Pošla rina plaćena u gotovu Cena Dln 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JL60SL4. -E Mesečni prilog »Solcolslca Prosveta« .............. lil m.. H God. III. - Bro| 30 2.3 Jula 1932 Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177, nalazi Uredništvo Oglasi po ceniku © Rukopisi se ne vračaj u Račun poštanske štedionice broj 12.943 Izlazi svakog- četvrtka • Godišnja pretplata 50 Din uprava u Narodnom domu, telefon broj 2543 — Ljubljana I #;ж> -ji i ■ Ш) mm :№џ j Ui* № Ktffi4 nk L ; M&<4 : J МШ-0& SAVEZ GIMNASTIČKIH DRUŠTA- VA »SOKOL« U POLJSKOJ Varšava. Draga bračo i sestre! Kada smo bili odlucili, da nakon dovršenog IX svesokolskog sleta u Pragu posetimo bratsku Poljsku i sa svo-jom delegacijom prisustvujemo sletu Primorske župe u Gdinji, odlucili smo se na to u najboljoj nameri, da Vam time iskažemo svoju bratsku lju-bav i da na slavnom i divnom Vašem Baltiku još bolje učvrstimo i produbi-mo bratske veze, koje spajaju Vaše i naše Sokolstvo, Vaš i naš narod. O vaj naš cilj polučen je u punoj meri. Ovom prigodom bila je naša delegacija predmetom velike Vaše pozornosti, a jednako je bila obasipana paž-njom i ljubavlju sa strane čitavog brat-skog poljskog naroda, a bila je i deoni-kom velike Vaše goetoljubivost’ sr-dačnog prijema, pa zato smatramo svojom neodgodivom dužnošču, da Vam izrečemo svoju iskrenu i najdub-lju zahvalnost za sve dokaze Vaše lju-bavi spram nas. Molimo Vas da budete tumačem ovih naših osećaja i hvale čitavom polj-skom narodu. One dane, koje smo proživeli medu Vama, ostače nam u neizbrisivoj uspomeni. Neka živi bratski poljski narod! Neka živi bratsko poljsko Sokolstvo! Neka živi naše sokolsko bratstvo! Czolem! — Zdravo! Savez Sokola kraljevine Jugoslavije I Zamenik starešine: E. G a n g s. r. Tajnik: A. B r o z o v i ć, s. r. ta. U istoj kosturnici smešteni su i kosti 189 Rusa, ratnih zarobljenika. U ovoj kosturnici, koja je simbol patnje i tragedije jedne generacije čitavog naroda, smeštene su sve kosti tih hiljada u sanduke, razmeštene po policama, pa pogled na nje, napunja čove-ka nekim bolnim osečajem, koji iza-zivlje suzu. Na samom osvečenju okupili su se prctstavnici jugoslovenske i češkoslo-vačke vlade, prctstavnici jugosloven-skoo i češkoslovačkog Sokolstva, jugoslovenske i češkoslovaške vojske, grada Beograda i grada Praga, te veliki broj okolišnog naroda. Pošto je bila otsvirana jugosloven-ska i češkoslovačka himna, vladika Do-sitej održao je govor o herojima koji počivaju u mauzoleju i o žrtvama, koje su oni pridoneli za oslobodenje svoga naroda. Sam mauzolej bio je po tome upravo prekriven ronogobrojnim venci-ma, medu kojima su se osobito isticali venci našeg Kralja i pretsednika Ла-sarika. Savez Sokola kraljevine Jugoslavije položio je na kosturnicu model stare pravoslavne crkve, iz metala, u ko-joj je sakupljena zemlja iz Kragujevca i Surdulice, dok je niška župa položila čauru od granate, napunjenu zemljom sa češkoslovačkih grobova u Nišu. Zamenik starešine Saveza brat Lacko Križ, polažuč ovu svetu zemlju na kosturnicu, održao je dirljivo svečano slovo, u kojem je veličao rad i mučeni-štvo poginulih ratnika, na čijim nam je kostima granula sloboda. Za češkoslovačko Sokolstvo govo-rio je brat Vincenc Štjepanek, a onda su se redom obredali govornici pret-stavnici vlasti i pojedinih narodnih korporacija. Zaključni govor održao je če-škoslovački ministar narodne obrane br. Viškovski, koji je podvukao veliko značenje osvečenja kosturnice, koja istovremeno posvedočuje i bratske veze između dviju bratskih zemalja u obrani bezbednosti, slobode i integriteta svojih teritorija za vreme svetskog rata kao i posle rata, kada je Kralj Pe-tar Veliki Oslobodilac stvorio veliku Jugoslaviju, koja je snažno ojačana za vreme 10-godišnje vladavine Njegovog Veličanstva Kralja Aleksandra. Ova žalobna svečanost još jače je učvrstila stare prijateljske i bratske veze između jugoslovenskog i češkoslovačkog naroda. Zahvale Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Kako je bilo jugoslovensko Sokolstvo i na IX svesokolskom sletu U Pragu i na pokrajinskom sletu polj-sM>g Sokolstva u Gdinju predmet naročite pažnje i bratske ljubavi, na koju je nailazilo na svakom koraku, odlučio je Izvršni odbor Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije na svoj oj sednici od 26 jula t. g. da u znak svog vidnog priznanja pošalje sledeča zahvalna pisma: Bratska CEŠKOSLOVAČKOJ OBCI SOKOLSKOJ Prag Izvršni odbor Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije na posljednjoj svo-joj sednici održavanoj 26 jula o. g., pošto je saslušao referat o IX svesokolskom sletu u Pragu, a posebno o učestvovanju jugoslovenskog Sokolstva na tom sletu, doneo je jedno-glasno zaključak, da se bratskoj Češko-slovačkoj obci sokolskoj izreče naročita hvala i priznanje, i i ^r*z°fnje Vam nad velikim delom eleta, koji ste organizovali i proveli do posljednje sitnice i napona svojih snaga i to na način da je ovo veliko delo uspelo tako grandiozno, da ono daleko premašuje sve dosadanje isto tako ve-Iebne svesokolske sletove. Ovaj IX svesokolski slet u svakom pogledu po-kazao je da je Sokolstvo ona sila, koja pokreče slovenskim narodima, a koja svrača na sebe pažnju čitavog sveta. Stari žrtvenici slovenskog bratstva i uzajamne ljubavi opet zaplamtiše va-trama stare vernosti i na njima se ponovno odražavahu stari zaveti, da smo Vaši, a Vi naši! Hvala nad svim onim što ste nam pružili iz punog srca željni da nam da-dete i same sebe, kako bi time što jače zasvedočili da izmedu nas sokolsko bratstvo i bratstvo naroda nije ispraz-na reč, več jedan aksiom koji se ničim ne da ni pobiti ni razbiti. Ne samo u ime onih hiljada koji su tom slavlju prisustvovali, več i u ime ostalih stotina hiljada koji nisu mogli biti deonicima ove slave izričemo Vam priznanje i hvalu, a uz koje vežemo naš bratski Nazdar! Zdravo! Savez Sokola kraljevine Jugoslavije Tajnik: I Zamenik starešine: A. B r o z o v i ć, s. r. E. G a n g 1, s. r. VINCENC ŠTJEPANEK, Dragi brate! i;PviIf7ri?L °?b°.r. Saveza Sokola kra-refpra+ u2°slavije pošto je saslušao . , ° veIebnoni IX svesokolskom u, a narocito o učestvovanju jugo- - ovenskog naraštaja i Sokolstva na sa-m°m sletu, smatra svojom dužnošeu a li ovim putem izreče svoju najdub-ju zahvalu nad svim onim trudom, ko-Ji. si uložio u to, da naše učestvova-n.ie bude što bolje, organizovanije, a sani boravak kako naraštaju tako i članstvu ne samo u Pragu, več svuda u br. Ceškoelovačkoj, što ugodniji. Za vreme čitavog sleta, kako za naraštajskih, tako i članskih dana, stalno smo osečali da nas prati, da nas šiiti, da nas upravlja jedna ruka. Znali smo, da si to Ti! I osetiv svu Tvoju ljubav, svu Tvoju pripravnost da nam budeš u svakom pogledu pri ruci, mo-žda smo u našim zahtevima i pretera-vali, ali znaj, sve je to učinjeno iz velike ljubavi i poverenja u Tebe, čime si nas kroz tolike decenije zajedničkog sokoiskog rada i inače prezadužio. Jugoslovensko Sokolstvo harno Ti jc na svemu što si za njega učinio naročite na ovom sletu i u nemogučnosti da Ti inače dobro dobrim vrati, kliče Ti iz dubine svog srca iskreno bratski hvala. Nazdar! Zdravo! Savez Sokola kraljevine Jugoslavije Tajnik: A. B r o z o v i ć, s. r. I Zamenik starešine: E. G a n g 1, s. r. Srebrna lovor-grenčica, kolu 1« Savez Sokola kraljevine Jugoslavije položio 4 Jula o. g. na Tlrlev grob u Pragu Zahvala praškog primatora br. dr. Bakse SAVEZU SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE — BEOGRAD Bračo! Setili ste se moje sedamdesetgodiš-njice dobronamernom iskrenom čestit-kom i ja sam slobodan da Vam izrazim za dragocenu mi Vašu pozornost erdačnu zahvalu. Budite uvereni o mo-joj istinskoj odanosti i poštovanju, ko-jim imam čast da se beležim dr. Karel Baksa, primator glavnog grada Praga. Zahvala poljskog Sokolstva SAVEZU SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE — BEOGRAD Draga bračo! Savez gimnastičkih društava Sokol u Poljskoj zahvaljuje se bratskom Sa- vezu Sokola kraljevine Jugoslavije na učestvovanju Vaše delegacije na sletu Primorske župe u Gdinju, koja je bila predvodena od tako istaknutog Sokola kao što je brat Engelbert Gangl, prvi zamenik starešine jugoslovenskog Sokolstva. Stegovi, koji diče standard jadranski i baltički, potsečaju nas na uzajam-no ustaljeno bratstvo slovenskih mora i slovenskog roda koji žive na njihovim obalama. Danas to več znadu svi Sloveni, ali treba da to zna i čitav svet, i to osobito u vreme, kada nam se počelo da osporava pravo na baštinu naših pradedova. Polaganje venca sa strane Vaše delegacije prilikom proputo-vanja kroz Varšavu na spomenik našeg največeg pesnika Mickijeviča izazvalo je u nama neizmerno oduševljenje i iskrenu našu zahvalnost. Zdravo! Czolem! Za Savez poljskog Sokolstva Zamojski. Prelsednik čsl. vlade o Sokolstvu Brat František Udržal, pretsednik češkoslovačke vlade, nije samo aktivan političar več i aktivan Soko-starešina Sokoiskog društva u Ravni kod Par-dubica, u Istočnočcškoj župi dra. Pipi-ha. Pomenuto je društvo podiglo ove igodine svoju sokolanu, a u nedclju 17 o. m. održana je prigodna, veoma uspela, svečanost otvorenja novog sokoiskog doma u rodnom mestu češkoslovačkog premijera. ČOS zastupao je na ovaj svečanosti prvi potstarešina Truhlarž, a Istočnu župu njen starosta br. dr. J. Kolarž, koji su čestitali ra- venskom društvu na novom domu. Nakon njegovih reči održao je govor i brat Udržal, u kome je naročito podvukao sokolsku disciplinu i sokolski dcinokratizam. Brat Udržal rekao je: — Bračo i sestre! Kratko vreme po nezaboravnim danima svesokolskog sleta otvarate svoju sokolanu, sagra-denu istim duhom nesebičnog i požr-tvovnog rada, rada, koji je o omogu-čio dosada največi i najuspeliji svesokolski slet. Vaš sokolski dom biče dom U slavu ratnih mučenika Svečanosti u Jindržihovicama Za vreme svesokolskih dana u Pragu izvršena je jedna tužna ali velebna svečanost. Dana 9 jula izvršeno je u Jindržihovicama nedaleko Karlovih Vari osvečenje mauzolej a jugoslovenskih i ruskih vojnika, koji su kao zaroblje-nici ili internirani poumirali u ratnom zarobljeničkom logoru od gladi i bolesti. Sam mauzolej podignut je pod zaštitom Njegovog Veličanstva Kralja Aleksandra i pretsednika češkoslovačke Republike dr. T. Masarika. U tom mauzoleju počivaju kosti od 7.100 naših ratnika i nevinog interniranog sve- Ro^ifa ~ Fonsier + društvo za osiguranje 1 reosiguranfe ♦ Beograd /L CVEN/Ko 'SofaLSTV* Nekoliko рзМака iz statistike ČOS Prilikom IX svesokolskog sleta izdalo jc pretsedništvo ČOS brošuricu s nazivom: Statistika COS. U njoj je. statistički otsek, pod vodstvom br. dra. Kržovaka. izneo u kratkim potezima općenitu telesnouzgojnu statistiku za 1930 i prosvctnu za 1931 godinu. U brošuri ci je obraden čitav razvoj češko-slbvačkog Sokolstva posle Vlil sveso-kolskog sleta, pa sve do pomenutih Rodina. Statistika pak za 1931 godinu, razume se, nije u svim potankostima nikako mogla biti več sada potpuna, jer je za to potrebno ne samo mnogo \ remena, nego i to što sve jedinice moraju i na vreme da povrate razasla-ne statistićke upitne tabake, koji se tek onda uzimaju u pretres i posmatra-nje n statističkom otseku. U ČOS bilo je udruženih za vreme VIII sleta svega 53 župe dok ih je sada 52, pošto su društva jedne župe pripala susednim župama. Ali je zato ipak broj jedinica ČOS ostao na istoj višini: na kraju 1930 godine bilo je 2867 društava i 264 čete, a koncem 1926 godine 3327 društava i 398 četa. Dakle se je broj društava uveeao, a broj četa je opao, što znači, da su se mnoge čete pretvorile u društva. Razumljivo je, da kod ovako solidne i velike organizacije, kao što je ČOS, broj članstva ne može više onako da raste kao kod našeg Sokolstva, gde je još mnogo kra-jeva bez sokolskih jedinica. 1926 godine imala je ČOS svega 244.992, a 1930 256,350 članova. Hroj članica digao se ' je u istom razdobljti od 94.879 na 103.113. Članstva je dakle bilo koncem 1930 godine 359.463. Broj se je uvečao za oko 20.000. Kod naraščaja je sasvim druga slika. Pošto je nastupilo doba, kad je sve do 1928 godine broj naraštaja rastno, a nakon toga počeo da pada, pozvati stručnjaci sil ustanovili, da treba tu činjenicu pripisati jeclino tome, da je broj radanja za vreme rata. a naročito u zadnjim dvema godinama znatno opao, a počeo da se diže tek posle rata. Zato je imala ČOS koncem 1926 godine muškog naraštaja svega 34.940 i 32.230 naraštajki; taj broj se je po-digao do konca 1928 godine na 44.248 naraštajaca i 41.250 naraštajki, te je nakon toga počeo opadati sve do kraja 1930 god., kada je češkoslovačko Sokolstvo imalo samo 37.554 muškog i 34.944 ženskog naraštaja. Kod sokolske dece opet je drukčije stanje. Muske deee je bilo posle VIII sleta 64.411, ženske samo 74.856. Taj se je broj stalno dizao sve do kraja 1930 godine kada je bilo iskazanih več 108.801 de-čak i 121.008 devojčica, što znači, prema stanju od 1926 godine. vrlo velik napredak sokolske dece. A kako svi znakovi kažu. u 1931 godini broj naraštaja opet je morao da naraste, a i sam prošti IX svesokolski slet doprineče daljnjem porastu omladinskih odeljenja u Sokolstvu. ČOS imala je krajem 1926 godine ukupno 546.408 pripadnika; taj se je broj u narednoj godini dignuo na 558.905 lica a več 1928 godine bilo je 629.595 pripadnika. Narcdne godine taj je broj ostao skoro na istoj višini, ali več koncem 1930 godine čOS iskazuje opet zameran broj od 661.770 pripadnika, dakle za skoro 120 tisuča više nego posle VIII svesokolskog sleta. Taj uspeh je naravna posledica samog sleta i podvostručnog rada poje- dinih društava i župa, te konačno veliko;- broja sopstvenih sokolana i let-njih vežbališta. To dokazuje i sledeča statistika vežbaonica i vežbališta. 1926 godine bilo samo 670 društava, koja su imala svoj vlastiti krov, a več krajem 1930 godine taj se je broj podigao na 922, ili za skoro 40%. Isto se opaža i kod letnjih vežbališta, gde je u istom razdoblju broj sokolskih vežbališta po-rastao od 1307 na 1519. U školskim pro-storijama vežbala šu krajem 1930 godine 494 društva, dok je 1926 godine taj broj iznosio 535. Po gostioničkim prostorijama, koje su najnepodesnije za nesmetani razvitak sokoiskog rada, vežbalo je 1491 jedinica, a bez vežbaonice je ostalo 1930 godine još uvek 111 jedinica, dok je taj broj 1926 godine iznosio 129 društava. Letnje vežbalište imalo je svega 2357 jedinica, a 786 nije u opšte imalo prilike da vež-ba na otvorenom prostoru. Nikako ne smemo zaboraviti veo-ma važne stvari, na sokolsko prednja štvo. Ono tvori svojom radinošču odličnu jezgru celokupne organizacije, te ga moramo-smatrati nosiocem unut-rašnjeg stručnog rada. Kad je 1925 godine ČOS otvorila, u svom Tirševom domu u Pragu, stalne prednjačke te-čajeve počeo je u župama i društvima sasvim drugačiji život. Svi su smatrali, ne samo čašču, nego i svojom dužno-šču, da uzmu učešča na saveznim ško-lama u Pragu, da bi posle' položenog saveznog prednjačkog ispita započeli sa sličnim tečajevima u svojem društvu ili župi i na taj nftčin osigurali svojoj jedinici tehnički kader radnika. Muški prednjački zborovi brojili su u ČOS komcem 1930 godine 13.144 članova-vežbača, od toga sa župskim ili saveznim prednjačkim ispitom 3376 lica, dok je prednjačku školu apsolviralo, pored njih, još 5512 osoba. T kod članica je bio razmer veoma ugodan. U ženskim prednjačkim zborovima bilo je u.čla-njeno 9289 vežbačica; ispit je imalo 1773, a prednjačku školu 3047 sestava. Usporedimo li broj prednjaka i pred-njačica s brojem vežbača i vežbačica, koji je iznosio krajem 1930 godine 58.988 vežbača i 37.196 vežbačica, opa žamo, da je u češkoslovačkom Sokol stvu na svaka četiri vežbača dolazio po jedan prednjak, a isto tako i kod članica. To je svakako veoma utešljiva pojava, pogotovo ako to stanje posma-trarao s naše strane, gde se još uvek, u velikoj meri, borimo s nestašicom iz-vežbanih voda pojedinih odeljenja. U kolevci Sokolstva Praški Sokol, matično društvo ce-lokupnog Sokolstva, izdao je za pose-tioce starodrevnog Fignerovog sokoiskog doma malenu bršuricu, k o ju su napisali profesori tehnike br. dr. Ka-deržavek i dr. Zdenjek Bažant, članovi društvenog prosvetnog odbora. Oni u toj brošnrici u 'kratko tumače posta-nak i razvitak te celokupan pregled gradevnog rada tog sokoiskog društva, kojemu je prvi njegov starosta Jindr-žih Figner sagradi.o krasnu vežbaonicu. Godine 1912 bila je ta vežbaonica uve-čana za taikozvanu Tirševu vežbaonicu te za Šajnerovu dvoranu, buduči do-tadašnjc prostorijc nisu više mogle da udovoljavaju ogromnom društvu. Posle rata kupio je Praški Sokol, u bližini svog doma, još jedan kompleks kuča i dvorova te je tamo uredio, sa sraz-merno malim troškovima u samo j sredini Praga, veoma lepo letnje vežbalište. " pornošču naroda. Zato je dao sokol-skom uzgoju osnovu, koja ima da doprinese, da uzraste zdrav, nacionalno svestan, moralno pošten, radin i po-žrtvovan, u srcu dobar i telesno jaik rod. Svojim geslom »Sto narod ne zna, niko ne zna«, Tirš je liteo naročito još da podvuče čovečanske i široke cilje-ve sokoiskog uzgoja i baš zato je njegova nauka najdemokratskijeg sastava sadašnjeg modernog doba. U sokol-skoj demokraciji nema, a neče ni biti, šovinizma ni verskog, ni staleškog, ni nacionalnog: mišljenje i uvercnje, bilo kojeg pravca, u Sokolu se poštuje kao sveto i mora da se poštuje, jer bez slobode misli nema prave demokracije. Samo tako može nastati ono bratstvo rada, koje jača slabijeg, podiže manjeg i obogačuje siromašnijeg, uklanja socijalne i verske protivnosti te stvara višu jedinicu: narod i državu. Bračo i sestre! Nakon dugih ve-kova političkog, kulturnog i privred-nog robovanja obnovili smo svoju samostalnost teškim borbama za koje nas je spremio baš Miroslav Tirš. Naša je dužnost da borbu uzdržimo te da je, ničim poremečenu, ostavimo našim budučim pokolenjima. Zato moramo da svojim zajedničkim radom i mislima stvorimo od čitave domovine neosvojivu tvrdavu. Sokol a ne su sve-strane škole za život, zato je sokolski uzgoj i najbolje sredstvo za svladava-nje dnevnih gospodarskih teškoča. Čim je više sokolana, tim je veča telesna otpornost naroda, tim je veča njegova bezbednost i odbrana, tim je manja potreba bolnica, kasarna i siro-tišta. To čemo postiči, bude li svaki pojedinac pošteno sledio primer Miroslava Tirša. Braei i sestrama fotoam&lerima l Uprava Saveza Sokola kraljevine Jugolavije odlučila je da za spomen na svesokolski slet u Pragu uredi naročiti spomen-album, koji bi sadržavao sve slike sa svesokolskog sleta u Pragu. Kako je namera da se u ovom albumu naročito sačuvaju momenti koji su u vezi s našim Sokolstvom, to se umolja-vaju sva brača i sestre, koji su pravili snimke bilo putem, za vreme boravka u Pragu ili na izletima po Češkoslova-čkoj, da u navedenu s vrhu poklone po jednu kopiju svakog svog snimka- Fotografije neka se šalju na adresu: Sa-vez Sokola kraljevine Jugoslavije — Beograd, Terazije br. 7. IZ UREDNIŠTVA Kroz mesec august naš list izlaziče u smanjenom opsegu, na četiri stranice, pa bratski molimo sve naše jedinice da imaju to u vidu naročito pri slanju svojih izveštaja. Početkom septembra Ust če opet izlaziti u svom redovitom opsegu. TRAŽI NAMEŠTENJE Apsolvent savezne prednjačke škole, sa 4 razreda srednje škole, star 26 godina, oženjen, otac dvoje dece, radi aktivno u Sokolstvu 14 godina, vešt kancelarijskim poslovima i stro-jopisu traži odgovarajuče nameštenje. Ponude neka se šalju na adresu s naznakom plače: Stanislav Kovačič — Virje — Savska banovina. ukloniti iz naših redova ako želimo da postignemo cilj za kojim težimo. U današnjim danima ne treba Sokola sentimentalaca i mekušaca. Prvo treba da izgradimo sebe, pa kad buderno kao narod, kao celina, u nacionalnom pogledu jaki i svesni tek tada moči čemo mirno gledati na naše neprijatelje. Ona j pak, koji ne može da se otrese toga ropskog čustva neka istupi iz sokolskih redova, jer on ne pripada nama, več zaboravu. O nacionalno} svesti Sokolstva šuti, gleda, a kad se iz nečijeg grla začuje nemački, italijanski ili madžarski šlager ili popevka onda se razigraj u naša »sokolska« srca, lice nam sja od blaženosti i ushičenja nad veličinom i lepotom onoga što nije naše. I dok se nekada pevalo i odušev-ljavalo našim junačkim i opšte narodnim pesmama, koje su nam zabranji-vali oni naši ugnjetavači, mi danas u odori ili sa značkom na javnim sku-povime i sietovima pevamo uekada Sokolstvu toliko omrznute pesme. Za Sokola i Sokolstvo ne sme važiti da je glazba i pesma internacionalna. Ko ne može da to razume, taj ne spada u sokolske redove. Da li treba s ljudi-ma, koji vladaju našim jezikom govoriti na nekom stranom jeziku? Ne! Žalosno je da baš izvestan deo inteligence prednjači u tim pojavama. Je li mislite, bračo i sestre, da takvim svojim postupcima više vredimo u očima naših protivnika? Jest oni se pokazuju prijateljski raspoloženi naprama nama, ali što misle o nama?! Da li je takvo članstvo i naraštaj vredan naših palih boraca i mučenika, zar čemo s takvim osebinama pružati nadu i pomoč našoj porobljenoj brači, koja ne smeju više ni na vlasti.toj grudi pod vlastitim krovom govoriti lepim materinjim jezikom, čija deca umiru i pružaju prema nama ruke za pomoč. To su, bračo, vrlo žalosne činje-nice po naše Sokolstvo. Sve to treba (Nastavak sa 1. str.) telesne i duševne kulture, u čemu je osnivač Sokola dr. Miroslav 1 iiš, video ideal ljudstva uopšte, a svog naroda posebice. Zato če biti vaša^ sokolana u isti mah otvorena svitn ljudima dobre volje i od njenog praga neče biti niko odvračen ko dolazi s poštenim mislima i čistim srcem, da pod dobro-voljnom disciplinom ojača svoje sile za službu naroda i otadžbine. Svi vi., kojima nova sokolana postaje drugi dom, ulazite u nju s uve-renjem, da je i ona član velikog niza sokolskih domova, posvečenih i povezanih velikom Tirševom idejom. Ova sokolana neka vam bude utočište pred vihorom sadašnjeg burnog doba, neka vam bude tvrdava, koja vam omogu-čuje da izdržite borbu i koja vam daje silu za pobedu sviju neprijatelja — bili to vaši neprijatelji iz zlobe ili iz nerazumevanja. Ova tvrdava sagradena je takorekuć radom vaših ruku; neka je stoga održava i. brani oduševljenje vaših srdaca i vaš sokolski duh. — Sokolski duh, Sokolstvo traži iznad evega poštenje u svemu i svuda, ne samo ovde u sokolani, nego ieto tako i u životu, u vašom zvanju i u vašim javnim funkcijama. Sokolstvo odgaja svoje članstvo tako, da bude svaki valjan na svome mestu; kakvo je to mesto — to je sporedno. Svako mesto postaje odličnim i važnim kad mu čvrsto i istrajno služi ceo čovek. To je pravac sokoiskog vaspitanja. Ko hoče da bude strog spram ostalih, mora da bude najpre najstroži sam sa sobom. Miroslav Tirš nam je pokazao svojom dubokom idejom discipline, kojom mora svaiki pojedinac da podredi svoju volju volji celine, put, koji jedini, vodi pobedi. Njegovo je Sokolstvo u bistvu priprema celog naroda za životnu borbu, priprema naroda za bolju budučnost. Tirš je veoma dobro znao, da može njegov narod, koji je tek osloboden ropstva, da spasi svoju slobodu i budučnost jedino tada, ako sc očeliči za borbu, za život i smrt, koju mora da vodi sa svojim neprija-t el j ima od svih strana. Kao vidovit vod, genijalni i naj-bolji naš politik, Tirš je i to dobro znao, da se sudbina naroda ne odlu-čuje na bojištu. Znao je, da je sudbina odlučena več pre samog boja i to odlikama nacionainoti duha i fizičkom ot- Ko Soko taj nacionalista! To bi trebalo da bude lozinka našeg Sokolstva. Od kolike je važnosti ovo pitanje ne treba ni pomišljati naročito od stvaranja novog Saveza SKJ. Ogromnim porastom članstva u poslednje dve godine trebali bi svi oni stari borci Sokoli, prekaljani u vatri nacionalnih borbi da istupe, da ličnim primerom i rečju upučuju novo članstvo na put nacionalne svesti. Sokolstvo treba da je, i mora da je, armada najvatreni-jih propagatora jugoslovenskog nacionalizma i jugostovenske misli. U pogledu nacionalnog vaspitanja i nacionalne svesti Sokolstvo treba da prvo uzgoj i sebe pa posle i čitav na-rod. Kada se pitamo ozbiljno, da li je u tom pogledu stanje u Sokolstvu zadovoljivo — glasi odgovor nije. Evo dokaza! Svaki svestan Soko ko ide otvorenih očiju i ušiju po našim javnim priredbama, skupovima, vežbalištima ili javnim mestima može da opazi u tom pogledu stvari, koje bolno odjeknu u srcu Sokola-naciona- listc. . , Izgovor, da nije moguce u tom kratkorn vremenu promeniti mišljenja i mentaliteta članstva ne vazi i ne sme da važi. , . Stalno se svrača paznja sa strane Saveza društvenim upravama, da paze prilikom prijema novog c‘^na kakav je brat ili sestra, koji želi da postane Soko(lica), ali se ipak vidi da društvene uprave baš pitanju nacionalne svesti i nacionalne prošlosti pojedmea ne posvečuju nikakve ili vrlo malo paz-nje. Nije točno, bračo odbornici, da je pojedinac koji je moralno neporo-čan i nacionalno čist. A kac je neko več primljcn, onda treba za vreme od šest meseci obratiti na nj narocitu pažnju osobito kod stanjeg članstva, koje ne dolazi tako često u dodir sa sokolskim životom u vezbaoruci, gde sc mogu pojedine pogreške jos Popraviti i uvesti člana na Prav’ put. Ne davajte značke nesvesnom članstvu, a još manje se sme dozvoljavati takvom članstvu da obuče sokolsku odoru jer mnogi od njih i ne ?.cce ne može uvažiti ni jedna molba za potpore, jer za to Savez nema materijal-nih sredstava, pa drži da treba nešto učiniti, da bi se uverile naše jedinice, da Savez zaista nema sredstava ла gааваааааввавааававаааввааававававававаа*»вввв>вВ| аааааааааааавааававваааававвваваааввн ■ & zašle sil dve nove slike u veličini 50 X 66 cm u bcikrotisk.ii: ■ j Dr. Josip Scheiner j Dr. Jindrih Vaniček Cena s v a k o j s l i c i 2 0' 3) i n MOTIT Ti ■МПШШОКК SV a k i a da: S Jugoslovenska Sokolska Matica, Ljubljana, Narodni dom амппмааваааааД. sao ali želi da se u tom pogledu donese konkretan zaključak. Nakon provedene debate, u kojoj su izneseni pogledi na sam aranžman i vreme obdržavanja izložbe, zaključuje se da se izložba ima da priredi u Beogradu, a otvorenje iste da bude u vreme kada opet započnu škole i to: od 11 do 25 septembra o. g. Za aranžira-nje izložbe i njenu organizaciju bira se naročiti odbor, u koji ulaze brača: A. Brozovič, M. Korunovič, dr. Dragič i Branko Živkovič. Brat Gangl nadalje iznosi, da se župa Zagreb ponovno obratila Savezu sa zamolbom, da se njenom župskom načelniku bratu Milanu Jankoviču podeli izvesna potpora za študij u lakoj atletici u inostranstvu. Molba je radi nedostatka financijalnih sredstava več jednom bila odbijena, ali on drži, da bi radi specijalnih prilika — a ako j c to ikako moguče — bio za to da se molitelju izacie ususret. Zaključuje se, da se načelniku župe Zagreb bratu Milanu Jankoviču u svrhe gimnastičkog študija u inostranstvu podeli potpora od dve hiljade dinara, koje fe mu se isplatiti, ako Savez dobije isplačene zaostale dvanaestine na račun svog bud-žeta. U otsutnosti brata statističara, br. Gangl podnosi statistički izveštaj stati-stičkog odeljenja u posljednjem raz-doblju. Iz ovog izveštaja razablre se, da još uvek nema preko 250 velikih statističkih izveštaja1; i to ponajviše od sokolskih četa. Veliki statistički izve-štaji za godinu 1930 sada se upravo sreduju i čim se ovaj posao dovrši, preči če se na narednu godinu. Mala statistika za sokolski kalendar za godinu 1933 nalazi se u radu. Potrebno je da se statističkom otseku odobri kredit za štampanje malih statističkih is-kaza. Potrebna je još jedna urgenca u »Sokolskom glasniku« radi velikih statističkih izveštaja, pa izvršni odbor treba to da odobri. — Izveštaj i predloži statističkog otseka primaju se do znanja, a odobrava se i potreban kredit za štampanje iskaza, kao i ponovna urgenca u »Glasniku«. Po tomc brat Gangl podnosi opši-ran izveštaj o svojoj audijenciji 22 o. m. kod Njegovog Veličanstva Kralja, kao i o obavljenim poslovima glede raznih intervencija u pojedinim ministarstvima — Njegov se izveštaj prima do znanja i odobravaju učinjcni korači. za ispit bar po jedan član ili članica. — Preradili su se nadalje načrti brače Macanoviča i Trčka za medusletska takmičenja, koja če se održati prili-kom pokrajinskog sleta u Ljubljani 1933 godine. Predloženi načrti raspo-slače se svim župskim načelništvima u svrhu eventualnih izmena. Po prijemu tih odgovora, predlog načrta uzeče se u raspravu na narednoj sednici zbora župskih načelnika. Pri eventualijama brat Kostnapfel upozorava na to, da pokrajinski slet u Ljubljani 1933 godine može lato da bude veči nego što se uopšte i misli, jer če na njemu sudelovati, pored pet župa iz Dravske banovine, takoder i obližnje župe: Karlovac, Sušak-Rijeka, Varaždin i Zagreb, a i zato, jer če taj slet biti prireden u proslavu 70-godiš-njice ustanovljenja prvog sokolskog društva na slovenskom jugu — »Ljub ljanskog Sokola«. Na tom sletu, župe koje su obvezane da mu sudeluju, mo-raju da pokažu svu svoju snagu, te učine li to, tada možemo da od njih očekujemo, da če u prostim vežbaru.. dati od 3 do 4 tisuče vežbača. Rad velikog značaja te proslave, tome pc krajinskom sletu učestvovače — u ve čem ili manjem broju — i sve ostak župe, a možemo i da sa stalnošču ra čunamo da če takoder i naša brač: Čehoslovaci učestvovati ovoj značaj noj proslavi, te da če zastalno takoder i oni nastupiti na javnom nastupu. Nadalje može se računati i sa zastup nicima drugih slovenskih naroda. U tehničkom pogledu mi se več pripravljamo, ali treba početi s pripravama takoder i u gospodarskom pogledu. Treba da se odmah osnuje priredivački odbor te da se što pre sastanemo i raspravimo to pitanje, a naročito to, da li če uopšte biti moguče prirediti taj pokrajinski slet u tako namerava-nom opsegu obzirom na sadanje finansijske prilike, jer nije isključeno, da če taj pokrajinski slet u tolikom opsegu, po broju učesnika, premašiti čak i I jugoslovenski svesokolski slet u Ljubljani 1922 godine. Za ovakav slet treba dosta priprava i požrtvov-nog rada, a i dosta materijalnih sredstava. — Nakon što su gornje konstatacije s odobravanjem primljene do znanja, te da treba što pre odlučiti se za opseg same priredbe i početi se odmah za nju pripravljati sednica je bila zaključena u ponoči. Is ielovešbačRog sveta ODBOJKA NIJE SAMO KOD NAS' OMILJENA IGRA ona je i u Japanu vrlo dobro poznata i odlično je igraju. Pogotovo u školama gde se svake godine biraju najbolji igrači i igračice, koji medu sobom igraju za prvenstvo. Naša slika prikazuje baš prizor s jedne igre za prvenstvo učenica srednjih škola na velikom stadionu u To-kiju, pred mnogo gledalaca. Japanke igraju vrlo vešto, sa mnogo spretnosti i energije. NEMAČKA VISOKA ŠKOLA ZA TELESNI UZGOJ U BERLINU proslavila je več svoju prvu desetgodišnjicu. Učenici i učenice tog uzornog zavoda prikazali su na brojnim priredbama u ovoj jubilarnoj godini i mnogo zanimivih telovežbenih kombinacija. Takvu jednu vežbu ravno-teže i odvažnosti prikazuje i naša slika: na visoke konje i stolove privezana su brvna po kojima oprezno stupaju učenici i učenice visoke škole, bosti, i nose uzručenjem teške medicinke. U ovalu je slika rektora te visoke škole gosp. Biera. U tom zavodu su ove godine i četiri Jugoslovena. Iz sednice saveznog TO OD 19 JULA 1932 Kako je savezni načelnik brat Bajželj obolio te nije mogao da dode na sednicu, poverio je vodstvo sednice, radi otsutnosti saveznog podnačelnika brata Ambrožiča, članu T. O. bratu Trčku. Izveštaje o delovanju na svesokolskom sletu u Pragu podneli su članovi saveznog T. O brača Dekleva, Kostnapfel, Macanovič i Prosenc te sestra Tratarjeva, dok če ostali članovi i članice izneti svoje izveštaje na jed-noj od narednih sednica. — Brat Trček izvestio je o sednici Medunarodne gi-mnastičke federacije, koja je održana za vreme svesokolskog sleta u Pragu. Iz izveštaja vidi se, da se Medunarod-na gimnastička federacija i njena teh-nička komisija reorganizuje. U stalnoj komisiji biče zastupano 7 naroda. Za pretsednika Medunarodne gimnastičke federacije bio je izabran umesto otstu-pivšeg pretsednika g. Cazalea brat dr. Bukovski, starosta -ČOS. Tečaj za laku atletiku otkazuje se iz stvarnih razloga. Savezna plivačka takmičenja odlažu se za 8 dana, te če se održati 20 i 21 augusta o. g. Tečaj za plivanje održače se dne 11 augusta o. g. {Takoder i ovaj tečaj otkazuje se iz stvarnih razloga prema zaključku poslednje sednice izvršnog odbora. — Op. ur.) — Nadalje povela sc debata o tečaju za vodnike naraštaja i dece, te če se ovaj tečaj održati od 16 do 31 augusta o. g. u Ljubljani. Prijave za ovaj tečaj treba dostaviti saveznom načelništvu u Ljubljani do 3 augusta o. g., kako je to več bilo i javljeno. Troškovc za učesnike ovoga tečaja snosiče same župe. — Izbirna takmičenja u odbojci, koja če se održati po skupinama u Ljubljani, Nišu. Novom Sadu, Sarajevu i Zagrebu, moraju da sc završe do 1 septembra o. g. Savezna takmičenja pak u odbojci, koja če se održati u Novom Sadu i Beogradu, odlažu se od 18 na 25 septembra o. g. Uslove kao i način takmičenja u odbojci sastaviče brat Ma-čus. Ispiti za suče u odbojci održače se 28 augusta o. g. u Mariboru. Iz skupina župa, koje če održati izbirna takmičenja u odbojci, mora da se prijavi trnk i тшк Župa "Beograd IZ T. O. ŽUPE Na zadnjoj sednici župe, posle kratkih referata o učcstvovanju na sle-tu u Pragu, primljen je predlog načelnika, da svaki član T. O. podnese pismeni referat o svim dobrim i lošim utiscima sa puta i sleta u Pragu. Učiteljski tečaj, koji se na predlog zbora društvenih načelnika trebao održati augusta meseca, neče se održati, pošto se javio premali broj. Po opširnom referatu župskog referenta za plivanje, pristupilo se org^-nizovanju takmičenja u plivanju, koje ee se održati 7 augusta na kupatilu »Bob« kluba. Pre podne ee biti utakmi-Ce. zav.one koji žele da postanu župski plivači. Posle podne če se održati utakmice prepisane od Saveza, koje su kao izbirne utakmice za savezno takmiče-nje. Voda svih utakmica je načelnik župe, dok je stručni voda utakmica župski referent br. E. Davidov, koji je i izvršio sve potrebne pripreme. Na utakmicama če suditi kvalifikovani su-dije »Bob« kluba, a pomočni sudije če biti članovi T. O. župe. Na taj način načelništvo se u najboljoj nameri osi-guralo za tačno i nepristrano sudenje. Skreče se pažnja takmičarima da sc pripremaju za utakmice i da uzmu u obzir stažu za muški i ženski nara-štaj, slobodni stil 50 metara a ne 30, kako to stoji u raspisu Saveza; mešovito plivanje na 150 m obuhvata plivanje na 50 m prsno, 50 m ledno, a 50 m Slobodan stil. Ove, kao i sve druge odredbe, koje če društva na vreme dobiti, bazirane su na raspisu Saveza i pravi-lima Jugoslovenskog plivačkog saveza. Župa je potvrdila i tri čete, i to u Stubinama sa matičnim društvom Obrenovac, i u Vukošiču i Tekerinu sa matičnim društvom u Šapcu. Sokolsko društvo Beograd-matica vežba na letnjem vežbalištu; 60 članova pak otišlo je na letovanje u Kovilja-ču. Letovanje vodi br. Kosovič, a načelnik logora je br. F. Gertner. Sokolsko društvo Beograd I letuje blizu Čajniča, na višini oko 1880 metara. Na letovanje je otišlo 58 članova, i kako javljaju, vazdušna banja je odlična. Letovanje vodi zam. n. br. M. Nikolič i F. Galijan. U društvu se radi ujutro od 6—8 i uveče od 7—9; program je više lakoatletski. Sokolsko društvo Beograd II trenira odbojku i laku atlctiku. Letuje se б Trpnju. Sokolsko društvo Beograd III do- vršuje dom; časovi se održavaju na letnjem vežbalištu. Društvo je kupilo sprave za laku atletiku. Sokolsko društvo Indija. Župski prednjak održače od 25 o .m. osmo-dnevni tečaj za laku atlctiku, a društvo se sprema i za utakmice u odbojci. Društvo raspolaže lepim i novim let-njim vežbalištem, koje je stručno izgra-deno. Sokolsko društvo Obrenovac. Rad je redovan. Društvo če skoro početi s društvenim tečajem, a ovih je dana župa potvrdila novu četu ovog društva, koja je do sada dala dobre rezultate samostalnoga rada. Obrenovačka ženska podružina poklonila je društvu lepu zastavu, koja če uskoro biti razvijena. Sokolsko društvo Arandelovac. Rad normalan, društvo se priprema za društveni tečaj. Iz svega ovoga se može videti, da rad u župi, unatoč letnje sezone, normalno teče, i da se taj prila-godio vremenu, koje je sva društva iz-vuklo iz vežbaona na letnja vežbališta; ovih je u poslednja tri meseca izgrade-no šest. — P. Z. SOKOLSKO DRUŠTVO INDIJA Okružni slet Lep i veličanstven dan u životu našeg Sokola bio je 19 juni o. g. Toga dana održan je ovde, u pri-sutnosti starešine župe brata Branka Živkoviča i župskog načelnika brata Žica, okružni slet župe Beograd, okru-žja Indija i osvečena je društvena zastava. Okružju Indija pripadala su društva: Šabac, Sr. Mitroviča, Ruma, Indija,, Vrdnik, Nikinci i Sokolske čete Kuzmin i Nočaj. Osim ovih društava učestvovala su još s lepim brojem vežbača i bratska društva: Beograd -matica, Beograd 'I, Beograd IV i Stara Pazova, a delegate su poslala bratska društva Beograd VII, Valjevo, Obrenovac, Batajnica i bratski ruski Soko iz Zemuna. Zastavu je poklonila društvu ugledna obitelj Mičič, a kumovao je brat Marko Mičič. — Svečanom činu osvečenja zastave prisustvovao je u ime Nj. Vel. Kralja art, pukovnik g. Mirčić, a g. g. Pretsednike senata i narodne skupštine zastupali su g. g. dr. Kotur senator i dr. Jovanovič. Gosp. Ministra za fizičko vaspitanje zastupao je prof. brat Krejčik, a iza-slanik župe bio je brat Cvetkovič. Prisutni su još bili narodni poslanik rumskog sreza g. Grbič i sreski načelnik brat Mičič. Učesnici društava iz okružja, došli su posebnim vozom od Srem. Mitroviče. Na stanici su goste dočekali indijski Sokoli sa muzikom na čelu. Sa stanice su svi učesnici otišli u lepoj povorci u mesto. Pre podne od 9 do 11 časova odr-žane su pokušajne vežbe sa svima kategorijama. Za to vreme održao je pretsednik ŽPO brat dr. Milan Glavi-nič konferenciju sa društvenim pro-svetarima i članovima prosvetnih odbora iz okružja. Na toj konferenciji primao je brat Glavinič referate o pro-svetnom radu u pojedinim društvima i dao direktive za daljni prosvetni rad. U 11.30 časova održana je svečana povorka kroz mesto. U povorci je uče-stvovalo preko 700 Sokola i Sokolica. Sve u svečanim odorama, narodnoj nošnji i vež. odelu. Sa balkona opčinske zgradc po-smatrao je povorku izaslanik Nj. Vel. Kralja s ostalim delegatima. U 14.30 pošli su svi učesnici u povorci s muzikom pred stan kuma zastave, primili zastavu i okruženu je sa Župa Celje SLAVJE MOZIRSKEGA SOKOLA Trg Mozirje, trdnjava narodne misli v krasni Savinjski dolini, je v nedeljo dne 26. t. m. obhajal petdesetletnico ustanovitve svojega Sokolskega društva, po starosti drugega v slovenskih deželah in prvega v bivši Štajerski. Petdeset let, odkar je Mozirski Sokol vzletel v tem čistem, jasnem savinjskem ozračju, tako zvest budnik narodnega dela in čuvar narodnih svetinj, da je ostalo Mozirje tudi v časih najhujšega avstronemškega pritiska odločno slovensko in ni bilo, kakor so slavnostni govorniki po pravici poudarjali, ob prevratu 1918 v Mozirju ničesar izpreminjati, ker je ta trg svoje nacionalno lice že od nekdaj imel in vedno ohranil! Pač redek zgled blagoslova, ki ga prinašata sokolska misel in sokolsko delo v narodnem življenju! 8 društvenih zastava svečano odneli na sletište, gde je obavljen čin osvečenja. Osvečenje je izvršeno po rimokat. i pravoslavnem crkvenom obredu. Iza toga počela je javna vežba. Nastupilo je do 500 vežbača svih kategorija. Članovi i naraštaj vežbali su proste praške vežbe, a deca obavezne župske vežbe. Sve 'kategorije su vež-bale na potpuno zadovoljstvo. Osobit interes su pobudile vežbe sokolskih četa. Osim prostih vežbi, vežbalo je 7 odeljenja na spravama: vratilu, raz-boju, krugovima i kozliču. Priredeno je i štafetno trčanje. Lep dan, osvečenje zastave, i interes za sokolska vežbanja privukli su veliki broj naroda iz mesta i okoline, pa je sletište bilo prepuno publike. Uveče je priredena akademija s obilnim i dobro izvedenim programom. Sve sletske priredbe, uspele su potpuno, kako u moralnom, tako i u materijalnom pogledu i mnogo su do-prinele širenju Sokolstva u narodu. Od strane župskog načelništva rukovodili su sletom II zam. žup. načelnika brat Petar Čolovič i župski prednjak brat Gorupenko. P. L. ISPRAVI ! U posljednjem broju našega lista, u rubrici »Iz župa i društava«, pomut-njom je stavljen izveštaj Sokolskog društva Kragujevac pod župu Niš umesto pod župu Kragujevac. — Ur. rosta celjske sokolske župe br. Smrtnik, narodni poslanec g. Rasto Pusto-slemšek in zastopnik Slovenskega planinskega društva g. dr. Tiller. Občinstvo se je odzivalo govornikom z navdušenimi vzkliki. Ko so zvoki državne himne zaključili %sprejemno slavnost, je odšel del članstva k izkušnjam za popoldanski nastop, ostali gostje pa na mozirsko pokopališče, počastit spomin prvega staroste Jožefa Lipolda in pokojnega ustanovnika Mozirskega Sokola, Antona Goričarja, očeta sedanjega župana. Opoldne so se zbrali častni gostje pri banketu, ki ga je priredil g. župan na svojem domu. Višek je dosegla proslava pri popoldanskem javnem nastopu, ki se ga je udeležilo skupaj 500 članov, članic, naraščaja in dece. Občinstvo je kakor zamaknjeno gledalo proste vaje, ki so jih precizno izvajali člani in članice, posebno navdušeno je pa pozdravljalo celjsko vzorno orodno vrsto pod vod- Kar f * * * * •f * < •> <- 4-% „ . . i .i. _ * v'-;..’ v. j: k u Vežbaći i vežbačice Sokolskog društva Mozirje Ni se čuditi, da sta tako Mozirje z bližnjo in daljno okolico vred kakor Sokolstvo samo proslavila to petdesetletnico kot posebno časten in radosten dan. Po vsem trgu so vihrale zastave in pokanje topičev je že od zgodnjega jutra pozdravljalo dohaja--joče goste, zlasti pa sokolska društva iz Celja, Braslovč, Velenja, Št. Petra, Šoštanja, Zabukovce, Šmartnega ob Paki, Gornjega grada, Rečice, Žalca, Polzele, Orle vasi, Petrovč, Sv. Pavla pri Preboldu in Št. Jurija ob Taboru. Točno ob desetih dopoldne se je pričela slavnost s povorko sokolskih čet. Pred častnim odrom sredi trga, kjer je sprevod naposled ofestal, se je bila zbrala od blizu in daleč gosta množica občinstva. Tu je najprej pozdravil vse do-šle starosta Mozirskega Sokola brat Jože Troger. Za njim je govoril župan g. Matija Goričar ter kot načelnik mozirske občine izrekel vsem navzočim prisrčno dobrodošlico. Nato so izpre-govorili g. podban dr. Pirkmajer, sta- stvom župnega načelnika br. Poljšaka. Telovadišče je bilo nabito polno; število zbranih gledalcev je presegalo 3000 oseb. Popoldne se je pripeljal na proslavo tudi ban g. dr. Marušič. Med drugimi odličniki so se udeležili slavnosti tudi gg. mariborski župan dr. Lipold, gornjegrajski sreski načelnik g. Kandrič in kot zastopnik JRDK dr. Sbrizaj, odvetnik v Gornjem gradu. Izmed ustanovnikov Mozirskega Sokola so mogli zbrani šc pozdraviti brate Antona Delcjo, Pavla Novaka, Flori-jana Smodiša in Franca Zadnika. Pozornost je zbujala tudi častitljiva pojava br. Ivana Lipolda, Ki je že petdeset let aktiven član Mozirskega Sokola. Po javni telovadbi se je razvila na veseličnem prostoru v kopališkem parku prosta zabava. Upamo, da krasno uspelo slavje ni obrodilo Mozirskemu Sokolu samo zaslužnega moralnega zadoščenja, ampak tudi zadovoljiv gmotni uspeh. SOKOLSKO DRUŠTVO SV. JEDERT NAD LAŠKIM. Preteklo nedeljo, 17. t. m. smo imeli priliko videti in občudovati lep nastop požrtvovalnih bratov in sester v mali gorski vasici Sv. Jedcrt nad Laškim. Mala, idilična vas, s senčnatimi gozdovi nas je sprejela zelo gostoljubno. Že daleč pred vasico se je bočil čez cesto lep slavolok z napisom: »Dobrodošli«. Kljub čemernemu vremenu, ki je že zjutraj zgodaj začelo strašiti, sc je od daleč in blizu pripeljalo mnogo go- stov, med katerimi je bilo opaziti odlične osebnosti našega javnega življenja. Podban br. dr. Pirkmajer, sreski načelnik br. Pinkava, banski svetnik br. dr. Roš, rudniški ravnatelj br. inž. Kloc, znani sokolski delavec župni starosta br. Smrtnik, višji pristav br. dr. Orožin, šolski nadzornik br. Potočnik, župni načelnik br. Poljšak, ž. načelnica s. Grudnova in še mnogo drugih odličnikov, Društveni starosta br. Golob, je pozdravil navzoče, želel jim dobrodošlico, ter v kratkih in jedrnatih besedah orisal pomen nastopov za naše kmetske vasi. Očrtal je Tirševo ideologijo, ki so jo sprejeli vsi slovanski narodi. Z vzklikom kraljevskemu domu in starosti SK.J Nj. kr. vis. prestolonasledniku Petru, je zaključil svoj govor, nakar je godba zasvirala državno himno. Govoril je nato župni starosta br. Smrtnik, ki je vzpodbujal brate in sestre k vztrajnemu in plodonosnemu delu. Žel je viharne ovacije. Kaj je Sokolstvo za mladino, ki sc v današnji težki gospodarski krizi zateka pod njegovo okrilje, je povedal br. Potočnik. Br. dr. Pirkmajer jc v lepih besedah orisal visok polet Sokolstva. Jasno nam je raztolmačil, kakšno misijo vrši Sokolstvo med našim narodom in kakšen je njegov pomen za bodočnost na še mlade države in nas samih. Dal nam je smernice, po katerih moramo hoditi, ako hočemo pomagati državi, narodu in samim sebi. Govor je zaključil s krepkim zdravo, in množica je docela razumela njegove lepe besede in ni štedila z viharnim odobravanjem. Nastop: Celjska železničarska godba je zasvirala koračnico, na slavnostni telovadni prostor jc strumno prikorakala četica moškega naraščaja, ki jc z lepo izvajanimi vajami žel obilo priznanja. Ljubko je bilo gledati nato malo deco, ki je vsa srečna prihitela, da pokaže odraslim, kaj zmore, in kako so jim žareli v ponosu mali obrazki, ko jih je množica nagradila z dolgotrajnim ploskanjem. Marsikatero oko mamice in stare mamice se je orosilo v veselju gledajoč svojega sinčka ali hčerkico v prelepem sokolskem kroju, kako s svojimi mehkimi, prožnimi gibi zadivlja gledalce, ki ne štedijo s priznanjem in vzkliki. Znova zadone zvoki koračnice in ponosne čete članov, članic in naraščaja korakajo k telovadnemu orodju. Tudi tu so se dobro odrezali. Višek vsega pa je bil nastop vzornih vrst praških telovadcev in telovadk. Z vratolomnimi vajami na drogu in krogih so vzbudili pri ljudstvu ogromni val občudovanja. Marsikatera stara ženica si je zakrila oči in v trepetu pričakovala, kaj se bo zgodilo. A vse se je lepo izteklo. Zadovoljen nasmeh na ra-zoranih kmetskih obrazih je bil priča splošne zadovoljnosti, ki se je tu pa tam stopnjevala v izraz neverjetnega začudenja. Najlepša točka nastopa so bile lepo izvajane praške proste vaje članic in članov. Dobra organizacija in velika požrtvovalnost sta mnogo pripomogli k moralnemu in gmotnemu uspehu društva. Gledalcem pa, ki so imeli priliko videti ta sijajen prvi nastop naših Sokolov in Sokolic, ostane ta v naj-lepšem in trajnem spominu. SOKOLSKO DRUŠTVO RIMSKE TOPLICE - ŠMARJETA Župne plavalne tekme celotnega okrožja celjske sokolske župe se bodo vršile ob priliki javnega letnega nastopa sokolskega društva Rimske Toplice - Šmarjeta v nedeljo 14. avgusta ob 9.30 dopoldne. Tekme se bodo vršile na novem modernem športnem kopališču v Rimskih Toplicah in so združene z dopoldanskimi tekmami v odbojki. Popoldne ob 16. uri pa bo javni telovadni nastop vseh oddelkov na letnem telovadišču poleg hotela »Stara Pošta«. Posetniki celodnevnega pestrega programa našega letnega nastopa bodo imeli priliko izrabiti preostali čas za prijeten nedeljski oddih v priljubljeni izletniški točki — Rimskih Toplic. Brate in sestre telovadce in tekmovalce okoliških društev pa vabimo in prosimo, da nas obiščejo v čim večjem številu ter se polnoštevilno udeležijo župnih plavalnih tekem za vse področje naše sokolske župe. Podroben program in razpis nagrad bomo objavili še pravočasno. Na železnici običajen popust, kopališka uprava pa je za ta dan dovolila društvu za njene po-setnike znaten popust ccn v termalnih kopel jih. Zdravo! — L. T. Župa Kranj SOK. DRUŠTVO ŠKOFJA LOKA Vsa svatovska, ovita v državne trobojnice in okrašena s cvetjem in zelenjem je sprejemala Škofja Loka v nedeljo 17. julija brate in sestre in goste, ki so prihiteli od vseh strani v naše starodavno mesto, da skupno z domačimi Sokoli proslave desetletnico obstoja Sokolskega doma v Škofji Loki. V prvih dopoldanskih urah se je razgibalo mesto v duhu sokolskega slavja. Po dvanajsti uri je prispela v mesto godba triglavskega polka, ki je med sviranjem živahnih koračnic odšla skozi Škofjo Loko na letno telovadišče, kjer so se pričele skušnje za javni nastop. Ob 15. uri se je razvila povorka. Godbi so sledili prapori iz Gorenje vasi - Poljan, Kranja in Škofje Loke. Za župnim starešinstvom, z zaslužnim starosto škofjeloškega Sokola br. Francem Dolencem so korakali vojaki, nato člani v kroju, članice, moški in ženski naraščaj z naraščajskim praporom in deca obeh spolov. Močna četa članov v civilu z znaki je sprevod zaključila. Sokolski sprevod je bil na vsej poti deležen viharnih ovacij. Meščanstvo je obsipalo Sokolstvo s cveticami in zelenjem, prisrčni pozdravi bratom in se- stram so doneli z desne in leve. Po končanem sprevodu se je pričel telovadni nastop, ki pa ga je motilo deževje. Spored je obsegal 10 dobro naštudiranih in skrbno izbranih točk, ki so gledalcem zelo ugajale. Člani (28) so izvajali najpreje četne vaje, nakar je ženska deca (56) prikazal lep nastop s prostimi vajami. Presenetili so s svo-llm. dovršenim nastopom moški naraščajniki (20) in tudi članice (36) so nastopile odlično pripravljene. Veliko le-pega je pokazala orodna telovadba na drogu, bradlji in mizi. Simpatično so bili sprejeti vojaki (64), ki so pod vodstvom poročnika br. Ivanca Borisa sijajno prednašali vaje s puškami. Nastopu moške dece (49) so sledile proste vaje ženskega naraščaja (12), tekmovalni tek moške dece v trojicah in slednjič člani (48) z društvenimi prostimi vajami. Nastopajoči oddelki so bili deležni živahnega aplavza in res zasluženega priznanja. Tehnični zbor z načelnikom, učiteljem br. Rudolfom Horvatom in sopomočnico načelnico s. Elzo Linkejevo je izvršil veliko delo, saj je bil nastop gladek, brez zadržkov, vestno pripravljen in pestro sestavljen. Telovadba je bila najbolje obiskana in se je zbralo na stotine ljudstva. Na tribuni so se zbrali poleg vodilnih sokolskih funkcijonarjcv sreski načelnik Fr. Lcvičnik, župan mesta Ljubljane dr. Dinko Puc, komandant I. planinskega polka Radoslav Radovič s polkovnikom Karlom Potočnikom, bivši savez-ni načelnik br. dr. Viktor Murnik i. dr. Velika sokolska zabava se je razvila v vseh prostorih Sokolskega doma, ki je bil bogato odet v palme, razno zeelnje in cvetice vseh vrst. Tudi s 17. julijem si je pridobil vzorno organizirani Sokol v Škofji Loki novo lavoriko na polju društvenega udejstvovanja. Deset let dela in stremljenj pod lastnim krovom je praznoval dostojno in prisrčno, v ponos in napredek celokupne sokolske organizacije in njenih smotrov. V. D. Župa Ljubljana SOKOLSKO DRUŠTVO ČABAR Dne 29 juna o. g. priredilo jc Sokolsko društvo čabar uz sudelovanje svojih četa Osilnice, Starog Kuta i Plešce, te susednih društava Gerova i Prezid s četom Novi Kut, javni nastup u proslavu stogodišnjice Tirševa ro-đenja. Nastup se vršio u opčinskom parku, na novosagradenom tenis igralištu, jer nažalost Sok. društvo nema letnjeg vežbališta, koje bi odgovaralo ovako-vim priredbama. Još pre podne, oko 8 sati, stigli su svi vežbači spomenutih društava i četa, te je u 10 sati bila skupna pokus-na vežba. U 11'30 sati prošla je svečana povorka svi ju Sokola i sok. dece, s fanfarom na čelu, kroz lepo iskičeno mesto. U povorci je sudelovalo preko 100 Sokola, a isto toliko i dece. Nastup je počeo tek u 4 sata popodne, ali več-u 3 sata počelo sc sakupljati radozna-lo gradanstvo na vežbalištu. Veliki po-set bio je i iz obližnjih mesta i sela, što svedoči, kako je Sokolstvo ljubljeno u našem kraju. Uz pratnju vlastite glazbe, vežbe su odvežbane skladno i s velikim odu-ševljenjem. Uspešno su nastupila deca u vežbama i igrama, a naročito su lepo izvedene vežbe s obručima sok. dece PreziJ, koji je doveo na ovaj nastup preko njih 40. Posle prostih vežbi nastupila su društva Čabar, Gerovo i Prezid na spravama. Tu su Prezidanci pokazali svoje umeče, specijalno na preči, i odnesli pobedu. Posle javnog nastupa bila je priredena veselica, a fanfara je priredila koncerat. Celu priredbu pratila jc fanfara odlično, tc treba čestitati bratu Šidaku, koji je za nepunih 5 meseci toliko uvežbao fanfaru, da može javno nastupati. Moralni, a i materijalni uspeh ove priredbe bio je upravo neočekivan, što sc mora pripisati dobroj organizaciji priredivačkog odbora. Župa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO MARIBOR I. Otvoritev letnega telovadišča Dne 7. avgusta t. 1. otvori Sokol-' sko društvo Maribor I. svoje letno telovadišče. Ker bo telovadišče tako po obsegu, kakor po moderni ureditvi največje v župi, bo otvoritev zvezana z velikimi svečanostmi. — Tudi tem potom se pozivajo vsa sokolska društva in čete, da se udeleže otvoritve. Udeležba bo olajšana s tem, ker se otvoritev vrši v »Mariborskem tednu« in so vsi udeleženci deležni četrtinske vožnje. Pridite! Štafeta Sokola Maribor I Sokolsko društvo Maribor I razpisuje otvoritveno štafeto na 800 — 400 — 200 — 100 metrov, ki sc bo prvič vršila ob priliki otvoritve letnega telovadišča, dne 7. avgusta 1932. ob 16. uri. — Zmagovalec prejme kot darilo lep kip v vrednosti 350 dinarjev. Darilo jc prehodno. — Sokol^ I vabi vsa v SKJ včlanjena društva^ in čete, da se tega tekmovanja udeleže! Propozicije: 1) Za darilo lahko tekmujejo štafete 800—400—200—100 m vseh v SKJ včlanjenih društev in čet, ki se pravilno prijavijo. Tekmuje lahko tudi naraščaj. 2) Prvič se bo vršila ta štafeta ob otvoritvi letnega telovadišča Sokola Maribor I, dne 7. avgusta 1932. ob 16. uri na novootvorjenem prostoru. V naslednjih letih se bo vršila na vsakokratnem društvenem nastopu. 3) Društvena štafeta, ki si pribori darilo trikrat zaporedoma ali petkrat v presledkih, ga trajno obdrži. 4) Sokol Maribor 1 bo vsako leto razglasil pogoje, pod katerimi smejo tekmovati štafete. Letošnji pogoj je, da se vsak tekmovalec udeleži povorke po možnosti v kroju, sicer pa v civilu z znakom. 5) Društvo oz. četa, ki ima darilo v prehodni lasti, ga mora vrniti Sokolu Maribor I vsako leto 1 teden pred na novo razpisanim tekmovanjem. Darilo bo razstavljeno v izložbi urarja br. Bureša, Maribor — Vetrinjska ulica. SOKOLSKO DRUŠTVO SV. JURIJ OB ŠČAVNICI Naš Sokol je uprizoril v nedeljo, dne 10. t. m. C. Golarjevo veseloigro »Dve nevesti«. Uspeh prireditve, ki jo je razen nekaj gostov od Male Nedelje posetilo domače občinstvo v prav lepem številu, je bil v moralnem, pa tudi v gmotnem oziru popolnoma zadovoljiv. — Prav požrtvovalni so bili nekateri naši bratje in sestre, ki so pri nabavi novih kulis, razen slikarskega, sami izvršili vse ostalo delo. SOKOLSKA ČETA SLADKI VRH OB MURI V nedeljo 12. junija je priredila naša najmlajša četa tu na severni meji svoj prvi javni nastop. Sodelovale so sokolske edinice Marija Snežna, Sveta Ana, Šent 'lij, Sv. Jakob in matično društvo Sv. Lenart v Slov. goricah. Pri telovadbi je nastopilo 20 deklic domače čete z obroči, 28 dečkov in deklic z zastavicami, 15 moškega naraščaja s prostimi vajami in 17 zastavnih četa-šev. Poleg tega so nastopili tudi moški in ženski naraščaj ter članice in člani matičnega društva s prostimi vajami. Vsa prireditev je potekla gladko in v splošno zadovoljstvo prav številnih kmečkih gledalcev, ki so po večini prvič videli sokolski nastop in telovadbo. S to prireditvijo je ta četa po komaj 10-mesečnem obstoju brez telovadnice in brez pravega telovadišča • P°kazala kaj se da doseči tudi v težkih prilikah. Gmotni in moralni uspeh te prireditve je bil prav dober. Župa Novo mesto REZULTATI ŽUPNIH TEKEM Kakor smo že poročali, se je vršil ob priliki 45-letnice obstoja sokolskega društva Novo mesto župni zlet sokolske župe Novo mesto v nedeljo 12. junija t. 1. Ob tej priliki pa so bile priključene tem svečanostim tudi župne tekme po saveznem programu, določenem za Prago, ki so se vršile deljeno v soboto 11. junija od 17. do 19. ure za oboji naraščaj in članice, v nedeljo 12. junija pa od 6. do 10. ure za člane. Skupno je tekmovalo 13 vrst vseh kategorij. Tekmovanje je teklo hitro in brez ugovorov, vodil jih je župni načelnik br. Ljudevit Papež. Rezultati so sledeči: I. Člani: Komb. vrsta Novo mesto-Trebnje (sr. odd.) je dosegla od 550 dosegljivih točk —- 479% =87-23%. Prvo mesto v srednjem oddelku je dosegel br. Falk-ner Lado (Novo mesto) /. 87 točkami od 90 dosegljivih. — V nižjem oddelku so tekmovale 3 vrste. Prvo mesto si je priborila vrsta Novo mesto — 374-50 = 70-31%. Med posamezniki v nižjem oddelku je bil prvi br. Jerovšek Nace (Mirna) z 7>— =80%. Tekmovalo je v oddelku 14 tekmovalk, ki so dosegle te uspehe: H. Članice: K^ot vrste sta se plasirali: o J 430V=?,.7&™ **-5 to£k= 6?90%Sta M°knmo^MiTna 292 točk Med posameznicami na prvcm mestu s. Petrič Martina (Novo mesto'! 60-5 = 86-42%. ; III. Moški naraščaj: Tekmovalo jih je 6 v višjem oddelku in 18 v nižjem oddelku. Vrsta višjega oddelka Novo mesto je dosegla od 430 točk — 323 točk t. j. 75-11%. Med posamezniki je zmagal Grobler Alfred (Novo mesto) s 65‘5 = 93-57%. V nižjem oddelku so dosegle vrste: 1. Novo mesto 360 = 83-72%; 2. Mokronog 21P=50’23%. IV. Ženski naraščaj: Tekmovalo jih je 6 v višjem oddelku, 14 v nižjem oddelku. Vrsta višjega oddelka Novo mesto je dobila 293 = 79-10% od 370 točk. Med posameznicami ima prvenstvo Poljanšek Vida (Novo mesto) 56 = 93-30%. Vrste nižjega oddelka so bile nepopolne zato so bile znamkovaae kot posameznice. Na prvo mesto se je plasirala Toman Anica (Kostanjevica) s 54 = 90%. Skupno število tekmujočih je bilo 84, kar pokazuje, da se je število zopet dvignilo. Škoda, da so ostali doma celo pri dobrih društvih boljši tekmovalci, kar ni napravilo ravno ugodnega utiša. V tem pogledu je treba še večje sokolske zavednosti in discipline. MIRENSKO SOKOLSKO OKROŽJE Ob vstopu v drugo polletje sokolskega dela tega okrožja je bilanca prvega polletja prav zadovoljiva. Po zaključni statistiki šteje Mirensko okrožje 925 članov vseh kategorij, od katerih odpade na telovadeče 535 m sicer 171 članov, 43 članic, 33 moškega in 17 ženskega naraščaja, 131 moške in 129 ženske dece. Vsi oddelki so redno telovadili skozi celo leto. Kot sezonsko društvo naj omenim le Sokolsko društvo Št. Rupert, ki telovadi zunaj le poleti. Dokonča junija je telovadilo vseh 7 v okrožju udruženih društev v 1560 telovadnih večerih in je doseglo skupno vsoto 17.033 telovadečih, povprečno 11 na uro. Pripravljal se jc program za tekme in nastope. V marcu je priredilo 6 društev Tyrševo akademijo s telovadno-prosvetnim programom. Iz utesnjenih in mnogokje neprimernih telovadnic se je preneslo naše delo na prosto in pričela se je doba javnih nastopov. Otvoril jo je skromen nastop Sok. društva Trebnje, ki ga je priredilo s sodelovanjem drvi štev: Mirna, Št. Lovrenc in Novo mesto dne 5. maja na Čatežu kot propagandno sokolsko manifestacijo. Krono svojega vztrajnega dela pa je doseglo okrožje dne 5. junija t. 1. z okrožnim zletom v Krmelju pri bratskem sokolskem društvu Št. Janž, ki je bil ob enem zvezan z prvimi okrožnimi tekmami. Te so se izvršile zjutraj do 11. ure istega dne v najkpšem redu. Tekem so se udeležila vsa društva, razun Žužemberka. Tekmovalo je 24 članov (4 vrste: Trebnje, Mirna, Št. Janz m kombinirana vrsta Št. Rupert, St. Lovrenc in Mirna), 7 članic (komb. okrožna vrsta iz Trebnja, Mirne in Mokronoga). Vrsta moškega naraščaja iz Sent Janža je od tekmovanja odstopila. Glavni rezultati o‘kr. tekem so sledeči: I. mesto vrsta članov niž. oddelka Sok. dr. Trebnje — 284-50 (52-68%). II. mesto vrsta članov Sok. društva Mirna - 267 (49-45%). Med posamezniki ima I. mesto br. Bogo Žgajnar (Mirna) s 65 (72"22%), ki je ob enem okr. prvak za 1. 1932. Pri članicah je dosegla I. mesto s. Rehar Fanika (Mirna) s 47-5 (67*84%). Pri moškem naraščaju je dosegel prvo mesto Kolenc Jaka 43*5 (72"5/o). Pri ženskem naraščaju je dosegla I. mesto Glušič Slavka s 37 (61"66%). Tekme je vodil okr. načelnik, sodniški zbor pa je bil pomnožen s člani. Ž. T. O. in člani Sok. društva Novo mesto. Popoldanski javni nastop je obsegal vse obvezne savezne vaje članstva in naraščaja na štetje, ki so izpadle dobro. Zanimiva je bila štafeta m. in ženske dece vseh društev okrožja, pri kateri je nastopilo 72 dece. Od m. dece jc zmagala vrsta iz Št. Ruperta in prejela kip kralja Aleksandra {prehodno darilo br. dr. Škulja). Med žensko deco pa je dobila 1. nagrado vrsta iz Št. Janža. Sledila je orodna telovadba članstva in naraščaja z gosti iz Novega mesta, ki je pokazala, da ima okrožje že prav dobre telovadce. Tudi naraščaj stopa naprej. Ob zaključku je pozdravil zbor župni starosta dr. Vašič, nakar je okrožni načelnik br. Tratar razglasil izid I. okrožne tekme. Obisk je bil prav lep. Tudi telovadišče je bilo okusno urejeno, za kar gre priznanje domačemu društvu! Okrožje se je tudi udeležilo korporativno žup. zleta v Novem mestu s 120 telovadečimi vseh oddelkov in s 40 tekmujočimi. Okrožje se je z 12 telovadečimi udeležilo tudi sokolskih svečanosti v Pragi. Z okrožnim in župnim zletom pa še ni končano zunanje tehnično delo okrožja. Pričeli so se takoj društveni nastopi. Tako je imelo Sok. društvo Trebnje svoj nastop 19. junija t. 1. doma* Kot gosti so nastopili poleg društev Mirn. okrožja tudi oba naraščaja i4. Novega mesta in s člani in članicami Mirne peči ter oddelek vojske pod vodstvom br. tona iz Novega mesta. Nastop je izpadel dobro. Ostala društva imajo svoje nastope v nastopnem redu: žuženberk 31. julija, Mirna — 7. avgusta, Št. Rupert — 14. avgusta, Št. Lovrenc — 21 avgusta in Mokronog — 4. septembra t. j. S tem nastopom bo zaključeno naše zunanje tehnično delo. Okrožno vodstvo je iruek> v tem času 3 redne seje — zborov dr. načelstev, na katerih se je predelal ves program, vršili pa so .se pregledi vaj na orodju za tekme in prostih vaj za nastope. Vsi ti sestanki so se pokazali kot potrebni in so prinesli mnogo novega duha v društva. Tesno strnjeno s tehničnim delom se razvija v okrožju tudi prosvetno delo, ki samo izpopolnjuje in šele združeno tvori sokolsko vzgojo članstva m dece v okrožju. Vsa društva so uvedla redna predavanja sokolske in druge vsebine in nagovore, ki jih šteje vse okrožje 177. Ostalih prosvetnih prireditev je bilo 32, poleg lepo uspelih Tyrševih akademij (6), dalje 18 kino-predstav in 23 iger. Omeniti moram, da se posebno uspešno vrše gostovanja med društvi, kar zelo pospešuje medsebojno spoznanje. Pristopilo se je k preureditvi sokolskih knjižnic v javne. Načrt, ki je že bil sprejet s pravilnikom, bo prišel v veljavo v jeseni. Do sedaj je v okrožju 6 knjižnic, ki imajo 2033 knjig. 639 čitateljev je prečitalo v prvem polletu 1576 knjig. Mnogo pažnje se je posvetilo tudi vprašanju razširjenja sokolskega tiska, ki je na našo žalost v okrožju še zelo slabo razširjen in prejemamo jedva 33 Sok. Glasnikov, 26 Sokolov, 11 Sokoli-čev in 52 Naše radosti, kar je vsekakor premalo. So društva, ki so naročena komaj na 1 izvod. Zato bo prihodnji prosvetni okrožni zbor o tem izvršil primerne ukrepe. Tudi naši mladini se je nudilo dovolj. Organizirali so se zleti, tekme in po društvih mladinski popoldnevi. V okrožju sta ustanovljena dva sokolska zbora (Mokronog, Trebnje) in tudi 1 mladinski (Trebnje) že nastopa. Istočasno z zbori načelnikov so se vršili tudi 3 zbori društvenih prosve-tarjev, na katerih so prosvetarji raztovarjali o perečih vprašanjih sokolske prosvete ter stvorih načrte za naslednje mesece. Ob zaključku tega poročila naj dodam še to: prosvetni, kot tehnični forum delata roko v roki in tudi med posameznimi društvi se vrši pravo plemenito in bratsko tekmovanje na vseh poljih, a na nastopih s skupnimi močmi manifestirajo sokolsko bratstvo. Poleg skupne sopomoči pa je mnogo pripomogla k tako lepim uspehom bratska župna uprava, ki preko župne-nega načelništva in žup. P. O. sodeluje in pomaga okrož. vodstvu pri vsem delu. Zato pa tudi vlada medsebojno bratsko zaupanje, ki je podlaga vsemu pravemu sokolskemu delu in uspehom. Enake bratske vezi nas spajajo z vodstvom Novomeškega sok. okrožja, s katerim roko v roki — vzporedno vršimo vzgojo vsega sokol, članstva Novomeške sok. župe. Vse višje in naprej! — Zdravo! £upa Novi Sad SOKOLSKO DRUŠTVO SRBOBRAN Ova godina bila je za Sok. društvo Srbobran vrlo plodonosna. Može se reči, da je postignut odličan uspeh. Prednjački zbor i prosvetni odbor ulo-žili su mnogo truda, da izvedu program rada za tekuču godinu. Prosvetni odbor priredivao je svake nedelje društvene priredbe i to jedne nedelje selo s odabranim programom, a druge ne- javilo 2 člana; stanje na kraju tečaja bilo je: 5 članica i 5 članova. U tečaju su predavala brača: Kocmut, društveni načelnik, Dordevič, društveni prosvetar i dr. Kester, društveni lekar. Posle završenog tečaja održani su 26 juna o. g. društveni prednjački ispi-ti, pred, od župe imenovanem, ispit-nom komisijom. Sokolsku misao i isto-riju Sokolstva ispitivao je br. Vladeta Dordevič, anatomiju, fiziologiju, higi-jenu i prvu pomoč sestra dr. Zdenka Kester (pošto je bio br. dr. Kester — ar. TRAŽI SE KAPELNIK Sokolskom društvu u Pakracu po-treban je kapelnik za fanfaru. koji bi pored ovc dužnosti održ&vao sokol&nu u redu i obavljao još neke manje po-slove. Stan i osvetljenje u sokolskom domu u naravi. Plata prema sporazumu. Ponude slati na Upravu Sokol-skog društva. S piednj.ukog tspUa SlMilsiiug društva Srbetaau S6 funa 1932 deije narodni univerzitet. Prednjački zbor priredio je jednu akademiju i dru-štvenu javnu vežbu, na kojoj jc nastopalo preko šest stotina vežbača, te je stalno saradivao s nekoliko tačaka na selima. Pored toga, društvo je učestvo-valo s velikim brojem vežbača na žup-skom sletu i na javnoj vežbi bratskog društva u Turiji. Največi uspeh u radu bio je društveni prednjački tečaj, koji je počeo prošle godine 2 decembra te je trajao do 25 juna ove godine. Tečaj je trajao punih šest meseca. U pooetku je pohadalo tečaj 8 članica i 6 članova, a u toku trajanja tečaja napustilo jc tečaj 3 članice i 3 člana i novo se pri- I sprečen) a sistem, metodiku, praktično vežbanje s lakom atletikom, urediva-nje vežbaonica i vežbališta i organizaciji! ispitivao je br. Kocmut. Ispit je polagalo 5 članova i dve članice. Svi kandidati pokazali su vrlo dobru spre-mu te prema torne pokazali, da je še-stomesečni tečaj doneo zaželjeni uspeh. Sad$ 3C -ispunjena velika praznina, koju se je ose tiki u nedostatku prednjaka. Ispit su položili: sestre: Ivanka Kačanski (odlično), Mara Zdravkovič, brača: 'Petrovič Ljubomir, Mudrinski Sava, Bukinac Miladin, (Petrovič Danilo i Begečki Ilija. Žiupa Skoplje SOKOLSKO DRUŠTVO SKOPLJE Sokolski ideološki tečaj u Skoplju Sokolska župa Skoplje, održala je od 25 do 30 juna t. g. šestodnevni ideološki tečaj, za mlade učiteljske kandidate Skopske učiteljske škole. Na te- kolstvu. Tečaj je potpuno odgovorio svojoj nameni. * Predavači su biii brača: Dr. Milivoje Pavlovič, prosvetar župe, inž. Rede Ubavič, starešina župe, Svetonar Raičevič, tajnik prosvetnog odbora župe, Dimitrije Lazovič, direktor učiteljske škole u Skoplju, pukovnik Mk>-drag Petraškovič. starešina d mitra SOK. DRUŠTVO KOSTANJEVICA V nedeljo, 10. julija je priredilo naše društvo svoj letni telovadna nastop. Posetili so nas župni starosta brat dr Vašič, župni načelnik brat Papež, člani bratskih društev Novo mesto, Sv. Križ in Št. Jernej. Ob 15. uri je bil odhod z godbo na telovadni prostor. Tu jc vse navzoče prisrčno pozdravil starosta domačega društva br. Uršič, za njim pa je spregovoril župni starosta br. dr. Vašič. V svojem govoru je bodril na vztrajno delo in stavil za vzgled kot vzor Sokola kostanjeviškega rojaka in prvega starešino jugosloven-skega Sokolstva — pokojnega brata dr. Oražna. Telovadba sama se je otvorila z nastopom moške dece, ki je pod vodstvom br. Luja Burje prav dobro izvajala župne proste vaje. Za temi je nastopila ženska deca z zelo ljubkimi prostimi vajami, ki so bile zelo dobro podane. Oddelek je vodila s. Vida Štravsova. Kot tretja točka je bil nastop moške in ženske dece iz Sv. Križa pod vodstvom br. Kodriča. Izvajana vaja »Sa sela« z grabljami in kosami je žela velik aplavz. Moški in ženski naraščaj domačega društva, prvi pod vodstvom brata Otmarja Medvena, drugi pod vodstvom s. Milke Košakove, je nastopil s prostimi vajami za Prago. Oba naraščaja sta izvajala vaje brezhibno. Sledila sta nastopa članic in članov s prostimi vajami za 'IX. vsekokolski zlet. Posebno moramo podčrtati nastop članic, ki so izvajale svoje vaje dovršeno. Članski vrsti, kakor tudi edo tehnično stran prireditve sta vodila vzorno in disciplinirano društvena načelnica s. Jelica Lebanova in društveni načelnik br. Hodnik Franjo. Tem prostim vajam so sledile otroške igre, katerim je sledilo občinstvo z zanimanjem. Posebno veliko smeha so povzročili šaljivi teki moške Kot poslednja točka je bila orodna telovadba. Nastopili so člani na drogu in bradlji, a ženski naraščaj pod vodstvom br. Slavka Strajnarja na konju. Pri orodni telovadbi je bilo opaziti znaten napredek. Nato vršeča se prosta zabava pod starodavnimi kostanji drevoreda na mestnem trgu, je bila zelo animirana. Pri celi prireditvi je sodelovala kosta-njeviška gasilska godba, ki je častno rešila svojo nalogo. s j 4' Sokolski Ideološki iečaj župe Skoplje od 25 do 30 Juna 1932 čaju su bila 53 slušaoca i to: 21 sestra i 32 brače. Održata su 43 časa, što je bilo dovoljno, da se obuhvate svi predmeti i da se upozna sokolska ideologija, kao i čisto tehničke stvari potrebne za rad budučih sokolskih funkcionera na prosvetnom polju. Cilj tečaja, bio je, da se stvore prosvetari scoskih sokolskih četa, pošto sva ova omladina šilom poziva po-lazi u narod, večinom na sela, te je bilo preko potrebno stvoriti im mpguč-nost da svoj rad krunišu radom na So- 4 TEČAJ ČESKOG JEZIKA U SKOPLJU Prosvetni odbor župe Skoplje, održao je od 18 do 28 juna t. g. tečaj češkog jezika, za učesnike sleta u Pragu, kako bi se brača i sestre mogle praktično poslužiti u bratskoj nam češkoslovačkoj. Zbog grozničavog spremanja za Prag, slušača je bilo manje, nego što se je predvidalo, ali je uspeh bio bez-prekoran. Nesumnjivo je, da za ostvarenje ovoga tečaja pripada sokolska hvala predavačici sestri Horak, profesorici supruzi brata Horaka sekretara česko-slovačkog konzulata u Skoplju. SOKOLSKI IDEOLOŠKI TEČAJ U PRILEPU Prosvetni odbor župe Skoplje, održao je 29 i 3« juna t. g. dvodnevni ideološki tečaj za prosvetare društava Skoplje I, Milutin Pavičevič, načelnik župe, inž. Radul Radulovič, potstareši-na župe, ini. Nikola Djonjak, člaa T. O. S, Krsta Ljumovič i Miloje Berič, članovi prosvet. odbora župe, kapetan Josip Bastijančič, Josip Bukša, Milan Jovanovič, članovi P. O. Ž. Nikola Dordevič i Boža Milenkovič, profesori učiteljske škole i Marko Batrićević, tajnik župe. Zasluga za tečaj pripada i škotskim vlastima koje su ga omogučile i učinile da potpuno uspe. h i četa iz Prilepa, Bitolja, Kruševa i okoline, u Prilepu. Održato je 20 časova. Slušača je bilo 63. To su večinom brača i sestre sokolski radnici, nastavnici i nastavni-ce srednjih i osnovnih škola, a bik) jc i drugih činovnika i na opču radost 1 jedan trgovac, te je tečaj uspeo i preko očekivanja. _ ^ Pradavači su bili brača: Dr. Pav-lovič Milivoje, prosvetar župe Skoplje, Arsenijevič Milovan, direktor gimnazije, Isakovič Milan, profesor, Petkovič Velimir, profesor, Damnjaoovič Vojislav, školski nadzornik u penziji, potstarešina društva Prilep, inž. Dro-niak Nikola, član T. O. S. Vešovic Bogdan, učitelj, član P. O. društva Prilep, Jovanovič Dimitrije, načelnik društva Prilep. , Sokolstvo na našem _ Jugu i ova} tečaj ubraja kao svoj veliki паргеашс, i ako iko duh Kraljeviča Marka u svojoj prestoiMCi pozdravio je ove soloel-ske radnike njegove države. SOKOLSKO DRUŠTVO KUMA-NOVO Oproštajno veče u čast brata Jovana P. Trišića, počasnog starešine društva. Sokolsko društvo u Kumanovu priredilo je dne 12 jula t. g. oproštajno veče svom počasnom starešini bratu Jovanu P. Trišiču, žandarmerijskom majoru, koji je premešten u Sarajevo. Pored braće i sestara, večeru su uče-stvovali i brojni prijatelji brata Tri-šića. Brat Jovan P. Trišie, kao Soko i kao javni nacionalni i prosvetni rad-nik, veoma je obljubljen u krugu svoje braće i svojih sestara, kao i u sa-mome narodu, jer je mnogo doprineo širenju i jačanju sokolske i nacionalne misli u ovim krajevima. Njegova je zasluga, da je naše društvo za vreme njegova starešinstva bilo prvo medu prvima i da je postalo najomiljenije i najbolje sokolsko društvo medu svim bratskim društvima vardarskog Sokolstva, On je podigao duh u kumanov skom narodu, da još bolje i vatrenije prigrli Sokolstvo, tako da je naše društvo za vreme njegova starešinstva bilo na zavidnoj višini, te je u 1931 godini brojalo preko 1.000 brače i sestara. Njegovom je zaslugom prireden i prvi okružni sokolski slet u istorijskom Kumanovu, septembra 1931 godine. Kolike su njegove zasluge za napredak našega društva i uopšte Sokolstva u ovim krajevima, najbolje svedoči i či-njenica, da ga je naše društvo jedno-glasno izabralo svojim počasnim starešinom. Na novoj dužnosti našem dragom bratu starešini Trišiču upučujemo najlepše i iskrene bratske sokolske želje. Zdravo! RABLJENA SOKOLSKA ODORA kompletna prodaje se za 500 Din. — Ponude na Sokolsko društvo Koška. Ž.upa Sarajevo SOKOLSKA ČETA ILIDŽA U nedelj u 17 o. m. na Večerici na Ilidži okupili su se članovi Sokolskih četa Ilidže, Stup, Kasnidol, Vojkoviči, Hrasnica, Blažulj, Raskršče i Hadžiči, Sokola i Sokolica sa Ilidže i Raskršča, te delegacija članstva Sokolskog društva Sarajevo i Sarajevo-Vratnik. Sokolska muzika iz Sarajeva bila je prva na zborištu, te je zboriste oživelo broj-nom posetom nedeljnih gostiju Ilidže. Javnom času je prisustvovalo i starešinstvo župe sa starostom br. dr. V. Besarovičem i zamenikom starešine br. puk. Spasojevičem. Javni čas je započeo u 3% posle podne. Nastupile su skoro sve kategorije. Sletske vežbe izveli su skupno članovi svih prisutnih četa; izmešano članstvo četa uspešno se je snašlo pod jednom komandom, i uz pratnju glazbe, odgovorilo svim zahtevima tehnike i discipline. Isto tako su uspešno izvele vežbe članice. Članovi Sokolske čete Raskršče izveli su vežbe sa sabljom. Članovi Sokolskog društva Sarajevo izvodili su uspešno vežbe na spravama. Posle izvedenog programa nastalo je narodno veselje uz svirku i pesmu. Medutim se nenadano saznalo da je na llidžu Njegovo Veličanstvo Kralj. Čim se je za to saznalo svi prisut-ni Sokoli svrstali su se u povorku i pod vodstvom načelnika Sokolskog društva Sarajevo br. R. Ažmana, krenuli prema Ilidži da pozdrave Kralja — Sokola. Pred kraljevskom vilom bila se okupila ogromna masa sveta koja je klicala Kralju. Kad su se Sokoli, uz svirku sokolske koračnice, pojavili u bližini kr. vile, narod se svrstao s obe strane puta praveči špalir. Znalo se odmah da če se Njegovo Veličanstvo pokazati. Zaista, čim su se Sokoli pri-bližili kr. vili, na terasi vile se pojavilo Nj. Vel. Kralj, u pratnji bana, g. Veli-mira Popoviča. Načelnik Ažman ko-mandovao je »pozdrav na desno« i po-veo povorku ispred terase; sokolske zastave su se priklonile, a jedro i zdravo seosko sokol, članstvo defilovalo je u oštrom i impozantnom maršu ispred svog Kralja. Njegovo Veličanstvo, vidno razdragan ovim lepim gestom Sokola, pozdravljalo je s rečima: »Zdravo Sokoli! Zdravo Jugosloveni!« Ovi divni kraljevski pozdravi izazvali su kod Sokola raspoloženje, koje je išlo do entuzijazma. Njegovo Veličanstvo ostalo je na terasi sve dok nije pro-šla cela sokolska povorka. Ovaj slučajni susret naših Sokola sa sela sa svojim Kraljem — Sokolom ostaviče u redovima naših sokolskih četa nesumnjivo jak i blagotvoran uti-sak. Ž.upa Šibenik -Zadar SOKOLSKO DRUŠTVO KISTANJE 12 o. meseca, na Petrovdan, Sok. društvo Kistanje zajedno sa svojom Sok. četom Selo Kistanje održalo je javnu vežbu u Biovčinu selu. Sokoli su stigli u Biovčino selo u 2 sata, gde su se odmorili, a nato su korporativno s upravom i barjacima na čelu krenuli na vežbalište. — Javna vežba počela je tačno u 3 sata, pred više stotina gledalaca, večim delom Seljaka. Prvo je istupilo članstvo novoos-novane sok. čete, njih 48 na broju, te su izveli precizno proste praške vežbe, a zatim su redom sledile sve kategorije i to: podmladak čete, m. podmladak društva, žen. podmladak, članice, članovi i žen. deca s venčicima. — Posle prostih vežbi započelo je natecanje u lakoj atletici izmedu m. pom. čete i m. pom. društva, te između članstva društva i članstva čete. — Nakon toga izveli su članovi čete zajedno s pom. m. društva slovo A, inicijal Nj. Vel. Kralja, a tada je sledio ophod svih vrsta, koje su urnebesno pozdravljene od gledalaca. Na završetku javne vežbe brat druš. prosvetar J. Martič održao je divan govor vrstama kao i opčinstvu o važnosti Sokolstva i sokolske ideje, a osobito na selu. — Zatim je brat d. tajnik S. Maleševič čestitao Sok. četi na uspehu, koji je postigla. Nakon završenoga programa klicalo se je Kralju, Jugoslaviji, Prestolonasledniku Petru, Sokolstvu i dr. Bila je zajednička zakuska svih 130 članova, a do 8 sati Sokoli su pregle-davali sajam, a nato je sledio povra-tak. — S. M. Župa Varaždin SOKOLSKA ČETA ČREŠNJEVO Dne 17 jula 1932 razvila je ova četa svoj četni barjak s javnom vežbom uz sudelovanje bratskog matičnog dru-štava Varaždin i okolišnih sokolskih četa: Vidovec, Sv. Ilija, Beletinec i Bi-škupec. Kumovao je brat Rista Daskalovič sa svojom gospodom. Bratsku župu za-stupao je brat Viktor Šuligoj, matično društvo Varaždin brat Matko Rubinič. Po razviču barjaka i govora kuma za-bijeno je nekoliko čavliča, a na to su sledili pozdravi ostalih delegata. Zna-čajan je bio govor seljaka, staroste čete Vidovec, brata Plantiča, koji je po-zvao narod da se okupi pod sokolski barjak i da se pod njim bori protiv vanjskih i unutarnjih neprijatelja. Je-dan član čete osudio je postupak mes-nog župnika, koji nije hteo da blagoslovi barjak. Narod je i pored slabog vremena sudelovao u velikom broju. Javni na- stup bio je dobar; nastupile su ove kategorije: ženska deca Črešnjevo pod vodstvom sestre Marije Kukuljica (24), muška deca pod vodstvom malog Branka Kukuljice (13) sa praškom vežbom, sokolske čete Vidovec, Črešnjevo, Sv. Ilija i Beletinec (32), četa Sv. Ilija (9), članovi Varaždin proste vežbe (9), čete sa praškom vežbom (26), te članovi Varaždin na preči (7). Sve su vežbe bile lepo izvedene, što nam pokazujc, da je narod prigrlio sokolsku ideju. Posle javnih vežbi razvila se narodna veselica. SOKOLSKA ČETA VRATIŠINEC Naša četa, iako je vrlo mlada, ipak razvija intenzivan tehnički rad. Prcm-da su vežbači večinom seljaci, ipak dolaze dosta uredno na vežbe. Rad čete pokazače sledeči brojevi za I polu-godište 1932 god.: a) Vežbači članovi: upisanih 14, vežbačih dana 30, sa 343 vežbača ili poprečno 11 na jedan dan. b) Muški naraštaj: upisanih 13, vežbačih dana 25, sa 258 vežbača ili 10 na jedan vežbači dan. c) Ženski naraštaj: upisanih 9, vežbačih dana 13, sa 103 vež-bačice ili poprečno 7 na jedan vežbači dan. d) Muška deca: upisanih 25, vežbačih dana 25, sa 505 vežbača ili 20 poprečno na jedan dan. e) Ženska deca: upisanih 21, vežbačih dana 24, sa 454 vežbačice ili 18 na jedan vežbači dan. Ukupno 117 vežbačih dana sa 1663 vežbača ili poprečno 14*2 na jedan vežbači dan. U nedelju 24 jula priredila je naša četa naraštajsko selo. Toga dana po-podne vršena su i natecanja sviju kategorija. Ljudi su s velikim zanimanjem pratila tok natecanja. U 4 sata počelo je selo. Na programu bile su deklamacije: »Tiršu Geniju Slovenstva«, »Napred Sokolovi« i »Naša Istra«. U prostim vežbama na-stupili su: muški naraštaj sa 4 praške vežbe i jednom posebnom proštom vežbom, naraštajke u vežbi s veneima, koja je bila precizno izvedena, muška i ženska deca s prostim vežbama i igrama. Uspeh sela je odličan. Ovom pri-likom treba istaknuti, da su uspehu sela mnogo doprinela naša vredna brača prednjači. Selo je posetio velik broj opčin-stva, koje je s interesom pratilo ceo tok sela. Ž.upa Zagreb SOKOLSKA JAVNA VEŽBA U KUPINCU Dana 17 jula o. g. u 4 sata popodne održana je u Kupincu sokolska javna vežba. Ovdašnja četa svake godine pri-reauje javnu vežbu, koje su prijašnjih godina zapravo zamerno uspele. I ove godine uspeh bio je dobar, ako se uzme siromaštvo ovdašnjeg naroda i posto-ječa gospodarska kriza. Ova javna vežba dala je dokaz, da sc sokolska ideja u ovom kraju još jače učvrščuje. KIREIE KUšARVi&ff-PElI I |Ли»ИАМАЕШМА11И0УА13 | ШЕшшшшшЕу SEVER HOM P LJUBLJANA Tko oglašuje, faj napreduje! CaJkoatletske sprave t za sokolska društva Sp eeija In e sokolske eijene! J Odbojka! ML DRl/CKER Zagreb, Dlica 39 Beograd, tKnez ŠMihajlova 35 S?asa2 dlkadtmije ZNauka JOSIP HAFNER LJUBLJANA PRISOJNA ULICA S (TABOR) — Sokolske zastave po propiaima SKJ po originalnim naertima — Umetnički rad — Duboko inižene cenel — Tražite neobaveano oferte i reference! 1 konj za članstvo S 27 Din 2.790’— 1 konj za ikole S 28 Din 2.490'—■ Znake dobavlja za sokol zlete, slavnosti, društva, športne klube itd. najhitreje in najceneje po lastnih ali pa vposlanih načrtih slikane ali plastične — tvrdka VILEM PEČINA, Turno-', ČSR Dobavitelj Č O S v Pragi in JSM v Ljubljani V s e CESAR SI ŽELITE iz strokovne literature V POGLEDU NAJNOVEJŠIH ZNANSTVENIH PRIDOBITEV IN DOGNANJ Is leposlovja, znanosti in umetnosti vse& panog DOMAČEGA IN VSEGA INOZEMSKEGA KULTURNEGA SVETA dobit e TAKOJ PO ZAHTEVI CENIKOV IN PROSPEKTOV IN PO NAROČILU v Učiteljski knjigarni TELEFON 33-97 Ljubljana TELEFON 33-97 Frančiškanska ulica 6 w.- Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu I. sveska: E. G angl: O sokolski ideji. П. „ Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Oražen. Preporučamo Ivrtke, koje oglašuffc u »Sokolskom glasniku«! ш. iv. v. VI. m VIII. Vin. a IX. n n n n n n 9f n Dr. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. Jai Jan Klen: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo, »rpsko - hrvatski tekst.) oMri Gangl: TyrSevo Sokolstvo. (Sloven. tekst) Isto. (Sr Dr. Niko Mrvoš: Pogledi i misli dr. Miroslava Tyrša. Svaka sveska stoji 3 Din PUTEVI I CILJEVI U tvrdom pov«zu 8 Din Рг„,ј. Ма&ш ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Franjo Malin t Praktički udžbenik češkog jezika. U kartonu 15 Din Dr. Viktor Novaki SVESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din Miroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din Franjo Malim ČEH0SL0VACI I ČEHOSLOVAČKA U kartonu 15 Din ZJugoslovenska Sokolska Zlatica jCjubljana, ŽNarodni dom telefon 25-43 / čRačun voštanske štedionice Ljubljana 13.831 Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Čelar e Ureduje Redakcijski odsek • Za upravu i oglase odgovara Mica Koščeva Tiska Učiteljska liskama (predstavnik Francfc Štrukelj); svi u Ljubljani