90 Dr. Marijan Derenjin f.
Dr. Marijan Derenčin f.
(Nekrolog.')
In rebus quibuscunque difficilioribus non est expectandum ut quis simul et serat et metat, sed praeparatione opus est, ut per gradus maturescat.
Bacon.
Pod večer osmoga veljače ove godine zaklopio je trudne svoje oči dr. Marijan Derenčin. Desetoga veljače predasmo materi zemlji, zemlji hrvatskoj, jednoga od njezinih najboljih, najnada-
') Ta krasni nekrolog, ki ga je v „Mjesečniku" priobčil njega urednik vseučiliški profesor dr. J, Šilo vi č, ne priobčujemo samo radi tega, da se tudi v našem listu počasti spomin hrvatskega velmoža, nego tudi zato, ker naše čitatelje seznanja z odličnim delom hrvatskega zakonodavstva ter pravnega slovstva. Uredn.
Dr. Marijan Derenčin f-
renijih, najmarljivijih, najsvestranijih i najproduktivnijih sinova. Rodjen na žarkom jugu domovine naše u doba talijanske borbe za ujedinjenje, zadojen velikom kulturom romanskih naroda, a prožet vručom ljubavlju spram svoje hrvatske grude, bacio se je u ranoj mladosti na intenzivni rad, da narod svoj kulturno pridigne. Videči, da je polje avtonomnega zakonodavstva i hrvatske pravne znanosti posve neizravna njiva, a poznavajuči u tančine savremenu pravnu knjigu i zakonodavstvo kulturnih naroda, promatrajučim uz to kritičkim okom prilike i potrebe naroda svoga, brzo je uvidio, da mu je ovdje miesto, da če na tom polju najviše koristiti domovini svojoj, jer je za to spreman i po svom zvanju i po svom zanimanju, i jer na tom polju do onda tako reči nista učinjeno nije bilo.
Pokojnikov veliki duh, svestrana kultura i južnjački tem-peramenat, osobito ovaj potonji, ne dopuštaše mu, da se ograniči na ova dva polja, več ga potisnuše i na polje političko i publi-cističko, dapače i beletrističko.
Ja ču se u ovim redcima ograničiti, da u kratkim črtama prikažem pokojnikov znanstven, zakonodaven i forenzičan rad, u jednu ruku za to, jer držim, da je tuj stvorio djela nepro-lazne svriednosti, a u drugu ruku za to, jer je naš list posvečen njegovanju prava i pravne znanosti.
Pokojnik rodio se je 24. rujna 1836 na Rieci od otca Pavla iz Moščenica u Istri i majke Julijane Milic, porieklom Kastavke. Otac mu se bavio trgovinom. Gimnaziju je svršio na Rieci godine 1854, a pravoslovne nauke u Beču, gdje je 26. lipnja 1860 postao doktorom. Vrativši se na Rieku, bio je neko vrieme odvjetničkim perovodjom kod uglednog odvjetnika Faustina Suppea, a kad je godine 1861 s nova ustrojena riečka županija, bio je izabran županijskim podbilježnikom. Več godine 1863 dobio je javno bilježničtvo na Rieci što je pridržao sve do godine 1873 i pravo odvjetovanja.
Po smrti šefa pravosudja dra. Gostiše postavi ga ban Mažuranič za njegova nasljednika te je imenovan odjelnim predstojnikom 20. siečnja 1876. U ovom je svojstvu služio sve do 9. travnja 1883, kada je umirivljen, a onda je opet postao odvjetnikom u Zagrebu.
92 Dr. Marijan Derenčin f.
Godine 1865. bio je prvi put biran u hrvatski sabor, gje je, prem vrlo mlad, brzo došao u prve redove parlamentarca, te je bio izvjestiteljem svih važnijih zakonskih osnova, koje zasjecaju u pravosudnu i administrativnu struku.
Godine 1874. podnjela je vlada saboru dvie osnove zakona, jednu o mjestnih sudovih, a drugu o bagatelnem postupku pred kotarskimi sudovi. Po vladinoj osnovi imali su mjestni sudovi biti u strogom smislu rieči mirovni sudovi, zvani, da se pred njima nagode sklepaju, a nadležni riešiti predložene im priepore samo poput obraničkih sudiva, to jest, ako bi se stranke nji-hovoj odluci neprizivno podvrgle. Ova vladina osnova lišila je mjestne sudove nadležnosti, koju su imali po ministarskoj naredbi od 26. svibnja 1860.
Derenčin je kao izvjestitelj saborskog odbora svojim pro-nicavim okom, a znajuči, kako djeluju mirovni sudovi u Francuskoj, gdje im je koljevka, odmah uvidio, da bi uvedenje mirovnih sudova kod nas uzrokovalo narodu mnogo suvišna troška i dangube, a kotarske sudove obteretilo tolikom poslom, da ga ne bi bili kadri svladati. Evo kako krasno opravdava svoj navod u tom pogledu (Tumač zakonu od 3. listopada 1876. o postupku u pravnih poslovih manje vriednosti, str. 6. i si.): »Razsudjujuči dojakošnje djelovanje mjestnih sudova, saborski odbor držao je, da nisu pokazali, da su nesposobni živiti, več potrebu, da se shodnije urede, pa i javno mnienje izreklo se odvažno proti stegnuču njihove kompetencije.
Po mnienju saborskoga odbora, narav prepora, koji se razpravljaju pred mjestnimi sudovi, na treba toliko pravničkoga znanja, koliko poznavanje lokalnih okolnosti in običaja. Prepori ove vrsti izviru iz stereotipnih odnošaja i mogu se mirnim dušom prepustiti razsudi mjestnih sudova tim laglje, što i sam odbor dopusta proti presudam mjestnih sudova priziv na redovite sudove. Konačno je odbor naglasio, da je zadača zakonodavstvu nadovezati na postoječe uredbe, izpraviti im mane, i samo iz neodoljivih razloga odstraniti institucije narodu omiljene več s toga, što im u njegovoj prošastnosti ima traga.«
Po nalogu pravosudnog odbora izradio je Derenčin osnovu zakona, koja je obuhvačala ustroj mjestnih sudova, postupak pred njima kao i postupak bagatelni. Ova je osnova na zahtjev
Dr. Marijan Derenčin f. 93
vlade u nekoliko modificirana, i osnova zakona o ustrojstvu mjestnih sudova i postupku pred njima rastavljena od osnove zakona o postupku bagatelnom. Obje su osnove po saboru prihvačene in nakon previšnje sankcije postale zakonima od 3. listopada 1876.
Kako je Derenčin dobro promatrao narav mjestnih sudova i shvatio realne potrebe i nazore našega naroda, najbolji je dokaz tako blagotvorno djelovanje mjestnih sudova, da im je zakonodavac zakonom od 14. svibnja 1907. proširio nadležnost u gradovima do 200 kruna, a u seoskim občinama do 120 kruna.
Ovim svojim prvim radom na zakonodavnim polju svratio je Derenčin na sebe pozornost bana Mažuraniča, koji je uvidio, da bi on bijo najsposobniji za važno mjesto predstojnika pravosudnog odjela. 1 ban Mažuranič se nije prevario.
Kao predstojnik pravosudnog odjela kr. zem. vlade stao je pro-vadjati zakon od 16. rujna 1876. u sastavljanju gruntovnih uložaka i proveo ja oba gornja zakona o mjestnim sudovima i o postupku bagatelnom ali maličnom. Još su važni zakoni na polju gradjan-skog prava, stvoreni za njegova predstojnikovanja: zakon od 26. studena 1876. o izvlastbi nekretnina u gradu Zagrebu i zakon od 17. prosinca 1876. o preinaci nekih ustanova gradjan-skoga parbenoga postupnika (ovršna novela).
Mnogo je zamašniji zakonodavni rad Derenčinov na polju kaznenoga prava. Tuj je stvorio dva djela, kojima je si postavio u našem narodu za sva vremena monumentum aere perenius, a to su: ovršenje kazni slobode po progresivnim ili irskom sustavu i osnova kaznenog zakona.
Kada dr. "Marijan Derenčin ne-bi bio nista' drugo učinio, nego ovo dvoje, več bi tirne bio došao u prvi red zaslužnih hrvatskih muževa.
Znajuči, da je vjedno istinita ona Aristotelova žvi>pwr:o; ooTst "((7)ov -QliTri/.6v, da prema tome čovjek ne može bez trajne štete za svoje duševno i tjelesno zdravlje podnjeti duže osamljenje kod kazni slobode, da se dakle sustav podpunog izoliranja kod kazni slobode protivi naravi čovjeka, shvatio je, da najbolje odgovara naravi čovjeka u obče, a našeg čovjeka napose progresivni ili irski sustav, koji počima na osamljenjem, iz kojega se dolazi u
94 Književno poročilo.
skupni zatvor, a onda u slučaju dobrog vladanja u posredni zavod, te konečno na uvjetni dopust. Bistro Derenčinovo oko vidilo je, da je ovaj sustav ne samo najprikladniji nego i naj-jeftiniji i da najbolje odgovara zanimanju našega naroda, koji je pretežno ratar, jer se kod ovog sustava dade uspješno ovršenje kazni provesti tako, da se kaznenci bave poljedelstvom, marvogojstvom, i konjogojstvom i tako priuče na intenzivan gospodarski rad.
Da se u početku taj sustav valjano provede, pozvao je u Hrvatsku stručnjaka svjetskog glasa dra. Emila Tauffera, koji je progresivni sustav več do onda i perom i praktičnom provedbom u Ugarskoj uspješno zastupao.
1 doista je ovaj sustav kod nas u samostalnim kaznio-nama, napose u kaznioni u Mitrovici, uspješno proveden, jer je mitrovačka kazniona danas u pravom smislu rieči agrikolna kolonija. Podpunoj provedbi njegovoj manjka samo još osamljenje kaznenika po noči i za vrieme odmora.
Taj je sustav kod nas tako valjano proveden, da ga dolaze u Mitrovicu proučavati ne samo naša brača sa iztoka Srbi i Bugari, več i stručnjaci iz dalekog svieta. Tako su bili poslani ovamo medju ostalima da ga proučavaju, državni odvjetnik dr. Langer iz Pruske i privatni docenat na sveučilištu u Odesi Pavao Aleksandrovič Mihajlov.
(Konec prihodnjič.)