KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLO VEN AC A
UPRAVA ZA ZAŠTITI KLASA. 72 (3)
INDUSTRIJSKE SVOJINE
IZDAN 15. OKTOBIU 1923.
PATENTNI SPIS BR. 1408.
A. G. vormals $kodawerke, Plzenj.
Skrinj ata pod vlaka za top sa ločilom.
Prijava od 30. septembra 1921.	Važi od 1. januar a 1923.
Pravo prvenstva od 25. jima 1917. (Austrija).
Predmet pronalaska jeste platforma u vidu or man a za top sa nasadjenim ili djelomice posve u plalforroi spuštenom nkretnicom k oj a omogučuje zakretanje topa za 360°. pri čemu se mogu radi lakšeg prevoza kako platlorma tako i okretnica rastaviti na više dijeiova tako, da sc svaki dio platforme sa pripadnim dijelom okretnice može zasebno prevoziti.
Kod topova, ko ji ne p u čaju izravno sa vozila, na kom se prenose, dakle kod topova veeega kalibra, jeste pitanje topove osnovice, dakle pitanje topove platforme, na različit način riješer.o.
Jedan poznati način topove podvlake jeste onaj, pri kom se priredbom betonskog temelja zgotovi podvlaka, na koju se top okretno montira pomočil okretnice ili pomoču pivot-čepa i kružne tračnice (ili sklizne ploče).
Ta vi sta podvlake imade nedostatak, što njezina izgradnja za h lijev a vrlo mnogo vremena. Tak o dj er je i vrlo skupa, buduči da se pri svak oj prpmjeni m jesta mora zgotoviti nova podvl \ka. Sto se tiče vremena za izgrad-nju, to je potrebno več za samo betoniranje neko izvjesno vrijeme; otvrdnuče svježe betonirali og temelja iziskuje i kod upotrebe brzo tvrdnu-čeg materijala čitav niz dana. Ako dakle kao što se praktično vrlo često dogadja, dedje do toga, da se u naj krače vrijeme po izboru položaja ima da puca, nije to sa tokovom betonskem podvlakom uopče mogitoe. Pa i isko-riščavanje topa sa takovom podvlakom loše je, j er se zaradi gore spomenutih poteškoea položaj tek rijetko mijenja.
Druga vrsta topove podvlake jest ta, pri k oj oj se izgradnjom drvenog roštilja zgotovi podvlaka, na koju se top okretno montira pomoču okretnice ili pomoču pivot-čepa i kružne tračnice odnosno sklizne ploče.
Ta vrsta podvlake iziskuje manj e vremena za izgradnju nego li predjašnja, ona je za upotrebu i jeftinija, j er sc ne mora svaki puta iznova graditi, imade ali ipak jošte mnogo nedostataka. Da se naime drvenom roštilju udijeli nužna olpornost, moraju se pojedini balvani podvlake valjano ozubiti i zašraliti. Način takvog spajanja donosi sobom to, da tek rijetki balvani mogu uvijek ost ti medju-sobno spojeni tako, da se pri transpoitu podvlaka rastavlja u mnogo pojedinih dijeiova, k oj e valja tek na licu m jesta opet spojiti i prišrafiti. Nu i drro neprestano radi, naročilo pri kišovitom vremenu, pak buduči da se ozubi i šarafne rupe pri slaganju moraju točno pokrivati, to ovo sastavljanje pojedinih dijeiova pri u gradnji kao i rastavljanje pri razgradnji očituje još vazdan poteškoča. Dalj -nji je nedostatak, da je dosada bilo tek mo-guče izvjesti u jednom smjeru ozubljenjc balvana, koji kod pueanja naravno moraju poprimiti horizontalni udarac. Ako se ozu-bljenje izvede u dva jedan k drugom okomita smjera, to porastu gore spomenute poteškoče tako, da se praktična uporaba podvlake sta vij a u sumnju. Prema torne je neznatan opseg zakretanja topa sa večim horizontalnim posti nima pri malenom okoraitom tlaku, dakle kod lopova sa plohom putanjom, buduči da
Bin. 3
se s takovima može pucati samo do od prilike 20 na lijevo i na desno od glavnog smjera hitca. Takove drvene podvlake trpe takodjer mnogo u uporabi te je njihova trajnost usli-jed toga neznatna.
Predmet pronalaska jeste podvlaka sa okret-nicom, k oj a uklanja nedostatke p rij e spome-nutih podvlaka.
Podvlaka se sastoji od zakovane (nitovane) Skrinje, koja se može izvesti i kao bubanj (valjak). Uporaba zakovane konstrukcije do-zvoljava, da se kraj velike čvrsto de u svim smjerovima sačuva mala težina Skrinje. U toj Skrinji, posvema ili več prema danom slučaju tek djelomice zapušteno ili takodjer samo nasadjeno na n ju, več prema vrsti topa, na-lazi se okretnica, na kojem se zapravo izgradi top. Kod manjih topova može se i lafeta sastojati neposredno iz jed nog komada sa okretnicom. Okretnica i podvlaka sačinjavaju prema torne organsku cjelinu, koja se takva, kakva je, na mjestu ugradnje u pripravljeno jamu (rupu) uloži. Polaganje podvlake ogra-ničuje se prema torne na spuštanje kompletne škrinjate podvlake sa okretnicom u jamu, zahtijeva zato samo razmjerno vrlo kratko vrijem e; isto naravno vrijedi i za izdizanje podvlake iz jame pri razgradnji topa. Bu-duči da takva Skrinjata podvlaka imade na sve strane velik u čvrstoču, a okretnica i bez toga doz volj ava zakretanje topa u svakom srnjem, to se dobiva zakretajni opseg topa uz primjenu takovih podvlaka sve do 360°.
['potreba ta k ve nedjeljive podvlake ipak je moguča samo do izvjesnili granica. Te su g ranice dane s jed ne strane uslijed največe težine, koja se dade jošte na cestama pomi-eati, a s druge strane uslijed profila prepusta i t. d., koji uvjetuju izvjesne največe širinske i višinske izrojere komada, koji se imadu prenašati.
Za takve slučajeve, koji pri velikim kalifa rima skoro u vi j ek pred leže, predvidjeno je dakle prema predležečem pronalasku razdije-Ijenje podvlake, a s njom takodjer i okretnica u dva ili više dijela. Ilastavne plohe su oko-mite ravnine, k oj e zajednički prolaze kroz škrinju podvlake i okretnice. Pri prevažanju sadržaje onda svaki dio podvlake njemu od-govarajuči dio okretnice, koji je u njemu pomočil kakvegod naprave pričvrščen. Na mjestu ugradnje ti pojedini tereti istovare se sa svog transportnog vozila i medjusobno se zašrafe. Besprikorno sklapanje kako pojedinih dijelova podvlake, tako i okretnica dade se Jako pro-vesti pomoču šrafa, buduči da ne nastupaju poteškoče kao kod drvenih podvlaka, naime
popuŠtanje drva i rastezivanje istog pri pro-mjeni vremena, čvrsto zajedno prišrafljeni dijelovi tvore potom opet jednotu, za koju vrij edi sve to, što je p rij e rečeno za jedno-djelnu podvlaku. Jedina razlika spram nje sastoji se u tom, da se p rij e spuštanja u jamu pojedini dijelovi moraju tek medjusobno prišrafiti, a to je posao, koji iziskuje tek kratko vrijem e. Za razgradnja podvlake vri-jedi naravno isto. Kompletna podvlaka kao cjelina izdigne se iz jame i onda se tek nastavljanjem šarafnih spojaka razloži za transport u pojedine dijelove.
U slici je h podvlaka, a el okretnica, h predstavlja povodnicu na kuglice, pomoču koje je okretnica uloženo u podvlaku. Umjesto kuglica mogu se naravno upotrebiti valjci ili ina koja shod na naprava. Sa m su označene rupe šarafa u djelomičnom sljubu podvlake ; su n rupe u djelomičnom sljubu okretnice. Uz pripomoč šarafa, koji u te rupe pristaju, izvede se spajanje obih polovica podvlake i okretnice. Slika 1 prikazuje pogled na dio plohe jedne polovine podvlake i skretnice; slika 2 presjek okomito na djelomični sljub kroz sredinu točila. U slici 2 takodjer je kroz 1 označen položaj latete na pod vlači. U slici 3 narisan je tloert, pri čemu se točilo nalazi u on o m položaju, u kojem je pri transportu u obira polama podvlake uloženo, dakle u o no m položaju, u kojem djelomični sljubovi od podvlake i okretnice leže u jednoj ravnini. Točkocrtkani položaj odgovara otklonu okretnice za 60°. U slici 4 prikazana je jedna pola podvlake sa u n j oj sadržanim dijelom točila u natovarenom stanju (pri prevažanju željeznicom), da se predeči u tom osobitom slučaju potreba razdijeljenja čitave podvlake u dva dijela, j er kako se to vidi, ide sama polovina podvlake još samo upravo kroz pretil.
PATENTNI ZAHTEVI:
1.	) Prenesiva platforma za top, naznačena pomoču zakovanog u vidu ormana limenog tijela, koje je spojeno sa unaokolo okrefcnom okretnicom i tako kao jedinstven komad može se uložiti u jamu za platformu.
2.	) Prenesiva platforma za top po zah tj e vu L), naznačena tim, da u slučaju — ako obziri na transport iziskuju več unapred poti jel u plaiforme — to razdijeljenje uslijed! pomoču okonrtih dijelečih ravnina zajednički h za podvlaku i okretnicu, čim e se postizaui, da se svaki dio. okretnice može prenašati u pripadnom dijelu platforme, ako je samo osiguran protiv prevrnuča u podvlaci pomoču kojeg sredstva za učvrščenje.


Fifj). 1
Ad ptft&rtt' brej fA-03,
Fid. 2


Aa/patent broj 1408.