KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 72 (2) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 juna 1933. PATENTNI SPIS BR. 10069 Colfs Patent Fire Arms Manufacturing Co., Hartford, U. S. A. Pobolšanja na automatskom vatrenom oružju. Prijava od 9 marta 1931. Važi od 1 oktobra 1932. Ovaj se pronalazak odnosi na automatsko vatreno oružje one vrste, kod koga se redenik može poprečno unositi bilo sa desne na levu ili sa leve na desnu stranu, i kod koga se jedan metak vadi iz redenika i vodi u položaj paljenja za vreme vračanja zatvarača. Glavni je cilj ovog pronalaska da pruži poboljšana srestva, pomoću kojih se pravac dovođenja metaka, može menjati jedino preuređenjem delova oružja, a bez u-potrebe dopunskih delova ili delova za za-menu. Sa tom svrhom kao i drugima, koje će biti opisane, automatsko vatreno oružje, koje ima poprečan kanal za dovod metaka, kroz koji se metci uvode u jednom od dva pravca, i koji ima zatvarač koji se vra' ća usled trzaja, odlikuje se po ovom pronalasku, time što zatvarač ima dve neravne putanje, koje su istovremeno izloženi saradnji sa jednim članom, kome je zadatak da dovodi metkove kroz pomenuti kanal. Pomenuti član vata se sa jednom od tih putanja u cilju dovoda metaka kroz kanal u jednom pravcu kao i sa drugom u cilju dovoda metaka kroz taj kanal u drugom pravcu. Gore pomenuti član može na pr. biti poluga člankasto< utvrđena za sanduk oružja, i koja se hvata na jednom kraju sa jednom od tih putanja, a nai drugom kraju sa dovodnim mehanizmom. y cilju izvlačenja metaka iz redenika, koji je uveden kroz dovodni kanal sa leve na desn 1 stranu ili sa desne na levu, može se izviakač člankasto utvrditi za zatvarač i podesiti da hvata prvi metak redenika i izvlači ga kada se zatvarač i izviakač krenu nazad usled trzaja. Mogu biti predviđena i srestva za kretanje izvlekača oko njegovog zgloba za vreme trzaja zatvorača u ciiju dovoda metka u položaj, koji je u i-stoj liniji sa ležištem metka u cevi. Prema daljoj odlici pronalaska takav izviekač je udešen da se čankasto utvrdi za zatvorač u jednom položaju pa bio na koji provod dovoda metkova. Isti zatvarač ima jedan e-lemenat, koji služi da zadržava metak u pravilnom odnosu prema izvlekaču i da izbacuje prethodnu čauru, pri čem je on postavljen tako, da može prekretati svoj dej-stvujući deo bilo u položaj desno ili levo od metka, prema tome kako to iziskuje pravac redenika. Da bi se pronalazak bolje razumeo i lako izveo u delo! priloženi su nacrti, koji pokazuju jedan način izvođenja pronalaska. Sl. 1 je vertikalni uzdužni presek kroz jednu mašinsku pušku po pronalasku. SI. 2 je delimičan uzdužni vertikalni presek oružja po pronalasku. SI. 3 je delimičan, horizontalni izgled. SI. 4 je izgled isti kao u si. 3, izuzev što su zvesni delovi dovodnog mehanizma u drugim položajima SI. 5 je poprečni presek uzet po liniji 5— 5 iz si. 3. SI. 6 je poprečni presek uzet po liniji 6— 6 iz si. 4. SI. 7 je detaljan horizontalni izgled zatvarača. SI. 8 ie izgled isti kao i izgled u si. 7 Din. 30. izuzev što su ovde izvesni delovi u drugim položajima. SI. 9 je prednji izgled zatvarača. SI. 10 je izgled izviakača sa desne strane. SI. 11 odozgo i si. 12 spreda, pri čem je si. 12 delimično u preseku po iiniji 12—-12 iz si. 10. SI. 13 i 14 su prednji odnosno zadnji izgledi zadržavajućeg i izbacujućeg elementa na izviekaču. SI. 15 je perspektivni izgled šipa (osovine) na kojoj je namaknut zadržavajući i izbacujući elemenat. SI. 16 je uvećani, poprečni presek, isti kao u si. 12, izuzev što su zadržavajući i izbacujući elemenat i drugi delovi pokazani u njhovim tačnim položajima. SI. 17 je izgled kao u si. 16, izuzev što je ovde zadržavajući i izbacivajući elemenat kao i delovi u vezi sa njime u položaju o-brnutom onom, koji je pokazan u si. 16. Mašinska puška, kakva je pokazana u nacrtu, ima sanduk 1 za zatvarač, koji sanduk sadrži zatvarač i koji ima četvrtast oblik; zatim ima dve bočne ploče 2,2 koje su napred vezane prstenom 3. Zadnji đeo dna sanduka zatvoren je poprečnom pločom 4, a zadnji deo gornjeg dela sanduka zatvoren je pločom 5. Ispred ploče 5 predviđen je poklopac 6, koji je člankasto u-tvrđen kod 7 tako, da se može okretati na gore, da bi se videli delovi u sanduku. Sanduk je zatvoren pozadi pomoću ploče 8, koja se vertikalno pomera u žljebovima (koji nisu pokazani), koji 'su načinjeni u obema bočnim pločama. Ploča 8 drži se na mestu poni''ću ručno pokretanog jezička 9, i nosi odbojni mehanizam, koji je kao celina pokazan sa oznakom 10. Na prednjem delu iz sanduka ispada cev 11, koja se usled trzaja pri pucnju pomera nazad do izvesne određene granice. Cev se pruža kroz otvor 12 ležišta u prstenu 3, a njeno drugo ležište nalazi se kod ili u blizini prednjeg kraja omotača 13 cevi, koja nosi flanša 14 načinjena na prstenu 3. Sa cevi 11 vezan je, na zadnjem delu, produžetak cevi 15, koji se pomera zajedno sa cevi, i koji ima dva iscelo načinjena bočna člana, koji su pozadi spojeni izdubljenim ukrsnim članom 15a. Na produžetku cevi — u cilju uzdužnog pomeranja — postavljen je zatvarač 16 koji se pomera nezavisno od produžetka cevi, a koji na svojim suprotnim stranama ima uzdužne jezičke 16a, koji su udešeni da ulaze u uzdužne žljebove, načinjene u bočnim članovima produžetka cevi. Reakci" ona opruga 17 ulazi u uzdužni otvor 18 u zatvaraču i ista teži, da zatvarač drži u njegovom prednjem položaju. Pri trzaju ova opruga se sabija i teži da odmah vrati zatvarač u pravcu prema napred. U zadnjem delu sanduka postavljen je kočionj okvir 19, koji ima dva bočna člana, koji leže blizu uz bočne zidove 2 sanduka. Odmah ispred kočionog okvira 19 naiazi se poprečni blok 20, koji je utvrđen za dno 4. Kada se delovi nalaze u svojim prednjim položajima, na pr. u sl. 1, zatvarač je ukačen za produžetak cevi pomoću kočionog šipa 21, koji se vertikalno pomera u udubljenju poprečnog dela 15a produžetka cevi i ulazi u urez zatvarača. Ko-čioni šip 21 stoji u svom gornjem koče-ćem položaju ponr ću poprečnog bloka '20, ali kada se produžetak cevi i zatvarač krenu u nazad, onda se kočioni šip kreće na niže pomoću nepravilnih površina 22, koje su načinjene na prednjim krajevima kočionog okvira 19. Ovo omogućava zatvaraču da se kreće u nazad nezavisno od produžetka cevi. Kada se delovi vrate u svoje prednje položaje kočioni šip 21 se opet vraća u kočioni položaj pomoću nepravilnih površina 23 na bloku 20. Na kočionom okviru 19 je poprečno u-tvrđena poluga i'i ubrzavač (akcelerator) 24, koji ima jednu, napred strčeću ispupče-nu površinu, koju hvata zadnja površina cevnog produžetka. Kada se cevni produžetak krene nazad usled trzaja, onda se oslobađa zatvarač na gore opisani način i ubrzavač 24 se okreće oko svoga zgloba u smislu obrnutom skazaijki na satu usled hvatanja sa produžetkom cevi. Pri ovom zaokretanju ubrzavača 24 njegov gornji kraj ulazi u udubljenje 25x u zatvaraču i usled hvatanja sa površinom 25 istog potpomaže ili ubrzava vraćanje zatvarača dej-stvujući time kao organ za prenos energije sa relativno teškog cevnog produžetka i cevi na lakši zatvarač. Mehanizam za paljenje nije detaljno pokazan, pošto on ne sačinjava deo ovog pronalaska. Paljenje se vrši pomoću obarače 26, koja dejstvuje pomoću poluge 27. Poprečno kroz pušku ide, i to u blizini prednjeg njenog dela, kanal 29 za dovod, u koji se može redenik uvesti bilo sa leve bilo sa desne strane. U produžetku poklopca 6 ispod kanala 29 utvrđen je dovodni pomerač 30, koji je udešen da se pomera poprečno. Ovaj pomerač 30 nosi šapu 31, koja hvata sa1 prednji metak iz redenika i tera ga u položaj pokazan u si. 5 ili 6. Pomerač 30 sa šapom 31 prekretljiv je tako, da mogu dovoditi redenik sa leva na desno kao u si. 5 ili sa desna na levo kao u sfl 6. Šapa 31 nosi u prvom redu produžetak 32, koji je udešen da se za istu utvrđuje na njenoj zadnjoj strani. Kada se pomerač i šapa prekrenu onda taj produžetak 32 se prenosi sa jedne strane na drugu tako, da je u oba slučaja na zadnjoj strani. Na bokovima puške nalaze se blokovi 33, koji su odmah ispod dovodnog kanala postavljeni i koji služe kao zadnji deiovi istog. Šipcvi 34, pružaju se uzdužno kroz otvore u tim blokovima. Na jednom od o-vih šipova utvrđena je šapa 35, koja hvata i drži metak u redeniku i sprečava njegovo vraćanje. Ako se redenik dovodi sa desno na levo, kao u si. 5, onda se šapa nalazi ievo, ako se redenik dovodi sa desne strane na levu, kao u si. 6, onda je šapa smeštena desno. Za ograničenje kretanja prednjeg metka redenika predviđeni su podesni zapirači 36 i 37 koji se drže pomoću jednog od šipova. Ako ,se dovod redenika vrši sa leva na desno, onda se zapirači postavljaju na desnu stranu a kada se uvlači sa desna na levo, onda su zapirači na ievoj strani. Za pogon pomerača 30 predviđena je dovodna poluga 38, koja je člankasto utvrđena na dugmetu 39, koje visi sa poklopca 6. Pomerač 30' ima dva ureza 40, u koje (u jedan ili drugi) upada poluga 38, što zavisi od položaja pomerača. Na svom zad-njem kraju poluga 38 može da hvata nepravilne putanje na zatvaraču 16. Ove neravne putanje obično su načinjene pomoću žljebova u gornjoj površini zatvarača i u ovom slučaju poluga 38 je snabdevena sa visećim dugmetom 41, koje ulaze u žljebove. Po ovom pronalasku predviđene su dve suprotno nagnute, neravne putanje, koje se preklapaju ili seku međusobno, na gornjoj površini zatvarača. Jedna od tih putanja služi za dovod redenika sa leva na desno a druga za dovod sa desna na levo. Ove neravne putanje obično su obrazovane pomoću žljebova u gornjoj površini zatvarača i ta žljebasta konstrukcija biće sada detaljno opisana. Predviđena su dva žljeba 42 i 43, koji obrazuju delove neravnih putanja, koje su upotrebljene za dovod sa leva na desno, kao i dva žljeba 44 i 45, koji obrazuju žljebove za neravnu putanju za dovod sa desna na levo. Ove dve neravne putanje nagnute su suprotno jedna prema drugoj i one se^prvenstveno seku u svom srednjem položaju. Delovi neravnih putanja, koje su načinjene neposredno na zatvaraču nepotpune su, pošto su prekinute u blizini mesta preseka. Kao što je pokazano, zatvarač ima udubljenje 46 na mestu prese' ka. i više žljebova 42, 43, 44 i 45 se zatvaraju u tom uđubljenju. Udubljenje 46 je normalno ispunjeno ilj gotovo ispunjeno neravnim elementom 47, koji ima žljeb 48. Elemenat 47 zauzima bilo jedan ili drugi od dva položaja pokazan u si. 3 i 7 odnosno 4 i 8. Kada je eiemenat 47 u položaju iz si. 3 i 7, onda žljeb 48 vezuje dva žljeba 42 i 43 i time dopunjuje jednu neravnu putanju, ,a kada je taj elemenat u položaju po si. 4 i 8, onda žijeb 48 spaja dva žljeba 44 i 45, da bi dopunio drugu neravnu putanju. Udubljenje 46 ima cilindrične granične zidove i elemenat 47 je isto tako cilindričan. Elemenat 47 može oscilirati u jedan ili drugi položaj, prema potrebi, a da se ne ukloni sa zatvarača. Da bi se blok 47 mogao držati on je u prvom redu snabdeven šipkom 49, koja upada u jednu rupu zatvarača. Šipka 49 ima ureze 50 i 51 na suprotnim stranama, koji primaju kočeći šip 52. Kada ovaj šip uđe u urez 50, kao u si. 7, elemenat 47 je ukočen u jednom položaju a kada šip uđe u urez 51, kao u si 8, onda je elemenat 47 ukočen u drugom položaju. Člankasto je na zatvaraču u istom položaju pa bio ma koji pravac dovodnika met-kova na pr. na njegovoj ievoj strani, utvrđen izvlakač 28, koji ima dugme 53, koje upada u podesnu poprečnu rupu u zatvaraču. Na prednjem delu izvlekača nalazi se poprečno ispadajuća glava 54, koja ima zubac 55, koji strči na dole i koji ulazi u prstenasti žljeb na zadnjem delu metka (vidi si. 1). Izvfekač, preko zupca 55, služi za izvlačenje metka iz redenika i za nošenje istog nazad, kada se zatvarač vraća nazad usled trzaja. Poklope 6 nosi oprugu 56, koja dodiruje površinu 57 na gornjem delu glave. 54, kada se izvlekač po mera nazad. Polklopac 6 ima, tako isto, rebro 58, koje hvata površinu 59 na gornjem delu glave 54. Ovi organi 56 i 58 služe da skrenu izvlekač na dole oko njegove osovine, utvrđivanja, čime se i metak vodi na dole u vertikalni žljeb 60 načinjen u prednjem delu zatvarača. Glava 54, na svojoj Ievoj strani, nosi oprugom potiskivan klip 61, koji sarađuje sa pločom 62 na Ievoj strani sanduka. Čim se izvlekač krene nazad, klip 61 se potiskuje unutra pomoću zakošene površine 63 na ploči 62. Kada izvlekač dođe u svoj zadnji položaj onda se klip 61 vraća u svoj strče-ći položaj. Izvlekač se može, kada se nalazi u svom zadnjem položaju, spustiti u svoj najniži položaj usled inercije i teže, kao u si. 2, ali ako on ne dođe u pokazani položaj onda klip 61 hvata neravnu površinu 64 na ploči 62, da još više bi pomerio izvlekač na dole, kada se zatvarač kreće napred. Na taj način je izvlekač krenut na dole dovoljno daleko; da bi mogao dovesti metak u isti nivo sa ležištem 65 za metak na zadnjem delu cevi, u koje ga ležište uteruje zatvarač svojim kretanjem na- pred. Isto tako na levoj strani omota predvidena je neravna ploča 66, a neravna površina 67 na toj ploči hvata kiip 61 i gura izvlekač na gore u njegov početni položaj za vreme poslednjeg dela pomeranja u napred. Na taj način se izvlekač vrača u poiožaj pokazan u sl. 1, gde može hvatati drugi metak, koji je u međuvremenu doveden pomoću dovodnog mehanizma, u pravilan položaj. Da bi se metak mogao zadržati u pravilnom odnosu prema izvlekaču za vreme pomeranja istog pozadi i na dole, potrebno je predvideti zadržavajući elemenat, koji deiimično obuhvata metak i koji sa-rađuje sa prorezom 60 u prednjem kraju zatvarača, u cilju ispadanja metka iz izvle-kača dejstvom teže. Ovaj zadržavajući e-lemenat pokazan je oznakom 68, i napominjemo da dok izvlekač 16 uvek zauzima isti položaj na zatvaraču, zadržavajući elemenat mora iežati sa strane izvlekača 28, koja odgovara pravcu uvođenja redenika, tj. na desnoj strani ako je dodov sa leva na desno i obrnuto. Po pronalasku je predviđeno jedno oruđe pomoću koga se zadržavajući elemenat može postaviti na izvlekač 28, tako da njegov dejstvujući deo leži desno ili ievo od metka, prema dovodu redenika. Glava 54 ima poprečni prorez 69, koji je na dnu otvoren. Ovaj prorez stoji ispred zupca 55 i može primiti gornji poprečni deo zadržavajućeg elementa 68. Šip 70 ide uzdužno kroz poklapajuće se otvore u glavi izviekača 54 i kroz odgovarajući otvor u zadržavajućem elementu. Na taj način zadržavajući elemenat je postavljen samo za ograničeno kretanje u odnosu na izvlekač. Opruga 71, koja leži u udubljen ju 72 u giavj izvlekača služi za vođenje zadržavajućeg elementa u pravcu unutarnjeg kretanja, t. j. u pravcu čvršćeg držanja metka. Sa si. 16 vidi se, dai elemenat 68 služi za držanje metka u žljebu 60 u pravilnom odnosu prema zupcu 55 izvlekača. Bez elementa 68 metak bi ispao i zbog toga nj izvlekač ga ne bi sam mogao držati. Elemenat 68 ne služi samo da drži metak u pravilnom odnosu prema izviekaču već služi kao i izbacivač, da hvata prvi idući metak i da izbacuje isti na dole kroz prorez 60. Prazna čaura može ispasti u-sied teže ali ako ona ne ispadne tako, onda će ona nasigurno biti izbačena pomoću elementa 68, odprilike kpda se zatvarač nalazi u svom najzadnjem položaju, usled toga, što će se donji kraj elementa 68 dodirivati sa metkom ili čaurom i istu gurati na dole kroz prorez 60. Da bi se izbeglo svako moguće zaglavljivanje prazne čau-re, prednji kraj zatvarača je zakošen kod 73 i ta površina: ne sprečava samo zaglav-Ijivanje već isto tako pomaže izbacivanju te čaure. Kao što je već rečeno, elemenat 68 mora biti na strani metka, koja odgovara pravcu dovoda, i kada se metak može dovoditi i u jednom j u drugom pravcu, onda je potrebno predvideti i za prekreta-nje elementa 68. Jasno je, da se kod opisane konstrukcije elemenat 68 može ukloniti otstranjivanjem šipa 70. Istovremeno opruga 71 se može ukloniti. Delovi se onda sklapaju u obrnutom položaju, kao u si. 17, i šip 70 ulazi u iste otvore, kao i ranije, a opruga 71 ulazi u otvor 74 na levoj strani glave izbacivača. Za držanje šipa 70 predviđena je maia opruga 75, k: ja leži u žljebu 76 u zadržavajućem elementu i koja ulazi u urez 77 šipa 70. Ova opruga 75 se drži pomoću opruge 71, što je jasno pokazano u si. 16 i 17. Kada je blok 47 u položaju pokazanom u si. 7 i kada sa dugmetom 41 ušlim u neravnu putanju, koju obrazuju žljebovi 42, 48 i 43, onda se poluga 38 kreće u smislu suprotnom skazaijki na satu a kada se zatvarač kreće u nazad. Poluga 38 pome-ra pomerač 30 dovoljno daleko u levo, da bi šapa 31 mogia dohvatiti idući metak redenika, pri čem je, naravno u međuvremenu, prvi metak izvučen na opisan način pomoću izvlekača 28. Čim se zatvarač o-pet krene napred, poluga 38 se okreće u smislu skazaijki na satu, usled čega se pomerač 30 i šapa 31 kreću desno i pribii-žuju prednjem metku redenika, u položaj pokazan u si. 5. Ako se želi dovođenje metka sa desna na levo umesto obrnuto, onda se blok 47 stavlja u položaj pokazan u si. 8 i dugme 41 ulaze u neravnu putanju, koju obrazuju žljebovj 44, 48 i 45. Pomerač i delovi vezani sa njime prenose se u svoje obrnute položaje, kao u si. 6. Dejstvo dovodnog mehanizma je tačno kao i ono, koje je opisano, izuzev što su iskrenuti pravci kretanja. Pomerač 30 se u početku kreće sa leva na desno, tako da se po vraćanju metak dovodi sa desna na levo. Patentni zahtevi: 1. Automatsko vatreno oružje, koje ima poprečni kanal za dovod metaka, a kroz: koji se metkovi mogu dovoditi u jednom ili drugom rd dva pravca, kao i zatvarač, koji se kreće nazad usled trzanja, naznačeno time, što je zatvarač snabdeven dvema neravnim putanjama, koje se istovremeno izlažu uzajamnom dejstvu sa jednim članom, koji vrši dovod metaka kroz po-menuti kanal, što se ovaj član hvata sa jednom od tih neravnih putanja u cilju dovoda metaka u jednom pravcu kao i sa drugem putanjom u cilju dovoda metaka kroz kanal u drugom pravcu. 2. Automatsko vatreno oružje po zahte-vu 1, naznačeno time, što je član 38 na zglob vezan sa sandukom oružja i što se na jednom kraju hvata sa jednom od neravnih putanja (42, 43 i 44, 45), a na drugom se hvata sa mehanizmom za dovod metaka (29—37). 3. Automatsko vatreno oružje po za-htevu 1 ili 2, naznačeno time, što su po-menute neravne putanje (42, 43 i 44, 45) suprotno nagnute jedna prema drugoj i seku se ili preklapaju jedna drugu. '4. Automatsko vatreno oružje po za-htevu 1, 2 ili 3, naznačeno time, što je deo (48) sv ke putanje zajednički i za drugu neravnu putanju. 5. Automatsko vatreno oružje, po za-htevu 1 ili 2 ili 3 ili 4, naznačeno time, što svaka neravna putanja ma dva utvrđena dela (42, 43, odn. 44, 45) kao i pokretan deo (48) radi dopune bilo jedne ili druge putanje. 6. Automatsko vatreno oružje po zahte-vima 1—-5, naznačeno time, što su te neravne putanje žljebovi (42, 43 odn. 44, 45) koji su načinjeni u gornjoj površini zatvarača (15). 7. Automatsko vatreno oružje po zahte-vima 3, 4, 5 ili 6, naznačeno time, što je zajednički ili pokretni deo (48) neravnih putanja predviđen na jednom elementu ili bloku (47) koji je obrtno postavljen na zatvaraču (16) i koji se može čvrsto držati u jednom ili drugom određenom položaju. 8. Automatsko vatreno oružje, po za-htevu 3 i 7, naznačeno time, što se obrtna osa elementa (47) poklapa sa tačkom preseka neravnih putanja. 9. Automatsko vatreno oružje, koje ima cev (11) sa ležištem (65) za metak, zatvarač (16) uzdužno pomerljiv pri trzaju, u-ređaj (29—37) za dovod metaka iz redenika, sa leva na d^sno i obrnut''-, jedan iz-vlekač (28) utvrđen na zatvaraču (16) i koji hvata prednji metak iz redenika, da bi izvukao isti kada se zatvarač (16) i iz- vlekač (28) krenu nazad, i sredstva (56, 58) za okretanje izvlekača oko osovine za vreme trzaja zatvarača, da bi se metak doveo u isti nivo sa ležištem za metak u cevi (11) naznačeno time, što je izbacivač (28) utvrđen člankasto za zatvarač u istom položaju, pa bio ma koji pravac dovoda metaka, i što ima elemenat (68) koji se može povratiti u nazad prema pravcu dovoda metkova za zadržavanje metka u pravilnom odnosu prema izbacivaču kao i za izbacivanje prethodne čaure. 10. Automatsko vatreno oružje, po za-htevu 8, naznačeno time, što se izbacivač (28) može pokretati na zatvaraču u istom položaju pa bio ma koji pravac dovoda metka i što hvata i prenosi jedan metak, za vreme svakog trzanja zatvarača (16), u takav položaj da metak stoji u istoj iiniji sa ležištem metka (65) u cevi, i što ima jedan elemenat koji se može povratiti u nazad prema pravcu dovoda metkova i koji služi da zadrži metak u pravilnom odnosu prema izbacivaču i da izbaci prethodnu čauru. 11. Automatsko vatreno oružje, po za-htevu 9 ili izbacivač po zahtevu 10, naznačeno time, što ima jedno, uzdužno postavljeno oruđe u blizini središta izvlekača za člankastu vezu zadržavajućeg izbacujućeg elementa (68) pri čem to oruđe (70) omogućava postavljanje elementa (68) u jednom ili drugom od dva položaja, tako da dejstvjujući deo elementa (68) stoji levo ili desno od metka, samo to iziskuje pravac dovoda, i što ima oprugu (71) za vođenje elementa pri kretanju u jednom ili drugom pravcu. 12. Automatsko vatreno oružje ili izbacivač po zahtevu 11, naznačeno time, što je opruga (71) smeštena na jednoj ili na drugoj strani šipa (70) u saglasnosti sa zadržavajućim ili izbacujućim elementom (68). 13. Automatsko vatreno oružje ili izbacivač po zahtevu 11 ili 12, naznačeno time, što se šlip (70) drži pomoću kočećeg elementa (75) koji ulazi u žljeb (76) na za-državajućem elementu (68) i koji se drži pomoću opruge (71), da bi se šip (70) održavao u svom položaju. ■ ■ ' ■ n ,3 14 13 Adpatentiraj10069* 41 \ 16s Fig. 3. 47, 34. \ —--------------------------r---------------“r-----------^ -■"-r “a --V^n -- ---- 1 ^ li1 33 35 iii v Pil)!: 40 ■- ^itUlfln E33 L Fig. 4. 16 \ 47> 6H 30 ; / \ rn /r- Ti r~ I 1 ! ; i L 1 1 Ti X 1| " I I' " 1 •rPT 1 fi j..________»— - =?’ 40 11 L" J C !i I n ji ' r n i tTJ' /i M 03 ♦_ i • 'i s 38 6 39 1 6—j 35 ; < V34 3 33 ) p2 52 47 50 45 ^ /6 44 5i 46 49 48 43 8. 47 525/45 ' /6 44 48 50 49 46 43 Fig. 6. Fig- 9. 43^ ,45 i'f« 49 I6a K rr-j 0 ri6° C '*'• • ■ • -i-—-»■♦>«>.1^»'*»■%[■»■< . , ■ ' & , .© h'"1® ; - ^ . '■ — '*• j - -. -«r * -m. - ..'V . k: t: ■ 9 , i !i /1 ■ • ■ d v ’ j i ■ S r:’ . ; !'Jl ■ ■ ■ ■ '■ i n^C:0v:/- . i v, d.i •\ •i 2 "vjcr , i K : M - -- ' - ■ - ■ ‘ '' '5.;' i [ \ i d ^ , r: j; 'd ii—L r TJ , ■ r . -Z. iAc.sl ■a , It ■ 77^ 70 Fig. 16 57 V/'T i m — -59 54 55 / 70 75 69 Fig 17