Poštarina placena a gotovom God. X. Broj 49. (J Zagrebu, 9. decembra 1938. Pojedini broj Din 1.- Uredništvc i uprava ZAGREB, MASARAKOVA 28a Telefon 67-80 Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA. Erjavčeva 4a »Pravo nije materija, koja se može dijeliti na fragmente. Rada se ono u riješavanju narodnosnog pitanja že- lielo i želi postiči za sebe i za svoje prijatelje, onda se mora dozvoliti njegova primjena i protiv samoga sebe i protiv svojih prijatelja«. Neville Chamberlain. GLASIlO SAVIZA J UGOSLOVENSK1H EMiCRANATA U JULIJSKE KRAJINE Tunis! Korzika! Ojvo|a fcfc I Telegraf o di Livorno:„Ciljevi Italije idts za tim da ti svojim gro&leama obuhvati sve zemlje as kojima živi narod koji govori talljanskim jezikom'’ Sueskog kanala, kao i u upravi željeznice Džbuti—Adis Abeba. Osim toga če se barem privremeno riješiti stari spor oko Talij ana u Tunisu. Mi smo več u par na vrata pisali na ovom mjestu o važno¬ sti Tunisa za Italiji! i s time u vezi smo iznijeli neke uzroke koji su rukovodili Italiju da proglasi Libiju dijelom mate¬ re zemlje. Ali pozivanje na pravo samoodredje- nja u Tunisu bilo s talijanske, bilo s francuske strane, znači princip sa- moodrerljenja izvrnuti naglavce, jer u Tunisu sačinjavaju Francuzi i Ta- lijani zajedno tek jednu dvadeset i pctinu stanovništva. Kako je poenato, Francuska je zaposjela Tunis 1881. nakon niza incidenata. Več tada je tamo bilo 20.000 talijanskih ko¬ lonista i Italija je tek 1896 priznala fran- cuski protektorat, dobivši posebnim ugo¬ vorom pravo za svoje državljane, da za- drže talijansko državljanstvo u Tunisu. Turska se formalno odrekla svojeg vr- hovništva tek 1920. a slijedečih godina doiazilo je takodjer do razilaženja izme- dju Francuske i Italije obzirom na tra¬ janje privilegija za talijanske naseljeni- ke. Do sporazuma došlo je u rimskom ugovoru koji je 7. I. 1935 podpisao s Mussolinijem Laval i po kome je po- godnost zadržanja talijanskog državljan¬ stva prodjuljena do 1965. Zbog spora u vezi s talijanskim ratom protiv Abesini- je i sankcija kojima se pridružila Fran¬ cuska kao član Lige Naroda, odredbe rimskog ugovora nisu stopila na snagu. (Francuzi su tek 1930 godine po prvi put postigli malo prevagu nad Talij anima, a po statistici od 1936 ima tamo 108.000 francuskih i 94.000 talijanskih državlja¬ na na 2,600.000 Stanovnika). Francuska bi sad htjela nadovezati gdje je preki- nuto i pristopiti sta vij an ju na snagu tih odredaba, no Italija traži više, ne ogra- ničujuči pitanje Talij ana u Tunisu više na njihovo državljanstvo več htijuči ga postaviti u etnografskom značenju, ma¬ nj e više po metodi, ko ju je Njemačka upotrebila prigodom zadobivanja sudet¬ skih krajeva. Francuska pak takav put odlučno odbija pozivaj uči se da se ne ra¬ di ni o kakvoj autohtonoj manjini več o naseljenicima u prvoj i drugoj generaci¬ ji, a osim toga odlučno i načelno odbija svaku teritorijalnu reviziju. Savo j a je pripala Francuskoj plebis¬ citom 1860 godine, dok je Korziku bio kupio Louis XIII od Genove, koja je bila u borbi s Korzikancima. Dok su Korzi- kanci Talijani, ali koji su Francuskoj dali velikih ljudi, medju njima i Napo¬ leona, u Savoji ni nema autohtonih Ta¬ lij ana, iako talijanska kraljevska kuča koju je ustanovio Umberto I Biancama- no Savojski (1003—1056) potječe iz Sa- voje koja je bila najprije kneževina, a kasni je sastavni dio Sardinskega kra¬ lj evstva do 1860. U departementu Alpes Marittimes u kojem se nalazi Nica na- brojeno je pred četrdesetak godina (1896) oko 50.000 Talijana na 265.000 Stanovnika tog departementa. Mi se medjutim, neeemo danas upu- štati u utvrdjivanje tko ima pravo — da li Italija ili Francuska, niti demo raz- matrati vezu izmedju Munchena, čeho- slovačke i talijanskih revindikacija, več želimo podvuči princip na osno- vu ko jih se danas u Italiji traži po- vratak Korzike i Savoje Italiji, a to su principi samoodredjenja naroda i princip nacionaliteta po kojemu se traži da zemlje koje u etnografskom pogledu sačinjavaju ejelinu budu i politički zajedno. —p. FRANCIJA IN NEMČIJA STA SE SPORAZUMELI Talijanski ministar vanjskih poslova i conte Ciano održao je 2 o. mj. na po- 1 sljednjoj sjednici parlamenta govor o vanj skoj politici u vezi s dogadjajima posli je Munchena. Za vrijeme njegova govora poslanici su počeli demonstrirati vičuči »Tunis—Korzika—Nica—Savo j a«. Te poklike je prihvatila masa pred par¬ lamentom vičuči u taktu to isto, a kada se poslije toga Mussolini pojavio na bal¬ konu palače Venezia i pozdravio bez ri- ječi uzdignutom rukom masa je po obi¬ čaju frenetično skandirala, ali ovog puta »Tu-ni-zi—Kor-zi-ka« itd. namjesto uobičajno du-ce. Drugog dana javila je »United Press« da je Giovanni Ansaldo u Cianovom li- j stu »Telegrafo di Livorno« objavio ko¬ mentar na Cianov govor u kojem veli da če se Italija opirati svima sredstvima eventualnim francuskim težnjama koje su uperene protiv talijanske ekspanzije. Kako se ovaj list nalazi u posjedu obite- lji Ciano, to se uzsima da Ansaldo sa svo- jii- komentarima ne samo ponavlja, ne¬ go i obrazlaže mišljenje grofa Ciana. Ansaldo izjavljuje, da če talij anska vla¬ da sa neustrašivom odlučnošču zastopati interese i ciljeve talij anskog naroda. An¬ saldo tumači te ciljeve na taj način, da Italija zahtjeva za sebe Korziku i Džibu- ti, Tunis i Savoju. U tom članku se iz¬ medju ostaloga veli: »Ciljevi Italije idu za tim da u svo¬ jim granicama obuhvati sve zemlje, u kojima živi narod koji govori tali¬ janskim jezikom. Nasuprot toj težnji stoje plutokratski in¬ teresi drugih zemalja, ali mi se nadamo, da če u duhu miinehenskog sporazuma ispraviti nepravde prošlosti i izvršiti ta¬ kodjer korekturu kolonij alnog posjeda. Ako u Evropi ima državnika, a ne politi- čara, onda de se ovo razum jeti a ako ne...« Te manifestacije u talij ansko j komori i komentar u taliianskoj štampi imale su ogroman odjek u Francuskoj. Francuska štampa, parlament i javnost odmah su reagirali a isto tako i stanovništvo onih krajeva koje Italija traži. A i u ostalo j svjetskoj štampi, naročita) engleskoj, isti- canje talijanskih revendikacija vrlo jako je odjeknulo. Engleski listovi, a čini se 1 politički krugovi. odlučno stoje na strani Francuske, ali več raspravljaju i moguč- nost pregovora. Tako je objavljeno da če Chamberlain i lord Halifax otiči u Rim kao što je to bilo predvidjeno oko dese- tog januara, a »Sunday Dispatche« jav¬ lja i talijanski listovi prenose bez ko- mentara, da če Italija prilikom Cham- berlainovog i Halifaxovog boravka u Ri¬ mu postaviti nekoliko zahtjeva. List na- braja o ve: 1. Italija če tražiti prepušta- nje otoka Majorce. — 2. Italija če tražiti, da bude i za nju osigurano mjesto u up¬ ravi Sueskog kanala; — 3. da se statut za Talijane nastanjene u Tunisu preure¬ di tako, da oni budu odijeljeni, a da pri tom ne dodje do mijenjanja področja; — 4. da se donese ustanova u korist Ita¬ lije u upravi željeznice Džibuti—Addis Abeba; — 5. da se Italiji prepusti luka Kartagena u Tunisu; i 6. priznanje ge¬ nerala Franca zaračenom stranom. Zanimljivi je i značajno pisanje tali¬ janskih listova. Svi listovi podvlače da su talijanske revendikacije u pogledu Korzike, Sa¬ voje, Nizze i Tunisa potpuno u skladu i duhu miinehenskog sporazuma, pa tako trščanski »Piccolo« podvlači da ove talijanske revindikaeije imaju nepo- bitan historijski karakter i da se zbog toga francuska vlada osjetila prisilje¬ nem, da poduzme diplomatsku interven- ciju, za koju nije imala opravdanih raz¬ loga, jer ovo nije prvi put da u talijan- skom parlamentu i na ulicama talijan¬ skih gradova dolazi do manifestacija, ko¬ je su prema mišljenju »Piccola« potpu¬ no u skladu s prirodnim razvojem i tež¬ njam talijanskig naroda. Francuski pri¬ govor, da Italija nije smjela u ovome momentu ootaknuti novi spor, koji može onemogučiti medjunarodnu saradnju, koja je bila inaugirirana na sastanku u Miinchenu, »Piccolo« kategorički odbija t naglašava. da talijanske revindikaeije nisu su- protne duhu miinchenskih odluka i da se obnova konstruktivne sarad- nje izmedju četiri velike sile može osigurati samo onda, ako se prema miinchenskim metodama isprave stare pogreške i tako uspostavi rav- noteža u pravima i potrebama. , posljednjim vijestima cini se da ce Italija dobiti neke koncesije u upravi V precej naglem tempu, kakor sedaj običajno dela mednarodna diploma¬ cija, je bila v torek dne 6. decembra pod¬ pisana izjava, ki je nekak sporazum med Nemčijo in Francijo, Ta izjava je precej slična angleško-nemškemu »večnemu« sporazumu, ki je svoj čas zbudil pri Francozih zaskrbljenost, skrb in občutek odžaganosti. Izjavo sta podpisala nemški zun. minister v. Ribbentrop in franc, zun. minister Georges Bonnet. Ribben¬ trop se je pripeljal v Pariz kar s 24 uradniki. Izjava obsega te-le točke: 1. Obe vladi sta prepričani, da so mi¬ roljubni odnošaji in odnošaji dobrega sosedstva bistveni temelji evropskega mi¬ ru in vzdraževali bosta takšne odnošaje med seboj. Zaradi velikega iredentističnega giba¬ nja, ki je zajel vse Ukrajince ki so v polj¬ ski državi, so Poljaki v velikem strahu. Vsako ukrajinsko gibanje s silo zatirajo in nekaj Ukrajincev so že ustrelili, ker so jih obtožili veleizdaje. Vprašanja in bojazni glede ukrajinskega ljudstva zavzemajo naj¬ več brig poljskim državnikom. A mesto da bi olajšali na kulturnem, gospodarskem in narodnostnem področju bedno stanje ukra¬ jinskega ljudstva se poljski državniki ome- jajejo le na izjave, kakor to spodaj vidimo, da bodo še naprej vodili dosedanjo politiko. V odgovoru na neko intervencijo v sej¬ mu glede ukrajinskega prebivalstva iz vzhodne Galicije, je Ostrovski v imenu vladnega nacionalnega tabora med drugim izjavil: »Branili bomo to pokrajino do zadnje kaplje krvi in do zadnjega diha proti vsem 2. Obe vladi ugotavljata, da med Francijo in Nemčijo ne obstoje nikaka nerešena ozemeljska vprašanja ter priz¬ navata mejo med obema državama za končno veljavno. Kar se tiče njunih odnošajev s tretji¬ mi državami, si pridržujeta rezerve. Na koncu je bil izdan še uradni komunike. Nemški d oplom ati so naglasili, da je s tem konec 400-letnega medsebojnega sovraštva. Francoski tisk posveča temu dogodku precej pažnje, dasi je zelo oku¬ piran z italijanskimi aspiracijami, a do¬ godka ne presoja s prevelikim optimiz¬ mom. Nemški tisk seveda pozdravlja prav prisrčno to pogodbo in 'pravi, da je te¬ melj za mir v Evropi. Angleški listi so objavili precej rezervirana poročila. sovražnikom, zunanjim in notarnjim, ker je naša sveta dolžnost, da branimo to sveto zemljo, ki pretstavlja eno najdragocenejših bogastev poljske države. Pot sodelovanja in skupnega boia je edino možna med nji¬ mi in nami«. Ukrajinci so tako na najboljši poti, da jih bodo Poljaki sproti »pacificirali«. Po časopisnih vesteh ie bilo že več interpelacij glede incidentov s strani Ukrajincev v polj¬ skem parlamentu. V interpelacijah navajajo številne incidente v Galiciji, tako da je na pr. poljska vojska naredila več izpadov. V dolinskem srezu (vojvodina stanislavska) so uničili konjeniški oddelki poljske vojske domove in čitalnice ukrajinskih organizacij ter izgnali prebivalstvo iz hiš. Poljski vo¬ jaki so nastopali proti Ukrajincem tudi z bajoneti. Voditelj ukrajinskih organizacij je bil pretepen in težko ranjen od poljskih vojakov. BRITANSKO P0LUSLUŽBEN0 SAGPČENJE 0 ZAUZIMANJU STAN0VIŠTA FRANCUSKE London, 7. dec. Reuter javlja: l) vezi s talijanskim revindikacijama, u pogledu na Tunis, Niču i Korziku britan¬ ski radio izdao je sinoč ovo saopčenje n a talijanskom, francuskom i njemač- kom jeziku: »Posljedica demonstracija u talijan- skom parlamentu bila je jednodušnost britanske štampe i britanskog javnog mnijenja, dajuči potporu francuskim protestima«. (AA> PROTUFRANCUSKE DEMONSTRACIJE U ITALIJI Pariz, 7 dec. Havas javlja: »Jour¬ nal« objavljuje vijesti svog izvjestitelja iz Rima o manifestacijama koje su se odigrale u Rimu. U vezi s tim kaže, da su talijanske oblasti na svima du- čanima i hotelima skinule naslove na francuskom jeziku. Izvjestitelj javlja, da če doči do novih demon¬ stracija protiv Francuske. i to kao revanche za francuske demon¬ stracije u Tunisu protiv Italije. (AA) Milano, 7. prosinca. Havas javlja: Sinoe je jedna grupa studenata došla pred fašistički dom i priredila manife¬ stacije kličuči: »Živio Tunis! živjela Korzika! živio Džibuti!« Redarstvo je bez incidenta razjurilo manifestante. (AA) NOVE DEMONSTRACIJE Rim, 7 dec. Študentske demon¬ stracije u Italiji, koje su jučer započele u Rimu, Milanu i Torinu, danas su se ponovile i poprimile mnogo sire dimen¬ zije. Povod ovim protufrancuskim de¬ monstracijama dali su kako talijanski li¬ stovi tvrde napadaji, koji su izvršeni na Talij ane u Tunisu i na talijanske konzu¬ late na Korzici i u Tunisu. Danas su študentske demonstracije cdržane u Rimu, Napulju i Firenci. Štu¬ denti su u Rimu manifestirali pred zgra- dom njemačkog poslanstva, a u Napulju pred tamošnjim njemačkim konzulatom. Registrirajuči ove demonstracije, talijan¬ ski listovi naglasu ju. da su študenti svu- da dostojanstveno istupali i da nije nig- dje došlo do kakovih težih incidenata. Doduše demonstranti su pokušavali da dodju pred zgradu francuskog poklisar- stva u Rimu, ali u torne ih je spriječila žandarmerija i vojska. Sve ulice koje vo¬ de prema palači Farnese u kojoj se na¬ lazi francusko poklisarstvo bile su bloki¬ rane od redarstva i vojske. Za vrijeme demonstracija u Rimu polupan je samo izlog na jednoj ljekarni zbog toga što se u izlogu nalazio jedan francuski natpt« NAGLA 0BUSTAVA NOVINSKIH NAPADAJA London, 7 dec. Prema izvještaju »Timesa« iz Rima iz talijanskih listova su iznenada isčezli agresivni članci o ta¬ lijanskim teritorijalnim zahtjevima. Svi članci jutrošnjih listova su vrlo suzdrž- ljivi i u napadnoj su opreci prema že- stokim napadajima zadnjih dana. >,Mes- saggero« se bavi samo francusko-talijan- skim paktom iz 1935. i navodi, da on ne može služiti kao baza budučim pregovo- rima, pošto ratifikacione liste pakta ni- jesu nikada bile izmijenjene. Gayda ko¬ ji se takodjer bavi samo francusko-nje- mačkom deklaracijom, kaže da če se od- govarajuči sporazum izmedju velesila vr¬ lo polako postiči, ali da če bez sumnje do toga doči uz predpostavku da Fran¬ cuska i Engleska pokažu jasne tendenci- je za suradnju i otvorenu volju za pod- našanje žrtava i ako budu htjele prizna¬ ti legitimne zahtjeve i opravdane intere¬ se Njemačke i Italije, kao i uz predpo¬ stavku da atmosfera u Evropi bude očiščena od one nepodnosive politike kri- vog prikazjvanja i intriga. Po mišljenju »Timesa« nenadana obustava novinskih napadaja znači, da je talijanska vlada svijesna či- njenice, da bi nastavak novinske kampanje mogao ssnetati putu Chamberlaina i Halifaxa u Rim dru¬ gega mjeseca. U dobro upučenim talijanskim krugovima se kaže, da priznanje prava zaračene stranke generalu Francu ovaj čas je od mno¬ go večeg značenja za Italiju, nego svi kolonijalni zahtjevi. Božična številka našega lista bo izšla kot običajno v povečanem obsegu. Zaradi tega pro¬ simo sodelavce, da bi nam poslali svoje prispevke najkasneje do 15 de¬ cembra. Prihodnji teden naš list ne bo izšel. Pollaki se Sofijo za Uk rajince STKANA 2 . »ISTRA« BROJ 49. APEL ZA NOVO SEMENIŠČE V TRSTU Trst, decembra 1938. Tržaški škof mgsr. Antonio Santin je izdal okrožnico v kateri naznanja verni¬ kom, da je bila njegova prva želja, ko je prišel v Trst, zgraditev semenišča, kajti najtežji problem je baš problem duhovni¬ škega naraščaja. To je obenem duševni in materijalni problem. V okrožnici nadalju¬ je: »Potrebno je, da se v našem ljudstvu razširi spoznanje tega vprašanja v nje¬ govih pravih mejah in svest odgovornosti, ki teži na vseh. Na semenišče ne sme mi¬ sliti samo škof (ki ne bi ničesar opravil sam) temveč škof, duhovništvo in verniki. Dolžnost vsakega in vseh je, ki imajo dar ',ere in ki razumejo potrebo, da se ne ugasne krščansko življenje v naši deželi. Vse težave, v katerih se nahaja škofija, izvirajo iz pomanjkanja duhovništva. Za¬ radi tega je treba vzpostaviti dovolj du¬ hovništva, ki bo moralno in intelektualno odgovarjalo potrebam sedanjega časa, ki bi bilo polno Gospodovega duha in brižno- sti za duše.« Škof je odredil, da morajo v prihodnjih treh mesecih v vseh župnijah ustanoviti organizacijo »Pro Seminario diocesano«, ki naj tudi deluje in mora biti brez vsa¬ kega razloga in motiva ustanovljena brez odlašanja. O božiču bo v seh cerkvah po¬ svečen en dan za zbiranje prispevkov (Giornata »Pro seminario«). Vsi milodari zbrani tega dne bodo namenjeni novemu semenišču. Vse delovanje duhovništva v mesecu decembru bo posvečeno organizi¬ ranju tega dne za semenišče. Znano je, da že dolgo let je precej občutljiva potreba po dušnih pastirjih posebno za kaplanije in vikarjate na deželi. Ne primanjkuje no¬ vih moči med tržaško mladino in istrskimi obalnimi mesti temveč primanjkuje denar¬ nih sredstev za šolanje revnih semeniščni- kov in le malo je podpor. Ze pred vojno je »Lega nazionale« da¬ jala štipendije revnim študentom, ki so se vpisali v nižje semenišče v Kopru- Vsi ti so, tako pravi tržaški »Piccolo« iz kate¬ rega posnemamo gornje vrstice, dajali naj¬ boljše sadove in so ji bili vedno zvesti. Oni so bili najzvestejši zagovorniki konci- lijacije med Cerkvijo in državo ter zago¬ vorniki lateranskega pakta I. 1929. Takih duhovnikov je treba, končuje članek in delovanje mgsr. Santina je zadosten dokaz, da bo novo semenišče zgrajeno v njegovem duhu. U!flii©2t Milijun tona ugljena godišnje — Rovovi 360 ispod morske površine — Rezerva od 30 miiijuna tona U jednom od posljednjih brojeva naše¬ ga lista objavio je Miho Krvavac feljton o novom rudarskom naselju Arsia (Raša) kod Labina. Sada su. prigodom dolaska ministra Cobolli-Olgli u Istru svi listovi u Julijsko; Krajmi donijeli opširne članke o industrializaciji Istre, a naročito o Kra- panjskorn rudniku i o novom naselju Arsia, Po trščanskom »Piccolu« i puljskom »Cor- riere istriano« uzimljemo neke podatke o proizvodnji u Krapanjskom rudniku i no- vom rudarskom naselju. Prošloga mjeseca je Raša (Arsia) do¬ segla več 10.000 Stanovnika. Naselje se ši¬ ri prema moru i kučice kao da rastu iz zemlje, kažu ti listovi. Ali još oko 3.000 rudara stanuje u udaljenim sehma, iako stan od dvije sobe i nuzprostorija zajedno s elektrikom i loženjem stoji 35 lira. U Raši, Labinu i okolnim seli tria odakle do- laze rudari kamionima, ima oko 8.500 rud¬ nika koji se u toku 24 sata mijenjaju u radu pod zemljom: Baš sada se postavljajo velike kupao- nice za rudare. Električna željeziiictt koja spaja rudarska okna, praonicu i luku ra- širili su i ta želieznica prevozi bez odmo¬ ra po 3.000 vagona ugljena dnevno. Pred deset godina — kaže »Piccolo« — bio je to još pust kraški kraj. Oko sto rudara kopalo je uglien z.a privatno poduzeče. Za vrijeme sankcija su rudarski inženjeri istražili labinski ugljen i utvrdili su da iako je slabije kvalitete ipak je dobar za industrijske svrhe. Ugljenokopno društvo su podržavili, pa je produkcija rapidno ra¬ sla. Godine 1925 su iskopali 164.000 tone ugljena, a lani več 870-000 tona. Računaju da če se ove godine popetj produkcija na milijun, a računa se da če druge godine porasti na milijun i pol tona. Područje koje se sada iskoriščuje zove se »Carlotta« po ženi vojvode prvašnjega vlasnika rudnika. Po tvrdnjama stručnjaka leži u labin- sfcoi okolici oko 30 miiijuna tona uglie- na. Sada če istražiti i ostalu Istru, jer se usta¬ novilo da velik dio Istre sadržava ugljena. Austrija je istarski ugljen tnalo tsko- rištavala. jer je intala mnogo boljega u izobilju. Za vrijeme Austrije je naidubij: rov dolazio tek na 16 inetara iznad mo,- ske površine, a sada kopaju več 360 ispod morske po¬ vršine i 600 metara pod površmom zemlje. Dužina rovova iznosi ukupno 160 kilometara, .. a pojedini dijelovi ispod Labina i Arsue su pravi mravinjaci. Sada se kopa nov rov zvan »Littorio«. Najmanji slojevi ugljena, pa i oni od dvadesetak centime- !ara debijine, iskorištavaju se najsavjesni- je, a ne »kao što je to kod ugljenom bo¬ gatili država koje iskdrištavaju samo de¬ bele slojeve«. kažu ti listovi. Nedavno su dovršili novu električni: cen (ralu za parili pogon sa 10.000 kilova¬ ta. Ložiti če ugljenom prašinoni koia se kupi u rovovima i koja se inače ne isko- rištava potpuno. Taliianski uvoz ugljena iznosio je oko 12 miiijuna tona ugljena godišnje. Sada se uvoz snizio zahval.iujuči domačoj proiz¬ vodnji ugljena i s ve večoj elektrifikaciji želieznica. I; vezi s planovima za autarhiju ima Italija s istarskim i sa sardinskim iiglienokopima velike pianove. S tirne u vezi je odlitka da se grade po¬ novno brodovi na parni pogon, a ne na naftu, jer da Italija može opskrbljivati svo¬ je brodove domačim ugljenom. Na tai način postaje jugoistočna Istra novo industrijsko središte u kojemu če se podigtiutj i ostale privredne i industrijske grane u vezi s ugljenom i s bauxitom ko¬ ji se kopa u srednjoi i jugoistočnoi Istri. Ono što je pisao Miho Krvavac u desetak feljtona »Istra se mijenja« ilustriralo je i duhovne promjene u tom dijelu Istre u ve¬ zi s industrijalizacijom i mi moramo u na¬ šem radu računati sa svim tim novim čim- benicima ako ne čemo da budemo ne¬ realni i da gradimo budučnost na onome što je prestalo da bude stvarnost i postalo samo povijest STANOVNI5TVO NA KVARNERSKIM OTOCIMA! prema službenom popisu pučanstva od 1910, godine. Posliednii austrijski službeni popis nu- čanstva izvršen ie 1910. godine. Poznato je kako ie tai popis vršen, naročito u onim opčinama. koje nisu još bile došle u naše ruke. ier su opčinski činovnici vršili taj popis, a opčine na Kvarnerskim otocima. izuzevši otok Krk, bile su u tudjim ruka- raa. Na tai način se može tumačiti, da je na pr. u čisto hrvatskom selu Sv. Jakov nabroieno samo 16 Hrvata, a 288 Talijana, a slično je bilo i sa Nerezinatna i još ne¬ kim miestima. na pr. sa Suskoin gdje su zapravo sami Hrvati. — U Strane držav¬ ljane ubroieni su bili Hrvati iz Hrvatske i Taliiani doseljeni iz Italije. Prošireiti© slobodne carinske zone na kvarnerske ©teke Zagreb, decembar, 1938. — »Jutarnjl List« od 3 ov. m j. donosi: »Kako ie pozna¬ to grad Rijeka s okolicom i svim mjestima na Liburnifskoi rivijeri sve do Moščenlca sačiniava slobodnu carinsku zonu, još od 1 travnja 1930- U ovoj kvarnerskoj slobod- lioj zoni postoje ipak stanovita ograničenja, koia se tiču prodaje monopolskih proizvo¬ da, kao i alkoholnih piča. Režim slobodne carinske zone sada če biti protegnut i na Kvarnerske otoke Cres, Lošinj, Unije i Su- sak. Ove olakšice koje se daju tim otocima stupit če na snagu čim zakonski proiekat, koji .ie o torne več izradjen i objavljen, odobri talijanski parlamenat. Očekuie se, da če dne ! siječnja iduče godine taj zakon moči biti primienjen. DEMOGRAFIČNA ORGANIZACIJA i naša BILANCA Arabščina na srednjih šolah Italije Trst, dec. 1938. — S kraljevim za¬ konskim dekretom od 21. septembra 1938 štev. 1740, objavljenim v uradnem listu »Gazzetta Officiale« od 22. novembra 1938, se je smatralo za »nujno in abso¬ lutno potrebno na nekaterih državnih trgovskih akademijah uvesti arabščino kot učni predmet«. Za ta pouk so se izbrale trgovske akademije v Napoliju Palermu in Rimu. Kot začetek tega pou¬ ka je retroaktivno določen 16. oktober t. 1. Arabščina se bo poučevala v sedmih razredih, začenši z drugim razredom ni¬ žjega oddelka. Učenci, ki bodo izbrali arabščino, bodo v nižjem oddelku opro¬ ščeni prvega in v višjem oddelka druge¬ ga tujega jezika. Poleg tega bodo vsi ti § učenci oproščeni vseh šolskih taks. Trst. dec. 1938. V zadnjem času opa¬ žamo, da so v Italiji pospešili demograf¬ sko bitko. To bitko so vodili že nekaj let z vsemi silami in glavni namen ie bil po- večavanje števila rojstev in povečanje presežka prebivalstva. Propaganda se je razvijala na mnogih področjih in v ta na¬ men so bila izdana velika denarna sred¬ stva. Naj omenimo pri tem samo nekate¬ ra: roistne nagrade, poročna posojila, brezplačne vožnje, razne olajšave, itd. Kakšni so bili uspehi te bitke, pove naj¬ bolj zgovorno statistika, ki je približno z raznimi nihljaji vedno ista. Morda ie bilo še največ uspeha na zdravstvenem polju in v higijeni novorojenčkov. Z odredbo velikega fašističnega sveta je bila v marcu 1937 ustanovljena zveza številnih družin, ki ji načeluje gubernator rimske province. Omenjeno zvezo tvorijo »jedra številnih družin« (nuclei fra fami- glie numerose). Teh ie dosedaj ustanovlje¬ nih 4.280 v vsej Italiji. V ta »jedra« so vpisane vse številne družine. Člani imajo razne olajšave, prednosti pri službah in drugje. Pri nas se že ustanavljajo taka »jedra« po Krasu in v ostalem Primorju. Pri nas bo s tem ena organizacija več in to zopet organizacija, ki se bo brigala za mladino in tudi njeno vzgojo. Ta organizacija bo v naših krajih v veliki večini včlanjevala samo naše družine. Kajti v. mestu je le malo številnih družin, še manj pa v me¬ ščanskih krogih. Delovanje te nove orga¬ nizacije bo v veliki meri osredotočeno na pokrajino, ki ie v tem oziru plodna. Or¬ ganizacija bo s svojimi prednostmi, ki jih bo dajala članom, še bolj vezala naše ljudi na italijanske organizacije in jih od¬ tujevala domači zemlji. Električar Bogateč je umrl Sv. Križ pri Trstu, dec. 1918. — Dne 4. t. m. so pokopali v Sv. Križu elek- tricista Antona Bagatca, ki ga je elek¬ trična struja ožgala so smrti. O nesreči smo v našem listu že poročali kakor tu¬ di, da se je nesrečni Bogateč tik pred smrtjo poročil s svojo izvoljenko. Pogre¬ ba se je udeležilo veliko število vaščanov in okoličanov, ki so dobrega fanta pozna¬ li. Z nesrečno družino in ženo vdovo so¬ čustvuje vsa vas. I i Sv. Križ pri Trstu, dec. 1938. — Leto i se bliža koncu. Tudi letošnja bilanca ! življenja in hotenja v naši vasi .je vse i drugo kot zadovoljiva. Pospravili smo naš glavni letni pridelek, grozdje. Dosti več smo se ga nadejali, pa smo se vsi ušteli. To pa zato, ker se naši vinogradi po lanskih vremenskih neprilikah niso še opomogli. Vinskih kupcev ni še nič v našo vas. pač pa smo morali naznaniti pri občini vinski pridelek, od katerega bomo morali 10% prodati državi po ma¬ lenkostni ceni menda 40 stotink za li¬ ter. To vino bo država rabila za izde¬ lovanje alkohola. Kako občutno izgubo bomo morali s tem utrpeti, je na dla¬ ni. Nič boljše se ni godilo našim ribi¬ čem. Lov na sardele, ki je bil v predvoj¬ nih letih naravnost ogromen, je bil le¬ tos malenkosten. Lov na tune, ki je tu¬ di prinašal nekdaj lep dohodek, pa je bil letos naravnost ničev, tako da si morajo ribiči skupno z našimi brezpo¬ selnimi kamnoseškimi delavci iskati ka¬ kršnokoli priložnostno delo. DROBIŽ _ Banjšica. — 12-letni Filip Humar se je igral s puško. Misleč da je prazna, jo je nameril na mater in jo težko ra¬ nil v rame. * ■>. _ Bazovica. — V okoliškem gozdu je granata raztrgala na kosce neznanca. Oblasti raziskujejo kako_ je prišlo do nesreče in kdo je postal žrtev granate. * — Divača. — Tržaški prefekt je poda¬ ril iz Mussolinijevega fonda nagrado 600 lir družini Žnidaršič, ki je dobila te dni dvojčke. * _ Gorica. — Dne 28. novembra je preteklo 7 let od smrti goriškega nad¬ škofa Sedeja. Tega dne se je zoralo na Sv. Gori pri njegovem grobu precejšnje število njegovih častilcev in mnogo du¬ hovnikov z Goriškega, ki so se poklonili njegovemu spominu. * — Gorica. — Ker se ni prijavil k na¬ boru je bil obsojen na 5 let in 6 mese¬ cev zapora 27-letni Venceslav Bratuž iz Kala pri Kanalu. * — Postojna. — Fašistične organizaci¬ je so podelile ubožnim družinam denar¬ ne nagrade po naročilu Mussolinija. Na¬ grade so prejeli med drugimi: Jakob Ma¬ horič, Katarina Požar in Anton Sovdat. * — Trst. — V neki gostilni v sveto- ivanskem predmestju je 30-letni Pahor Lucijan hotel pomiriti pretepače pa je sam najtežje skupil. Eden izmed njih ga je zabodel z nožem v trebuh. Da ozdravi mu bo potrebno najmanj 15 dni. * — Trst. — Neznani kolesar se je za¬ letel v 59-letno Marijo Vižintin in jo tež¬ ko ranil. Zdraviti se bo morala 6 tednov. * — Trst. — 36-letna služkinja Ivana Petaros je bila pahnjena od neznanega in nerodnega pešce tako nesrečno, da je padla na tla in si zlomila roko. * — Trst. — Od 4. decembra naprej bo¬ do veljale nove določbe po katerih Židje ne bodo smeli imeti nežidovskih služkinj. * — Trst. — 18-letni prodaj elec Silvan Zornič je bil ranjen zaradi eksplozije acetilenske svetil j ke. Tri tedne bo ostal v bolnišnici. ♦ — Trst. — Umrla je Gerlanc vd. Uk¬ mar Marija stara 84 let. * — Trst. — Dne 28 novembra je umrl znani Iadjedelac kapitan Mate Marovič iz Boke Kotorske. Prepeljali so ga v do¬ mači kraj, kjer so ga pokopali v družin¬ ski grobnici v škaljarih. — Sožalje! * — Trst. V Barkovljah je vlak povozil Dominika Rebulo, starega 60 let. V težkem stanju so ga pripeljali v bolniš¬ nico. * — Trst. — Na cesti so našli neza¬ vestnega 15-letnega Renata Periča. Ob¬ lasti poizvedujejo, ako ni po sredi kak napad. Likvidacija posojilnice v Šmarjah pri Rihemberku Trst, dec. 1938. — Na podlagi zako¬ na o kmetskih in obrtnijskih posojilni¬ cah od 26. avrgusta 1937. štev. 1706 za¬ kona o zaštiti štednje od 12, marca 1936 štev. 375, modificiranega z zakonoma od 7. marca 1938. štev. 141 in 7. aprila 1938 štev. 636, je vodja (duce) kot pred¬ sednik ministarskega odbora za zaščito štednje in za kreditno poslovanje, Kmet¬ ski posojilnici v Šmarjah, s sedežem v občini Rihemberk, preklical pravico, vr¬ šiti kreditne posle in je redno likvidaci¬ jo tega zavoda pretvoril v specialno, ka- kor določajo navedeni zakoni. B!a go«levitev kapelice Trst, novembra 1938. — V škofijah sc 30. oktobra blagoslovili neko kapeli¬ co Ob tej priliki se je zbralo veliko lju¬ di, toda vsa slavnost je nekam žalostno izpadla, kajti slovenskemu domačemu pevskemu zboru je bilo zabranjeno na¬ stopiti. II W8 NASI POKOJNI 1 t TEREZIJA MERCINA Gorica, dec. 1938. — Dne 27 novem¬ bra ie v Gorici umrla Terezija Mercina roj. Kolarič v starosti 88 let, soproga svet¬ nika Ivana Mercine, profesorja v pokoju. Pokojnica je bila učiteljica na Proseku pred- no , se ,-' e . Poročila. Lani je proslavila biser¬ ni jubilej poroke. Prepeljali so jo v Goče na Vipavsko kjer so jo položili v družinsko grobnico. Pokojnica zapušča kčerko, ki je poročena z ing. Moravcem v Ameriki. — Sažalje! f KATA KIRAC-BARELINA Medulin. dec. 1938. — Na Svisve- te preselila se je Kata Kirac-Barelina nakon dvogodišnje teške bolesti u vječ- nost. Pokojnica je nečakinja pok. don Luke Kirca, poznatog narodnog borca i sestra dra Petra Kirca tajnika grad- skog poglavarstva na Sušaku. Veliki je sprovod pokazao, da je po¬ kojnica bija veoma števana u Medulinu i na Puljštini. Svatkc koji ju je u du- su poznavao nije mogao, a da ne pro- hje suzu za ljubljenom pokojnicom. Bila je prava majka mladjoj si brači, jer joj je majka u rano j dobi umrla Neka joj bude laka domača gruda, a doktoru Peri i sestrama naše sauče« sce! f ANTONIJA TONClČ-CEKIN Umrla je u Pobrežju pri Mariboru. 29 novembra 1938 Antonija Tončič-Cekin. rodj. Dobrila, žena čestitog istarskog Hr¬ vata Ante Tončič-Cekina iz Zrenja, selo Cekini. Pokojnica ie sahranjena 1 decem¬ bra na groblju u Pobrežju pri Mariboru, a do groba ispračena medju ostalima i velikim brojem emigranata. Počivala u miru! v DANICA PETKI S U Zagrebu je umrla 4 o. m j Danica Petris u dobi od 26 godina. Pokojnica je sestra Hijacinta Petrisa. saradnika »Hr- vatskog dnevnika« i urednika Balotine zbirke pjesama »Dragi kamen«. Pokojnici laka zemlja, a ožaloščenom bratu i ostalima naše saučešče! BROJ 49. »ISTRA« STRANA 3. ALE VESTI -=ftnCBR I-S in v ”1- del o dne 4 decembra, je prišlo do veli¬ kih demonstracij proti Franciji. Gle- aalci so demonstrirali se predno je za¬ čelo tekma a posebno ob sviranju Mar- selfeze katere niso mogli odigrati do kraia ’ Francoski igrači so zaradi tega protestirali in le malo je manjkalo, da mso odšli z ignsca. Tekma se je kon¬ čala 1:0 za Italijo. ^ _ Kumunjski listi pišejo, da je bilo med voditelji »Železne garde« 50 od¬ stotkov sifilitikov, 20 odstotkov slaboum¬ nih in 20 odstotkov jetičnih. * — V Opavi (v sudetskem ozemlju, ki je pripadlo Reichu) je nemški notra¬ nji minister dr. Frick ob priliki volilne kampanje izjavil: »Ako se sedaj v na¬ ših mejah nahajajo pripadniki češkega naroda, se zaradi tega ne bo zgodilo, da bi imeli namen jih ponemčiti. Taka oči¬ tanja odklanjamo. Spoštujemo tuj narod in razumljivo je, da ne mislimo na to, da bi potlačevali in nasilno postopali s češko manjšino. Hočemo jim pustiti nji¬ hov lastni kulturni razvoj. Zahtevamo od njih samo to, da ostanejo lojalni državljani.« * _ Francois Poncet, francoski velepo¬ slanik v Rimu, ki je komaj pred nekaj dnevi nastopil po dolgem intervalu ita- lij ansko-francuskih napetosti, je doži¬ vel že prvo razočaranje. Ko so fašistični poslanici ob priliki Cianovega govora v parlamentu skandirali »Tunis! Korzika! Savoja!« je Poncet demonstrativno za¬ pustil diplomatsko ložo in ni čakal niti toliko, da bi odsvirali »Giovinezzo«. Ita¬ lijanski listi so na najrazličnejše načine komentirali ta dogodek. * _ Romanski zunanji minister Com- nen Petrescu je izjavil časnikarju Ward Priceu, uredniku lista »Daily Mail« (gla¬ silo lorda Rothermerja), da ne obstoja mogočnost revizije meje med Madžar¬ sko in Romunijo, toda moglo bi se pri¬ stopiti izmenjavi romunskega in_ ma¬ džarskega prebivalstva iz obeh držav. * Med 3522 judovskimi družinami, ki jih je italijanska vlada izvzela od zako¬ na proti Judom je tudi 51 reških judov¬ skih družin, družin bivših reških legio¬ narjev. — Agis. * — Za Italijo je vprašanje Tunisa vedno odprto posebno zaradi tega, ker je postopanje francoskih oblasti na- pram Italijanom bilo vedno nepravič¬ no, pa je še sedaj ostalo tako. (»Pic- colo«) * — Agencija United Press prinaša vest, da bo v italijanskem parlamentu donešen zakonski načrt po katerem bo¬ do morali vsi poslanci brez razlike sta¬ rosti, zaposlitve in zdravja stopiti v vojsko ob priliki mobilizacije. * — U anektiranim slovaškim krajevi- ma u Madžarksoj izvršuju madžarske Vlasti mnogobrojna hapšenja. * — Prema mišljenju »Timesa« Fran- cuska če se vjerojatno morati zadovoljiti time, da Njemačka smatra talij anske zahtjeve kao stvar izmedju Italije i Francuske i izjavi se desinteresiranom na Sredozemnom moru. — Na »antiburžujskoj izložbi« u Ri¬ mu bit če karikirani gradjanski običaji kao na pr. rukovanje, skidanje šešira, banketi te razni drugi gradjanski običaji. * — Pretsjednik francuske vlade Dala- dier posjetit če u mjesecu januaru Kor- ziku i Tunis, odakle je dobio mnogo odu- ševljenih pozdrava i poziva povodom najnovijih dogadjaja. * _ Češki katolički organ »Lidove Li¬ sti« zagovaraju uvodjenje korporativnog talijanskog sistema, veleči da je taj si¬ stem najbolji osnov budučeg češko-slo- vačkog poretka. ♦ — V Nytri na Slovaškem je zborovala ma¬ džarska stranka prvič po razkosanja ČSR. Kot glavni govornik je nastopi! grof Ester- liazy, ki je med drugim povdaril, da so pravice Madžarom zagotovljene in da so časi zatiranja minili- * — VODJA NJEMACKE MANJINE U POLJSKO J Wiesner predao je poljsko j vladi memorandum sa 6 točaka, koje se mogu označiti kao »Karlsbadski program Nijemaca u Poljskoj«. _ Božični broj našega lista izlazi po običaju u po- večanom opsegu. Molimo saradnike da nam pošalju svoje priloge naj- dalje do 15 decembra. Slijedeceg tjedna naš list ne izlazi. ISTRANI ! POSJETITE GOSTiONICU »TRST«, ZAGREB. NOVA CESTA 28 (IZ¬ MEDJU KOLODVORA SAVA I SAMO- BORSKOO KOLODVORA. — IZVRŠNA DOMAČA I DALMATINSKA VINA. — PRIMORSKA KUHINJA- NAŠA KULTURNA KRONIKA NEKAJ GLASOV O PREVRATNI DOBI NA PRIMORSKEM Zadnji čas nam je prinesel marsikatero publikacijo, ki se bavi s prevratno dobo na Primorskem pred dvajsetimi leti. Ker uteg¬ nejo te zanimati širši krog naših čitate- ljev, zlasti, ker so pisane v splošno do¬ stopni obliki, jih hočemo tu na kratko omenili. V začetku decembra je izšla iz tiska obsežna knjiga: Albin Prepeluh: Pripombe I; naši prevratni dobi v redakciji D. Kermavnerja. Nas zanima predvsem poglavje: »Primorski Slovenci pred prevratom in ob italijanski okupaciji« ter naslednje poglavje, ki govori o mirovni konferenci v Parizu V poglavju o mirovni konferenci dobimo marsikatero manj znano podrobnost, ki ima z osebnim poudarkom, ki ga ji daje med tem že umrli pisec, še po¬ večano važnost. Poglavje o primorskih Slo¬ vencih prinaša po večini že znane zgodo¬ vinske podatke, zlasti o jugoslovanski tor- pedovki, ki je šla v Benetke iskat pomoči pri antantnem poveljstvu in pripeljala v Trst italijansko vojsko. Vendar moramo biti avtorju hvaležni, da je te podatke zbral v celoto in jim še marsikaj svojega dodal. Prepeluhove pripombe so v glavnem izha¬ jale v raznih letnikih mesečnika »Sodob¬ nost«. Uredniku gre zasluga, da jih je iz¬ dal v knjižni obliki z lastnim dodatkom, ki obsega polovico knjige. Čitateijem, ki se zanimajo za zgodovino našega naroda na Primorskem, knjigo priporočamo, vendar se bojimo, da bo naravnost prohibitivna cena (140 dinarjev!) bila velika ovira, da bi se knjiga tako širila, kakor bi zaslužila. L. C. NOVA POVEST dra IVA ŠORLIJA V založbi Vodnikove družbe v Ljubljani je izšla kot redna publikacija za leto 1939. povest našega znanega tolminskega pisa¬ telja drja. Iva Šorlija »V e č n e vezi«. V njej opisuje pisatelj življenje slovenskega zdravnika iz Trsta, ki ga je zaletel konec vojne kot vojaškega zdravnika v Pulju, kjer je bil pred vojno pravkar ustvaril lepo po¬ zicijo in dobro ime. Pod silo razmer mora zapustiti Pulj in zasedeno ozemljo ter zbe¬ žati brez žene in otroka v Jugoslavijo, kjer preizkusi razočaranje vseh emigrantov, do¬ kler se mu ne posreči vživeti v nove raz¬ mere. Pisatelj vpleta v zgodbo, ki se raz¬ vija okoli krize, nastale v junakovi dru¬ žini prav zaradi njegovega bega s Primor¬ skega, razne epizode iz prevratnih dni v Trstu in Pulju, in se dotika marsikaterega vprašanja našega naroda pod Italijo in v emigraciji. Daši vsebuje povest veliko prav lepih mest in je tudi jedro povesti, namreč spor med ljubeznijo do lastnega naroda in ljubeznijo do rojstnega kraja, nad vse za¬ nimivo. ne bo knjiga povsem zadovoljila čitatelja na Primorskem in v emigraciji. Duh. ki veje iz nje, priča, da se pisatelj po¬ dobno kakor junak njegove povesti brani biti »begunec« ali, kakor bi mi rajši rekli »emigrant«. Kljub vsemu temu, in tudi kljub odstavku na strani 75, kateri bi bil le v korist spisa lahko izostal, je nova Sorli- jeva knjiga po svoji vsebini razveseljiv pojav na našem literarnem polju, saj bo knjiga, ki je šla v več kakor 20.000 izvodih med naš narod, brez dvoma pomagala vzbu¬ diti večje zanimanje za naš narod na Pri¬ morskem in tudi večje razumevanje za našo emigracijo. — L. Č, „LA PORTA ORIENTA LE“ Ob koncu novembra, je izšla četverna številka tržaškega masečnika »La porta orientale«, ki se bavi s problemi Ju¬ lijske Krajine in Dalmacije. Ta večkratna številka je posvečena dvajsetletnici »odre¬ šenja«. Poleg priložnostnih spisov, ki no¬ sita podpis dveh bivših ministrov: Suvicha in Giuratija, prinaša še razne članke o boju za italijansko univerzo v Trstu, o koncentracijskih taboriščih v Avstriji in iz tržaške zgodovine. Nas zanimata pa poseb¬ no članka bivšega italijanskega poslanika na našem dvoru Emilija Gallija in članek nekega Giuliana Gaete. Gaeta opisuje na straneh 438 do 516 konec avstrijske vladavine v Julijski Kra¬ jini in Zadru. Daši vsebuje spis marsika¬ tero netočnost in je spisan docela pristran¬ ski, najdem vendar v njem marsikatero do¬ bro zrno, posebno pa celo vrsto javnih raz¬ glasov iz tistih dni, ki nosijo podpise tudi naših ljudi. Članek oživljajo razne slike iz tistih dni. Poslanik Galli pa objavlja izvleček svo¬ jega dnevnika iz dni prevrata, ko se je v spremstvu generala Petittija di Roreto zo¬ pet vrnil v Trst, kjer je bil pred vojno ita¬ lijanski konzul. Posebna zanimiva je foto¬ grafija, na kateri sta slikana on in njegov riaslenik kot poslanik v Beogradu grof Guido Viola di Campalto. Slika je iz prvih dni avgusta 1914. Slikala sta se pred glav¬ nim vhodom v tedanje namestništvo in se¬ danjo prefekturo v Trstu. Opomba pod sliko pravi, da sta oba v Trstu vršila dragoceno delo, ki ga je javno priznal tudi eden izmed vodij avstrijske informacijske službe, baron J. Letveck von Fiinfbruck. NOVE KNJIGE I ČASOPISI MALI ISTRANIN br. 3 ima ovaj sa- držaj: Pri j e dvadeset godina, Kako je poginuo prvi admiral naše ratne mor¬ narice, Mali fotograf (Bogumil Toni), Vrapčji grijesi (Gabrijel Cvitan), Poštar (Bogumil Toni), Na mrtvih dan (Ivo Čič), Jastreb i ševa (Ljubo Brgič), Ma- gla (Gabrijel Cvitan), Zečja tužaljka (Šime Fučič), Zanimljivosti, Klok i Jo¬ žic, Juričev kutič, Dječje novine, Zvje- zdoznanstvo, Priroda, Iz stranih zema- lja itd. »Mali Istranin« izlazi jedamput mjesečno. — Pretplata iznosi 12 dinara na godinu. — Pojedini broj stoji 1 di¬ nar, — a inostranstvo dvostruko. Ured¬ ništvo i uprava nalaze se u Kraj iško j ulici br. 12. Vlasnik, izdavač i odgovor¬ ni urednik: Ernest Radetio. * METALURGIJA, br. 10—11, Beograd, direktor i glavni urednik Zvonimir Mar- tinovič. * IZBOR najboljih savremenih člana - ka, br. 11, Borovo, urednik Jova Kuzma- novič. * HRVATSKI RADIŠA, br. 11, Zagreb, urednik Nikola Stipančič. * NAPREDAK, časopis za pedagogiju, novembar, Zagreb. Glavni urednik dr. S. Čajkovac, urednici Josip Demarin i dr. S. Patakl. * SOKOLSKA PROSVETA, br. 9—10, Beograd, urednik dr. Tihomir Protič. * SLOVANSKI PREHLED. zbornik za upoznavanje poiitičkoga, socijalnoga i kulturnoga života slavenskiii država i na¬ roda, Praga, bro.i 9. Urednik Dr- Ant- Frinta. NAJLJEFŠI DAR DJETETU ZA BOŽIČ je oniladinski roman »B R A T O V- Š TI N A SINJEGA GALEBA« od poznatog slovenskog pisca Tone Se- liškara n hrvatskom prijevodu Tone Peruška. Roman je nkusno opremljen, tvrdo uvezan i ilustriran dobrim slika¬ ma Alberta Sirka. Ciiena je 25 dinara. a može se naručit! i preko naše upra¬ ve. R. Kat&linič Jeretov na češkom U najnovijent broju praške revije »Slo¬ vanski Prehled« objavljena je pjesma Ri- karda Kataiinid Jeretova »Čehoslovačkoj«. Pjestnu je preveo F. Tichy. Tu je pjesmu Katalinič Jeretov bio napisao za naš list povodom namjere da izdamo posebni broj »Istre« posvečen Ceho-Slovačkoj, ali nam tada nije bilo moguče objaviti ni taj po- seban broj ni tu lijepu Barba Rikinu pje¬ smu, koja je sada izašla u »Slovanskom Prehledu«. NAŠI PEDAGOŠKI PISCI. Nakladno poduzeče Minerva u Zagre¬ bu izdaje doskora veliki pedagoški leksi¬ kon. Leksikon uredjuju, uz dva druga pe¬ dagoška pisca, i Istrani Josip Demarin i Ante Defrančeski, profesori na Učiteljsko! školi u Zagrebu i poznati pedagoški pisci. RIMSKI^TEVERE« NAPADA FUTURIZAM »Pariser Tageszeitung« donosi: Rimski »Tevere« objavio je, ovili dana fulminantni članak protiv futurizma. Zbog večeg efekta članak je popračen brojnim ilustracijama futurističkih djela. Stvarni duhovni i umjet- niiki vodja futurizma jest, kako je poznalo, Marinetti, koji je izdao godine 1905. u Pa¬ rizu manifest, u kojem je iznio program fu¬ turizma. Marinetti je danas Han talijanske akademije, te je u nekoliko navrata bio od Mussolinija i posebno odlikovan, osobito zbog toga što je za vrijeme rala bio na ra- tištu. Marinetti je uvijek tvrdio, da je fa- iizam stopostotna futuristička tvorevina. SUKOB IZMEDJU GARIBAL¬ DIJA I FARINACCIA Havas javlja iz Rima: V petak je došlo do incidenta u kuloaru talijanske skupštine izmedju generala Garibaldija, nečaka veli- kog talijanskog rodoljuba i Farinaccija, bivšeg tajnika i direktora lista »Regime Fa- scista«. Došlo je do vrlo iučljive svadje. pa bi se zastupnici bili i potukli, da ih njihovi kolege nisu rastavili. Diskusija je povedena zbog polemike štampe o mišljenju generala Garibaldija o rasnom problemu — »SAVEZ NIJEMACA U MADŽAR- SKOJ« osnovan je prošle subote u Bu¬ dimpešti u prisutnosti od 1000 delegata iz 148 opčina. Taj Savez traži za Nijem- ce u Madžarskoj vlastitog Fiihrera i au- tonomiju SPOMENICA U ČAST UMBERTA URBANIJA (URBANCA) U povodu desete obljetnice rodjenja ' dvadeset i pete godišnjice rada dra Umber- ta Urbanca-Urbanija izdala je trščanska »Editrice Moderna« spomenica pod natpi- som »Umberto Urbani (1888 — 1913 — 1938). U toj spomenici iznesena je Urbanijeva bi¬ bliografija počevši od njegove zbirke pjesa- ma (»Amaranti«, lirika 1913.) pa sve do nedavno objelodanjene knjige »Lice Jugo¬ slavije«. »11 volto della Jugoslavia«, Ital- jug, Milano 1938). Navedeni su njegovi prijevodi iz naše književnosti. Poslije toga priopčeni su sudovi iz kritika o Urbanije- vim djelima. Od lirvatslcih su pisaca, kao što razabiremo iz te spomenice, pisali veo- ma laskavo o Urbaniju fra N. Subotič , M. Deanovič, B. Lovrič, A. Tresič-Pavičič, K. Segvič, dr. P. Pasldevič, A. Peiračič, V Lozovina i S. Ježič. POLOŽAJ ARAPA U LIBIJI IZA PRIPOJEN J A ITALIJI Veliko fašističko viječe na sjednici, koja je održana 20. o. mj. odobrila je zakonski projekt, kojim se četiri pokrajine Libije upravno pripajaju Italiji i ti vezi sa tim ustanovljuju posebna gradjanska prava za Stanovnike ovih pokrajina. Tako sada pri¬ morske pokrajine Libije postaju integralni dio Italije, dok za ostale teritorije, koji obv- hvačaju saharske predjele Libije , i dalje ostaje na snazi dosadašnje lcolonijalno ure- djenje. Za ove četiri godine obzirom na Vjersku pripadnost slanovništva odredjuju se specijalne mjere da bi se njihova . prava dovela u sklad s pravima gradjana tali¬ janske narodnosti Muslimanski stanovnici ovih pokrajina, koji su navršili 18 godina, dobivaju mogučnost, da se pod stanovitim uvjetima izjednače u tim pravima sa tali- janskim gradjanima. Uvjeti potrebni za to izjednačenje jesu: 1. Poznavanje talijanskog jezika i pismenost i 2. da su se odlikovali u vojničkoj službi ili da su najmanje godi¬ nu dana bili članovi fašističke milicije. Mol- be za ovo izjednačenje u gradjanskim pra¬ vima podnosit če Arapi pripadnici ntttsli manske vjeroispovijesti guverneru Libije. KAJ JE POKAZALA PROTIŽIDOVSKA AKCIJA V ITALIJI Trst, novembra 1938, — (Agis). — Na podlagi protižidovskih zakonov zbi¬ rajo v Italiji podatke o židovskem pre¬ moženju, zlasti c nepremičninah. Ugoto¬ vili so do sedaj, da presega nepremično premoženje Židov samo v Turinu in Mi¬ lanu 2 milijardi lir. V Trstu, kjer živi po najnovejših statistikah 6.085 Židov, je znašala še letos židovska nepremičnin¬ ska posest okrog 300 milijonov lir. Po novih zakonih bodo morali Židje pre¬ mičnine^ v najkrajšem času prodati Zato pričakujejo v Trstu padec vredno¬ sti nepremičnim, v Milanu pa bo mora¬ lo 90% tamkajšnjih Židov, ki so itali¬ janski državljani, zmanjšati svojo po¬ sest, Ker je Židom prepovedano imeti uslužbence arijskega pokolenja, bodo morali ti odsloviti samo v Trstu okrog 1500 uslužbencev. V zadnjem času so Iz vseh večjih podjetij izločiti Žide. Tako je zavarovalnica »Assicurazioni Genera¬ li« v zadnjem času odslovila veliko šte¬ vilo centralnih In podružniških ravna¬ teljev in prokuristov, isto so storila tudi druga podjetja in ustanove. V Trstu se v zadnjem času opaža pomanjkanje zla¬ tih izdelkov in izdelkov iz drugih dra¬ gih kovin ter dragih kamnov. Sodijo, da so jih pokupili Židje. Obratno pa se opaža, zlasti po nekaterih trgovinah, izreden padec cen raznim vrstam ma- nufakturnega ter drugega blaga. ITALIJANSKA TRGOVSKA BILANCA Kijub znatnim uspehom, ki računajo da jih je fašizem dosegel v borbi za go¬ spodarsko osamosvojitev, je vendar tud. sedanja ital. trgovinska bilanca še vedm v tolikšni meri pasivna, da vznemirja od¬ bor za izvajanje gospodarske avtarhije. Odbor je za tekoče leto ugotovil dejstvo, ki meji na paradoks, da je Italija še vedno pasivna ravno v onih produktih, ki jih sa¬ ma v največji množini proizvaja. Minister Guarnieri, ki je imel pred nedavnim v Mi¬ lanu daljši govor o vladni politiki za osamosvojitev, je zavračal krivdo za goto¬ ve neuspeiie na italijansko prebivalstvo češ, da kljub vsej borbi, zakonom in pred¬ pisom ni dovoli disciplinirano, in še sedai ni doumelo ogromne važnosti te borbe Tako je navajal za primer sledeče podat¬ ke: uvoz umetnih tekstilnih izdelkov se je v prvih devetih mesecih t. I. povzpel na 42,769.000 lir in se je na ta način povečal za 10 milijonov lir napram Sanskemu, od¬ nosno za 25 milijonov lir napram uvozu v 1. 1936. Uvoz raznih tekstilnih izdelkov kot obleke in perila je samo v septembru t. I. dosegel 23,312-000 lir nasproti 22 mi¬ lijona 012.000 lir v istem mesecu 1. 1937 in 18.329.000 lir v !. 1936. Kakor je znan« je Italija glede vinskega pridelka na dru¬ gem mestu v Evropi. Zato je tem boli čudno, da se je tudi uvoz vina. piva in mi¬ neralnih vod. ki jih ima Italija tudi v izo¬ bilju, v 1938 letu zvišal in ie dosegel v prvih devetih mesecih 7,324.000 lir naspro ti 13,586.000 lir v 12 mesecih 1.1937 (Agis). KROJ 49. STRANA 4. »ISTRA« VIJESTI IZ ORGANIZACIJA Uspjela zabava istarske cmladine u Zagrebu Zagreb, 6 dec. 1938. Početak istai- skoe omladinskog pokreta pokazuje da če taj pokret imati buducnost. Uspjesi koji se redaju svako toliko, na svakom polju, bilo kulturnem, bilo propagand- nom,'potvrdjuju činjenicu. Naša je om- ladina ovoga puta ozbiljno shvatila svo-.-i ju ulcgu, koju sa naročitim zadovolj-11 stvom vrši, što se može vidjeti i po re- zultatinza, koje, uglavnom, i naše glasi¬ lo registrira. . Nikolinjsku zabavu, koju su priredili Istarski akademski klub i ©mladinska sekcija društva »Istra« 3 o. mj. u prosto- rijama H. P. D. Kola, bila je največa zabava koju je Istarska omladina do da- nas u Zagrebu dala. Motivi koji su ru- kovodili priredj ivače bili su da naši sta- riji emigranti dodju u što tješnji kon¬ takt sa svojom omladinom. Svrha je po- stignuta. Na toj zabavi moglo se vidjeti nam j ere i ciljeve omladinaea. Oni nisu ni zakulisni, ni opskurni, naprotiv očiti su, jer nam je svima jedan jedinstveni cilj• . .... Stariji emigranti koji su posjetili ovo Nikolinjsko veče, bili su naročito raspo- icženi, jer psihoza mladenaekog poleta ko j a je vladala do konca zabave, zahva- tila je i njih, pa su i oni zaboravili na svoje godine kad im se srce razigralo. Cjelokupan uspjeh zabave bio je ne- nadmašiv. Sam program, iako kratak, popračen je dugim aplauzom. Glavni dio programa ispunile su članice dječje pot- sekcije i naš mali petgodišnji Franic, koji je i ovoga puta bio prava senzacija. G. Milan Grakalič, renomirani gita- rista, otsvirao je nekoliko tačaka, koje su bile popražene dugotrajnim aplau¬ zom, te je na sveopči zahtjev morao da udovolji publici jednom nepredvidjenom tačkam. — Zlata Flego je srdačno recitirala Gervaisovo »Tresete« a An- kica Božac i Sergo Vilma su ot- pjevale dvoglasno »Rasti, rasti ružma- rin«, dok suKliman Zorica i Bo¬ žac Ankica pobrale oduševljen aplauz sa »Zaspal Pave«. »Emigrant jazz«, kojemu je kapelnik naš Joško, mladi i talentirani violini¬ sta, bio je na zamjernoj višini, te je iz- vršio svoj zadatak s potpunim uspjehom. Naša je omladina te večeri doživjela pravu afirmaciju, ne samo medju našim emigrantima, nego i medju ostalim Za- grepčanima, koji su se ugodno zabavljali u našoj sredini. jp. Delovanje društva; »Tabor« v Kamniku Kamnik, novembra 1938. Zvesti obi¬ čaju smo tudi letos za Vse svete s pri¬ voljenjem tukajšnjega nadžupniškega ura¬ da postavili simbolični grob našim narod¬ nim mučenikom na Žalah. Po blagoslovlje- nju grobov je tukajšnji pč. gospod kano- nik-dekan ob cerkveni asistenci posebej blagoslovil tudi ta grob in molil za dušni pokoj naših narodnih žrtev. Prvo sloven¬ sko pevsko društvo »Lira« je nato, kakor vse doslej, iz posebne prijaznosti tudi ob tem grobu zapelo pretresljivo »Oj Dober¬ dob!« — Tako njej kakor tudi nadžupne- mu uradu izrekamo s tem svojo iskreno zahvalo. Bog plačaj! — Za ta mesec napovedani sestanek član¬ stva ie moral radi obolelosti nekaj članov predsedstva in tehničnih ovir biti preložen na prihodnji mesec, čas sestanka bo čla¬ nom javljen pismeno. Iz istega vzroka smo morali preložiti tudi nameravano Martinjo veselico v Domžalah, za katero je vladalo veliko zanimanje, na nedoločen čas. Zadela pa nas je nova izguba. Iz na¬ še srede je bil sredi tega meseca pre¬ meščen na davčni urad v Ptuj g. Mrevlje 20,000.000 L|UDI POKOSILA |E GRIPA U TRI UZASTOPNA TALASA I gripa i angina i reumaliiam dolaie °d. prehlade Kada se 9 n P prvi puta pojavila u Americf i ./Kini, odalde je poslije pren^u JFrancusku P cijelu Evropo, 'mobiliziran je sav ljekarskiTaparat da se^lu stane na puf. Narode tihlzemalja Jgripa^je stajah tnilijune. tjmjesfo d. boiujeteT^frosilž.^tovac^na Jljetenj^jelrove, pansetnije joga bolest *na vrijeme JprijlčiteTA^najsigurnije^efe^e spr.jecUi.ako se opskrb.te »oplom « nepromočivom zimskom obucom. Naša obuča odUože i gume sačuvat če [Vaše ždravlje i Vaš džep Marko macan lija staraj Vašoj d ječi radost stvara U višine kat po kat ^ A Uvjek vozim ljude“sad ,Unuku* me kupi bako Pa cu tebe vozit Iako. m ZORA ? Trbjne^V jak«^ čarape 1 H»d čvrsfog 'pa mukat za J * rad, kuču i svakidašnjuj „nošnja, Sfoje^samo| Din 9*. 48421*646 p. a \ C?pe!ice|na ^snirlod [lakovane . gume, sa| čvrsfifi^djonom.Ne propušfaju vodu, a' stoje samo Din 15*- 19 . i 25* 7222*52 % Toplekucnefpapuče «za djecu, •< izradjenejfod I vunenog - dubla. Ukrašene|svilenon^.kokardom. Djonl od |kože^saftopIi belim:,filcom. de- i Visoke dječije cipelice od sme- djet lake | kože,* širokog |oblika f j^djona^Udovofjit če?potpvmo; ;b i g i j e n s k i mTzalitjevima^nog u Vaseg^djeteta^ 7025*44 Tople papuče sa kožnim djonom i filcom. Obrabljene svilom;. I^ukrašene lijepom; kokardom.* Potrebne svakoj domačici/j 4425*6524 U.ovim cipelama^udobnog .kroja Vaša* 1 noga osječat ce se slobodno. fzradjene . so od črnog diftina^saTapartnimNukra-^ som od laka. 4055*64609 Ugane a ipak tople £enske cipele od črnog ' sukna, okrašene Irrimerom i iakovanom ka- pieom.VZakopčavaju se na snalu. 38157-660 Muske fcatjače od črne takovane gume, irdr- 'žljive.^udobnefl} ieftine. Čuvaju noge od 'preklade.. 1937*68822 koje., su prisfupacne i zanatliji. Veoma boksa, sa kožnom djonovima. Proda- stoj sniženoj cijeni 38675^*631 le/Elegantnejsnfježne^ctpefe^ od lakirane, - gume sa toplomTp osta vomT^isoke pve- ko članaka/ 3939*6472t §?egantne^udobne.'muske cipele, za prefi- . njeni ukus, izradjene od najfinijeg boksa, sa *'kožnom tabanicom, fieksibl-kožnim djonovi- ma^i širokom pofpeficom. Skroz naokolo na k rir^proživen e. Crne ili smedje za Din 129*-j •jezik, koji čarape čuva^od blata i kise; .2925*64646*, Praktične; zenske^clpelefna|5 nifl Izfadjene Jod | f $medjegl4lipoksaj|sa^kožnim*;djonom * kož- 'nom "potpeticom^ _ 3967-68822 UZ 5VAKI PAR OBUtE IHAH0 ODGOVARAJUCE fARAPE ^ "Hulke cipefe^odr feoksa ša postavom, kožnom ! tabanicom^l^sa' jakim gumenim nepoderi- ^vim djonovima. Zbog svoje »zdržljivosti ove cipele' podnosef svak« štrapac, a po svom izgledu^mogu da z a mj e ne^ sveča n e^c? pele.^ . MUŠKE: Ekonom 4 . ’f Din €esl tsljane . Vefington . Din 15*- - žaž&tiiki Uz luksuzno obucu kupite naše fine čarape.jzradlene^ od.na jboljeg flora » s v ile ženske! ^ 1T Oomačicaf ? Din 6'- _ Z; Zora Tl i Din 9‘- Dl " 7 : Flora ! ! ; Din 15‘- pjEčntv . _ ^ Deran TO Din, 4’-. 5’- O - 7*- Triglav ¥ 4 DiiAir| 8 -- 9 -tlO-- Sibirac j? i Dinf 5C-t9- 10'J Jožef, ki je za časa svojega tukajšnjega uradnega bivanja z vso požrtvovalnostjo vodil tajniške posle društva. Težko ga bo¬ mo sicer pogrešali, toda navdaja nas mi¬ sel, da bodo pa naši sobratje v Ptuju z njegovo premestitvijo dobili delovno in za njih društvo vsesplošno požrtvovalno moč. Za kar jim v naprej čestitamo. IZ O. SEKCIJE »ISTRE« U ZAGREBU U subotu, dne 10. XII. 1938 neče se Gdržati Usmene novine, več se odgadjaju na slijededu subotu. ODBOR. SMRTNA NESREČA Zagreb, 7 dec. 1938. — U Zagrebu je smrtno nastradao na radu u ložioni 28-go- dišnji ložač Antun Marion iz Buzeta. Po¬ greb mu je bio danas, a na vječni počinak ispratio ga je velik broj emigranata. ISTRANI 1 POSJETITE GOSTIONICU »TRST«, ZAGREB, NOVA CESTA 28 (IZ- MEDJU KOLODVORA SAVA I SAMO- BORSKOG KOLODVORA. — IZVRŠNA DOMAČA I DALMATINSKA VINA. — PRIMORSKA KUHINJA. IZ UPRAVE Kuret Boris — Beograd — Za godinu 1938 dugujete još Din 21.—. Dr. Turina Lado — Beograd. — Za go¬ dinu 1938 dugujete iznos od Din 30.—. Jelica Leban — Žuženberk. — Vaša naročnina je plačana do 15 II. 1939. E. P. — 1 N. S. — Pretplata plačena do 1 VII. 1939. U FOND »ISTRE« BR. 49 Orbanič Drago — Mjesto cviječa na grob pokojne Antonije Tončič-Cekin rodj. Dobrila Din 30.— === 1 _ 383 DOPRINOS ISTRE HRVATSKOJ MUZICKOJ KULTURI (Svršetak) Njegove ranije Liedertafelske kompo¬ zicije savjesno su komponirane u duhu vremena, ali nemaju druge do historij- ske vrijednosti. U svoje vrijeme nekojl muški zborovi iz zbirke »Popievke za če- tiri mužka glasa« (skladao M. B. Rašan iz Istre, izašle u vlastitoj nakladi u Za¬ grebu 1893), imale su vidnog uspjeha i izvan uže domovine. Ove budnice doprl- nijele su budjenju narodne svijesti a i pomagale kod širenja čirilometodske pro¬ pagande, te su to prve pjesme koje su prešle granicu svog folklorskog podru- čja (iako samo po tekstu — istarske). Na poticaj Kuhačev dao se Brajša na sakupljanje nar. pjesme, a za službeno austrijsko izdanje »Das Volkslied in Oesterreich« (oko 1908) sabrao je oko 250 što svjetovnih što crkvenih pjesama, koje medjutim nisu bile objelodanjene u navedenom djelu. Tako je 1910 god. Brajša sam izdao jedan dio tih zapisa u nakladi J. Krmpotiča u Puli. To je zbirka od 50 narodnih popjevaka iz Is¬ tre. Vrijedno je zapaziti da je to jedan od prvih priloga — ako ne i prvi — sa- kupljanju našeg muzičkog folklora uop- če, a po drugim kriterijima nego li je F. Kuhač — i ako dobronamjemo _ — zapisivao i obradjivao narodne melodije. Brajšina zbirka ne rješava probleme oko harmonizacije istarskih napjeva, ali sa- drži kraj nje moguču i vjernu reproduk¬ cij u melodije i njenog drugog glasa, pjevanja pratioca. Ta je štampana zbir¬ ka na žalost nepotpuna, ostali se dio sakupljenih narodnih pjesama čuva u rukopisu i ne nalazi nakladnika. Velike su zasluge Ivana Matetiča- Ronjgova što je pobliže upoznao i muzičku i ostalu našu javnost sa primorsko-istarskom glazbom. Intuicijom rodjenog muzičara prvi je shvatio bit te glazbe i to nakon dugo- godišnjeg proučavanja, bil jezen ja i mu- kotrpnog istraživanja narodnih melodi¬ ja različitog karaktera i strukture. Ko¬ liko je savjesnosti u taj trud uložio, najbolje svjedoči činienica da se je tek nakon 20-godišnjeg studiranja tog pro¬ blema odlučio da objelodani svoja opa¬ žanja i zaključke do kojih je došao. To je učinio u časopisu za crkvenu muziku »Sv. Cecilija« god. 1925 (sv. II) i to u članku »O istarskoj ljestvici«. U istom je časopisu objavio kasnije još nekoliko članaka iz područja istarsko-primorske muzike. Njegov bi se študij mogao mir¬ ne duše prozvati laboratorijskim anali¬ ziranjem ili istraživanjem. Jer su i nje¬ govi rezultati isto tako ne samo pozi¬ tivni, več i dokazani. Nije naime dostat- no da se koji muzikolog primi ovakvog posla i da sve ostane pri kabinetskim opažanjima i rezultatima. Matetic je 1 na djelu dokazao da je jedinl — mimo drugih — riješio ovaj problem: sve nje¬ gove harmonizacije i obradbe primor¬ skih i istarskih napjeva i plesnih moti¬ va noše oznaku i karakteristiku te au- tohtone muzike. Uspio je dapače stvo- riti djela — do danas nažalost malo- brojna — koja su svojom vrijednošču i solidnom obradbom cijenjena kao uzori kompozitorovog tretiranja narodnih na¬ pjeva. Dosta je spomenuti njegov »Čače moj«, narekovanje za očem, tužaljka na narodni tekst, čija je izvedba u Pragu (po »Trboveljskom slavčku«) pobudila opči interes prisutnih muzičara, sakup¬ ljenih na internacionalnom muzičko- pedagoškom kongresu i o kojoj se mnogo pisalo u stručnoj literaturi. Ne manji uspjeh postigao je i sa svojim »Rozenicama« (n a tekst Mate Balote). Sav je taj Matetičev rad temeljen na sistemu kojemu je baza frigijska Ijestvl- ca sa sestom stupkom sniženom. Ova po- vlaei z a sobom sniženje i sedme i osme stupke, te je tako i u temperiranom sl- stemu zadržana ona karakteristika sma- njemh_ intervala. Potpisani je takodjer kao njegov djak,.u svemu prihvatio Mateticeve principe i po njima se pri obradii- vanju pnmorsko-istarskih napjeva ravna, jer mu je. kao čovjeku koji »Istra« Izlazl svakog t.led na n na godinu. — Oglasi se računajo rova ulica 48. ni. kat, m ' T ' petak. — Broj čekovno« računa 36.789. — Pretplata: za cijelu godinu 48,— din. za oola -o-llno -M _ fu po cjenlku. — Vlasnlk 1 Izdavač: Konzorcij »Istra« Makova ull.r brol 28a _ ^1”* je na području tog muzičkog folklo¬ ra izrastao i živio to rješenje sasvim opravdano i kao jedino logično mo« guče. Bit če zacijelo razlog što u svojim pokušaj ima nisu uspjeli da se približe karakteristikama ove muzike nekoji na¬ ši muzičari, što im je ta glazba tudja uhu, jer na nju nisu navikli. I što na¬ ma, Istranima i Primorcima, zvuči sa¬ svim prirodno i uhu shvatljivo, ostali¬ ma je to — egzotika. Jedna ispravno shvačena i stilizirana obradba, kadra je medjutim da taj most prebrodi, što je Matetic i dokazao, čime je opdu našu muzičku a naročito pučku umjetnost obogatio novim jednim izražajem. do nedavna nepoznatim i našim, a kamo U mostranim krugovima. Stilizirana obrad¬ ba istarskog plesa »Balun« (izveden po Matici hrv. kazališnih dobrovoljaca na Olimpijadi u Berlinu), izazvala je kod tamošnjih muzičara veliku radoznalost. ka 0 neki novum i egzotika. iako u stili- ziranoj obradbi, dokaz da de ovo naše muzičko područje zainteresirati i one inostrane muzičke krugove, koji ga do sada nisu poznavali. A kako je ovo u sklopu hrv. etnografske zajednice, bo¬ gati je muzičko folklorski prilog i ina- če prebogatom hrvatskom muzičkom blagu, koji nam je sačuvan u narodu. Tako i ovo muzičko područje doprinaša svoj udio izgradnji opče naše nacional¬ ne muzike. SLAVKO ZLATIČ Inozemstvo dvostruko. z a Mnertbu t dnini* — Tlsak: Stečajnimi Jugoslovenske ktampe d. d.. Zagreb ‘Masa^sarykova 'ul. “«8a ll^brol teletoo^Rd 3 «! uredništvo odgovara IVAN STARI.’ Zvonlrnl' veieioua Oi-au. — Za ara Rudolf Polanovič Zagreh Ilien broj 131