Poštarina u gotovom plaćena. 50K0L5K1 6LR5H1K ZUHHimH OR6F5M 1U605L0UEH5K06 50K0L5K06 SRUEZPi IflHURR 19Z3 BROii UREDNIK miROSLRU RmBRpŽif U LIUBLIRHI, ER^RUČEUn CE5TR BR. 4/11 IZDFIURr 1U605L0UEH5KI SOKOLSKI SflUEZ U C1UBC7RHI TELEFON BR, 543 «Sokolski Glasnik« izlazi početkom svakoga. meseca i sloji godišnje 25’— Din, polugodišnje 12*50 Din, četvrtgodišnje 6-50 Din. Pretplala plača se u napred pošlanskom položnicom. — Pojedini brojevi sloje 2-50 Din. Pismene prinose upravite na uredništvo «Sokolskog Glasnika« u Ljubljani, Erjavčeva cesta 4/11.; novčane prinose, narudžbe, reklamacije pak na upravu «Sokolskog Glasnika« u Ljubljani, Narodni dom. * Sadržaj 1. broja: Приступ — Pristup — Uvodnik .................................................................1, 2, 3 Dr. Viktor Murnik: Sokol in priroda ............................................................... 4 Miroslav Ambrožič: Sokolska vaspitna metodika....................................................... 6 1. Sokolska misao. — 2. Telesno vaspitanje. — 3. Moralno vaspitanje, — 4, Intelektualno vaspitanje. — 5. Vaspitanje naroda. Zdravstvo: Др. Јернеј Демшар: Општа сполна профилакса . . . ... '. 15-20 Iz starešinstva JSS.s f Odborova seja. — 1. glavna skupščina Jugoslovanske sokolske matice. — I. seja starešinstva. — Ii. seja starešinstva. — III. seja starešinstva. — IV. seja starešinstva. — V. seja starešinstva. — VI. seja starešinstva. — VII. seja starešinstva.—„Jugoslovanskemu Sokolstvu! .............................. . 20-22 Iz tehničnega odbora JSS.: , . j Savezni prednjaški izpit.— Novi prednjaki. — Medzletne tekme ČQS. O izidu mednarodne tekme.— Pregled udeležbe pri tekmah na I.jugo-slovenskem vsesokolskem zletu ......................... ■. ............................ 22 Iz prosvetnega odseka JSS.: Prosvetni odsek JSS. ...........................................; . . 22 NaSe naloge: Što da radimo i izvedemo u Januaru?.................................................... 23-26 Iz žup In druStev: Sokolska župa Ljubljana I, —■ Načrt prednjaškega tečaja sokolske župe Ljubljana L — Sokolska župa Split: Sokolsko društvo u Igranama. — Sokolsko društvo u Podgori. — Sokolsko društvo u Trogiru................. 26-29 Iz slovanskega Sokolstva: Seja odbora ČOS. — Antoniu Kalina r. — Tyršov dom. — O jedinstvenom članstvu. — Male ili velike župe.— Poljska sokolska župa Vielkopolska 29-33 Razno: ' Nićolas Jan Cupćrus. '4- Unija francoskih gimnastov. Hrvatski Sokol Chicago.— Bugarskl .Junači* . ................................................... . 33-35 Strpkovna literatura: Spomen-knjiga o I. jugosiovenskem svesokolskom sletu. — Nove publi-kacije ,.4. ».................... . .... . . . ..... v • . . . 35-36 Književnost: Fra Grga Martič.— Nove publikacije ................................. . . (. . . , , 36-37 Listek: Belgijska kritika o svesokolskom sletu u Ljubljani . . . . . . . . . . ,37-40 Iz uredniStv«- ......................................................................... . 40 iiiiiiiiiniiiiuu'iiiHiiHiiiiiMiiiitiiuuiiHi(iiiniinHiiiiiiuiiiiMMiiiiii!MiiiiMfii)Hiiе разних особа по чаоописима и на скуппшшама, да су моралан живот и сполна уздржљивост штетни здрављу потпуно је погрешно. Iie по-знајемо болести, која би долазила од чистог и моралвог живота.» Немци су изнели летак против сполних болести; његова 4. тачка гласи: како с,е при ванбрачном сполном општењу лако можете окужити за сав живот, не можемо вас у довољној мери упозорити Да се чувате од њих. Потпуно је погрешно мишљење омладине, ако мисли, да се од времена иа време мора сполно опћити у интересу ^дравља; баш напротив сполиа уздрлсљивост у годинама, кад мла-Дић, одиосво девојка дораста, за здравље је корисна. Солидан живот јачање здравља и шпортно кретање гуши сполни вагон. Да је сполни нагоп победив о том нам је светски рат дао безброј до-к^за. Далеко од својих, разврстани но стрељачким јарцима или доде-Љени разним одељењима за. фронтом остали су мужеви и младићи Месеце и месеце. читаву годттну без сполног општења. Вечна брига и вечни страх за свој живот, напорна служба, слаба храна, слаб живот нису у опште пустили сполни нагон иа површину; недостајао им је днректан импулс — женско друштво. Официри су нам причали, кад су се враћали са фронта, да су дошли кући потпуно сполно отупели, да их је прошло весеље, сва страст за женом, и да је протекло доста времена, да је било потребно женско друштво, па да им се врати сполна страст. То доказује, да ,је сполни нагон доста пута само уметно убачен у живот, провоциран бујном фаитазијом и под директним утицајима и да га нестане, кад ишчезне узрок узбуђења. То доказујо, да ко папорно ради, ко има нотешкоћа и брига, не осећа сполног нагона у оној мери, као опи, којн живз у беспослици, раскоши и без бриге. Сполни вагон зависи од живота како живимо, и ако га имамо потпуно у својој власти, он ,је победив. Способност «se vinci» самога себе победити, не доноси се са собом на свет, та способпост није прпрођена, али се постиже одгојем. Школа те врсте је тешка, стаје много самопрегорења и много труда; њен иочетак, као и сваки почетак је најтежи. Мора се почети с маленкостима, да се научи њих побеђивати, а касније долазе на род теже задаће, тврди орас.и. Свакоме пружа живот према његовим околностима и дужиостима доста прилике, да се вежба у чврстоћи воље, да се учи стварати себи енергију, колико he му користи донети таква школа. Његова будућнос.т зависи од ње, од жељезне вољо зависи љегова слобода, а слободан је само онај, који одлучује свс сам својом вољом. Сполии нагон тражи поттгуна човека, пуно од-лучности, јер ,је битни део нашег организма, наслеђен, положен у нашем телу. Прнрода нам га је дала у власт, да располажемо с њим no свој вољи n памети, а није нам забранила, да га смемо употребити пред закопом. Од недораслог организма захтевамо безусловну уздржљивост, то захтева не само морал. пего н организам. Орган. који је још неразвијен силити на бржи развој значи проузрочити и брже опадање његово. Надаље знамо, да излучиваље семена има велик утицај на иаш организам. Ако пођете с прољећа у башту или врт, видећете како вртар стршке грмиће. То ради зато, да иотера. сок тим интензивније v остале гранчице и младидс. да се на h,h.\i,i расцветају тим љепнш и богатији цветови. Тако се и код младића неискоришћена сила полпих органа јавља у другнм органима, у њо-говим душевним и телесним способностима. То се дејство крије у ирастарој истгппг, да се најтежа дела изврше само’ при сполној чздржљивости. Зато се уздржавају. као што ie опште познато nm-настнчари и шпорташи за време тренипга од сполног општења. Семе, које дође у крвни опток утиче корисно на \ '•тра.јност и јакост наших мишида. Коме је стало до сполне уздржљивости. наћи ће у мора’лу, у свом поносу н својој мужевности у истииском дупгевном раду. у лепој литсратури и уметности, у теловежби н умерености у јелу и пићу кајбоље пријатеље и истинске помоћнике. Међу њима је овај задњи најважнији — наиме умереност у пићу. Јер где је Bacchus тамо је Venus, уз впно седи обично страст, то је стара истина. То нам сваки дан потврђује искуство. Кад не би било алкохола. не би било толико вполнпх болести. Скоро сваки. који је снолно оболио, рећи he нам У ординацији, да ra je завукла весела (алкохолизирана) дружина, да га је навукло на то преобилно пиће. Алкохол (уживан у лре-обилној мери) омами човека, одузме му отпорност, моћ расуђивања и све обзире иа његову част и здравље, на његове дужности; он постаје подложан и спреман за разне авантуре, сполно раздражљив, похотан и до скрајности лакоуман. У том му помаже још женско особље, које је намештено по неким винарама. Алкохол је и у другом погледу штетан; не само да га је намамио и зграбио у своју чељуст, него му у болести иречи лечење, подржава му и даље његову при-лепчивост и с тим опасност за његово суседство ради алкохола му се често враћа болест, а каткад сасвим онемогућава потпуно оздрављење. Умереност у пићу, ограничење броја гостиотшца, подизаље што више шпортских и гимнастичких просторија допринели би много нрофилакси сполних болести. Врло важан профилактични фактор је даље ноука о сполним болестима. Незнање, неинформираност се радо освећује, спречава те у иапретку, доводи у неприлике и одас-ности и норед штете довоси ти још и срамоту. Незнање иде код неких тако далеко, да не знају, да ексистирају сполне болести; други их ие сматрају за праве болести, чак капавиду сматрају за потпуно невину. А кад би знали колико непријатности проузрокује каиавица, колико патње треба за излечење, колико је моралне силе потребно, да болесник не очаја, и како проузрокује нарочито код женских дугогодишњу хистеричност, јаловост итд., кад би само слутили опасност сифилиса, његово дугогодишње лечење, само-прегоревање, вечни страх пред последицама, дегенерацију иотом-ства итд. итд., нет пута би се нредомислили, пре него што би навукли лакоумно какву сиолну болест, већ сам страх прод сполним болестима he свакога, који је још сачувао мало способности аа расуђивање одвратити од ванбрачног сполпог општења. Зато мора бити иоука о сполној болести ошпта, свесност опасности сполних болести мора дубоад да продре у наш народ. Први морају доћи до те поуке абитуријенти наших средњих школа n Других завода, затим ђаци виишх завода, јер они већ ступају у 'iaifioi ii морају знати, шта им се лако може догодити, да се знадну очувати од опасности у животу. Такођер би се морале побринути за ноуку и фабрике за своје службенике а нарочито болесничке бла-гајне за своје чланове, јер је то у њиховом властитом интересу. Предавања морају бити сепаратна за сваки пол. Од велике важ-ности су кинематографске преставе у том смислу. Млађа генерација нека сазна из предаваља, да јој је сполна уздржљивост корисна, а ле шкодљива, да је ванбрачно сполно ошитење крајње опасно и нек сазна опште опасности сполних болести. Код зрелије генерације би Cf! морале сполне болести већ потање оцртати, јер је она ближа сполном опћењу, ближа браку и способнија за расуђивање. Мора потање познати опасностн сполпих болести, а нарочито мора бити информирана о том, кад је који пацијент опасан другоме, кад је излечен и кад сме ступити у брак. Кад не би пацијенти оиштили за то време док нису излечени, кад не би ступали у брак, док не-мају лечничке потврде, број сполно-оболелих знатно би се смањио. з* Колико je пацијената, који ce у опште не лече, ако можда не осећају никаквих болова; код њих зависи стање какве болести од болова. Какве неприлике и заражења лако настану од једне саме особе, заражене сифилисом, који се јавља из почетка са анадима без болова. Само једна особа у стању је да окужи. цело село. При пре-давањима би се морала нагласити потреба лечења тако дуго, како одреди лечник, ако се неће, да се нанесе штета себи и другима. Много пацијената се не лечи до краја не само из немарности, него и ради слабих материјалних ирилика и ради удаљености од лечника. Разуме се, да може и мора држава у свом интересу да потпомаже сполну ирофилаксу својим законодавством преко свог многобројног апарата. У законодавству гледе скитања, лечења сиолно болествих на државне трошкове и њихове контроле, гледе дојиља, гледе казненог ностунка ради заразе итд. предњаче северне државе Нор-вешка, Шведска и Данска, које су имале концем прошлог столећа (Данска већ 1880.) строге законе у том смислу, док их је Аустрија добила 1913., Немачка и Ческословачка лани. Код нас су већ из-рађени законски нацрти и чекају узакоњење од народне скупштине. illillliililiiiililiiin iiiiiiiiiiiiiiil Milili’ IZ STAM.EŠIB3STVA JSS ..... iiiiiiiiiiitiiiiiiniiii Odborova seja ]SS. se vrši dne 28. januarja 1923. v Ljubljani. K lej seji morajo poslati vse župe svoje zastopnike. Dnevni red se pravočasno javi župam. I. glavna skupščina Jugoslovenske sokolske matice se vrši dne 27. januarja 1923. I. seja starešinstva JSS. dne 6. novembra 1922. Posamezne lunkcije se razdelijo naslednje: I. tajnik dr. Riko Fux; 11. tajnik 1. Bajželj; blagajnik Bogumil Kajzelj; prosvetni odsek: dr. V. Murnik, dr. J. Hadži in E. Gangl; predsednik statističnega odseka: Verij Švajgar; organizacijski odsek: hrančišek Slajpah in J. Čobal; predsednik manjšinskega odseka: Slajpah; gospodarski odsek: Vilko Turk in Julij Deu; arhivarja: sestra Trdinova in Marolt. Sklene se nastaviti v sa-vezni pisarni strokovnega tajnika br. Romana Ceja. — Za urednika «Sokolskega Glasnika® se določi br. Miroslav Ambrožič. — Spominski spis I. jugoslovenskega vsesokolskega zleta se izda v posameznih zvezkih. Vsem društvom se takoj razpošlje subskripcijske liste. — Vestnik TO. se izda v tekočem letu v dveh številkah, ker je potrebno, da se izda poročila o vsesokolskem zletu. — Poročilo o mednarodni tekmi izda mednarodna zveza. To poročilo se tiska v Belgiji. — Razen tega so bile rešene pri seji številne zadeve raznih žup in društev. II. seja starešinstva JSS. dne 13. novembra 1922. Z ozirom na počasno likvidacijo vsesokolskega zleta se sklene prodajo telovadišča pospešiti ter se pooblastijo br. Zakotnik, Hieng in Zupančič, da to izvrše. — Kabinetna pisarna Nj. Vel. kralja se zahvaljuje za pozdrav skupšč’ne kralju. — Naročite spominsko knjigo o zletu Banatske župe. — Reši se zadevo sokolskega društva Višnja gora glede sokolskega doma, istotako zadevo predloženih računov sokolske župe Zagreb. — Z ozirom na poročilo sokolske župe Rijeka o sporu v Crikvenici se delegira br. Čobal, da zadevo osebno uredi. — Organizacijskemu odseku se naroči, da takoj pripravi društvena pravila za tisk. — Izreče se zahvala francoskim in belgijskim gimnastom in dr. Šveglu za obširna poročila o vsesokolskem zletu. — Ruski emigranti žele ustanoviti sokolsko organizacijo, kar se jim dovoli v zmislu sklepov Češkoslovaškega jugoslovenskega sokolskega saveza. — Za posredovanje služb potem Saveza se izdela poseben pravilnik. Posreduje se za službe samo priznanim sokolskim vaditeljem. — Mostarska župa je izključila društva Opuzen, Bijela in Lubinje. 2upo se pozove, da utemelji in pojasni predlog za izključitev. — Ustanovilo se je novo društvo v Zaprešiču, župa Zagreb. — Kataster članstva začne poslovati z novim letom ter se društvom že razpošiljajo potrebne tiskovine. Za poškodbeni lond naj se sestavi pravilnik, kar se poveri organizacijskemu odseku. — Referat za Jugoslovensko sokolsko matico se dodeli br. Kostnapflu. — Posameznim odsekom se naroči, da izvrše čimprej sklepe glavne skupščine v Zagrebu. III. seja starešinstva JSS. dne 20. novembra 1922. Predsedniku mednarodne telovadne organizacije v Evropi se brzojavno čestita k njegovi 801elnici rojstva. — TO. se naprosi, da izdela čimprej točna navodila za vsa sokolska društva o vedenju pri pogrebih in pri drugih podobnih nastopih. — Sokolsko društvo Cernik-Čavlje prosi podporo; prošnjo se odkloni, ker ni denarnih sredstev. — Članske znake naj se naroči pri domačih tvrdkah. Ker nekatera društva naročajo veliko število članskih znakov, se sklene, da morajo društva naročati znake le preko župe. Na naročila, ki niso potrjena od župe, se savezna pisarnica ne bo ozirala. — Izda se znak za naraščaj, in sicer znak, ki je že uveden v COS. COS. se prosi za dovoljenje. Uvedejo se tudi naraščajske legitimacije. — V Senju se je ustanovilo novo sokolsko društvo, ki se prideli župi Rijeka. — Mnogo društev še ni pristopilo k Jugoslovenski sokolski matici; pozove se jih, da prijavijo pristop, priprave za občni zbor Matice naj se takoj izvrše. — Iz vseh sokolskih društev se izključi Velko Cesarevič, član sokolskega društva v Derventi. — Pravila naj se izdajo v posebni knjižici, kateri bodo pridejani tudi vsi poslovniki za odseke in načelni sklepi. IV. seja starešinstva JSS. dne 28. novembra 1922. Sokolsko društvo v Borovnici Prosi za posojilo. Prošnja se radi pomanjkanja denarnih sredstev odkloni. — Hrvatski Sokol v Chicagu protestira v daljšem dopisu proti letošnjemu vsesokol-skemu zletu. Vsebina kaže, da so rojaki v Ameriki o zletu napačno informirani, radi česar naj se jim zadeva pojasni. — Sklene se naročiti oficijelna glasila vseh telovadnih organizacij v Evropi. — V prosvetni odsek se pokličeta še br. Miroslav Ambrožič in Vladimir Kuščer. — Ustanovilo se je novo društvo v Cetingradu, župa Rijeka. — Po poročilu delegata Čobala se uredi spor v Crikvenici. — Reši se še več društvenih zadev. V. seja starešinstva JSS. dne 4. decembra 1922. COS. vabi k seji odbora, ki se vrši dne 9. in 10. v Brnu. Za delegata JSS. se določi br. tajnik. — Br. tajnik predlaga, naj se vrše organizacijski tečaji v Beogradu, Nišu, Zagrebu, Sarajevu in Ljubljani. V mesecu januarju naj se vrši odborova seja, pri kateri naj se o tem predlogu razpravlja. — Dan pred odborovo sejo se vrši občni zbor Jugoslovenske sokolske matice. — Z ozirom na zavlačevanje Sokolstva v politiko se izvršijo Primerni sklepi, da se obvarujejo sokolska načela. — Rešeno je bilo še več društvenih zadev. VI. seja starešinstva JSS. dne 12. decembra 1922. Brat tajnik poda obširno Poročilo o seji odbora ČOS. — Sokolu Praga se izreče zahvala za poslano spominsko knjigo Fiignerja. — ČOS. je dovolila, da riosi naš naraščaj isti znak kakor češki. — Radi pomanjkanja denarnih sredstev pri JSS. se sestavi posebna finančna komisija, ki naj se bavi točneje s finančnimi zadevami Saveza ter predloži primerne predloge. — Zdravstveni odsek se pozove, da delegira v starešinstvo svojega zastopnika. — Razen tega se rešijo razne tekoče zadeve. VII. seja starešinstva JSS. dne 19. decembra 1922. Sokolskemu društvu v Sinju se odkloni denarna podpora, ker Savez nima sredstev. — Ministrstvo saobračaja le odklonilo že tretjo prošnjo Saveza za podelitev legitimacij za polovično vožnjo. — Nekatera sokolska društva prosijo za načrte sokolskih domov. Društvom se Priporoča, da izdelajo sama primerne načrte ter jih potem predlože Savezu. ~ Župa Mostar poroča o ponesrečenem bratu Bunozi. Sklene se pozvati vsa jokolska društva, da nabirajo prispevke za rodbino ponesrečenega. — Prošnjam zup za denarne podpore za prednjaški tečaj se ne more ugoditi, ker Savez nima sredstev. Vsaka župa naj skrbi sama za kritje stroškov. Savez itak priredi savezni tečaj, za katerega bo moral skrbeti za kritje stroškov. — Ob smrti br. Kaline se izreče sožalje češkemu konzulatu in ČOS. — Brzojavno se pozdravi vseslovanski shod dijaštva v Pragi. — Brat tajnik poda načrt za delo jugoslovanskega Sokolstva v letu 1923. Načrt se odstopi v izjavo TO. in prosvetnemu odseku. O načrtu naj se razgovarja na seji odbora. Jugoslovenskemu Sokolstvu! Pri javnem nastopu sokolskega društva v Neve-sinju se je smrtno ponesrečil zelo marljiv sokolski delavec Svetislav Bunoza. Njegova rodbina se nahaja v največji bedi. Naša dolžnost je, da priskočimo imenovani rodbini na pomoč ter ji pomagamo iz bede. Poživljamo vsa bratska društva, da zbirajo prispevke za ubogo rodbino. Naj bi ne bilo društva,- ki ne bi poslalo primernega zneska. Prispevki se pošiljajo Jugoslovenskemu Sokolskemu Savezu v Ljubljani. iiiiiiiii:iiiiiiiiiiiiiHi;i:i;i;iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii!iiiii:iiiiiiiiiiriii!iiiii!i!iiiiii:uiiiiiiiiiiii;!iiiiiiiii]iiiiitiiiiiiuii!itiii|iiiiiiiii(iiiiiliiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiil milili IZ TIEHINEČHEGA ODBORA JSS IIIIIIIIIIIHIIlllllllllllllllllllltllllllllllllllllinilllllltllllllllllllilllllllllllllllllllllllllHIItlllllHIIIIIIIIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIlllllllllllllllllllllllllllllilllllllllllllllllllHI Savezni prednjaški izpit sta prebila z odličnim uspehom brata Soič-Mirilovič Bogašin in Živko Rako, oba iz sokolskega društva v lmotskem (župa Split), in sicer dne 5. novembra 1922. pred izpraševalno komisijo dr. Murnik, Ambrožič, dr. Jamar, Vidmar. Novi prednjaki. V Bački sokolski župi v Novem Sadu so se vršili 3. in 4. decembra 1922. župni prednjaški izpiti pred komisijo: Mir. Vojinovič, predsednik, Milan Teodoro vic, Dragutin Jeger, dr. Vlada Belajčič in Boško Mešterovič, člani. Z uspehom so prestali izpit naslednji bratje in sestre: Mirko Bajin (Subotica), Olga Babilon (Novi Sad), Novak Beljin (Zabalj), Nenad Bordjoški (Senta), Vera Bodjicki (Novi Sad), Tima Galič (Zabalj), Dušan Gospodjinački (St. Bečej), Gjoka Grujič, Pavle Daljev, Mara Daljev (vsi trije iz Novega Sada), Sava Zadripkov, Vitomir Jovin (Čurug), Sava Kuzmanovič (Novi Sad), Stevan Ninkov (Čurug), Stevan S. Petkov (Žabalj), Dušan Pilič (Subotica), Dušan Tomič in Zora Tučič (Novi Sad). — Društveni prednjaški izpit so prestali pred komisijo bratov Milana Teodoroviča, Dragutina Jegra in Janka Vidica naslednji člani sokolskega društva v Subotici: Dušan Pilič, Vitomir Terzin, Djoka Stepanov, Marinko Bajin. Medzleine tekme ČOS. Letos se vršijo medzletne tekme češkoslovaškega Sokolstva, in sicer tekme članov in tekme članic. Članske tekmovalne vaje prinaša «Cvičitel», 12. številka 1922. O izidu mednarodne tekme prinaša poročilo uradno glasilo francoske telovadne zveze (Union des Societes de Gvmnastigue de France) «Le Gymnaste» v svoji okto-berski številki ter ugotavlja med drugim naslednje: Največ dosegljivih točk je bilo 910. Osem desetin, t. j. 728 točk daje pravico na prvo mesto: sedem desetin, t. j. 637 točk na drugo: šest desetin, t.j. 546 točk na tretjo ceno. Čehi in Jugoslovani so dobili torej vsaki prvo ceno. Francozi, Belgijci in Luksemburžani so dobili vsaki po šest desetin in si pridobili tretjo ceno. IIIIIIISI!ll!lllllllllll!lllllllllIIUIIIIIIIIIIIIIIIIIIII!llllllllllll!ltIllllllllllllllllllllllllllllllllllilllllllllllllllllllllHlllllilinilllllllinilllllll!llllllllllllll|llllll \7L PROSVETNEGA ODSE1A iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii Prosvetni odsek JSS. je sestavljen takole: Predsednik dr. Viktor Murnik; podpredsednik univ. prof. dr. Jovan Hadži; tajnik, ki opravlja tudi nadzorniške posle, dr. Stane Rape; knjižničar in novinar I. Bajželj; člani: dr. Matija Ambrožič, Miroslav Ambrožič, Engelbert Gangl, univ. prof. dr. Pavel Grošelj, Vladimir Kuščer, univ. prof. dr. Nikola Radojčič. — Na svoji seji dne 17. decembra 1923. je raz-motrival o smernicah in o načinu svojega dela ter sklenil: Temelj prosvetnega gibanja v Sokolstvu ustvarja delo v telovadnici. V podporo lega pa je potrebno, da skrbi prosvetni odsek za poglobitev sokolske zavesti ter daje članstvu kolikor mogoče na razpolago sredstva za pridobitev in izpopolnjevanje splošne naobrazbe. To naj se izvršuje z literaturo, ki se jo zbere ali izda v ta namen, ter z ureditvijo in poslovanjem društvenih knjižnic. — Prosvetni odsek določi komisijo (Gangl, Bajželj, Kuščer), ki naj zbere vso jugoslovensko sokolsko strokovno literaturo, dr. Ambrožiču naroči zbrati za Sokole primerno zdravstveno literaturo. — V svrho spoznavanja velikih narodnih mož, kar naj služi tudi poglobitvi našega narodnega uedinjenja, sklene odsek pozvati vsa društva, da mu naznanijo take može iz svojega okoliša z navedbo virov o njihovih življenjepisih, oziroma s kratko biografijo. Ko bodo življenjepisi zbrani, se izda historični koledar z naročilom, da se mora ob dnevih obletnic članstvo pri telovadbi opozarjati na te može s kratkimi nagovori. — Končno sklene prosvetni odsek pozvati zdravniški odsek, ki obstoji še izza priprav za vsesokolski zlet, k trajnemu sodelovanju pri vzgoji sokolskega članstva. llllllllllllllllllllillllllllllllllillllllll Hlllllllillllllllllllllllllllllilllllilllll llllllllllllllllilllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllilllllllllllllllllllllllllllllllllllll ---------------------------------------------------MAŠE HALOGE----------------------------------------------------------------- 'kiiiiiiiii iiiiiiiiniiifiiiiiiiiiiiniiiii iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiintiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiin 111111111111111111111111i11n111111111111111 Što da radimo i izvedemo u januaru? Društva: Odbori imaju da izvrše u toku januara društvene glavne skup-s t i ne. Sazovite ih blagovremeno i ispravno. Društveni funkcionari neka pripreme iscrpive izveštaje, da podadu članstvu tačan obračun o delovanju prošle godine. Pokažite uspehe a nemojte prečutiti neuspehe. Neuspesi u prošloj godini mogu se lako popraviti u idučoj godini, ako nam je, neuspeh poznat. Izradite program rada za iduču godinu. Kao što mora blagajnik predložiti račune prošle godine i proračun za buduču godinu, tako neka i drugi društveni funkcionari izrade načrte za buduči rad, koji pak ne smiju biti preterani i samo prividni, več mora da ih Podupire jaka svest, da su provedivi i čvrsta volja da ih provedemo. — Kod izbora gledajte samo na sokolske vrline i predajte vodstvo društva brači i sestrama, koji uživaju vaše poverenje. — Primite na glavnim skupštinama izmene Pravila. Prednjački zborov i. Nepromenjiva i trajna je zadača Prednjačkih zborova redov it a telovežba svih odelenja. Telovežba neka se vrši prema načrtu. Ako nemate načrta, izradite ih na zborovim sednicama. Barem jedanput sedmično, najbolje pak pre svakog redovnog časa članstva, neka se vrši zajednička telovežba prednjačkog zbora, kod koje učite sve što vam je potrebno az vodjenje odelenja, sestavljajte i nazivatje vežbe; vodja neka popravlja i tumači. — Odmah posle izvršene glavne skupštine konstituirajte zbor. — Savezni tehnički odbor skuplja statistiku svih prednjaka u Jugosloven-skom sokolskom savezu. Uskoro razaslače formulare, koje neka ispune društveni Prednjački zborovi. Ispunite ih tačno i savesno te ih vratite Savezu putem svojih župa._ Prema uputama TO. javljajte docnije svaku promenu. — Izradite načrt za društveni prednjački tečaj; ako več imate načrt, izvedite tečaj. Pri-vucite u tečaj svu sposobniju braču i sestre. — Posvetite svu pažnju pre svega uzgoju podmlatka. Gde još nemate telovežbe podmlatka, osnujte ju. Počnite s malim i žrtvujte sve za napredak. Podmladek poverite najboljim prednjacima i Prednjačicama. — Je li knjižnica prednjačkog zbora u redu i posluje li? Prosvetno odele n je neka radi u suglasju s prednjačkim zborom. Uzgoj u Sokolu ne može se deliti, samo rad može se deliti, radi toga je suglasje u Postupanju uslov za dobar uspeh. Potrebni su: kratki nagovori pred odelenjem, bratski razgovori o sokolskoj ideji, o sastavu, o organizaciji, o značenju narodne i jugoslovenske ideje, o dužnosti Sokola obzirom na politiku; predavanja o velikim ljudima našega naroda, o raznim predmetima znanstva, o poteku i značenju našeg svesokolskog sleta. Gojite socijalnu uzajamnost svega članstva društvenim večerima (izbegavajte neumernost u piču), pevanjem, primernim predstavama. Sve ovakove priredbe pak moraju imati strogo sokolski značaj. — Imate li dru-štvenu knjižnicu? Ako je nemate, počnite ju odmah osnivati. «Zrno do zrna Pogača, kamen do kamena palača* kaže narodna poslovica. Izaberite si saves-nog knjižnjičara, koji če umeti da poskupi primerne knjige za članstvo i naraštaj te če marljivo poslovati i posudjivati knjige svemu članstvu i naraštaju. — Sa-vezno prosvetno odelenje skuplja statistiku društvenih knjižnica. Odazovite se njegovom pozivu odmah! Župe: Pripremite sve potrebno za skupštine, koje se moraju izvršiti u februaru. Sastavite tačne izveštaje i načrte za buduči rad. Izvedite reviziju društvenog poslovanja po svima društvima te pomažite društvima dobrim savetima i uputama. Učesivujte kod društvenih glavnih skupština, da dobijete tačan pregled o stanju zupe. Na temelju tog pregleda lako čete moči sastavljati načrte za rad i trajno Poboljšavanje. Zupskitehnički odbori. U ovoj godini morate izvršiti pre svega župskc Prednjačke tečajeve i župske sletove. Da uzmognete ovu zadaču izvršiti, krajnie le več vreme, da pripremite potrebne načrte za tečajeve1 i vežbe za župski slet. za vežbe raspišite natecanja, zaposlite sve one, koji imaju dobru volju za rad. Pripremite vežbe za natecanje članova, članica i naraštaja. Kod sestavljanja za-ledničkih vežba i vežba za natecanje imajte u vidu pravilo: nikadkorak n a - 1 Načrt tečaja župe Ljubljana 1. imate u ovom broju «Glasnika». Pregled udeležbe pri tekmah na I. jugoslov. Moški naraščaj Ženski naraščaj Članice Ž u p a Vrste Posa- mez- niki a; СЛ u> > Posa- mez- nice ra bc v a bo D ra bO O ra bo « Iz društev Vrste N 0) £ ra Iz društev g bo v ra bo CJ S o» ra bo 4) Iz društev > c > c O D- 'Z 'c > ‘5 oddelka oddelka Banjaluka 1 8 Prijedor 1 7 Prijedor 3 Bos. Gradiška Beograd 1 7 Stara Pazova Bjelovar 1 ti Bjelovar l 7 Bjelovar Celje 1 5 ti 37 Celje, Hrastnik, Petrovče, Trbovlje, Zagorje ob Savi 1 7 Celje 4 Celje Kragujevac 1 7 Kragujevac 1 G Kragujevac 1 1 6 G Kragujevac, Užice Kranj 1 б G 34 Jesenice, Kranj, Škofja Loka, Žiri 2 13 Bled, Kranj 1 G Radov.jica Ljubljana 4 9 25 G3 Domžale, Ljubljana, Šiška, Vič, Vrhnika 8 56 Ljubljana, Šiška, Vrhnika 1 2 8 15 Domžale, Ljubljana Ljubljana I 2 5 18 32 Kamnik, Litija-Šmartno, Ljubljana I, Ljubljana II 10 71 Kamnik, Litija-Šmartno, Ljubljana I, Ljubljana 11, Ribnica 2 3 12 23 Kamnik, Litija-Šmartno, Ljubljana I, Ljubljana II, Ribnica Maribor 3 19 Maribor Studenci 4 29 Ljutomer, Maribor 1 7 Maribor Mostar 1 7 Korčula Niš Novi Sad . 2 12 Senta, Subotica 1 1 G 7 Novi Sad, Subotica Novo mesto 3 5 19 Karlovac, Novo mesto 2 15 Karlovac, Novo mesto 2 13 Karlovac, Novo mesto Osijek 6 Požega 3 4 20 Osijek, Požega Rijeka 7 17 Draga, Sušak 4 27 Bakar, Draga, Sušak Sarajevo • Skoplje Split 7 4 Split 5 Split 3 5 Split Šabac Šibenik Štip • Tuzla Vel. BeČkerek 1 6 Vršac Zagreb 1 Brežice 2 Brežice Zaječar Tekem se je udeležilo: 12 37 87 258 32 iJ4 žup) 34 244 23 (12 žup) 5 16 43 120 23 14 žup) Posamezniki I vsesokolskem zletu v Ljubljani leta 1922. Tekma za prvenstvo J:>S Iz društev Člani Tekma vrst (in posameznikov v vrstah) Vrste Posamez. oddelka Iz društev Prosta tekma posameznikov Iz društev Posebne tekme posameznikov Iz društev Ljubljana Kamnik, Ljubljana I, Logatec Novo mesto Kreka 1' 3 3 2 2 3 2 3 12 23 Banjaluka Beograd, Stara Pazova, Zemun Bjelovar Celje, Laško, Trbovlje, Zagorje ob Savi, Žalec 33 18 15 12 23 I . Kragujevac Bled, Boh. Bistrica, Javornik, Jesenice, Kranj, Radovljica, vŠkofja Loka, Žiri Domžaie, Ljubljana, Šiška, Vič Kamnik, Ljubljana I, Ljubljana II, Ribnica, Stepanja vas, Velike Lašče Ljutomer, Maribor, Ptuj, Studenci, Št. Lenart Gjenovič, Korčula, Kotor, Makarska, Mostar, Tivat-Lastva Novi Sad, Subotica Karlovac, Metlika, Novo mesto Osijek, Požega, Valpovo Bakar, Draga, Suša< Omš, Sinj, Split, Vis Vršac Brežice, Krško, Zagreb I, Zagreb II Ljubljana Korčula, Tivat-Lastva Srbobran Ljubljana I Vršac Čapljina, Korčula, Mostar Novi Sad, Srbobran, Sremski Karlovci Osijek Sušak Vršac 6 (4 žup) 2 I7i46 18 126 330 60 (17 žup) 15 5 (4 žup) 10 (6 žup) irag ! Veći broj vežbača neka se postizava dobrim primerom, ispravim uzgojem, a ne lakšim vežbama. Jer nastup velikog broja vežbača sa prelakim vežbama može lako značiti veliki broj vežbača, koji su došli samo radi nasiupa i za nekoliko sedmica; posle nastupa pa ovakovi vežbači obično opet izostanu. Naše je uzgojno sredstvo naporan rad, ne smemo se dakle plašiti od napora. — Sada, kad stojimo pred župskim skupštinama, ne uzdajte se u novog načelnika ili u novi tehnički odbor, več činite svoju dužnost, koju čete posle skupštine nastaviti sami ili vaši naslednici. Na rad smo pozvati radi stvari, a ne radi svojih osoba. — Pregledajte društva, da dobijete tačan pregled -o vrlinama i manama. Mane možete popravljati samo, ako ih zbilja poznajete. — Nadgledajte društvene prednjačke tečajeve i pomažite koliko god možete. — Sazovite prednjačke zbo-rove, da im dadnete izveštaje, da odobre programe za u buduče i da izaberu kandidata za načelnika i načelnicu. Prosvetno odelenje neka radi u suglasju s župskim načelnikom i teh-ničkom odborom. Ovo pravilo vredi za župu isto tako, kako i za društvo. — Imajte u trajnom pregledu delovanje društvenih prosvetnih odelenja, popravljajte mane, usavršujte, pomažite. Pobrinite se za sposobne saradnike. — Izveštavajte o svom delovanju iscrpivo savezno prosvetno odelenje; «Sokolskom Glasniku® pak šaljite izveštaje o važnijim dogadjajima i preglednu statistiku svojih i društvenih pri— redaba. M. A—č. IIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII llllllllllllllllllllllllllllllllllll IZ ZUP IM B3RUST iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiaiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii Sokolska župa Ljubljana I. Sokolska župa Ljubljana I. Prednjaški zbor je imel dne 26. novembra 1922. svojo sejo, v kateri je napravil naslednje važnejše sklepe: V mesecu januarju se vrši župni prednjaški tečaj v osmih zaporedoma sledečih dneh v Ljubljani. Priglašeni člani in članice bodo stanovali v Ljubljani ter bodo pod stalnim nadzorstvom in vodstvom župnega tehničnega odbora. Predavanja in praktična vadba se vršijo po osem ur na dan, skupaj 64 ur. K tečaju mora poslati vsako vžupljeno društvo vsaj po enega člana, eno članico. — V letu 1923. se priredi župni zlet z javno telovadbo vseh oddelkov in tekmovalno telovadbo članov, članic, moškega in ženskega naraščaja. Za obvezne skupne vaje na tem zletu je župni tehnični odbor razpisal že 7. novembra 1922. tekmo v sestavljanju skupnih vaj, katere se lahko udeležijo vsi člani vžupljenih društev razen župnega načelnika. Najboljše vaje bodo določene za obvezne župne vaje'za leto 1923. Sestaviti je: za člane štiri proste vaje, za članice štiri vaje s kiji, za moški, oziroma za ženski naraščaj po štiri proste vaje ali vaje s kakim priročnim orodjem, za moško, oziroma žensko deco po štiri proste vaje. Na župnem zletu bodo tekmovali: člani v treh oddelkih (v višjem, srednjem in nižjem), članice v dveh oddelkih, moški in ženski naraščaj v dveh oddelkih. Za tekmo vaje na orodjih ne bodo naprej predpisane, temveč samo glavne prvine za posamezne oddelke. Dan pred tekmo sestavi tekmovalne vaje komisija (načelnik in dva člana TC)., oziroma načelnik in 2 članici TO.) ter jih pred tekmo tekmovalcem pokaže. 2upni zlet se bo vršil dva dni. Prednjaški zbor bo predlagal odboru in občnemu zboru Vidov dan in dan Petra in Pavla (28. in 29. junija 1923.). — Župni načelnik je nato na široko razložil, kako naj posamezna društva delujejo, da bodo dobro izrabila posebno zimski in pomladanski čas v svrho vzgoje članstva in naraščaja. — Župni odbor je imel svojo sejo dne 8. decembra 1922. ter je usvojil vse sklepe pred-njaškega zbora. Glede troškov za prednjaški izpit se je sklenilo, da nosi troške vožnje in prehrane vsako društvo, troške za stanovanje pa župa. Načrt prednjaškega tečaja sokolske župe Ljublana I. Gradivo: I. Sokolska misel: Tyrševa sokolska misel. — Teorija, na katero se naslanja. — Sokolska disciplina. — Moralna vzgoja. — Pomen sokolske vzgoje za narod. — Pomen in upravičenost narodnostne misli. — Sokolska načela, demokratizem, aratstvo, stališče napram veri in politiki. — Vprašanje telovadnega gradiva v pogledu na. vsestranost, na različne sloje naroda, različne starostne dobe in spol udeležencev. — Primera z drugimi telovadnimi sestavi. — Sokolski sestav v estet čnem pogledu. — Sokolska etika. (3 ure.) II. Telovadni seslav: Splošna razdelitev: a) pomen sistematične delitve vadbenega gradiva, b) logičen način deljenja, c) razdelitev v stroke, razrede, panoge, glavne in podrejene vrste; kaj so načini. — Nazivoslovje. (4 ure.) III. Metoda sokolske vzgoje se naslanja a) na gradivo, razloženo po «1. Sokolska misel», b) na splošna vzgojna načela, c) na pravila higiene. — Posebno poglavje o vlogi in vzgoji volje. — Teorija utrujenja. — Zaključki na tej podlagi: 1. Glede deljenja članstva v posebne oddelke in vrste po spolu, po starosti, po izvežbanosti, upoštevajoč individualnost tudi v posameznih vrstah. — 2. Glede primernosti vaj za posameznike. — 3. Glede postopnosti pri učenju. — 4. Glede raznovrstnosti vadbe. — 5. Glede občevanja z gojenci. — Podrobno vzgajanje v moralnem in intelektualnem pogledu. — 6. Vadbeni načrti. (3 ure.) IV. Praktična vadba vseh razredov in panog z nazorno razlago, kako je učiti, kako sestavljati vaje in kako postopati metodično. — Imenovanje in čitanje vaj. — Sestavljanje vaj za posamezne ure in posamezne oddelke. (46 ur.) V. Zgodovina in literatura. Zgodovina telesne vadbe sploh. — Zgodovina Sokolstva. — Zgodovina jugoslovenskega Sokolstva. — Poznavanje domače sokolske literature. (1 ura.) VI. Sokolska organizacija in način poslovanja njenih organov: Savezni organi, župni organi, društveni organi. — Njihove dolžnosti in kompetenca v zmislu pravil in sokolskih načel. — Odseki in njihov namen. (1 ura.) VIL Poznavanje orodja, kako se ravna z njim, oprema telovadišč. (1 ura.) VIII. Anatomija: Splošni pojmi. — Okostje z vezmi in mišičevje. — Živčevje, krvni obtok. — Pljuča, srce. — Prebavje. (2 uri.) IX. Fiziologija: Funkcije organov. — Vpliv vaje na delovanje organov s posebnim ozirom na različno starost, različno utrjenost in različen spol. 12 uri.) X. Prva pomoč pri nezgodah: teoretično in praktično. (1 ura.) Urnik prednjaškega teča.ja: Osem dni po osem ur, štiri dopoldne, štiri popoldne. I. dan: 1. Sokolska misel. — 2. Anatomija. — 3. Hoja, tek, vaje na gredi. — 4. Telovadni sestav (teoretično.) — 5. Sokolska misel. — 6. Anatomija. — 7. Skoki. — 8. Plezanje. II. dan: 1. Sokolska misel. — 2. Fiziologija. — 3. Dviganje bremen, lučanje diska in kladiva, suvanje kamna in krogle, metanje sulice. — 4. Odpori, metanje. — 5. Metodika. — 6. Fiziologija. — 7. Borenje. — 8. Telovadni sestav (teoretično). III. dan: 1. Metodika. — 2. Konj: podpore, meti. — 3. Drog (in viseči drog): vese, podpore, menjave. — 4. Igre. — 5. Metodika. — 6. Bradlja: vese, podpore, menjave. — 7. Krogi: vese, podpore, menjave. — 8. Redovne vaje. IV. dan: 1. Telovadni sestav (teoretično). — 2. Konj: podpore, meti. — 3. Drog: izvinki, obrati. — 4. Proste vaje. — 5. Proste vaje. — 6. Bradlja: obrati, ročkanje. — 7. Krogi: izvinki, obrati. — 8. Redovne vaje. V.dan: 1. Telovadni sestav (teoretično). — 2. Konj: podpore, meti. — 3. Drog: meti, kolebanje. — 4. Proste vaje. — 5. Proste vaje. — 6. Bradlja: meti, kolebanje. — 7. Krogi: meti. — 8. Redovne vaje (rajalne vaje). VI. dan: 1. Zgodovina in literatura. — 2. Konj: meti. — 3. Drog: ročkanje, toči, premiki. — 4. Proste vaje. — 5. Prva pomoč pri nezgodah. — 6. Bradlja: toči, prevrati, premeti. — 7. Krogi: kolebanje, toči. — 8. Koza. VII. dan: 1. Organizacija in poslovanje. — 2. Konj: preskoki. — 3. Drog: prehodi iz vese v podporo. — 4. Proste vaje. — 5. Proste vaje. — 6. Bradlja: prehodi iz vese v podporo. — 7. Krogi: prehodi iz vese v podporo. — 8. Vaje na plezalih. VIII. dan: 1. Poznavanje orodja. — 2. Miza. — 3. Drog: prehodi iz podpore v veso. — 4. Vaje in plesi z različnim priročnim orodjem. — 5. Skupine. — 6. Bradlja: prehodi iz podpore v veso. — 7. Krogi: prehodi iz podpore v veso. — 8. Vaje na lestvah. Organizacija tečaja: 1. Udeleženci ne smejo biti novinci, temveč oni, ki so že prestali društveni prednjaški tečaj ali so vsaj pomagali pri vodstvu vrst ter imajo temeljne pojme o prednjaški izobrazbi. — Zahteva se telovadska usposobljenost druge vrste. — Pri izberi gojencev za prednjaški tečaj se morajo društva ozirati na lepša telesa, večjo inteligentnost, prikupljiv nastop in utrjen značaj gojenca ter poslali v iečaj predvsem one, ki so v kraju društva stalno nastanjeni (kmetski sinovi). — 2. Udeleženci morajo biti pravilno priglašeni. — 3. Prednjaški tečaj vodi župni načelnik, predavatelji morajo biti vsi iz centrale (župnega sedeža). Pred tečajem se razdeli gradivo v svrho, da se predavatelji dobro pripravijo. Vsak dan je seja predavateljev, v kateri se obravnava ves pouk za drugi dan, tako bodi gojencem podana vsa tvarina enotno. — 4. Predavanje in razlaga morata biti točna in jedrnata, čas se mora izrabiti do skrajnosti. — 5. Gojencem se da v glavnih potezah spisano gradivo, da po tečaju doma ponavljajo in utrdijo svoje znanje. — 6. Prednjaški izpiti se ne vršijo neposredno "po tečaju, temveč šele kesneje. M. A—č. Sokolska župa Splii. Sokolsko društvo u Igranama. Na poticaj nekolicine uglednih mještana osnovano je u Igranama novo sokolsko društvo. Na konstituirajučoj skupštini 6. augu-sta 1922. prihvaćena su bila savezna pravila, izabran upravni odbor i izglasan zaključek, da se novo sokolsko društvo priključi splitskoj sokolskoj župi. U upravni odbor izabran je za starješinu Lulič Miho, za podstarješinu Lulič Jerolim, a za tajnika Lulič Niko. Društvo broji 1 osnivača, 1 pomagača i 125 izvršujućih članova. Starješinstvo sokolske župe u Splitu na svojoj sjednici od 21. septembra 1922. uzelo je na znanje konstituiranje novoga društva i njegov priključek župi. 0 tom je obavješten i Jugoslovenski sokolski savez, koji je uzeo osnivanje na znanje. Sokolsko društvo u Podgori priredilo je dana 15. oktobra t. g. javnu vježbu, pak su tom prigodom narodni poslanici Ante Franic i Milan Boškovič održali sakupljenim članovima i narodu predavanja o Sokolstvu i o našem narodnom ujedinjenju. Gospoda poslanici su darovali društvu svaki po 300 dinara, na čemu im upravni odbor i ovim pulem najljepše zahvaljuje. Sokolsko društvo u Trogiru. Na trogodišnjicu upada i izgona Talijana iz Trogira a dana 24. septembra t. g. ima je trogirski Sokol prirediti proslavu spojenu sa javnom vježbom. Bila su pozvana na sudjelovanje sva mjesna kulturna 1 nacijonalna društva i sokolska društva iz okolice. Osjetljivi Talijani, kojih nažalost još ima u našim stranama i ako neznatan broj, postigli su zauzimanjem talijanskog konsula, da je vlada ovu proslavu zabranila. Ovo je proizvelo mučan utisak u sokolskim krugovima i ogorčenje kod cjelokupnog gradjanstva. Usled energičnog istupa trogirskog Sokola i splitske župe i na jednodušni protest naše javnosti bila je proslava u zadnji čas ipak dozvoljena. Svečanost je protekla u največem redu i oduševljenju, odakle se najbolje vidi, da su bojazni naših vlasti bile neosnovane. Brojni izleinici iz splitske i trogirske okolice sudjelovali su svečanosti. Sva trogirska društva pa sokolska društva iz Splita, Solina, Vranjica, K. Sučurca i Donjih Kaštela našla su se na okupu. Splitski Sokol je unajmio dva parobroda, a i ta su bila premalena, da prime sve članove društva i ostale izletnike. Kaštelani došli su na brodicama. Doček izletnika u Trogiru bio je nadasve srdačan. Na starodrevnoj poljani pred stolnom crkvom i opčinskim domom izmjenjeni su pozdravi starješine trogirskog Sokola ). Koščine, predsjed-nika opčine Silobrčiča i starješine župe dr. Lavša. Splitska fanfara intonirala je narodne himne, a nato su društva u povorci uz udaranje trogirske muzike i splitske sokolske fanfare pošla na vježbalište. Na lijepo udešenom i prostranom vježbalištu na obali pred kulom Camerlengo izvodila se je javna vježba. Loža, sa koje je Marmont nekada gledao smotru francuske vojske u doba Napoleonova zaposjednuča Dalmacije, odredjena je bila za predstavnike grada, vlasti, župe i društava. 11 vježbi su sudjelovala sva prisutna društva. Na zadovoljstvo prisutne publike izvedene su propisane sletske vježbe svih kategorija. Opaziti je ipak nedostatak redovitog vježbanja u poslesletskim praznicima. Trogirsko društvo, i ako se nalazi u teškim prilikama uslijed pomanjkanja prostorija za vježbanje, pokazalo je, šlo može da postigne volja i ustrajan rad. U posebnim nastupima, koje su izvodili članovi i podmlatci pokazali su izvrsnu disciplinu i izvježbauost; stoga zaslužuje vodstvo trogirskog Sokola svaku hvalu. Budu li nastavili jednakom voljom i ustrajnošču, brzo če se moči takmiti s prvim dru-štvima u župi. Splitski je Sokol nastupio s jednim odjelom članstva na ručama i jednim odjelom ženskog naraštaja na stolu. Posle svršene javne vježbe razvila se zabava na bajno rasvijetljenoj obali uz svirku trogirske Narodne Glazbe. Iz-letnici bili su pri polasku oduševljeno pozdravljeni. IHIIIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMIIIIIIIIIlillllltinillllllllllllllllllllllllllHIIIIIIIIIIIIIIIllllllllllllllllllllllllllllllllllll Ш §LO¥AM§lEGA SOKOLSTVA 111111111! 1111111111111111111j11111 j11g1111111j j111g11j1111111j11111111111111111111111;1111111111111111j111111111j1111111111111111|1111111111i11111111111 ]111111111,111111) 11} 11111111111| 111111111111111111 Seja odbora Češkoslovenske obce sokolske v Brnu dne 9. in 10. decembra 1922. Seje odbora COS. se je udeležilo 52 žup s 110 zastopniki. Kot zastopnik Jugo-slovenskega sokolskega saveza se je udeležil te seje tajnik br. dr. Riko Lux, kar so vsi češki udeležniki pozdravili z velikim navdušenjem. O delu češkega Sokolstva v I. 1922. je podal poročilo tajnik dr. Heller. V njem je podal celoten pregled sokolskega dela v preteklem letu, razen tega pa je poročilo zelo zanimivo in obširno razpravljalo o razmerju Sokolstva napram javnosti in napram političnemu stremljenju češke javnosti. V stvarnem, s sokolskim duhom prožetem poročilu je ostro obsodil dejstvo, da se širša javnost ne zanima za sokolsko delo v toliki meri, kakor bi Sokolstvo zaslužilo. Sokolstvo se primerja vsak čas z drugimi, Političnimi telovadnimi organizacijami, ne oziraje se na veliko nalogo, ki jo vrši Sokolstvo že od začetka svojega obstoja. Kljub vsem tem pojavom pa mora Sokolstvo ostati verno svojim načelom ter se zavedati, da je organizacija vsega naroda, in se ne sme pustiti zavesti v politično smer. Poročilo pravi nadalje, da se je v preteklem letu izvršilo ogromno delo, vendar pa se niso izvršili sklepi COS., da naj se zletiie prireditve omeje. Vršilo se je 15 župnih zletov dece, 6 župnih zletov naraščaja in 35 župnih zletov članstva. Vse to je zahtevalo izrednega napora žup in društev. Je pa to tudi najlepši dokaz, da se ne sme nikdar določati samo negativni program, ampak treba je dati tudi pozitivni program. TO. je izdal v tem oziru geslo za pozitivno delo: Vse za vzgojo vaditeljev! — V svojem poročilu je br. Heller dalje omenjal razne podrobnosti o delu Sokolstva, n. pr. vaditeljske zbore za naraščaj, sestanek župnih načelnikov v Brnu, izvedbo Počitniškega potovanja, ustanovitev 122 prenočišč za naraščaj i. t. d. Dalje omenja zmago ČOS. pri mednarodni tekmi v Ljubljani, izlet češkega Sokolstva in naraščaja v Ljubljano, zlet v Moravski Ostravi, izlete na Tešinsko, številne proslave Fiignerja i. t. d. Omenjal je dalje prvi poizkus rešitve vprašanja nezaposlenosti. Pri katerem je Sokolstvo aktivno sodelovalo. Iz obširnega in zelo stvarnega ta|ni-kovega poročila je odsevala vsa sila ogromnega dela, ki ga je izvršilo češko Sokolstvo v preteklem letu. Kot druga točka je bilo na dnevnem redu poročilo br. Hillerja, in sicer o bodočem delu Sokolstva. Poročevalec je v daljšem referatu podal obširen pro-Sram za delo v društvih in župah ter je posebno poudarjal veliki pomen tihega notranjega dela. Predlagal je, naj se v 1. 1923. ne vrši nobena večja prireditev COS. Vsa pozornost naj se posveča vzgoji naraščaja, vzgoji vaditeljev in med-zletni tekmi članov in članic. Župne zlete članstva in naraščaja naj se dovoli samo onim župam, ki ga niso imele v 1. 1922. V prihodnjem letu naj se vrši tečaj zp člane in članice in naraščajske vaditelje, šola za izobraževalce in Tyršev Jeminar. Vse to delo bo pa ostalo brez uspeha, ako ne bodo pridno delovale tudi župe. Zupe morajo izvrševati često nadzorstvo v društvih, vse delo se mora vršiti Po gotovem načrtu in redu, ker bi bilo sicer brez uspeha. Posebno se mora Posvečati veliko pozornost sokolskemu tisku. V zelo stvarnem poročilu, ki je bilo sprejeto, je podal br. Hiller mnogo dobrih in prepotrebnih nasvetov društvom ln župam za delo v letu 1923. Sprejeto je bilo tudi, da se vrši v letu 1923. zlet spodnje-avstrijske župe v Brnu, katerega naj podpirajo sosednje župe. Na predlog br. Štepaneka so bile sprejete nekatere izpremembe načelnih sklepov in nekateri novi načelni sklepi, dalje načela o izključitvi članov iz društev m načela o podeljevanju podpor obubožanim starim sokolskim delavcem. Na predlog br. Maška so sklenili, da se vrši prihodnji občni zbor ČOS. v jeseni leta 1923. Vsa društva so pozvali, da naj zbirajo prispevke za podpiranje brezposelnih elanov sokolskih društev. Vsako društvo naj zbere vsaj toliko kron, kolikor ima elanov. Br. Beranek je podal poročilo o stavbi Tvrševega doma, ki bo stalo ČOS. 14 do 16 milijonov čeških kron. Stavba bo izvršena v teku dveh let. _ O proračunu za 1. 1923. in o računskem zaključku za 1. 1921. je poročal brat pvorak. Iz proračuna je razvidno, da je določeno za pisarno ČOS. 460.000 Kč, za kataster članstva in druge pisarniške potrebe 617.000 Kč, za telovadnega učitelja ČOS. 60.000 Kč, za tečaje 100.000 Kč, za podpore župnim tečajem 60.000 Kč, za potovalne stroške članov predsedstva in TO. 120.000 Kč, za medzletno tekmo 60.000 Kč i. t. d., tako da iznašajo troski 1,315.000 Kč. Članski prispevek je bil določen na 3 Kč za člana, kar iznaša 1,050.000 Kč. Dalje so bili sprejeti pravilniki za prosvetne odseke društev, žup in COS., predsedstvo je bilo pooblaščeno, da izvrši priprave za ustanovitev denarnega zavoda COS. in nakupovalnega društva COS. Dalje so bili še sprejete različne izpremembe pri nekaterih fondih, izvolili so komisijo za volitev predsedstva COS. ter podelili več podpor iz narodnega zaklada. V nedeljo, 10. decembra, ob 2. uri popoldne je zaključil br. starosta, dr. Seheiner, krasno uspelo sejo COS., ki je dala mnogo inicijativ za delo Sokolstva v bodoče. F. R. Brat Antonin Kalina +. Dne 17. decembra 1922. nam je iz Prage došla žalostna in nepričakovana vest, da je tamkaj umrl brat Antonin Kalina, češkoslovaški poslanik in pooblaščeni minister na našem dvoru. Dva dni prej je težko bolan dospel iz Beograda v Prago, da se izleči; a dohitela ga je smrt, ko je doživel 53. leto svoje dobe. (Rojen je bil dne 15. julija 1869. v Nemškem Brodu.) Brat Kalina je bil idealno navdušen, sokolsko požrtvovalen in delaven sin svojega naroda. Z nami pa ga je spajala iskrena in globoka ljubezen. Bil je vešč našemu jeziku; poznal je vse borbe naše mračne preteklostti, doživel je naše osvobojenje in uedinjenje, našo zemljo je poznal in naš narod, zato ni bil nihče sposobnejši od njega, da zastopa Češkoslovaško republiko na našem dvoru. Prezident Masaryk je poznal Kalinov značaj in njegove sposobnosti, zato ga je v začetku 1.1919. poslal v Beograd. Vse nade, ki sta jih obe državi stavili nanj, je izpolnil v polni meri, a največja njegova zasluga je, da je z energijo, ki je lastna samo Sokolu, in z vero v silno bodočnost obeh bratskih narodov ustvaril med Češkoslovaško republiko in našo kraljevino trajno zvezo, ki je največja politična in nacionalna naša pridobitev po uedinjenju. — Brat Kalina je stal nad 30 let med najdelavnejšimi in najodličnejšimi sokolskimi tvorci. Za Sokolstvo je bil strastno vnet in kot Sokol je navezal prve stike z nami. Značaj njegove osebnosti se je izobličil v trdi sokolski šoli, zato je bil jak in plemenit, a vsekdar trd in neizprosen, «kadar braniti je časti in pravde narodu in jeziku svojemu!» Brez Sokolstva ni bilo, ni in ne bo življenja in napredovanja slovanskim narodom! Brat Kalina ie nosil v svoji duši jasno sokolsko zavest, in vse, kar je mislil, govoril in delal, je izviralo iz te zavesti in je bilo namenjeno in posvečeno vsem bratom in vsem sestram. Živel je, da je služil drugim po ukazih sokolskega bratstva! — Na prvem našem saboru v Novem Sadu nas je pozdravil s sladko in navdušeno besedo kot zastopnik COS. in v imenu svoje vlade; na našem prvem vsesokolskem zletu v Ljubljani pa je preživel z nami vso veliko radost. «V dušah svojih hram stavimo tebi, narod! ... Ne odnehamo, dokler k najvišji popolnosti kulturni, telesni in nravni ne dvignemo i poslednjega svojega brata in sestre, dokler vseh src vsega naroda ne spojimo v nerazdružno vez edine, spokojne, a v delu in miru srečne slovanske rodovine!* — Tako se glasi za-kletev brata Kaline, tako nam gre prisega od srca do srca — njemu v spomin, a nam ukaz za bodoče delo! E. G a n g 1. Tyršov dom. čehoslovačko Sokolstvo je u zadnje vreme, a osobito posle rata silno poraslo broiem; tako da ima skoro pola miliona članova. Svim radom te ogromne gimnastičke organizacije upravlja predsedništvo ČOS. u Pragu. Razumljivo je, da za vodstvo svake organizacije, osobitO tako ogromne nije moguće ni blizu nači dovoljno društvenih prostorija. Uprava, njena pisarna, knjižnica, razne druge centralne institucije i t. d. trebaju mnogo prostora. Tako su i COS. brzo posle rata postale njene prostorije pretesne. Pomalo se moralo nači za pisarne čitav niz prostorija raštrkanih po čitavom Pragu. Da je to velika smetnja redovnom poslu jasno je svakom. — A ima i drugih, rekao bih važnijih uzroka, što je ČOS. bila prisiljena da razmišlja o gradnji vlastitih prostorija. Svi znamo, da je svaka gimnastička organizacija što se tiče uspeha, njenog vaspitnog delovanja, upučena u prvom redu na svoje prednjaštvo. Teško onoj gimnastičkoj organizaciji, koja se ne stara za stalno i dobro vaspitanje prednjaka. ČOS. koja priređuje svake godine svoje redne prednjačke tečaje, koji traju po šest nedelja, uvidela je, da ti tečajevi ne podmiruju svu potrebu. Zato se odlučila za stalnu gimnastičku školu, spojenu s internatom i to za člane i članice. Za stalnu školu, sa stanovima za pitomce potreban je vlastiti krov. — Iz navedena dva razloga COS. se odlučila da izradi zgradu, koja če služiti toj školi i upravi. Pomoču garancijskog fonda za VII. svesokolski slet za tim od dobitaka samoga slela COS. je kupila slaru «Mihnosku palaču» u Pragu na Maloj strani. Stara palača, koja je bila tako reči obrečena na propast, služila je pre rata samo kao oružara austrijske armade. Potrebno je bilo dakle, da se ta velika gradevina temeljito popravi i uredi, da bi odgovarala svrsi, kojoj ju je namenila ČOS. Pre svega bilo je potrebno raspisati natečaj za celokupnu preuredbu i prigradnju moderno uredene vežbaonice itd. Razume se, da bi se morala i lepo urediti opsežna bašta. U natečaju je učestvovalo mnogo umetnika-arhitekata, a primljen je načrt arhitekta Krasnoga, o kom čemo da govorimo nekoliko reči, da vidimo veličinu celoga «Tyršovog doma». Iz jedne od onih tipičnih malostranskih ulica ulazimo kroz velika vrata u visokom zidu u baštu osrednje veličine. Pred nama se pro-stire Tyršov dom u pročelju, izgraden u renesansnom stilu. Danas je u slabom stanju, a kroz nekoliko godina če biti obnovljen prezidan i nanovo ureden. Iz bašte ulazimo u opširan toranj, odakle dolazimo pravo u sokolski muzej, kome je odredeno šest velikih prostorija. Inače se u prizemlju stare zgrade ne nalazi ništa, osim stanova za sluge. Namerava se staroj palači prizidati novu, u istom renesansnom stilu, gde bi se nalazila uzorna prednjačka škola COS., zatim izda-vačka knjižara. Knjižara bi imala svoje poslovne prostorije na ulici, a gimnastička skola bi se nalazila odeljena od ostale gradevine na velikom dvorištu. Stalna prednjačka škola za članove i članice ima dve vežbaonice u opsegu 30 X 18 m, koje se dadu po potrebi spojiti u jednu dvoranu dugu 60 m. Vežbaonice če biti snabdevene najmodernijim spravama s posebnim spremištem za sprave, sobom za lekara itd. Kao naročito važno navodimo još i to, da če pod celom vežbao-nieom u podzemlju biti zimsko kupalište u veličini 10 X 50 m, tako, da če se moči vežbati za natecanje u plivanju na 50 m. U prizemlju se nalazi osim spomenutih Prostorija još i trpezarija, kuhinja i restauracija za pitomce prednjačke škole. Iza celog tog kompleksa je opširna bašta. Medu drvečem pod čijom senom su nekad ladovala visoka gospoda izgradiče se veliko letno vežbalište u veličini 106 X 50 m. Vežbalište če imati dve trkačke staže po 100 yarda, krasno ska-kalište, itd. Moramo još naročito spomenuti letno kupalište, veliki, dosta dubok bazen s tuševima i odskočnim daskama. Prvi sprat te velike gradevine odreden le za upravu ČOS. za njene pisarne, knjižnicu, ukratko za upravu. Tu če biti i Prostorije gimnastičke škole, i to: učionice, dvorana za predavanja, uredena i za Pokazivanje skioptičkih slika. Predsedništvo ČOS. imače posebne prostorije za sednice, a jedan deo če biti ureden za svečane priredbe u manjem razmeru. Tyršov dom stajače 18,000.000 Kč i Sokolstvo če ga napraviti samo. Paru po paru • ČOS. če imati dom velik i zgodan tako da njeno delovanje neče biti sprečavano kao do sad. V. Š v a j g a r. O jedinstvenom članstvu u Českoj Obci Sokolskoj. Odbor ČOS. u svom zasedanju od decembra prošle godine izmenio je uzorna pravila, koja su obvezatna za sva u njoj začlanjena društva, u stvari odnošaja članstva i članskih dužnosti. Odbor je rešio, da više neče da zna za Sokole, koji, i ako još mladi i potpuno zdravi, ne posečuju sokolane i tako izbegavaju glavno sredstvo sokolskog vaspitanja u društvu. Ova nova pravila dele svo članstvo na tri razreda prema flodinama života: I. razred s članovima od 18. do 26. godine, koji su dužni po-sečivati redovnu telovežbu, II. razred od 26. do 35. godine, koji moraju poseči-vati telovežbu od aprila do septembra, i III. razred s članovima, starijim od 35 godina. Odbor ČOS. znao je vrlo dobro, kako če biti teško i upravo ne-fnoguče provesti ovu reformu odjednom u punom opsegu. Uvideo je takodjcr, da ima i z u z e t n i h slučajeva, za koje treba ove nove propise unekoliko olak-sati ili čak i sasvim odstupiti od njih. Zato je priznao društvima pravo, da mogu Pojedine svoje članove osloboditi od dužnosti vežbanja i to samo radi zdrav-stvenog stanja, radi porodičnih prilika i sličnih razloga. Oslobodjenje važi naj-dalje za godinu dana, a po isteku toga roka mora dotični član na novo moliti za oslobodjenje. Sva oslobodjenja mora društvo prijaviti župi, koja če ih odobriti ne odobriti. Društva, koja ne mogu zbog svojih posebnih prilika da provedu reformu članstva onako, kako to traže nova uzorna pravila, mogu zamoliti župu, da im se dozvo'e neke olakšice ili da ih se sasvim oslobodi. U 41. broju «Vest-n'ka sokolskog® (od 12. oktobra p. g.), zvaničnog organa COS., oštampane su upute za društva, kako da postupaju kod praktičnog uvodjenja novog razvrsta-vanja članstva. Upute su u glavnom ove: Pred sednicu društvenog odbora neka se iznese spisak svih članova i članica u starosti od 18 do 26 godina, pa neka se broj ovih članova usporedi sa snagama prednjačkog zbora. Neka se uvaže i dimenzije vežbaonice i vreme, koje je na raspolaganju, i druge prilike. Prema torne neka odbor odluči, hoče li od župe tražiti oslobodjenje ili olakšice u za-vodjenju dužnosti vežbanja, ili če pristupiti njenom provadjanju. U drugom slučaju treba da se sazove članstvo 1. razreda na sastanak i da mu se objasni značenje dužnosti vežbanja: Dužnost vežbanja je zaključak odbora COS., radi toga je organizacijska dužnost društava, da se staraju oko toga, da se ovaj zaključak provede i da se kazne oni, koji bi se lome protivili. Ima slučajeva, u kojima mogu pojedinci moliti za oslobodjenje (najduže za godinu dana), ako imaju opravdanih razloga (bolest, zvanje, porodične dužnosti), a svaki pojedinac neka dobro promisli, da li je zaista nemoguče, da u interesu discipline i za dobar primer ostalima bar jedanput mesečno posečuje telovežbu. Ovaj se zaključak odbora COS. može utemeljiti naprosto citatima iz Tyrša kao n. pr. «Znam samo za jedan uzrok propadanja društava: Nije bilo u njima organizacijske delatnosti, nije bilo — vežbanja. Vežbajte dakle redovno» ili: «Ovde ne može ogromni deo ostati puki gledalac; mi nismo samo zato tu, da bi nas drugi gledali i naše naprezanje odobravali; tu moraju svi gledaoci izmenično stupiti na vežbalište, da se po nekoliko godina na njem jačaju. Jer tudja snaga i tudja vežba, mislimo, tu nikomu ne pomaže itd.» Sakupljenom članstvu treba objasniti, da uvodjenje dužnosti vežbanja nije neko nasilno naredjenje, več naprotiv dublje provadjanje sokolskog programa. Samo se onaj može punim pravom nazivati polpunim Sokolom, koji je prošao kroz vežbaonicu i koji poštuje zakone i prepise, koje smo si dali. Članovima neka se objasni to, kako če biti za početak dužnost vežbanja uredjena. U statističnoj knjiži vodiče se zasebno oni članovi, kojima nije moguče pohadjati telovežbu češče nego nekoliko puta mesečno. Svima članovima, koji nisu došli na taj sastanak, neka se pošalje pored kratkog izvoda sedničnog zapisnika i pismen poziv na prvi vežbovni čas. O uspehu ove akcije neka se uvede stroga kontrola, koju treba poveriti jednom članu odbora, najbolje matičaru. Ovaj je dužan redovito izveštavati odbor o ispunjavanju telo-vežbene dužnosti, o uspesima opomena itd. Kod prvog poseta vežbaonice neka novi vežbači potpišu izjavu, da si nisu svesni nikakve telesne mane ili bolesti, koja bi se mogla vežbanjem pogoršati ili dovesti do teškog oštečenja zdravlja. Kazne radi neispunjavanja dužnosti treba, koliko je god moguče, izbegavati. Dužnost vežbanja ne uvadja se za to, da bi nas lišila jednog dela našeg članstva. Najoštrije neka se postupa protiv onih, koji zbilja neopravdano izbegavaju vež-baonu; puno obzira pak treba imali prema onima, koji imaju dobru volju, ali zbog dužnosti svoga zvanja ili radi porodičnih prilika ne mogu dolaziti. K ovim uputama, koje je primilo predsedništvo ČOS. na svojoj sednici od 5. otokbra 1922., napominje brat Štpk u «Vestmku», da če sada trebati postaviti u društvima i župama jedan naročiti administrativni aparat za kontrolu. Matična knjiga članstva morače se voditi u tri dela, prema razredima članstva i morače biti u njoj za svaki mesec evidencirano, da li je ovaj član, odnosno članica, u ovom mesecu vežbao. Matičar če morati dakle koncem svakog meseca pregledati statistiku telovežbe, koju vodi prednjački zbor. Oni članovi, koji svoju dužnost nisu ispunili, biče opomenuti, a to če se ponavljati tri puta. Kod treče opomene zapretiče se dotičniku isključenjem iz društva. Trebače, barem u večim društvima postaviti još i komisije, koje če rešavati molbe za oslobodjenje od dužnosti vežbanja, a i kod župe, kao prizivne instance, morače biti ovakova komisija. Največa pak briga kod provodjenja ovih zaključaka pašče na prednjačke zborove, ne samo, jer če se time umnožiti rad, nego i zbog toga, što če se tražiti od prednjaka veča sposobnost. Oni če naime morati zgodnim izborom vežbi i dobrim postupanjem s novim vežbačima konačno postiči, da se prisiljeno posečivanje sokolane prometne u dobrovoljno. Društvo pak morače učiniti sve, što je moguče za usavršenje svojih prednjačkih zborova. Budučnost naša, radi ogromnog porasta članstva posle rata i u ovim prilikama, gdje je i opči moral usled rata još uzdrman, zavisi od toga, hočemo li moči stvoriti dobre i jake kadrove prednjaka. livodjenjem jedinstvenog članstva postavilo si je českoslovačko Sokolstvo velik cilj, dostojan jtinačkog duha. Vodstvo je českoslovačkog Sokolstva mnogo razmišljalo pre nego je došlo do zaključka o uvodjenju jedinstvenog članstva. Jamačno nije još ni definitivno utvrđen način, kojim se ima ideja u delo provesti. Iskustvo nas može još štošta u toj stvari naučiti. Ni na kakvi način ne smemo se više vračati na staro dvolično stanje. «Ni za korak natrag.» — Tako Česi. I naše se Sokolstvo u ovom pogledu približilo českoslovačkomu zaključkom zagrebačke skupštine, Po kome če se u starosti od 18. do 26. godine primati samo članovi vežbači. Ve-rovatno je, da je to kod nas tek prvi korak u pravcu ovog razvoja i možda čč nam več iduča skupština doneti novih zaključaka. Male ili velike župe? Pippichova župa istočne Češke opsiže 152 društva i odelenja s 15.630 članova. S toga se več dulje vremena raspravljalo o pitanju delienja ove župe i pojačanju susednih. Dne 14. oktobra 1922. godine sastali se zastupniei župe Pippichove i susednih župa Jirihove, Orlicke, Pernštvnske i lyršove i u nazočnosti zastupnika COS. br. ivlašeka i Hellera ponova pretres i ovo Pitanje. Prevladalo je mišljenje, da se župa nema deliti, jer baš njen veliki opseg, Msled koieg ima ona veliki broj sposobnih radnika i čvrst finansijski temelj, omogučuje župi dobro uspevanje i svestrano vršenje njenih zadača. Resolucija, koja je bila primljena na sastanku, glasi ovako: «Zastupnici župa Havličkove, Kralja jiri, Orlicke, Pernštvnske, lyršove, sakupljeni na sastanku, sazvanom od Predsedništva ČOS. dne 14. oktobra 1922. u Kolinu, večali su pod predsedništvom zam. staroste br. kr. M a š e k a o 'pitanju deljenja župe Pippichove i o uredjenju 9raniea susednih župa. Saslušavši podrobne izveštaje pojedinih župskih zastupnika, došli su do jednodušnog mišljenja, da vreme i prilike nisu zgodne za deljenje zupe_ Pippichove. U glavnom odlučuje tu mišljenje, da nije daleko doba, kad če biti župa Pippichova pozvala, da pojača susedne župe, naročilo Pernštynsku, Kralja Jiri a neizravno i Denisovu. Zastupniei imenovanih župa ujedno izriču želju, da bi predsedništvo ČOS. pripremilo za jesensko zasedanje odbora COS. načrt smernica za osni vanje i uredjivanje župa, i primaju načelo, da je za odredjivanje župnih granica nadležno Predsedništvo COS., ali-po saslušanju interesovanih faktora (župa i dru-štava). Sakupljeni zastupniei župa izriču se načelno za velike i jake župe s primereno izradjenom okružnom organizacijo m». Poljska sokolska župa Vielkopolska imala je uprav za vreme našeg jugo-slovenskog svesokolskog sleta svoj župni slet u Poznanju. Taj slet nrireden u nemačkoj provinciji Poznanjskoj imao je veliko značenje za pogranični poljski ztvalj. Zato je poljsko Sokolstvo uzelo u njem učešča u velikom broju. 1 iz tuđine •z Vestfalije, iz Francuske, iz Berlina došlo je mnogo Poljaka na slet, tako da se u Poznanju nakupilo preko 8000 članova i članica i 2000 naraštaja. javna vežba bila je vrlo dobro posečena, nastupilo je 1640 vežbača, 1018 članica, 1048 niuškoga i 1018 ženskoga naraštaja. U sletskim utakmicama učestvovalo je 175 članova i 80 članica. — I u Katovicama u bivšoj pruskoj Šleziji održavao se veči slet župe Gornjošleske. Kako su u Šleziji drukčije prilike nego u poznanjskoj i °vde je Sokolstvo pustilo jači koren. Članstvo sačinjavaju večinom rudari i drugi radni narod, koji radi s največom usrdnošču. Slet je počeo 5. avgusta najpre natecanjem na spravama i s nekim vrstama slobodnog natecanja. Vežbala su 62 vežbača. Drugi dan 6. avgusta razvijena je zastava katovičkog Sokola, a zatim je bila povorka od 1600 članova, članica i naraštaja. Popodne je na vež-Palištu nastupilo preko 500 vežbača, 200 vežbačica, 340 dečaka i devojčica i '50 gostiju. Slet je silno utecao na tamošnje po narodnosti pomešano stanov-n|štvo, koje se je tek pred par godina oslobodilo pruskog jarma. ИМ11Н11111111 lllll, MIIIIIIII |,| IIHIIIIHHI 1,1 НШНИ IH II UDIH ""mn mi i „ „in, ui umu 11 ni m m mn m milini ni hm ih i ni llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll MZN O iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii Hill Hill IIIIIIIIHIIIHIHIIIIIII lllll lili lllllll lllll IHIIIHIIIIHII IHIIIIIIIHIIIIIIHIIIIIHIIIIIIHIHIIIIHIHIHHIIIIHHIIIIIIHHII Nicolas Jan Cuperus, predsednik mednarodne telovadne zveze, je slavil dne novembra 1922. svojo osemdesetletnico. Rojen je bil 1842. leta v Anversi. Z osemnajstim letom je vstopil v Societe de gymnastique et d’armes ter tam postal nappelov učenec. Pod njegovim vplivom se je razvil v telovadca in učitelja telovadbe. Pisati je začel z izdajanjem telovadskega koledarja (Calendrier du 9Ymnaste Belge), ki je izhajal od 1. 1870. do 1875. ter se nadaljeval v poznejši statistiki belgijske telovadne zveze (Federation Belge de gymnastique). Ta zveza Л. H1'la ustanovljena leta 1865. Od leta 1878. dalje jo vodi gospod Cuperus. Leta «97. ie Cuperus ustanovil evropsko mednarodno telovadno zvezo ter je še sedaj 'len Predsednik. — Gospod Cuperus bi se bil udeležil tudi našega vsesokolskega zleta, toda radi visoke starosti se ni mogel podati na dolgo in naporno potovanje. Poslal pa nam je pozdrave, obžalujoč, da ni mogel uresničiti svoje goreče želje, priti k nam. Linija francoskih gironastov (Union des Societes de gYmnastigue) je bila ustanovljena leta 18/3., praznuje torej to leto svojo petdesetletnico. Pri tej priliki nameravajo I rancozi prirediti tudi mednarodno tekmo posameznikov. (Redn pa ne omahli- lemo pri delu, posebno ko vidimo, da nas sodijo drugače drugi narodi. Imamo v rokah zanimiv, v angleščini publiciran članek, ki nam ga je poslal Capt. A. V. erovič, generalni konzul v Montrealu. Članek pripoveduje zgodovino jugoslovanskega Sokolstva razlaga pomen in važnost te ku turne institucije, omenja Posebej delo bratov dr. Oražna, dr. Ravniharja, dr. Murnika in dr. Laze Popoviča, dalie mariborski in osiješki zlet ter opozarja na naš zletni lepak ter sokolski kroj, ki sta bila razstavljena v izložbi «Canadian Pacific® v Montrealu in na razlago gospoda M.Raymerja, ki je obiskal pred leti vsesokolski zlet v Ljubljani. — iudi francoska kritika o zletu je zelo laskava. Prinaša jo «Le CYmnaste» v svoji septemberski številki. Na čelni strani ima sliko našega staroste dr. Ravniharja v sokolski obleki, potem pa prinaša podrobno poročilo s petnajstimi zelo Posrečenimi slikami. Poročilo je skozinskoz simpatično ter končuje z besedami: »Končujemo; pošiljamo dokaze svoje hvaležnosti našemu prijatelju, predsedniku Ravn harju, v najprisrčnejših spominih na vse prijatelje v Ljubljani. Želimo jugo-s.ovenskemu Sokolstvu ves razvoj in prospeh, katerega je vredno z ozirom na njegove patriotične težnje, ter mu kličemo na svidenje. Zdravo! («7.dravo» je Pisan v našem jeziku.) — Belgijsko kritiko o zletu prinašamo na drugem mestu. Bugarski «junaci», koji su pre rafa bili takoder članovi slovenskog sokolskog Saveza još do danas nisu obnovili oficijelnih odnošaja s ostalim Sokolstvom. Ali u zadnje vreme pokušavaju preko pojedinaca da stupe u vezu i to u prvom ledu s češkim Sokolstvom. Kako je poznato organizacija «Junaka» nije osnovana na sokolskom programu, pa i ne vežba po Tvrševom sokolskom sistemu, nego je organizirana od prilike onako kao što to imaju uređeno Svajcari. Ipak predratni odnošaj sa Sokolstvom uticao je i na gimnastiku Junaka u tolikoj meri, da su mnogo što šta sokolskoga primili 11 svoj sistem. Pos!e rata organizacija bugarskih <‘iunaka» je pomalo oživela i sad opet snažno radi. Pri fom je izdašno potpomaže češki Sokol u Sofiji i razni češki vežbači, koje je sudbina nanela u Bugarsku. Tako je načelnik največeg društva Čeh josip Bureš, učitelj gimnastike. Prvo društvo 11111111111111111П111111111111M11M11111111111111111111111111 IN JIŽEVMOST ■ u i n 1111111111II i n n i n 11111 n 1111111111 n i n 11111 h m i u IIII i M111111 n 1111 n 111 i 1111111 i n 11111111111111111 IIIII Illllll illlllll IIIII lllllllllll Illllll! Illlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll Fra (-tar) Grga Martič. Letos pada 100 godišnjica rodenja toga velikog našeg epskog pesnika, jer je on ugledao svetlo dana 1822. u Posušju u Hercegovini. Bio je iz naroda, rodio se u siromašnoj seoskoj kolibici, za narod je živio i radio. Zadojen idejama Ilira pisao je pod imenom Ljubomir Hercegovec u Gajevu «Da-nicu». U svojim «0 s v e t n i c i m a» opisao je divnim načinom heroički život savremene raje. I ako je iz dubine srca ljubio svoju vjeru, nije odbacivao ni braču druge vjere, več je hvalio, što je za pohvalu, a kudio što je za pokudu ne gledajuč na vjerske razlike i opreke: Nek se ljudi sklanjaju medu se, — Kao dovlje jedan na drugoga, — Pak nek živi jedan uz drugoga, — Zajimljuči jeBan u dru- goga — Bratskog hora i Ijubavna čara — Tad im zloba ne će tvorit kvara. — Martič: «Boj na Grahovu*. — Bio je profesor u Kreševu, gdje je i umro u velikoj starosti. Okrutni Omer-paša (poturica Latas, 1850. —1852.) uzeo ga na oko, ali srečom je prije otišao, nego je mogao naškoditi Martiču, tada župniku u Sarajevu. Sakupljao je narodne pjesme i pjevao po narodnu, ali tako, da mu gotovo nema para medu našim pjesnicima. Šteta, što nisu njegove pjesme ponovno izdane i raširene medu Jugoslovenima. V tej rubriki bomo poleg literarnih prispevkov priobčevali tudi uredništvu došle nove leposlovne in znanstvene publikacije, ki so primerne za izpopolnitev sokolskih knjižnic. Uredništvo je prejelo: Iz založništva «ličiteljske tiskarne* v Ljubljani: France Zbašnik: Drobne pesmi, K. Ewald: Mati narava pripoveduje. Prevod zbirke «Božena Nemcova maličkym» in iz zbirke «Dedictvi Komen-skeho» Češke pravljice. Poslovenil Ivan Lah. Ilustriral Rajko Šubic. — Vse tri knjige so namenjene predvsem za mladino. Iz založništva Kleinmayr & Bamberg v Ljubljani: Dva sestavljena salonska Plesa: Četvorka in Beseda z besedilom in slikami. Rabindranath Tagore: Ptice selivke. Poslovenil Alojz Gradnik. Rudolf Badiura: Na Triglav, v kraljestvo Zlatorogovo (v srbohrvaščini). Rudolf Badiura: Praktični vodič. I.deo: Slovenija (v srbohrvaščini. To veliko delo, ki je prvi opis Slovenije te vrste, nosi naslov: «Jugoslovenske Aipe», toda v njem dobiš tudi vse potrebno za potovalca, ki ni namenjen ravno v gore. Knjiga ima čez 500 strani, 7 zemljevidov, načrt Ljubljane in 74 slik. Sokolska župa v Kranju je založila Jak. Špicarjevo simbolično igro v štirih dejanjih: K luči! Cena 7 Din. Iz založništva «Tiskovne zadruge* v Ljubljani: Dr. Josip Stolba: Stari grehi, veseloigra v treh dejanjih. Iz češčine preložil Fran Govekar. Zelo primerno za sokolske gledališke odre. Cena 7 Din. Pokojninsko zavarovanje nameščencev. Cena 14 Din. Dr. Ivo Šorli : V deželi Čirimurcev. Podzemska povest za mladno. S slikami Cena 16 Din. Shakespeare: Othello. Prevel Oton Zupančič. Tretji zvezek izdaje Shakespeare-levih del v slovenščini. Cena 19 Din. Fran Milčinski: Zgodbe kraljeviča Marka. Z dvema slikama. Za naše knjižnice )e ta izdaja potrebna posebnega priporočila, ki je povsem zasluži. Zgodbe so Pisane v krasnem jeziku, namenjene so mladini, toda tudi odrasli jih čita z užitkom. V zgodbah je izražen v polni meri zdrav in romantičen duh našega srbskega naroda, kraljevič Marko je vzor najlepših sokolskih lastnosti: junak, ki ljubi nad vse svojo rodno grudo, svojo družino, svoje pobratime; bori se za pravico in ne dela krivice. Naj ne pogreša te knjižice nobena sokolska knjižnica, naj jo čita naš naraščaj, saj je to zdravo vzgojno čtivo s sokolskega stališča in odlično sredstvo za Poglobitev jugoslovenskega ujedinjenja. V lastni založbi pisatelja je izšla: Михаило Мирон: Романија, Сарајево 1923. Iz založništva Zvezne tiskarne in knjigarne v Ljubljani: Zbirka opernih in operetnih tekstov: 1. zvezek: Tajnost, komična opera v treh dejanjih; 2. zvezek: )®nufa (Njena pastorka), opera iz moravskega kmetijskega življenja; 3. zvezek: Seviljski brivec, komična opera v treh dejanjih; 4. zvezek: Gorenjski slavček, komična opera v treh dejanjih; 5. zvezek: Mefistofeles, opera v štirih dejanjih s Prologom in epilogom. ll'KlllllMlllllllllllllllllIIMIIIilllllllllllllllllllllllllllllllllllll ‘'Hlllllliiiiiiiiiijiijjijjjjjijjjijjjjiijjjjjijjjjjjijjijijjjjuujiii IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIICIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMIIIIIIIlir LISTEK i liiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiuin: llllllllllllllllllilllflllilllllllllinillllllllllllllllllllllllllllllll lllllliillllllilllllllllllllillllillllllllllllllllllllilllllllllilllllll Belgijska kritika o svesokolskom sletu u Ljubljani. Prof. E. Gailliez, belgijski °hcijelni delegat na prvom jugoslov. svesokolskom sletu u Ljubljani, napisao je u “Dulletin officiel», glasilu belgijskih gimnastičara opširan i zanimljiv izveštaj o °mu sletu. Izveštaj glasi: )e-li se moguće seliti toga imena, a da se ne uzbudi u nama množina ideja i osečaja? Trebalo bi celih knjiga za uspomene, koje se odnose na slatko i harmonično ime «Ljubljana». Sada, kada je medunarodna utakmica za nami, priznajmo, da su naši gimna-stičari morali imati dosta odvažnosti i požrtvovanja za tu veliku zadaču, osobilo ako pomislimo, da je bilo sve proti njima: nije bilo novaca; federalna blagajna nije nista obečavala neki sudruzi bili su protivu torne. Na sreču je bila šaka ljudi, medu njima presednik Cuperus i tajnik Devaleriola, koji su rekli: «To mora biti!» i koji su uverili i druge o torne. I tako je bilo. Tim bolje, ako je danas žao onim sudruzima, koji nisu sledili dužnosti gimna-stičara, kada čitaju o tomu sletu; drugi put ravnače se drugačije. Svi gimna-stičari pak moraju biti večito zahvalni onima, koji su pripomogli da smo mogli učestvovati na tom sletu. U ponedeljek 7. augusta je otputovala belgijska skupina na dugi put; u njoj su bili: de Lannie, de \Vinter, Oibens, F. i J. Verboven, Gvsclinck, Verstraeten, van Langendonck, Gailliez i gospoda Gailliez. Odlazak je bio melankoličan, kad se pomisli, da nas je na kolodvoru pozdravio samo jedan član od 10.000 članova, šio ih broji Savez belgijskih gimnastičara... Put je bio monoton do Monakova, jedirtoga mesta, u kojem su se upirali u nas antipatični pogledi i gde smo dospeli u utorak u 16 sati. Sudrug Wilmet nas je tu dostigao. Krasan grad. U sredu 9. augusta u 8-35 sati odlazak u Salzburg, na austrijsku medu, u društvu luksemburških drugova. Pregled prtljage, natpregled, žigosanje putnih listova, iskaz novaca. Kao u god. 1920. za Prag, tako če biti i sada najbolji putni list magične reči: «Gimnastičari za Ljubljanu». Boj za mesto u vagonu; svi su vlakovi prenapunieni. Vozimo se kroz božanstvenu Tirolsku. Tu je neprekinuta vrsta najlepših naravnih krasota. Nekoliko sati se vrstaju pred našim uslučenim očima: gore, šume, doline, sela i zamci postavljeni na vrtoglavim višinama. To je čarobna zemlja. Zašto uživaju samo neki te krasote, kad se ipak na drugoj strani trose dnevno ogromne svote za duševnu i moralnu degeneraciju čoveka. 11 12 sati. — Jesenice, jugoslovenska meda. Razvijemo našu trobojnicu. Evo dr. Janka Pretnera, koji nam je došao u susret i Osvalda, staroste Jeseniškoga Sokola. Zdravo, Belgijci, zdravo! Posvuda se glasi ta dobrodošlica. Konačno dospemo u 23-30 sati u Ljubljanu. Zdravo, Belgijci, zdravo! Kad stupimo iz voza, pozdravi nas dr. Ravnihar, starosta JSS.; tu su još dr. Murnik, načelnik, i dr. Riko Fux, glavni tajnik JSS., u društvu brojnih sudru-gova. U automobilima odvezli su nas u hotel. U četvrtak 10. augusta. «Bela Ljubljana*. 11 istinu bela. Kad ju je g. 1895. po-rušio potres, sazidali su je ponovno i od tada ima novo lice. Sve su kuee samo iz beloga kamena. Dosta je veličanstvenih zgrada. Ulice su tlakovane, prašine ima kad god toliko, da izgledaju grad, ljudi i životinje beli beli, beli ... Vijugava Ljubljanica s kristalnom vodom i s lepim bregovima kao njeno ime teče kroz grad. Vežbalište meri 150 : 100 m. Oko vežbališta je postavljeno vežbačko orude savršeno izradeno u ivornici našega staroga prijatelja Stanka Vidmara. Nove tribune koje potsečaju na Orijenat, mogu primiti 50.000 gledalaca. Kroz 40 ulaza i izlaza može se prostor isprazniti u nekoliko časova. Pod giavnom tribunom je cela vrsta bifea, pod ostalim tribunama su oblačionice za gimnastičare i gimna-stičarke, 200 W. C., pošta, telegraf, telefon, soba za suče, crveni krst i t. d. Sve je tu. Ništa se nije zaboravilo. 1 to o prvom svesokolskom sletu. U 20 sati sednica sudaca. Samo Francuzi manjkaju. Radi odsutnosti M. N. J. Cu-perusa, presednika medunarodnog gimnastičnog saveza predlagali smo za pre-sednika u ime belgijskog gimnastičnog saveza sodruga dr. Vanička, uvaženoga načelnika COS.; predlog je bio primljen suglasno i s odobravanjem. Nato se je sastavila hsta sudaca. Medunarodna utakmica. — Petak 11. augusta. Zdrebom je sastavljen s'edeći red pri utakmici: 1. Česi, vodja Czada, 2. Luksemburžani, vodja Thom-mes, 3. Jugosloveni, vodja Murnik, 4. Belgijci, vodja Lannie. U 9 je zazvonilo. ,Г| ulazu na vežbališie pojavile su se četiri natecajuće vrste. Česi, impozantnog stasa; Jugosloveni, opaljeni suneem i mirni; Luksemburžani i Belgijci malo bledi 1 uznermreni. Nastane tišina. Onda najedanput; «Zdravo, zdravo!» Gledaoci po-zdravljaju stoječke branioee zastava njihovih država. Sunce žeže. ч Utakmica počinje. Odmah se je opazilo, da če biti borba za prvenstvo medu <-esima i Jugoslovenima; premoč Belgijanaca nad I uksemburžanima bila je očita. Od prostih vežbi prešlo se je na propisane i slobodne vežbe na spravama. Lep primer prisutnosti duha. — Neki Ceh je imao pri koncu vežbe premalo zamaha da bi dokončao. Brzo upogne nalako lakte i baci se napred do temeljnog stava, opisavši tako krasan polukrug. I sve je to bilo napravljeno največom lakoeom, točnošču i elegancom. Sta če da učine Belgijci i Luksemburžani prema takvim orijašima? Učinili su ipak to što su mogli i na tom mestu moramo izreči našim gimnastičarima naj-'skrenije priznanje za nadčovečju odvažnost, s kojom su se borili proti svakom ocekivanju. Međutim je jedan sat. Vručina je nesnosna, orude žeže. Luksemburžan počne velekovrtljaj, najedanput zaviče i padne s vratila; na oba diana imao je kožu pot-Puno oderanu. Mora odstupiti. Takoder 3 druga sudruga su ranjena a usiraju pri Poslu unatoč povezanim rukama. Jave nam dolazak francuske vrste, koja želi nastupiti. Vodi je sudrug Bouchon, načelnik saveznog sleta u Marsei!le-u. Nastupiče u četiri popodne. — Suboia 12. augusta. Po dovršenoj vežbi na orudu rezultat je sledeči'. Belgijci 554-75 tačaka, I rancuzi 545-75 tačaka, Luksemburžani 480 tačaka. Skok u višina 'zjednači nas s Francuzima, pri trčanju su Belgijci opet za 6 in po tačke napred. 1 eško je s bacanjem kruglje. Ranjenici moraju držati kruglju s krajevima Prsta. Lraneuska je za 5 i četvrt tačke pred nami. Konačno plivanjel Čehoslovaci i Jugosloveni nisu više ljudi, oni su ribe. Fran-cuzi plivaju dobro, slede jim Luksemburžani. Za Belgijce je smrtni udarac: De "iniera i Verstraetena uhvati grč. Svršeno je. Sedma medunarodna utakmica pripada povesti. Konačni rezultat medunarodne utakmice: Česi /73 tačke, jugosloveni /64, ' rancuzi 636, Belgijci 627-75, Luksemburžani 559-75 tačka. Maksimum tačaka koje S'J se mogle postiči bio je 910. Prvo mesto je pripalo vrsti, koja je dosegla osam desetina (= 728 tačaka); drugo mesto je zahtevalo sedam desetina (= 637 tačaka) i treče mesto šest desetina L== 546 tačaka). Česi i jugosloveni su dobili svaki po lednu prvu nagradu, Francuzima, Belgijcima i Luksemburžanima, koji su dosegli P° šest desetina tačaka koje su se mogle doseči, je pripala treča nagrada. K rnedunarodnoj utakmici još čemo se vratiti. U večer toga dana je bio veličanstven doček u palači kraljevskog namestnika. Javni na st up. Nedelja, 13. augusta. Nastup je odreden za 3 sata. Več u J sat sva se Ljubljana kreče prema sletištu. Gledajuči tu masu ljudi pitali smo se, *ko je još mogao da ostane kod kuče. Broj gledalaca računamo na 50—60.000. -srečom su Belgijanci dobili mesto kod kraljeve tribune. Oko 3 sata stupe kralj Aleksandar i kraljica Marija u ložu. Počeo je nastup. Sa dve strane stupaju jugoslovenski Sokoli u zbitim šestnajsteroredovima na vezbalište. — Burni «Zdravo» u pozdrav kralju i kraljici i 3600 vežbača počinje s Prostim vežbama propisanim i za medunarodnu utakmieu. Izvedene su veličan-stveno. Odmah zatim nastupe u istom broju Sokolice. Nastup prostim vežbama nije bl° tako točan; inače su ispale savim dobro. Za prvi svesokolski slet bila je sprema odlična i mi, koji postojimo več po 'eka, želimo iz sveg srca onaj dan, kad čemo moči da pokažemo takav stepen dovršenosti. Jugoslovenski Sokoli: Zdravo, zdravo! Evo čeških Sokolova! Nastupe istovremeno na 10 ruča koje su postavljene u ooliku križa. Nastup je točan. Sledi 2000 čeških Sokolica s teškim prostim vež-oama. Vručina je nesnosna. Nekoliko Sokolica se onesvestilo. Nastupe još češki Kokoli s prostim vežbama. Murnikov «Naprej» zaključi nastup. Službeni pozdrav. U odredeno vreme saberu se naši vežbači za polazak ^službeni pozdrav. Sa saveznim barjakom na čelu i pozdravljeni neprestanim "zdravo* išli smo u «Casino» gde nas čeka rout. Hteo bi da napišem sve potan- kosti tog događaja, koji če ostati u večnoj uspomeni svima onima, koji su se tu desili, ali mi je prostor odmeren. Da kažem još samo to, da je to bio u velikom doček u Turinu god. 1911. Došlo je vreme govora. Starosta Ravnihar pozdravi u više jezika delegate i vežbače koji su došli iz tudih država zaželevši jim dobrodošlicu. Ponosan i veseo je što ih može primiti u lepom gradu Ljubljani; nada se da če odneti svi iz nje najlepše uspomene. Govorili su još dr. Scheiner, starosta čeških Sokola tp francuski i luksemburški izaslanik. Iza njih govorio je još belgijanski izaslanik koji je rekao ovo: Gospodine presedniče, gospode i gospodo, dragi moji drugovi Sokoli! Govori Vam vežbač. Kad smo primili Vaš srdačni poziv, osetili smo dužnost i veselje da mu se odazovemo. 1 gospodo, evo nas! Pre svega dozvolite mi, kad govorim izvan granica Belgije, da se setim onih kojih nema medu nama, da počastim uspomenu onih, kojima nije sudeno da slave danas prvi savezni praznik mlade Jugoslavije. Duboko se klanjam seni onih, koji su mrtvi za pravdu i pravednost. Savez belgijanskih gimnastičara, koji slave 50godišnicu opstanka, osobito je sretan, što je reprezentiran — da se tako izrazim — kod krštenja Vašeg saveza. Mi bi svi želeli da bi taj korak u nov život bio pozdravljen i proslavljen po našem počasnom predsedniku Cuperusu koji je naš otac več 50 godina. Visoka starost nije mu dozvolila da ide na tako dug put. Vrlo mu je žao što nije mogao da prisustvuje ovoj velikoj proslavi. Moji dragi drugovi Sokolovi! U ime belgijanskog gimnastičkog saveza, u ime njegova predsednika koji je i predsednik medunarodnog gimnastičnog saveza, nosim vam bratski pozdrav belgijanskih gimnastičara; pozdrav malene države novoj državi, koje su vezane žalošču, koja spada u povest. Belgijanski savez želi Vašoj ustanovi krepkoga i lepoga razvitka. On se nada da če ostati srdačni odnosi, koji druže naše zemlje takvi kakvi su danas za medusobno dobro. Gospodo, još imam jednu zadaću. Nj. V. Albert I., naš kralj, htijuči pokazati svoje prijateljstvo do Vaše zemlje, ovlastio nas je, da Vam predamo dve stvari: To su 2 sata napravljena iz Čelika jednoga topa, koji je branio onaj historički komad Belgije, što je ostao u velikom ratu nedotaknjen od neprijatelja. Kralj je izrazio želju, da se satovi izruče dvema najboljima jugoslovenskim takmacima. Federacija belgijanskih gimnastičara ovlastila me da Vam izručim ove dve vaze kao dar za medunarodnu utakmicu. Izabrali smo kristal, jer u njem vidimo simbol kakva da bude i ostane gimnastika: čista. Gospodine predsednice jugoslovenskoga Saveza, posebno se radujem, što mogu da Vam izručim zadnji dokaz simpatije koju imam za Vaš Savez. Predajem Vam u ruke veliku medalju, kojom federacija belgijanskih gimnastičara službeno priznaje jugoslovenski sokolski Savez za svojega pobratima. Gospodo, želim Vašem Savezu sve najbolje. Njegovim propagatorima i starima pobornicama dr. Ravniharju i dr. Murniku, kojima pridružujem prijatelja svih gimnastičara simpatičnoga druga Vanička, želim zdravlje da sretno i plodonosno nastave svetu zadaču. Svima kličem: Bračo i sestre — zdravo! Zdravo Ljubljana! Zdravo Jugoslavija! Starosta Ravnihar ganut zahvalio se govorniku. Govorili su još Brown za Englesku i Jonescu za Rumuniju. Sledilo je razdavanje za medunarodnu utakmicu. Češka Obec Sokolska izabrala je dar kralja Aleksandra: krasnu zlatnu uru sa dijamaniima — pravi umotvor! Lannie (za Belgiju) dobio je dar Jugoslovenskog Sokolskog Saveza: lepu pisaču garnituru iz domačeg ervenog mramora. (Nastaviče se.) llllllllllllll llllllllllllllllllllllllllllllll llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllilllllllllllllllllllllllllllllltllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll НЖ UREDNIŠTVA llllllllllllllllllllllllllllllllli IIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIIIIIIlillllllllllilllllllilllllllllllllllllllllll 1111111111111111 11111111111111111111 i 111111 niiiiiiii im in in lini i ti aiin niiiiiiin! Radi obilega aktuelnega gradiva je današnja številka za 8 strani obsežnejša ena prihodnjih bo za toliko manjša. Dan izida 1. številke: 2. januarja 1923.