- giša je napisal oceno romana Rudolfa Kre¬ sala »Študent Štefan«. Jože Udovič pa je priobčil članek: »Usoda moderne umet¬ nosti*. „ , - Sedma številka revije prinaša L. Legi- šev članek o našem pesniku Igu Grudnu, v katerem v kratkih potezah riše Grudnov Pesniški lik in ocenjuje vrednost njegove Poezije. , ., . . , Osma številka je objavila dve A. Grud¬ novi pesmi: »Gozd v jeseni« in »Vizija«, Lino Legiša je napisal oceno »Pot Ingoli- čevega realizma« in oceno E. Kolmanove pesniške zbirke »V svetlobah in sencah«. Četrta številka revije »Dom in. Svet« Prinaša Dušana Ludvika ciklus pesmi »Lju¬ bezenske pesmi«; France Bevk nadaljuje s Povestjo »Domačija«. Stanko Vuk je napi¬ sal pesem »Pastirska«:. France Bevk je prevedel pesem »Tu-fu«. Jaka Žigon pa nadaljuje z igrokazom »Nikoli vec vojske«. V peti številk' France Bevk nadaljuje svojo povest »Domačije«. Bršljanski priob¬ čuje ciklus pesmi pod skupnim naslovom »Kras in Roma« (»Villa Scuarra«. »Kraška ljubezen«, »Poletje na Krasu«, »V kraški brajdi«, »Devici Mariji Bršljanski«, »Aleluja v borih«, »Velikonočne zarje«, »Requietn« in »Roma«); Jaka Žigon nadaljuje z igro »Nikoli več vojske«, Severin Šali ocenjuje Grudnovo pesniško zbirko »Dvanajsta ura«, Rado Bednarik pa priobčuje »Obzornik ita¬ lijanskega slovstva za 1938.« Šesta številka priobčuje Franceta Bev¬ ka povest »Domačija« (nadaljevanje); Jaka Žigona igro v 6 podobah »Nikoli več voj¬ ske« (nadaljevanje) in T. Debeljaka oceno zbirke »Legend« Franceta Bevka. V sedmi številki nadaljuje Fr, Bevk s povestjo »Domačija«, Dušan Ludvik priob¬ čuje pesem »Vprašanje«, Jože Gregorič ob¬ javljuje poročilo »Po italijanskih umetnost¬ nih razstavah«. Ista številka prinaša oceno knjige dr. Mesesnela »Janez in Jurij Šubic«. Osma številka prinaša Dušana Ludvika pesem »Jesen 1939« in nadaljevanje Fr Bevkove povesti »Domačija«. V dvojni, peti in šesti številki »Ljubljan¬ skega zvona« je priobčena ocena Vladimir¬ ja Pavšiča Grudnove zbirke pesmi »Ob dvanajsti uri«. Vito Kraigher je objavil v dvojni, sedmi in osmi številki članek »Delovno pravo v francoski revoluciji in porevolucijski Fran¬ ciji«, Andrej Budal pa članek »Ob šestde¬ setletnici goriškega humorista Datnira Fei- gla«. Sedma številka revije »M odra p t i - ca«, prinaša novelo Bogomira Magajne »Blaž Strniša« in A. Gradnikov prevod treh pesmi iz moderne italijanske lirike. V osmi številki Bogomir Magajna kon¬ čuje novelo »Blaž Strniša«. Zima Vrščaje- va je napisala črtico »Dionizijev ples«, Vla¬ dimir Bartol pa ie priobčil nekrolog za umrlim soustanoviteljem M. p., publicistom Pavlom Debevcem. V deveti številki je A. Gradnik objavil prevod desetih sonetov ital. pesnika Ga- spara Stampe, Bog. Magajna je napisal po¬ ljudno znanstveni članek »0 duševnosti božjastnikov«, Vladimir Bartol pa novelo »Nevarna idila«. V deseti številki nadaljuje Vlad. Bartol z novelo »Nevarna idila«. Enajsta številka prinaša konec Vlad. Bartola novele »Nevarna idila«, Bogomir Magajna objavljuje poljudno znanstveni se¬ stavek »Psihopatija« in Vlad. Bartol poro¬ čilo o smrti Sigmunda Freuda. V dvanajsti številki je objavljen članek Vladimirja Bartola »Ob smrti Sigmunda Freuda« in premišljevanje Iva Brnčiča »Poglavje o smrti«. V petem zvezku revije »Misel in delo« piše dr. Branko Vrčon članek »Revolucija- evolucija-revolucija?«; v obzorniku poroča isti avtor pod naslovom »Med dvema fron¬ tama« obširen članek o zunanje politični situaciji v mesecu aprilu in maju t. 1. V dvojno, šesto in sedmo številko je dr. Br. Vrčon prispeval članek o zunanje poli¬ tičnem pregledu v mesecu juniju in juliju, in članek »Bolgarija in Balkan«, v katerem poroča o bolgarski zunanji politiki in njenih revizionističnih težnjah. Dr. Lavo Čermelj pa obavlja zanimiv prispevek »Proces proti italijanskim Iredentistom v Ljubljani« (1. 1878.). Dvojna osma in deveta številka prinaša dr. B. Vrčonov članek »Realna slovanska politika«, članek Božidarja Borka »Bolgar- JURINA I FRANINA F ran in a Beg daj zdraviie. Jurino! Jurina: Bog daj Bog! A kamo si se upravi ja? F r a n i n a: čuda me pitaš. Gren ti, bra¬ te, okoio. kako n,ur,a priz glave. Jurina. Keke to? Frani na: A tako! Danas ti nedan od nas ne zna ni kamo gre, ni kamo če dojti. Sve mi se vidi, da svi skupa gremo nika- mo u maglu. i Bog bi ga zna. di četno finiti. Jurina- Dragi moj. ritko kada dojde ča boljeg-i. Nego vajk sve slabije i slabije. F ran in a - A mi smo mislili, da nan je sad najslabije i da ča god dojde da bi mo¬ glo biti bolje Jurina: Svit je poša spameti, Frani- na moj! Si vidija ča se ie zgodivalo uvega lita? U večer si lega spati u jenon štatu, a kad si se drugo iutro probudija i usta, ute- ga štata drugo ni bilo, nego si samo gleda okoio sebe trne soldate, tuje jandarme i bija si jur u drugon štatu Fr an in a A dica u školi danas su do¬ bivala »drogi red«, ako nisu znala kunfine od uvega eli unega štata, a sutradan tih kunfini drugo ni bilo Jurina: E zato ie profešor eli maje- štar svako jutro mora najprije proštiti no- vine da vidi kako stoje kunfini u Evropi, da ne bi morebiti dicu krivo vadija. F rani na: Spameti je poša uti svit, Jurino, spameti! A ča mi ti delevaš? Kako tvoja Mara? Jurina: Ona dobro, ma joh ti ga me¬ ni poli da nju. Fran in a- A zašto? Jurina: E tako, brate moj dragi: ne srnin niš govoriti ! Ca ni te naše dvl čaku- le ne smidu na svit. Ja bin stija reči i uvo i uno. a uta moja cenzura, san stija reč : moja Mara, samo riže: ne smiš reči to, ne smiš povidati uno, ne smiš reči uvako ne¬ go unako i sve uno ča je najliplje i najbo¬ lje i ča bi ljudi najveselije štili, ti brate udriže i najzad ne ustane niš drugo nego nika mljaka limunada, da ti se štumig od nje priubrne. Franiia A ča ti misliš, da tega poli mene ni? U mojoj hiži ti je još slabije. I ko uvako poide dalje, ja ču zapriti svoju butigu, vrči ču na svoju staru čunku muža- rolu i tako ču hoditi po svitu. A ljudin ne če biti potriba ni da pripovidan ča mi je ni kakova me ie zala bo dopala. Jurina : Mužarola brate, to tl je naj- eora stvar na svitu. Franina: Finimo da nas ne čuje mo¬ ja cenzura, san stija reči mola Mara. da ne bimo najzad fi"ili u katafiču. Bog i zbogom Jurina- A Bog i s tohon Franino! ski kulturni stiki«; v Obzorniku je objav¬ ljen dr. B. Vrčonov članek o zunanje poli¬ tičnem položaju v avgustu in septembru pod naslovom »Vojna...«. Družinski list »Mladika« prinaša v četrti številki novelo Venceslava Winklerja »Voz v bregu« in črtico Ivana Vuka »Raz¬ žaljena čast«. V peti številki je Joža Vovk priobčil ciklus pesmi pod naslovom »Delavske pe¬ smi« (»Otrok«. »Dekle«, »Fant«. »Mati«. »Oče«), Mara Husova pa črtico iz življenja naših izseljencev: »Vrnitev«. Šesta številka priobčuje Fr. Bevkove legendo s Tolminskega »Kristonosec«. V sedmi številki je objavljena Vence¬ slava Winkleria »Zgodba o’ harmoniki« in ocena I. Grudnove zbirke pesmi »Ob dva¬ najsti uri«. Osma številka prinaša oceno Bevkovih »Legendi«. V deveti številki je sodeloval France Bevk z legendo s slovenskega primorja »Ribičeva hči«. V letošnji prvi (39/40) številki »Našega roda« je France Bevk objavil bajko »Peter Klepec« (nadaljevanje), Franja Obid-Jelln čičeva povest »Damjanov Jerneje in nje¬ gov strah«, Zima Vrščajeva pa basen »Opi¬ ca Fruj in gazela«. Druga številka' prinaša pesem Janka Samca »Otroci, molimo !« in nadaljevanje Fr. Bevkove bajke »Peter Klepec«. Peta številka revije »Obzorja« priobčuje Branka Rudolfa pesem »Nočna tovarišija« in sonet »Polt«, Al. Gradnikov prevod pe¬ smi iz italijanščine »Moj večer« (G. Pasco- li) in Br. Rudolfa sonet »Jabolko iz para¬ diža«. V šesti številki je Branko Rudolf obja¬ vil dve pesmi »Čakanje« in »Uživam«, dr Vito Kraigher pa članek »Francija do sep- temberskih dogodkih«. (Nadaljevanje! 1 KANA -i. »1 S I K A« BROJ 47. VlJCSTI IZ DOMOVI N€ Kako če grad Zagreb dijeliti zimsku pomoč sirotlaji Kako javljaju zagrebački 'dnevnici grad Zagreb če ove zime dijeliti zagre bačko j sirotinji zimsku pomoč na slije- deči način: 1) Zimska pomoč sastoji se: a) u upučivanju na javni rad — doznakom socijabiog odsjeka na javnu burzu ra¬ da; b) u doznaci za prehranu u grad- skoj centralnoj kuhinji na odredjeni broj dana i odredjeni broj osoba; c) u darivanju: živežnim namimicama (bra- šno, šečer, grah), odječe, obuče, drva; d) u novčanoj pripomoči. 2) Zimsku pomoč dobivaju: a) za- vičajniei grada Zagreba za koje se ut- vrdi da su pomoči potrebni i vrijedni; b) oni koji nisu zavičajnici grada Za¬ greba, a borave stalno u Zagrebu naj¬ manj e 2 godine, a pomoči su potrebni i vrijedni. Prednost kod svih ovih osoba ima- du oni, koji su stari, bolesni, trajno ne¬ zaposleni ili nesposobni za rad (bile manuelni ili intelektualni radnici), a osobito oni sa broinom malodobnom djecom. Da je netko pomoči potreban ■ -.— - k .i re¬ du izvidima sestara pomočnica dodije- 1 j enih na rad Socijalnom odsjeku Grad. poglavarstva odnosno po članovima društava ko j a sv oe.uju . . , na licu mjesta, ili svjedočanstvom dvo¬ jice punovažnih svjedoka. 3) Zimska pomoč daje se prema molbi i želji stranke u naturi (odječa, obuča, brašno itd.) a samo u obzira vrijednim slučajevima u gotovom nov¬ cu. Gradu Zagrebu treba priznati, da shvača potrebe sirotinje i da joj želi pomoči na najbolji i najzgodniji na¬ čin. Razumi jeva se da se ni u ovom slučaju u Zagrebu ne če praviti razli¬ ke med ju potrebnima, te če prema to¬ rne i naša istarska sirotinja, koja je potrebna, moči dobiti pomoč u smislu gornjih upu ta. Hov! upravnik pošte na Sušaku Sušak — Upravnikom pošte na Su¬ šaku imenovan je Lstranin gosp. Ante Kalokira. G. Ante Kalokira rodjeni je Lovranac, pa pozna bolje no itko pri¬ like na Sušaku i Primorju. Boljeg izbo¬ ra poštansko ravnateljstvo zaista ni j e moglo nači. Ante Kalokira bio je jedan od prvih djaka pazinske hrvatske gim¬ nazije i prvi njezin maturant 1909 go¬ dine. Iza toga počeo je študirati pravo, ali iz raznih razloga i zbog rata, morao je napustiti študije te je godine 1911 stupio u poštansku službu. Počeo je u Trstu, odakle je nakon prevrata pre- šao u našu zemlju. Tu je služio dugo godina u raznim mjestima na području ljubljanske Direkcije pošta, odakle je konačno došao u Zagreb. G. Kalokira na taj način radi punih 29 godina u poštanskoj službi, u kojoj je stekao za- mjerno iskustvo u ejelokupnom poštan¬ sko - telegrafsko - telefonskom prome tu. On če bez sumnje to svoje veliko is kustvo i znanje znati upotrijebiti i na Sušaku i stavit če sve svoje sposobno sti u službu poboljšanja prilika u na¬ šem poštanskom prometu. Prije dolaska na Sušak g. Kalokira službovao je u Zagrebu, isprva kod po- št3 Zagreb 2, a kasnije u računovod¬ stvu poštanskog ravnateljstva. Sušačko ga je gradjanstvo saznavši za njegovo imenovanje lijepo primilo. Izvoz pšenice u Italigu Split — U splitska luka doplovio Je talijanski parobrod »Giuseppina« koji je tia gatu Sv Petra akrcao teret od 1100 tona pšenice za Italija. Ova pšenica apačaje a Italija Pnzad. Ovih dana očekaje se dola- zak još jednog parobroda koji če ukrcati oko tisnča tona pšenice. Za sada se pšeni¬ ca krca :z vagona, dok se a javnim skladi- štima nalazi preko 500 vagona pšenice, ko¬ ja je takodjer natnijenjena izvoza. U Za¬ greba, Splita i na Visa pekari sa povisili cijena kraha. Jedno gostovanje Split. — Dne 23 o. mj. gostuje a split- skom kazališta talijanski umjetnik na vio- loncellu Enrico Mainardi. Dolazi iz Beo¬ grada i Zagreba. Na glasovira ga prati nje¬ gova snpruga Ada Coleoni. ^^^UistVaie Mesil FRANC TREVEN UPOKOJEN Maribor, novembra 1939. — Pred kratkim je bil apokojen idrijski rojak Franc Treven. strojni nadmojster v nicah drž železnice. Imenovani je dolga .eta služboval v kurilnici v Trstu, potem v Pragerskom in nato v Mariboru. Vsi znanci in prijatelji mu srečnih in zdravih let. želijo še mnogo IZ KARLOVCA Emigrantsko društvo »Istra, Trst, Gori¬ ca« u Karlovcu održati če dana 26 studenog ove godine svoju VI glavnu godišnja skup- štinu, koja če se održati u društvenim pro- storijama točno u pol 2 sata poslije podne sa slijedečim dnevnim redom: 1. Pozdrav pretsjednika. 2. Izvještaj tajnika. 3. Izvještaj blagajnika. 4. Izvještaj sekcija. 5. Apsolutorij. 6. Biranje pretsjednika, upravnog i nad- zornog odbora. 7. Cventuaiije. IZ CELJA ~ ~ DRUŠTVO »SOČA« V CELJU naznanja svojemu članstvu, da se je mla¬ dinski odsek obnovil ter vabi in poziva vso našo mladino, da se strne okrog novega odbora, kateremu načeluje tov. Olga Ru- stjeva! Novi odbor nam je porok vztrajnega in uspešnega dela! Odbor. Društvo »Soča« v Celju poziva vse emi¬ grante, da se zglasijo ob uradnih urah v društvenih prostorih v zadevi državljan¬ stva! Odbor f O. ANZELMO BUŽDON lstranin — trapist Banja Luka. — Ranim jutrom 6 studenoga ove godine preselila se u Vječnost plemenita duša o. Anzelma sve¬ čenika reformiranih cistercita u Mariji Zvijezdi. Pokojnik je ugledao svijetlo Božjeg dana 12. lipnja 1852 god. u selu Lanišču, u tužnoj hivatskoj Istri. Dane ranog djetinjstva proveo je u rodnom mjestancu pod nadzorom dobrih rodi¬ telja, a gimnaziju je pohadjao u Trstu od 1867—1873 godine. zatim je stupio u Vojnu akademiju u Beču, koju nakon dvije godine napušta, vrača se u Trst da dovrši gimnaziju. Položivši 1877 go¬ dine maturu, odlazi ponovno u Beč i upiše se na tamošnjem sveučilištu na pravni fakultet. No več slijedeče godine morade kao rezervni časnik sudjelovati u okupaciji Bosne i Hercegovine (1878.— 1879.). Ovo burno vrijeme dade njegovom životu posve drugi pravac, naime zavje- tuje se, da če se — ako ostane na živo¬ tu — posvetiti duhovnom staležu. I zbi- Ija, nakon svršene vojne službe, stupa u svečeničko sjemenište u Zadru, gdje mu god. 1883 nadbiskup Maupas podijeli svečenički red. Kratko je vrijeme kape- lanovao, a god. 1884 dobije samostalnu župu na otočiču Vrgadu, gdje je kroz trinaest godina blagotvorno djelovao. Župljani su ga vrlo cijenili i volili, j er ih je hranio ne samo duhovnom hranom, nego je znao od svoga zalogaja ustegnuti i bijednima podi j eliti. Rod je¬ na mu sestra, koja mu je vodila kučan- stvo, često ga je puta ukorila zbog te dobrote, jer da če na koncu ostati bez ičega. On bi joj sa smiješkjm odvratio: »Dragi če se Bog i sv. Anto več pobri- nuti za svoje!« Ta svojstva darežljivosti rešila su ga do konca života. Godine 1897 napusti s privolom svoga nadbiskupa župničko mjesto, da stupi u red reformiranih cistercita u opatiji »Marija Zvijezda« u Bosni. Tu je primio redovničko odijelo 15 kolovoza 1897.; jednostavne zavjete položio je 15 kolo¬ voza 1899, a svečane 3 rujna 1903. O. Anzelmo djelovao je mnogo godi¬ na kao učitelj i kateheta u samostan- skom sirotištu sv. Bernarda, uz to bijaše duhovni vodja samostanskih naučnika i radnika. Bio je dobar pučki propovjed- nik, a naročito je narod hrlio na nje¬ gove korizmene propovijedi. Njegovo propovijedanje nije samo djelovalo na dušu nego i na srce, te su ih rado u B. Luci i inovjerci slušali. Svjetovnom svečenstvu poznat je kao vrstan vodja duhovnih vježbi, koje je osobitom ljubavlju i požrtvovnošču vo- dio sve do 1935 god. Koliko se razabire iz njegovih bilježaka duhovnih vježbi bilo je preko 200 puta Otac Anzelmo bio je neobično pobo¬ žan i svet čovjek. Pokoj vječni njegovoj svetoj i pleme- nitoj duši. a njegovim nečacima l ng . Vjekosiavu Buždonu u Skoplju i časnoj sestri Leopoldini Buždon u Bos. Brodu naše iskreno saučešče. t dragotin Cesnik Na svojem domu pod Rožnikom v Lju- bljani je umrl ugledni šolski upravitelj v. p. Drago Cesnik, član vseh naci.ionalnih orga¬ nizacij in odbornik Soče. Blagopokojni naš Cesnik je bil trdna noteanjska korenina, rojen v Knežaku 1865., študiral je v Lju¬ bljani in se posvetil učiteljskemu stanu. Služboval je na Notranjskem v Orehku, Št. Vidu in do rapallske pogodbe v Knežaku, kjer je imel leoo premoženje. Naš narod ga je še v avstrijskih časih tako spoštoval, da ga je izvolil za svojega župana. Po svetov¬ ni vojni je služboval na Rakeku in v Pl a . nini, kjer je bi 1 upokojen 1924. V Ljubljani je kupil pod Rožnikom lepo vilo iti se tu naselil s svojo družino. Bil je povsod pri¬ ljubljen radi svojega kremenitega značaja in naprednega mišljenja. Podpiral je z de¬ lom in denariem vse napredne ustanove in sokolska društva Deloval je tudi pri naši Soči kot odbor¬ nik in vsi naši emigranti so ga radi imeli, ker je inrei vedno odprto srce in roko za naše organizacije K Sv. Križu smo ga spre¬ mili mnogi prijatelji in Sočani s praporom. Za slovo iz domače hiše mn .ie govoril So- čin tajnik in stanovski tovariš Urbančič Alojzij. Zaslužnemu naprednemu borcu časten spomin, a uglednim sinovom in hčerki is¬ kreno sožalje! t ANTONIJA S TOKOVA Maribor, novembra 1939. — Pred kratkim smo se za vedno poslovili od na¬ še nepozabne ge Antonije Štokove. trgov¬ ke v Kamnic’ ki je tragično preminula. Ko se je peljala z avtomobilom, ie pokoj¬ nica padla iz avta in se smrtno ponesre¬ čila. Zapušča dva nedoletna otroka in ža¬ lujočega soproga. Sožahe! t JOŽEFA UDOVIČ Maribor novembra. — Umrla je na¬ ša rojakinja ga. Jožefa Udovič, doma s Krasa. Naše iskrene sožalje! IN MEMORIAM ANTI JEKIČU New-York, 4 XI. — Pred dvije godi¬ ne umro je u Brooklynu (New-York) naš zemljak Ante Jekič iz Ježenja, prvi poslovodja tvornice keksa. U mirno vri¬ jeme služio je kao podoficir ratne mor¬ narice u Puli. a poslije prevrata kao kormilar trgovačkih i putničkih brodo- va, koji su plovili iz Trsta za Ameriku. Ostao je ovdje u New-Yorku. gdje je marljivim i ustrajnim radom došao do lijepog položaja, ali u najboljoj dobi života, u 43 godini. otela ga nemila smrt koja je nastupila uslijed raka. — Pokojni Jekič ostavio je udovicu Anu rod j. Dobrila iz Pazina 1 troje neobs- krbljene d ječe. Prigodom dvogodišnjice smrti sječa- mo se našeg Ante Jekiča u listu našeg starog kraja, jer vidimo da »Istra« odaje poštovanje svojim zemljacima, čije kosti ne mogu da počivaju u ro- dnoj zemlji, našoj miloj Istri. A Ante Jekič je svojom čežnjom za Istrom za- služio da u »Istri« bude spomenut. Pa kad to nije bilo prigodom njegove smr¬ ti, sjeeamo ga se sada. ISTRA I ISTARSKI HRVATI Narodnopšsna črta — Napisao B. Breški (Svršetak) Ovu smo »narodopisna c rtu*, kako ju je autor nazvao našli medju starim papirima. Možda je to samo rukopis, a možda je — šlo je vjerojatnije — člančič bio negdje i odštampan, jer se poziva na prijašnje članke o Istri u » Obzoru«. Mora da je napisan negdje poslije 1883 godine, jer citira njemačku knjigu »Islrien«, koja je te godine štampana u Trstu. Iako za nas danas članak ne iz¬ nosi ništa nova, drag nam, je kao stara uspomena naših tadašnjih jav nih radnika, a i interesantan je u toliko, što iz njega iako dosta ne¬ točno razabiremo, kakvo je otprilike bilo tadašnje stanje u Istri. Glavne narodnosti su sada: hrvatska, slovenska i talijanska. Velim sada, ne samo s toga, što o sadašnjosti govorim, nego i stoga, što slovenska narodnost u Istri, na¬ rodnost novijeg vremena. Dr. Simony, zna meniti geograf, profesor na bečkom sveuči listu nit sad za n.ju ne zna. Stalno je, da se je nekad od Kastva ravno pram sjeveru no samo do granice izmedju Istre i Kranj¬ ske — što je i danas — nego ča do Bistrice sve hrvatski govorilo. U samoj koparskoj okolici i danas ima zato dokaza. Tako je bivalo, što če biti mogli bi po prirodnim zakonima pogoditi, ali zašto pretieati bo¬ dočnost? . . Sada stanuju u Istri Hrvati, blovenci i Talijani. Gradjani su večinom Talija ni, a Hrvati i Slovenci po cijeloj Istri tako, da se može Istra po jeziku puka razdijeliti na hrvatsku i slovensku. Kao granica medju njimi može se odredit rijeka Dragonja, pak ravna črta, potegnuta od izvora njezina preko tako zvanoga »čičskoga zemljišta«, izmedju Novoga grada (Castelnuovo) i Li¬ pe tako, da se jedna polovica Čiča s Novim gradom k Slovencima broji, a druga s Li- pom k Hrvatima. Bolje bi doista bilo, kad nebi trebalo te granice činiti, bolje bi da se svi jednim imenom krstimo, da se tim lak : še zajedničkom neprijatelju suprotstavlja- mo, ali ipak to nije toliko zlo: raznima okolnostima postali su od Hrvata Slovenci, mogu tim okolnostima i od Slovenaca Hr¬ vati postati. Brača su to u svemu skoro iednaka, malo se razlikuiuča. Križek u svojoj statistici carstva austrij- skoga veli, da ima u tako zvanom austrij- skom primorju 151.000 Hrvata-Srba. Izraču- nao je to uslijed brojenja 1857, kad se je i po narodnosti brojilo, dočim se je to za posljednjih brojenja propustilo. »Hrvato-Sr- ba« ne mora se tako uzeti, kao da bi u Istri i Srba bilo. On uopee uzimlje da su Hrvati i Srbi jedno te isto. te svigdje i gdje su sa¬ mo Hrvati i gdje su samo Srbi, veli Hrvato- Srbi. Valjano bi rekli da ima u Primorju 151.000 Hrvata. Buduč pak niti u grofov stvu Gorici niti u slobodnom gradu Trstu — osim nekoliko trgovaca — Hrvata nema, to Hrvati u P rimorju spadaju svi u to jest u Istri ima preko 150.000 Hrvata, Odbijemo li te od 255.000 Stanovnika u Istri — broj je narasao od 1857—1869 za preko 20.000 — dobijemo 105.000 Talijana i Slo¬ venaca. Koliko je jednih koliko drugih, ne nahodimo dokazano nigdje nit česa bi se držao. Valja iči u ustmenu preda ju, a da ne pogriješimo ili da se ne varamo, budimo prijazniji Talijanom nego li nam. Docim sam često čuo, da ima Talijana u Istri 50 hiljada, a i čitao to u predšastnicih »Obzo- rovih«, — uzmimo da ih ima čak i 70.000 kako to »Naša Sloga« od 1. lipnja 1874 na vodi,^ — to imamo 35.00 Slovenaca. Odbij¬ mo Slovence, odbijemo Talijane, oko kojib oni stanuju to jest Stanovnike Kopra, Pira na i nekojih manjih mjesta, po prilici 20 hiljada, to dobijemo u hrvatskom dijelu razmjer Talijana napram Hrvatima kao 50:150, kao 5:15, kao 1:3. Drugim riječima: Talijana ima jedna četvrtina, a Hrvata tri četvrtine. A kako te tri četvrtine, kako ta četvr¬ tina. kao Istran uopče živi? kakva mu je zemlja? Potražimo li odgovor na to pitanje u ka- kovoj knjiži, to če on za stalno glasiti: »Istran siromašno živi, zemlja mu je siro mašna«, možda i s dodatkom da je najsi- romašnija pokrajina u carstvu. Bez dodatka svakako je odgovor pra- vedan, - Istra je siromašna, ali nije ona uvijek takova bila, siromaštvo joj nije dar naravi »Istra pokazuje nam se‘sada kao siromah.. ali siromašna odijela, kojima se odijeva, jesti ostanci dragoejene, sjajne op¬ rave. a njegovo pokučstvo sastoji se iz po- mrkle sjajnosti, koja pokazuje nekadanje blagostanje« kaže ponešto poetički ali isti- nito neimenovani pisac knjižice »Istrien Hist. geogr, und statistische Darstellung der Inseln« izašloj u Trstu godine 1883. Tomu su nam živi svjedoci velike ali razsahle bačve i zapušteni t o š i u istarskim klije tima. A kad je jednom tako bilo, znači da joj nije siromaštvo dar naravi, i da bi se moglo i odstraniti. U njoj se proizvodi mnogo soli u raz¬ nim Solanama, u izravnanim prostorijama kamo se more napušta, da sunčanom topli - nom voda ishlapi, največe oko Kopra i Pi¬ rana, u kojem se godimice 600.000 centa so li izvadja. U Labinu i Krapanskim dolcima. nedaleko ušča Rase. izvadja se na godinu četvrt miljuna centa smedjega kamenega ugljevlja. Na raznim mjestima ima veoma dobra kamena za gradnju, koji je poznat pod imenom »mramor istarski«. Zemlja rodi pšenicom. kukuruzom i po¬ nešto hajdom. krumpira ima veoma malo jer ga u sredo joj i zapadnoj Istri veoma malo sade, zate ga je rim više u istočnoj strani gdje i uspijeva. Izmedju ostalih plo¬ dova vrijedno je nanomenuti kostanj, smo¬ kve, bodeme, i što je glavno: mirisno ulje i slatko črno vino, kojima bi, kad bi kako valja uspijevali, mogla Istra sve svoje po¬ trebe pokriti i prilično udobno živjeti Ime šume zaslužuje Učka i šuma Moto vunska. Ponekud ima šumica, koje se svake pete, šeste godine sijeku Pokrajina ima ma lo goveda, a koja su. slabašna su. Konje zamjenjuju osli dapače u nekojim opčinama sami ljudi, tako. da koli ono, što je potreb¬ no zemlji da rodi, toli ono. što je zemlja dala, ljudi sve na svojim plečima _ iznosu Mnogo ima ovaea, koje se zadovoljavaju 1 sa slabijom pasom ili se hrane vecinom ku- šom (salvia) koji im je veoma dobra hra na. Peradi j to piliea i puriča goje mnogo za Učkom i trguiu s njima u raznim grado- vima Buba bi se moglo više gojiti, nego se goji Urednik- EKNKeS'1 RADETU). - Odgovorni urednik: IVAN STAK1. ivonlmfrova ni t« Ul kal _ Vlasnls e-iavar ~ ~--------—— .Istra, izlazt «vako» t.iedna u petak _ Broj cekovnog računa 88.789. - Pretplata za ctjeln godinu 48 d., za pola god°M^2 V™”,* Masa ™kova ni tv *»» •* Broj teletona 67-80 godinu — Ogla«! «e računaju po ejentku. —llsak: Jugoslovenska Sta m pa Magreb. Masarvkova ni Dr 48a — e r tf£ 0 Q ' za ,n °z e msrvo dvostrnko. za Ameriko i dolara na Bukopisi se ne vraCaJu. uskaru odgovara: Rudolt eo la n o vic. Magreb, Ulca or. 131