Pošlarina plaćena u goto' « Cena Din St Ш*хк W' > „ тШШ »' k mm *' SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVE Ж A SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni pri 1®© „Sokolska pr&sveia'* LjNjtiblletHSlL, Izlazi svakog petka ® Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo I uprava naiazi se u Učiteijskoj tiskari, Frančiškanska Се©с1 IV 3 1033 °^ca 6» telefon broj 2177 e Račun poštanske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju B I* O f iO Sednica prelsedoišlva Saveza slovenskog Sokolstva u Ljubljani Prelsedsiišlvo Saveza slovenskog Sokolslva odlučno odbija sve napadaje 1 klevete na časi 1 svetlo ime Sokola kraljev. Jugoslavije U nedeiju dne 26 pr. m. održana je u Ljubljani, u prostorijama Ljubljansko« Sokola u Narodnom domu, sednica pretsedništva Saveza slovenskog Sokolstva, kojoj su učestvovali pretstavnici triju najjačih sokolskih saveza: Československa obec sokolska, Zvionzek Sokolstva v Polsce i Savez Sokola kraljevine Jugoslavije. Sednicu je vodio poslovodeči potstarosta Saveza SS, starosta poljskog Sokolstva br. Adam Zamojski, a uz tajnika Saveza SS br. Vinčenca štjepaneka iz Praga sednici su učestvovali: za Če-skoslovensku obec sokolsku njen starosta br. dr. Stanislav Bukovski, načelnik ČOS br. Agatom Heler i prosve-tar ČOS br. Antonin Krejči; za poljsko Sokolstvo, uz brata Zamojskoga, savezni potstarosta br. Vitold Tirakov-ski iz Varšave; za jugoslovensko Sokolstvo I i H zamenik saveznog starešine brača E. Gangl i Đura Paunkovič, načelnik Saveza SKJ br. Miroslav Am-S brožič i prosvetar Saveza SKJ br. dr. Vladimir Belajčič. Kao gost sednici je učestvovao i starosta ruskog Sokolstva u Jugoslaviji br. Roman Drajling. Sednica je zasedala ceo dan, od 9 do 14 i od 15 do 19 sati. Pored važne rasprave o unutraš-njoj organizaciji Saveza slovenskog Sokolstva, urcdenja njegovog prosvet-nog rada i osnivanja eventualnih drugih potrebnih otseka, dnevni red sednice obuhvatao je i izvesta j načel-ništva Saveza SS o IX svesokolskom au U ^ra^u’ koji je bio ujedno i priredba Saveza slovenskog Sokolstva, jer su na njemu učestvovali svi sokolski savezi učlanjeni u Savezu SS, nadalje pitanje prijema u Savez SS bu-garskih Junaka, uredenje izvesnih teh-ničkih pitanja o takmičenjima koja prireduje Savez SS kao i pitanje stal-nog sedišta Saveza ruskog Sokolstva. Na ovoj sednici pretsedništvo Saveza slovenskog Sokolstva smatralo je svojom osobitom dužnošču da zauzme i stanovište prema poznatoj poslanici Katoličkog episkopata Jugoslavije, uperenoj poglavito protiv jugoslovenskog i time i protiv svega Sokolstva uopče. Otvarajuči sednicu pretsedavajuči potstarosta Saveza SS br. Zamojski najpre je komemorirao smrt sokolskih radnika brače Lukiča i Dembskoga te pretsednika^ Medunarodne gimnastičke federacije Šarla Kazale-a. U daljnjem govoru osvrnuo se osobito na prošli IX svesokolski slet u Pragu, izričuči tom prilikom u ime Saveza SS naročito priznanje i hvalu bratskoj Českoslo-venskoj obci sokolskoj na priredbi tako veličanstvene slovenske sokolske manifestacije prigodom 100-godišnjice rodenja osnivača Sokolstva dr. Miroslava Tirša. Osvrnuvši se ukratko na opči položaj u Evropi, prešao je zatim na prilike u pojedinim sokolskim sa-vezima, istaknuvši naročito one koje sada vladaju medu Lužičkim Srbima. Na koncu spominje i poslednju pri-redbu Saveza SS, t. j. smučarska tak-mičenja, održana u Boh. Bistrici od 17 do 19 pr. m., radujuči se postignutim uspesima i odličnoj organizaciji ove priredbe po Savezu SKJ. Pošto je starosta Ljubljanskog Sokola br. Bogumil Kajzelj, kao domačin, sa nekoliko toplih reči pozdra-vio odlične goste prešlo se na pojedine tačke dnevnoga reda. O svim pita-njima, koja su potanko i najpomnije raspravljana, sednica je donela potrebne zaključke u potpunoj jedno-dušnosti i saglasnosti. U pogledu novog statuta Saveza SS svi zastupani savezi izložili su svoja gledišta i istakli načela, na kojima treba da bazira novi statut. Na temelju ovoga zaključilo se je da ošnovu novoga statuta ima izraditi ČOS, koja če ga s potrebnim objašnjenjima pret-hodno dostaviti pojedinim sokolskim savezima na mišljenje, nakon čega če se definitivni prihvat novoga statuta izvršiti na prvoj narednoj sednici Saveza SS. Izveštaj poslovodečeg zamenika načelnika Saveza SS, umesto bolesnog načelnika br. dr. Jindre Vaničeka, br. Agatona Helera o IX svesokolskom sletu u Pragu, te izveštaj zamenika načelnika Saveza SS br. Miroslava Ambrožiča o III smučarskim takmičenjima Saveza SS u Boh. Bistrici primljen je s odobrenjem na znanje. Pretsedavajuči potstarosta br. Zamojski predao je zatim diplome i odlikovanja za pobednike pojedinih sokolskih saveza na takmičenjima za prvenstvo Saveza SS na prošlom IX svesokolskom sletu u Pragu. Nadalje su bili odobreni svi predloži načelništva Saveza SS glede prire-divanja saveznih takmičenja. Glede pak pitanja prijema u Savez SS bugarskih Junaka sednica je zaključila, da se — radi nekih posebnih razloga a i radi nejasnih prilika u kojima se još i sada nalaze bugarski Junači, a koje im preče da se otvore-no orijentišu sokolski, i u svom inter-nom radu kao i po spoljašnjoj formi, t. j. u pogledu sokolskog naziva, — ovaj prijem za sada se ne može izvršiti, ali se zato preporučilo pojedinim sokolskim savezima da najživlje pograde na sklapanju i učvrščivanju bratskih veza s bugarskim Junacima, kao što če sc to isto preporučiti i samim Junacima, kako bi se na taj način stvorih svi potrebni preduslovi i pri-pravio teren za njihovo konačno pri-manje u Savez SS. U pogledu pak poznate poslanice Kat. episkopata Jugoslavije, uperene protiv jugoslovenskog, a svojim sadr-žajem i protiv svega slovenskog Sokolstva uopče, na predlog pretsedava-jučeg potstaroste Saveza SS br. Adama Zamojskog, na sednici je s potpu-nom sokolskom jednodušnošču u za-štitu sokolske časti i sokolskog imena jednoglasno donešena sledeča IZJAVA Pretsedništva Saveza slov. Sokolstva sa sednice održane u Ljubljani dne 26 februara 1933 Kada je na osnivačkoj skup-štini od 13 i 14 avgusta 1925 u Varšavi ponovno osnovan Savez sokolskih organizacija sviju slovenskih naroda pod imenom Saveza slovenskog Sokolstva, izasla-nici pojedinih sokolskih saveza: češkoslovačkog, Poljskog, Ruskog i Jugoslovenskog, po zajedničkom dogovoru i u jednodušnoj saglasnosti uputili su celokupnom Sokolstvu proglas, u kome su, prožeti spoznanjem uzvišenoga poslanstva sokolske ideje, dali izraza svome uverenju: da je sokolska misao, na osnovu Tirševe nauke pozvana, više nego ikoja druga, da pripravi UČESNICI SEDNICE PRETSEDNIŠ PVA SAVEZA SLOVENSKOG SOKOLSTVA U LJUBLJANI 26 II 1933 (sede, s leva na desno): načelnik Sav za SKJ br. Miroslav Ambrožič, starosta ČOS br. dr. Stanislav Bukovski, poslovodcči starosta Saveza SS i sta usta poljskog Sokolstva br. Adam Zamojski, I zam. starešine Saveza SKJ br. E. Gangl, tajnik Saveza SS br. V učene Štjepanek i II zam. staroste Saveza SKJ br. Dura Paunkovič; stoje: zamenik načelnika Saveza SS i načeln k ČOS br. Agaton Heler, potstarosta poljskog Sokolstva br. Tirakoveki, starosta ruskog Sokolstva u Jugoslaviji br. Roman Drajling, prosvetar ČOS br. Antonin Krejči i prosvetar Saveza SKJ br. dr. Vladimir Belajčič. put željenome zbliženju sviju slovenskih naroda, i da je sokolski duh taj, koji otstranjuje sve sa-dašnje i davne sporove i njihove uzroke, a širi uzajamnu ljubav, trpeljivost i bratski zajednički život, u korist najviših ideala čo-večanstva i civilizacije. Pretsedništvo Saveza slovenskog Sokolstva, sakupljeno na svo-joj sednici dne 26 februara 1933 u Ljubljani, konstatuje, da je celokupni sokolski život i rad, i Saveza slovenskog Sokolstva ^ kao celine i svih u njemu udruženih pojedinih sokolskih saveza, kako u suštini svejoj tako i u svim svojim spoljašrijim manifestacijama, vazda bio prožet tim duhom i voden tim zajedničkim težnjama. Pretsedništvo Saveza slovenskog Sokolstva ustanovljuje naročito, da je i jugoslovensko Sokolstvo uvele u punoj saglasnosti sa ostalom slovenskom sok. bračom radilo na ostvarenju zajedničkih ideala, i da u tom cilju požrtvovno i uspešno izvršuje svoje vaspitne i nacionalne zadatke u jugosloven-skom narodu. Pretsedništvo Saveza slovenskog Sokolstva objektivno i sa puno simpatije prati rad Sokola kraljevine Jugoslavije, radujuči se njegovom napretku i naglašavajuči odlični položaj, koji jugoslovensko Sokolstvo zauzima u kolu slovenskog bratstva uopšte, a u kultur-nom i telesnom podizanju jugoslovenskog naroda napose. Pretsedništvo Saveza slovenskog Sokolstva na osnovu napred utvrdenih činjenica smatra za svoje pravo i za svoju duž-nost, da odlučno odbije kao potpuno neosnovane sve napadaje i klevete na čast i svetlo ime Sokola kralj. Jugoslavije, d o 1 a-zili oni bilo sa koje Strane, i da ju gosi. Sokolstvu izrazi svoju punu solidarnost i bratsku sokolsku ljubav. Pošlo vodeči potstarosta SbS: Adam Zamojski, s. r. Tajnik SSS: Vinčenc Štjepanek, s. r. Zaključeno je nadalje, da se za vreme ovogodišnjeg pokrajinsko« sle-ta jugoslovenskog Sokolstva u Ljubljani tu ujedno sazove i VI glavna skupština Šaveza ruskog Sokolstva, na koju če doči i izaslanici ostalih sokolskih saveza, a koja če imati da reši, pored ostalih pitanja ruskog Sokolstva, i pitanje definitivnog stalnog sedišta njegovog Saveza. Sednica je zatim uzela na znanje, da če Savez poljskog Sokolstva ovoga leta prirediti svoja takmičenja i pokrajinski slet Malopoljske dzielnice (župe) u Lavovu, i to od 15 do 18 juna,. kao i to, da če jugoslovensko Sokolstvo prirediti pokrajinski slet u LjuB-Ijani od 25 do 29 juna o. g. s medu-sletskim takmičenjima. Pretsedništvo Saveza SS zaključilo je takocler da če izdati i informa-tivnu knjigu o svome radu od.svoga ustanovljenja pa do konca 1932 g. Pri koncu sednica je primila do znanja dopis, kojim Medunarodna gimnastička federacija javlja, da če se 1934 prirediti u Budimpešti XII medunarodna gimnastička takmičenja, kao i to, da če se XX glavna skupšti-na Medunarodne gimnastičke federacije održati ove godine u Lozani u Švicarsko j. Nakon što su bila rešena i još ostala neka interna pitanja Saveza S§, pretsedavajuči potstarosta br. Zamoj- 1>ne 7 o. m. prelsednik bratske Češkoslovačke Uepubllke, naš sokolski brat dr. T. G. Masarlk, slavi svof S J rođendan. Jugoslovenski narod, a s njime 1 njegovo Sokolsivo, oduvek Je gafllo največ.e poslovanje 1 ljubav prema omlljenom pret-sedniku bratskog češkoslovačkog naroda, Jednom od najve-čl tj dufjova, koje Je Slovenslvo dalo čovečanslvu današnjtee. PoxdravlJaJuči najlskrentje svog velikog sokolskog brala o njegovom S3 rodendanu, Jugoslovensko Sokolstvo uz svoje najiopllje česlllke kliče mu: N4TZDAR ! — Z DR A VOl 83 rodemdan brata pr&s%i<$enta cfr. X. G. Ма&аж*Ша Str. 2 /LoVEN/Ko '/oKoLSTVo S| or и liižičlio'sfpsiiom Sokolstvu Za ili protiv sokolskog imena U poslednjem broju našega lista spomenuli smo, da je Sokolsko dru- ,u Кл^уоги, iako pripada »kato-iiokoj« župi Lužičko - srpskog Sokolstva, na svojem poslednjem članskom sastanku pod vodstvom svog načelnika jednodušno zabaeilo stanovište bivseg saveznog načelnika Mješkanka da se briše iz naziva sokolsko ime. Značajno je, da je i na samoj glavnoj skupštini spomenutog društva bilo stavljeno na dnevni red i pitanje istu-,Pa 12 sokolskog saveza. Kako je več sama glavna skupština otvorena peva-njem poznate lužičke sokolske pesme »Oj gore, srpski Sokole ...« tako je i njezin tok pokazao, da eeo odbor i večina članstva osuduje razorni rad bivše g saveznog načelništva, iako na kraju debate nije došlo do formalnog glasovanja. Iz izveštaja, koji su donele »Serpske novini« od 14 pr. m., vidi se, da i unatoč prigovaranja brače Mješkanka i Navke članstvo nikako nije “telo razumeti, zašto bi bilo potrebno menjati sokolsko ime sa nečim neu-tralnim, naime novim nazivom »Lu-žička^ telovežbačka društva«. Na kraju skupštine izbile su u tom pitanju dve grupe: Navka-Mješkank, a na drugoj strani društvena uprava te članstvo; Prya grupa traži, da se odustane od sokolskog imena, dok druga o tome neče ni da čuje. Sta kaže savezni starešina br. Šajba. Povodom nastalog spora u Iužičko-srpskom Sokolstvu oko sokolskog imena i protiv ovoga »Serbske novini« donele su u broju od 11 pr. m. i jedan članak starešine saveza lužiških Sokola, brata Jakuba Šajbe. U svom članku br. Sajba najpre naglašuje, da nikako ni j o imao namere da se oglasi u ovom pitanju, dok nije bio na to izazvan pisanjem katoličkog tednika »Katoli-čki Posol«. U prvom redu br. Sajba podvlači jednu paralelu sa radom poljskih Sokola, koji stoje čvrsto na kato-ličkom stanovištu, ali priznavaju se sledbenieima Tirševe sokolske ideje pa ipak nisu nikada zbog toga došli u medusobni sukob. Dalje, prelazeči na lužičko-srpske prilike jasno i decidi-rano izjavljuje, da je jaki nacionalni rad moguč samo tada, ako jedna telovežbačka i telesno vaspitna organizacija može da radi potpuno nezavisno koje religije, a to naročito u Lužici, gde narod pripada samo dvema veroispovestima. Konačno nagla-šava i činjenicu, da je na zahtev katoličkog lužičko-srpskog klera Sokolstvo ipak bilo podeljeno u dve župe: u ka-toličku »Čišinskog« i protestantsku »Lubin«, i to samo zato, da bi se mo-gao rad sprovadati paralelno i uspešno, pa makar u katoličkim društvima svečenici izvršavali i duhovno vaspita-nje po katoličkim načelima. Pa čak i sam biskup dr. Greber priznao je, da nema ništa protiv sokolskog rada, ali medutim da ne može dozvoliti, da bi klor saradivao u organizaciji, koja nije katolička. Soko je dao dakle i kato-ličkom svečeništvu moguenost da vas-pitava narod u sokolskim društvima. Sa moralno g gledišta ipak je biskup potpuno •priznao ispravnost sokolskog rada. Razume se, da lužičko Sokolstvo nikako nije moglo da prihvati potpu-nir jednostranost rada, pošto u sebi udružuje pored katoličkih i evangelič-ke jedinice i to čak ovih u večem broju od onih prvih. A kako je preduslov za uspešan rad potpuna homogenost Sokolstva, nikako nije bilo moguče iziči ususret stanovištu biskupa i kat. sve-čeništva. Zbog toga porodila se je mi-sao, da bi bilo potrebno u zapadnim katoličkim društvima — reformirati dosadašnji rad tako, da bi se ispu-stio sokolski naziv. Po mišljenju sa-veznog starešine to znači ništa drugo nego napustiti sokolsku osnovu rada. kada je sada odluka o tome u rukama savezne glavne skupštine, a za koju je potrobita dvotrečinska večina, stalno je, da če se pravac rada u lužičko-srpskom Sokolstvu — pa pala odluka ovako ili onako — promeniti. Time če. se dakako brzo i pokazati, kako če ovi krugovi, koji su dosada, preko 10 godina, sa najveeom kritikom posma-trali predani rad lužičkih Sokola, u buđuće sprovadati po njihovom načinu telesno vaspitanje i duhovni odgoj malog srpskog naroda u Lužici. Po mišljenju saveznog starešine br. Šajbe, uspeh lezi samo u naprednom okviru. Kako radi najjužnije slovačko sokolsko društvo Na samoj madžarskoj granici u Parkanu, u Slovačkoj, postoji jedno malo sokolsko društvo, i to u skoro potpuno madžarskoj sredini, a koje sada ima 73 člana, 40 članica te 67 omla-dinaca. Proscčno vežba u ovom društvu 9 članova, 13 članica, 19 muške i 19 ženske dece. Na svcsokolski slet u Prag pohrlilo je ništa man je nego 51 lice, a vežbalo je proste vežbe 10 članova i 11 članica. U prosvetnom pogledu rad pokazuje znatan napredak; bilo je preko 85 raznih priredaba: predavanja, govora i t. d. Društvo je pri-bavilo svojoj deci i lutkarsku pozor-nicu, koja je nameštena u posebnoj prostoriji društvenog doma, bivše tvornice za špirit, koju je društvo moralo pre dve godine da kupi zbog ne-stašice drugih podesnih prostorija u mestu. Finansijsko stanje društva ogroženo je zbog dugova, ali brača i sestre ipak rade dalje s velikom vo-Ijom i radošču. Nekoliko podataka o Sokolstvu u Brnu i okolini ^ Brno, središte moravske pokrajine Češkoslovačke Republike pretstavljau sokolskom pogledu jedan veoma jak centar, pa bilo to po broju članstva ili po broju vežbača ali pak po broju prosvetnih priredaba, a konačno i u samom idejnom pogledu. Na teritoriji mesta rade dve župe: Jana Mahala i tako zvana »Druga«, koja če posle smrti bivšeg načelnika ČOS brata dr. Jindržiha Vaničeka nositi njegovo ime. Sto se tiče samog broja članstva i društava, obe župe su skoro po snazi ravne jedna drugoj. U »Drugoj« župi učlanjeno je 80 društava sa 10.298 članstva, a u Mahalovoj 74 društva sa 9630 članstva. Broj vežbača iznosi u obe župe prosečno: u »Drugoj« članstva 1417, starije brače 191, narašta-jaca 803, dečaka 3503, članica 1155, od kojih 86 starijih sestara, naraštajka 712devojčica 4155; svega dakle 11.730 vežbačeg pripadništva, pored 328 članova i 232 članica prednjačkih zboro-va. u župi Mahalovoj statistika navada prosečno 1422 vežbača, od kojih 229 starije brače, 780 naraštajaca te 2717 muške dece, 1111 članica, 582 na-raštajke i 2691 ženske dece; svega dakle 9538 te članstvo prednjačkih z borova. Vlastite sokolane imaju u »Drugoj« župi 34 društva, u Mahalovoj 40. Vlastitih letnjih vežbališta u »Drugoj« župi ima 58jcdinica, a u Mahalovoj 64. П slel češkoslovačkog Sokolstva u Americl Prvi svesokolski slet češkoslovač-kili sokolskih društava u Sever. Ame-rici održan je u Čikagu 1925 godine, i to na velikom stadionu u Grantovom parku u sredini grada. Tada još na tome sletu nisu sudelovali svi eeškoslo-vački Sokoli iz Sjedinjenih Država. Kako sada javljaju iz Amerike, več sada su se prijavila brača iz Kanade, da ee i oni učestvovati sletskim sve-čanostima. Sa sletskim radom več je otpočeto u novembru prošle godine, takorekuč odmah iza povratka delegacije iz Praga sa IX svesokolskog sleta. Sletska kancelarija več radi, a radi se i u tehničkom pogledu, te su več izdate i sve proste vežbe, od kojih je članske sastavio savezni načelnik brat Jarka Jelinek. Sokol Kralovske Vinohradi — najveće sokolsko društvo Največe sokolsko društvo u ČOS i u SSS uopče je na osnovu poslednjih statističkih podataka društvo Kralovske Vinohradi u Pragu, koje ima i naj-veči broj ženske dece — 1177 devojčica. Na javnoj vežbi društva nastupi-le su prošle godine 542 devojčice. Društvo do sada još nema svog doma, pa održava telovežbu u pojedinim škola-ma u gradu, a što rad svakako u mno-gočem sprečava. Sokolstvo i Orlovstvo U orlovskim krugovima u Brnu, gde se nalazi i centrala orlovstva u Češkoslovačkoj, sve više se čuju glasovi, da če se posle raskola Sokola u Lužici tamo osnovati nekoliko orlovskih društava, koja če, razume se, po-državati i jače veze sa Orlima u češkoslovačkoj Republici. — Da to medutim nije baš tako, svedoči medu ostalim i ta činjenica, da ona društva u Lužici, koja žele da brišu svoj sokolski naziv, nikako neče uzeti orlovski, j er naglasu ju da če ostati sasvim neutralna. Ali orlovska presizanja do-piru do redova poljskog Sokolstva. U brnskoj orlovskoj centrali, naime, oz-biljno se računa, da če se i poljski Sokoli počepati u dva tabora, u orlovski i sokolski. Poznato je, naime, da su Orlovi več više puta pokušali da stu-pc u dodir sa poljskim Sokolima, ali ta njihova nastojanja bila su uzalud-na, pošto poljski Sokoli iako stoje na tako zvanom katoličkom stanovištu nisu nikako skloni da podržavaju neke veze sa češkoslovačkim Orlovima. Nije medutim isključeno, da če možda Orlovi i u Poljskoj za sc pridobiti koga pojedinca, ali smo čvrsto uvercni, da kompaktna masa poljskog Sokolstva nikako niie prema njima baš prijateljski raspoložena. Sitne vesti Iz češkoslovačkog Sokolstva Sokolsko društvo u Beču, Videnj V, gradi sada svoju sokoknu. Sve članstvo nastoji s največom radošču i voljom da što više doprinose za iz-gradnju doma i toliko potrebne vež-baonice. Tako su neke članice radile pri gradnji više od 200 časova i očistile preko 40.000 starih cigala. Društvo samo vrlo lepo napreduje u svakom pogledu. — Sliku s. Renate Tirševe, supruge osnivača Sokolstva, izdalo je nakladništvo ČOS u umetničkom obli-ku. — češkoslovačko Sokolstvo imalo je do lani sa češkoslovačkim smučarskim savezom ugovor za zajedničko sprovadanje smučarstva i smučarskih utakmica. Kako je ovaj ugovor otka-zan, medu sokolskim i sportskim smu-čarstvom ne postoji sada nikakva veza. Ove godine iskrsnuo je medu obim savezima i jedan spor, i to krivnjom češkoslovačkog smučarskog saveza, o čemu čemo izvestiti u narednom broju. (Nastavak sa 1. strane.) ski zaključio je sednicu, izrazivši zelju, da bi Savez slovenskog Sokolstva u buduče razvio još veču delatnost na korist i dobrobit svega Sokolstva svih bratskih slovenskih naroda. ❖ Ova sednica pretsedništva Saveza slovenskog Sokolstva za naše jugoslo-vensko Sokolstvo od naročite je važnosti, posebice kad se ima na umu da je ona održana u našoj zemlji, i to u jednom veoma značajnom momentu — posle poznate poslanice Katoličkog episkopata. Sam taj fakat do-voljan bi bio da se prosudi, koliko je Savezu Sokola kraljevine Jugoslavije, kao jednoj od najjačih i najistaknu-tijih slovenskih sokolskih organizacija, odano vidno priznanje za njegov veliki sokolski rad, koji ono s največim uspehom provodi u svome narodu, prinoseči time ujedno i ogroman udeo medusobnom upoznavanju te jačanju bratske uzajamnosti i duhovne zaje-dnice slovenskih naroda. Pogotovo je ova sednica za naše jugoslovcnsko Sokolstvo od naročitog značaja i zato, što je na njoj pretse-dništvo Saveza slovenskog Sokolstva jednodušno donelo onu izjavu, kojom se najodlučnije odbija kao potpuno neosno^ane klevete i napadaje na čast i svetlo ime Sokola kraljevine Jugoslavije, dolazili oni bilo sa koje stra-ner, izrazujuči ujedno jugoslovenskom Sokolstvu otvorcno svoju punu solidarnost i bratsku ljubav. Ovom decidiranom izjavom iz ruku protivnika jugoslovenskog Sokolstva izbija se i poslednji adut, koji m se je htelo da u ovom uopče nekvali-fikovanom načinu borbe jugoslovenskom Sokolstvu suprotstavi bratsko poljsko Sokolstvo, koje da se po svojim načelima razlikuje od onih jugoslovenskog Sokolstva. Ova izjava pretsedništva Saveza SS medutim i u tome pogledu svima najbolje dokazuje, da medu članovima Saveza SS u sokolskim načelima koja oni ispovedaju nema i niti može da bude ikakove razlike, jer su svi jednog te istog uve-renja, da je sokolska misao, na osnovu Tirševe nauke, pozvana više nego ikoja druga da pripravi put željenome zbliženju svi ju slovenskih naroda. Ova izjava pretsedništva Saveza slovenskog Sokolstva, a koju je ono donelo pod pretsedanjem lično staroste poljskog Sokolstva br. Adama Za-mojskog, jasna je i otvorena osuda one zlosrečne poslanice našeg Katoličkog episkopata, koja u današnje na-da sve ozbiljno doba našem narodu nije bila nikako potrebna. I da su učeni njeni potpisnici znali da če njome iza-zvati toliko ogorčenu osudu i protest sve naše javnosti, verujemo, da je ne bi bili objavili. Time bi svakako bili učinili veču uslugu i crkvi i veri, a pogotovo sebi sanima. Njihove naknadne izjave i korekture u našim a sada. i u nekim stranim novinama kažu nam da su zaista pogrešili... God. IV — br. 10 Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavapja održavaju se: dne 3 o. m. predaje br. ing. Kosta Petrovič o temi: Vežbališta i vežba-one; • dne 10. o. m. predaje br. dr. Alek-sandar Tabakovič o temi: »Sokolstvo u svetlu hriščanskog morala«. Predavanja održavaju se svakoga petka izmedu 19 i 20 časova. Pučka sokolska radio-predavanja Sledeče pučko sokolsko radio-pre-davanje održaje se u nedelju dne 5 o. m. izmedu 15 i 16 časova; predavače se: »Biskup Štrosmajer kao apostol jugoslovenskog narodnog jedinstva«. Film o IX svesokoL sletu u Pragu Jugoslovenskom prosvetnom filmu u Beogradu uspelo je da nabavi film o IX svesokolskom sletu u Pragu, te če se prikazivanjem istoga uskoro početi. Sve informacije o iz-najmljivanju ovoga filma daje Jugo-slovcnski prosvetni film, zadruga s. o., Beograd, Kralja Milana ul. 17. Kopuna čl. 10 zakona o osnivanju Sokola kraljevine Jugoslavije Povodom amandmaiia u linansijskom zakonu za 1933/34 god. Povodom amandmana g. Ministra fmansija za dopunu člana 10 zakona o osnivanju Sokola kraljevine Jugoslavije, zamenici saveznog starešine brača Gangl i Paunkovič u sporazumu sa pretsednikom prosvetnog odbora Saveza SKJ br. dr. Vladimirom Belajči-uputili su sa sastanka, održanog u Ljubljani dne 25 pr. m., pretsedniku vlade g. dr. Milanu Srškiču, ministru finansija g. dr. Miloradu Dordeviču i ministru za fizičko vaspitanje naroda “Г. dr. Lavoslavu Hanžeku pismo sle-dečcg’ sadržaja: .— Iz dnevnih novina saznali smo, da je Gospodin Ministar finansija pod-neo Narodno j skupštini amandmane za finansijski zakon za godinu 1933/34, medu kojima se u amandmanu 55 do-punjuje čl. 10 Zakona o osnivanju Sokola kraljevine Jugoslavije i to na ovaj način: U § 10 Zakona o osnivanju Sokola kraljevine Jugoslavije dodaju se novi stavovi: »Pri primanju u državnu službu imaju prvenstvo članovi sokolskih organizacija.« »U državnim i banovinskim pred-uzečima primaju se na rad prvenstveno članovi seoskih sokolskih četa i sokolskih društava.« »Seoskim sokolskim četama pri-znaje se karakter privredmh organizacija, te se ovlaščuje Ministar poljopri-vrede, da u saglasnosti Ministarskog saveta može ovima dodeljivati izvesne pomoči iz sredstava državne poljopri-vredne zaklade, u smislu zakona o unapredenju poljoprivrede od 6 sept. 1929.« Tim povodom čast nam je izjaviti sledeče: Navedeni 55 amandman izraden je 1 predložen bez konzultovanja i spo- razuma sa Savezom Sokola kraljevine Jugoslavije, koji je za nj doznao tek iz dnevne štampe. Savez Sokola kraljevine Jugoslavije, ostajuči veran sokolskim tradicijama i čuvajuči brižljivo čistotu sokolske misli, nije nikada i ni sa koje strane tražio bilo kakve lične pogodnosti za članove svoje organizacije, jer smatra da se to kosi sa osnovnim sokolskim načelom: »Ni koristi, ni slave«, i jer ne želi da se stavljanjem u izgled bilo kakve lične koristi u sokolske redove privuku i takva lica, koja sa sokolskom mišlju nemaju ničesa za-jedničkoga, buduči da bi to bilo od neminovne štete za moralni i idejni ugled Sokolstva i sokolskog pokreta. Savez Sokola kraljevine Jugoslavije tražio je uvek samo to, da se so-kolskoj stvari ne prave smetnje i po-teškoče, pa su i pojedine pretstavke od strane Uprave Saveza SKJ išle uvek jedino za tim. da se sokolskom radu u pojedinim mestima pomogne, a no da budu od lične koristi pojedincima. Medutim, i te pretstavke učinjene samo za opšte dobro Sokolstva, nailazile su, nažalost, u pojedinim ministarstvi-ma i drugim nadleštvima na slabo razumevanje i predusretljivost. Iz tih razloga molimo, da se pomen uti 55 amandman, u koliko se tiče ličnih pogodnosti, povuče i da se u opšte o pitanjima, koja se fiču Sokolstva, bez prethodnog sporazuma sa Savezom Sokola kralj. Jugoslavije ne donose nikakve odluke. U isto vreme najodlučnije se ogra-đujemo i od pretstavke narodnog poslanika dr. Dure Ostojiča, koju je u istoj stvari, takoder bez znanja i odo-brenja Uprave Saveza SKJ, podneo 11 februara 1933 Finansijskom odboru Narodne skupštine. ZDRAVO! II zamenik starešine Saveza SKJ: \ zamenik starešine Saveza SKJ: D. PAUNKOVIČ, s. r. E. GANGL, s. r. - Hvala za iskustva »Ko pod drugim jamu kopa, sam u nju upada«... Malo kada su ove reči doživele tačniju potvrdu. Svedoci smo svi mi, da je uvek opasno baratati mačem, jer mač ima dve ostrice, pa ako je ruka i vrlo vešta, a udarac dugo spreman — to ipak »ko se lača mača, od mača če i poginuti«. I nizom utvrdenih i poznatih po-slovica i izreka, mogli bismo da pro-tumačimo neželjeni svršetak ovog — ni prvog ni poslcdnjeg — nasrtaja na sokolski rad i sokolski napredak. Ali sve to tumačenje ne bi ništa po-moglo, da ne postoji i odlučno dokazani zakon, da je »svakoj akciji jedna-ka reakcija«, koji bismo za naš slučaj morali preudesiti ovako: »svakoj reakciji jednaka je akcija«. I, eto, u tome je ona »jama« i ona druga »ostrica mača«: u sjajnom, ne-očekivanom, dubokom i iskrenom zamahu nove svežine i novog života, ko-jim Sokolstvo odgovara na nasrtaje i posrtaje... Dočekali Smo ono, što smo toliko vremena čeznutljivo želeli i očekivali: val borbenosti, odlučnosti, dobre volje, radosti, samopouzdanja i iskrene privrženosti sokolskom poslu. To što se sva napredna i rodoljubna jugoslovenska javnost, novim simpatijama i srdačnim željama još jednom prijateljski i s pouzdanjem obratila Sokolstvu, to nas toliko ne raduje. Tako je moralo biti, ali od toga mnogo koristi ne bi bilo, da se Sokoli sami nisu novim srdačnim pouzdanjem još žilavije i još ustrajnije pri-hvatili svog posla. To je ono najlepše, ono najvrednije i ono što poništava svaku negativnu i svaku zlobnu name-ru: to je akcija koja ruši reakciju, to je dobro koje hrabro i nasmejano do-čekuje zlobu, to je mir i pouzdanje, koje izaziva nemir i krzmanje ... Mi Sokoli osetili smo, pa premislili i svesno utvrdili: kad se hoče napasti s bilo koje strane, izvana ili iznutra, ovu našu dragu Jugosiaviju, onda je prvi udarac namenj en Sokolu; kad treba da sc protiv bilo koga brani i obrani Jugoslavija i jugoslo-venstvo, onda su Sokoli prvi — pa često i jedini — koji če nasmejano, radosno i nepokolebljivo napeti svoje mišice, dočekati i vratiti udarac; kad dode čvrsti i odlučni čas, onda je Soko sam samcat na megdanu. Nema ništa izvan njega da ga brani, da ga vodi, da mu nareduje. Brani ga sokolska čast, vodi ga sokolska istina, a nareduje mu sokolska svest. U tome smo svoji, i radi toga smo jaki; nema uticaja, nema obzira, nema računa, radi kojih bismo mi Sokoli ostavili ono što nas nosi, ono što nam daje tu veliku nepobedivu snagu, ono što poj edince i našu složnu celinu zna da oduševi do žrtvovanja i gane do suza: istinu,pravdu i slobodu; i čim je posao teži, čim su zapreke veče i čim je napadaj oštriji, tim smo i mi življi, tim smo i mi jači, tim smo i mi borbeniji; a uspeh naš i snaga naša, u službi naroda, Kralja i Jugoslavije, sve je to posledica sloge i zajedničkog nastojanja celine, svaki je tu važan i niko ne sme da izbegne ni najmanje iskušenje. I ko čarobna neka sila, ova nova svest starih poznatih istina pokrenula je i one izmedu nas, koji su u njih posumnjali, koji su kolebali, koji su mislili, da ovo sada nije jednako vredno onomc pre. I povukla ih je radosno u naše redove, obradovala i oživela. Vidimo opet one stare borce, one vredne i iskusne učitelje, radujemo se s njima ponovnom sastanku i želimo da uvek budemo skupa. Uvek svesni i zaljubljeni u naš rad i našu zadaču, kao što smo sada u časovirna ovih nasrtaja i odbijenih navala. Složni, nasmejani i uvereni u pobedu naših snaga. našeg samopouzdanja i naše unu-trašnje sokolske vrednosti. Spremni uvek samo da dajemo narodu i državi, da je branimo i jača-mo, prepuštajuči drugima da ih država brani i hrani. — H. M. Povodom čeirdeseldnevnog pomena bratu Vilku Perdanu Pre četrdeset dana, iznenada, na jezovit način, napustio jc našu sokolsku porodicu brat Vilko Perdan. Njegova smrt nas jc u toliko više potresla, što je došla u vreme, kada smo baš od brata Vilka očekivali, da nas svojom bratskom rukom i veselim smehom povede k novom sokolskom slavij u — sletu u Ljubljani. Ali on je bio drugo odlueio i nažalost — kao što je uvek i bilo — on je svoju odluku priveo u delo. Brat Vilko Perdan roden je 13 1 1907 godine u Radečama kod Zidanog mosta. Još kao mlad nacionalista i Ju-gosloven stupa u sokolske redove, koje ne napušta sve do pred samu smrt. Kao naraštajac i član vežbao je u ljubljanskim i beogradskim društvima, gde se istakao kao jedan od najboljih vežbača. Kad god je trebalo spremiti i organizovati neku vežbačku prired-bu, Vilko je bio prvi da pomogne. Kasnijc mu je to uvek poveravano kao rutiniranom i iskusnom vežbaču. Obo-žavatelj dr. Murnika Vilko je potpuno bio upoznat sa sistemom i radom ovog našeg sokolskog vode. Pojedine Vil- kove vežbe na spravama bile su zaista prava umetnička izvadanja u pogledu tehnike i lepote. I kao takmičar Vilko je nekoliko puta javno nastupio s uspehom, ali je najvažnije pomenuti njegov uspeh na IX svesokolskom sle-tu u Pragu 1932 godine, kada je na takmičenju za sveslovensko prvenstvo bio na čelu naše jugoslovenske vrste. Kao vodnik odeljenja i voda grupa Vilko nije bio ništa manji. Tu je po- f Brat Vilko Perdan kazao svoju veliku ljubav prema vež-bačima, a naročito onim, koji su vo-leli pravu vežbu i u n j oj uživali. Koliko je vredio kao vodnik, vidi se po tome, što mu je poverenoorganizovanje i vodstvo odeljenja beogradske župe, koja treba ove godine u Ljubljani da se takmiči za mač Nj. Vel. Kralja. Vilko se bavio i sastavom vežbi. Ima mnogo njegovih vežbi, koje su na br-zu ruku i u nuždi prikazivane na ma-njim nastupima. Od boljih njegovih sastava, koji su na akademijama izvo-deni. jesu: »Vojnička pesma« po Faustu i »Devetorica« — ove za muški naraštaj, koji je brat Vilko naročito voleo. U svome službenom životu brat Vilko je bio voljen i cenjen od svojih starešina i važio je kao neobično vre-dan i ispravan. Svršio je Vojnu sani-tetsku školu u Beogradu i 1931 godine postao vojni činovnik. Služio je u Mi-nistarstvu vojske i mornarice, Sanite-tu dravske divizije u Ljubljani, a poslednja mu je dužnost bila kao administrator Vojnog internata. Bio je i nastavnik gimnastike kod vojnih pito-maca-medicinara. Smrt brata Vilka Perdana nije samo gubitak za nas njegove prijatelje i drugove i za njcgovu rodbinu, več i za naše jugoslovensko Sokolstvo. On još mlad obečao je mnogo. Vilko je bio u Sokolstvu idealista. Stalno, pa i kada se spremao da nas ostavi i da prekine s ovim zemaljskim životom, video je pred sobom samo ono, što Je smatrao, da može Sokolstvo još više podiči, da postigne svoj idejni cilj. On u svome oproštajnom pismu, upuče-nom bratu dru Miloradu Feliksu, kaže: »Voleo sam j edino Sokolstvo i njega mi je žao ostaviti, ali sam ga ipak ostavio i pre moga iščeznuča, da se ne bi neprijatelji koristili ovim mojim nemoralnim postupkom.« Zaista brat Vilko dva dana pred svoj sud-bonosni korak, vrača društvu svoju značku i legitimaciju. Dragi brate Vilko, Ti si se oslobo-dio muka i briga, koje život nama svi-ma nameče svojom surovoScu, ali nama pored naših sopstvenih, ostavio si jednu više: a to je bol i žalost za To-bom. Ipak češ nam, brate Vilko, do-zvoliti — ja to dobro znam — da nas Tvoj duh vodi k najvišim i najlepšim ciljevima Sokolstva. Brate Vilko, večna Ti slava! Miloš Stergar. Odjeci biskupske poslanice Uprava Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije primila je sledeče telegrame; Vinkovci: Povodom napadaja na Soko kraljevine Jugoslavije, zanatlije, ložači i radnici ložionc Vinkovci od-govaraju korporativnim pristupanjem sokplskoj organizaciji. — Pretsednik: Ing, Ranic, — * Beograd: članovi zajednice intelektualaca kraljevine Jugoslavije rešili su jednoglasno da postanu članovi Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. — Svaki napad protiv naših nacionalnih svetinja, protiv naše narodne buduč-nosti, protiv naše narodne uzdanice Sokolstva, zajednica intelektualaca smatrače za napad na njih same i braniče naše Sokolstvo onim sredstvi-jna koja joj u današnje moderno do-pa stoje na razpoloženju. Bude li se javila ma kakva potreba, gde Soko treba da razvije svoj državni i nacionalni barjak, prvi če biti na prvim mestima članovi zajednice intelektua-jaca. — Zajednica intelektualaca kraljevine Jugoslavije. * Horgoš: Mesni odbor Jadranske straže sa svoje: ggdišnje skupštine pozdravlja rad Sokola kraljevine Jugoslavije sa nepokolebljivim ubedenjem da isti daje potstreka za nacionalno i moralno podizanje našega naroda za budenje ljubavi i shvatanja i intereso-vanja prema našem moru, najenergic-nije protestujemo protivu poslanice Katoličkog episkopata kao i svih težnji uperenih protivu države i narod-nog jedinstva, zavetujuči vam se, da čemo biti najodaniji pomagači na radu za dobro otadžbine. Pozdravljamo vas sa Zdravo! — Pretsednik: Petar Veselinovič, sekretar: Blažo Draškovič. # Bajmok: Mesni odbor Jadranske straže u Rajmoku sa severne granice naše države sedničkim zaključkom naj-energičnije protestuje protiv biskupske poslanice šaljuči brači Sokolima bratski Zdravo! — Pretsednik: Alek-sandar Barbarič. Gostivar: Trideset ovdašnjih že-lezničara sa svojim šefom Staniče u znak protesta protiv biskupske poslanice i napadaja na Sokolstvo odgova-raju pristupom u sokolske redove. U ovoj odluci bili su svi jednodušni bez razlike vere. — Sokolsko društvo. Ulica dr. Miroslava Tlrša u Novom Sadu Novi Sad. Grad Novi Sad na svojoj skupštini doneo je jednoglasno re-šenje da se ulica, u kojoj če ove godine biti podignut sokolski dom, nazo-ve ulicom dr. Miroslava Tirša. Protestni telegrami sokolskih župa, društava i čela proiiv poslanice Katoličkog episkopata ^/аугј£л\ Sednica uprave Saveza SKJ 1.ЛК118 к1Јибки IX sednice izvrš-nog odbora Saveza SKJ od 20 dec. 1932 sazivam sednicu uprave Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije 2a nede,ju 19 т«-^ј Početak u 9 časova pre podne Dnevni red u smislu čl. 18 statuta o organizaciji i poslovanju Sokola kraljevine Jugoslavije. Raspravljače se i zaključiva« na osnovu izveštaja i predloga, koje če podneti referenti načelništva, prosvet-nog odbora i pojedinih otseka te na osnovu predloga župa (tačka 14). Predloži mora ju izvršnom odboru biti dostavljeni do 12 marta o. g. sa oznakom: »Predlog župe ............... za sednicu uprave Saveza 19 marta 1933.« — Predloži, koji bi došli posle tog roka, neče se moči uzeti u obzir. Kod tib predloga neka se ima u vidu tačka 15 i 16 pomenutog člana 18 statuta. Na sednicu pozivaju se svi članovi i sve članice uprave te n jihovi zame-nici (zamenice), od revizora samo onaj brat. kojega izabere revizioni odbor, da sednici podnese izveštaj revizora. Vozne karte u smislu pravilnika o povlasticama za put u Beograd i na-trag primiče se pravovremeno. Zbog opsežnosti raspravnih predmeta biče možda potrebno da se sednica nastavi i 20 marta. Sestre i braca neka se pobrinu sami i pribave potrebno otsustvo. — Ko ne može da iz bilo kojeg razloga sednici učestvuje. neka se ispriča. Zdravo! Beograd, 3 marta 1933. 1 zam. staroste: G angl s. r. 5. SOKOLSKA ŽUPA CELJE Zagorje ob Savi. Sokolsko društvo vi Zagorju na Savi ogorčeno protestira proti pokušaja rušenja narodnog i državnog je* dinstva kao i protiv neosnovanog napada katoličkih biskupa na Sokolstvo. Živeo naš Kralj! Živela jedinstvena Jugoslavija! — Poljšak Ferdo, starešina. Sv. Petar pod Sv. Gor. Prostiramo pro* tiv pokušaja rušenja državnog jedinstva kao i protiv napadaja katoličkih biskupa na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokolsko društvo Sv. Petar pod Sv. gor. Raka. Sokolsko društvo Raka prote* stvuje protiv rušenja narodnog jedinstva i protiv napadaja Katoličkog episkopata pro* tiv Sokolstva. Sve članstvo ostaje verno svome Kralju i svojoj državi. i Gomilsko. Najodlučnije protestiramo protiv nečuvenog napadaja na Sokolstvo i protiv rušenja temelja naše države. Neka živi naša jedinstvena država Jugoslavija i Kralj Alesandar! Sokolska četa Orlavas Braslovče. Sevnica. U svojem jugoslovenskom ose* Čanju duboko uvredeni ogorčeno protesti« ramo protiv svakog pokušaja rušenja na* rodnog i državnog jedinstva i protiv na* pada ja katoličkih biskupa na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokolsko društvo Sevnica. Radeče pri Zidanem mostu. Protesti* ramo ogorčeno protiv pokušaja rušenja na* rodnoga i državnoga jedinstva, kao i pro* tiv napadaja katoličkih biskupa. Sokolsko društvo Radeče. Hrastnik. Ogorčeno osudujemo poku* šaje rušenja narodnoga i državnoga jedin* stva kao i napad katoličkih biskupa na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokolsko društvo Hrastnik. Šoštanj. Protestiramo protiv rušenja sokolskoga zakona. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Rajhenburg. Ogorčeno protestujemo protiv nameravanog rušenja narodnog i državnog jedinstva i protiv napadaja Ka* toličkog episkopata protiv Sokolstva. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokol Senovo. Zidani most. Protestujemo protiv po* kušaja rušenja narodnog i državnog jedin* stva i protiv napadaja katoličkih biskupa na Sokolstvo. — Sokolsko društvo Zidani Most. Vojnik. Protestujemo ogorčeno protiv pokušaja rušenja narodnoga i državnoga je* dinstva kao i protiv napadaja katoličkih biskupa na Sokolstvo. — Sokolsko društvo Vojnik. Dravska. Brežice. Svi hočemo rnočnu ujedinjenu Jugosla.viju pod vodstvom junačkoga roda Karađorđevića, zato najodlučnije osuđuje* mo svako rovarenje protiv državnoga je* dinstva i s prezirom odbijamo napadaj ka* toličkih crkvenih krugova protiv Sokolstva, koje je s Kraljevom voljom uzakonjeno i koje je uvek bilo na braniku narodnoga i državnoga jedinstva, verske trpeljivosti i zdravog narodnog morala. Ovako hoče i ostati, sada, i u buduče biče uvek na straži. — Sokolsko društvo Brežice. — Starosta dr. Zdolšek. Cerklje ob Krki. Izražavamo svoje ogorčenje protiv nameravanog rušenja'na* rodnoga i državnoga jedinstva i protiv na* padaja Katoličkog episkopata protiv So* kolstva. Sokolsko društvo Cerklje. Braslovče. Članstvo Sokola Braslovče sabrano na svojem sastanku ogorčeno pro* testira protiv rušenja državnoga jedinstva kao i protiv7 napadaja Katoličkog episko* pata na Sokolstvo. Izrazujemo domovini i Sokolstvu svoju potpunu odanost i vernost, te kličemo: Živeo Kralj i sokolski Stare šina! Živela Jugoslavija! Brežice. Sokolsko društvo Krška vas najodlučnije osuduje napadaje protiv na* rodnoga i državnoga jedinstva i protestira protiv proračunanog napadaja Katoličkoga episkopata na Sokolstvo. Živeo Kralj! ži: vela Jugoslavija! Starosta Horvatič. Petrovče. Ogorčeno odbijamo napadaje Katoličkog episkopata protiv Sokolstva i odlučno odklanjamo namere rušioca narod noga i državnoga jedinstva. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokol Petrovče. Sv. Križ pri Kostanjevici. Sokolsko dru štvo Sv. Križ ob Krki s ogorčenjem osudu* je svako rušenje narodnoga i državnoga je* dinstva i odlučno protestuje protiv napa daja Katoličkog episkopata na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Starosta Kodrič. Gomilsko. Sokolsko društvo Gomilsko, Dravska banovina, ogorčeno protestira pro« tiv rušenja narodnog jedinstva i protiv na padaja na Sokolstvo. Živeo Kralj! živela Jugoslavija! Trbovlje. S največim ogorčenjem osudu* jemo nečuvene ispade Katoličkog episko* pata proiiv Sokola kraljevine Jugoslavije koji se nikada nije mešao u nutarnje stvari pojedinih veroispovesti, nego jednako po* štuje sve vere po geslu: »Brat je mio, koje vere bio*'. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija Soko Trbovlje. Prekovič, starešina. Rogaška Slatina. Ogorčeno protestiramo protiv nameravanog rušenja narodnoga državnoga jedinstva kao i protiv napadaja Katoličkoga episkopata protiv Sokolstva Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokolsko društvo Rogaška Slatina. (Nastavak.) Celje. Sokolstvo u Celju sabrano na zboru s pouzdanjem odbija napadaje na Sokolstvo, na koje odgovara, da je čvršče svoje vrste zbilo u redove i podvostručilo svoje snage za odbranu naroda i domovine. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokolsko društvo Celje. Artiče. Protiv nameravanog rušenja na* rodnoga i državnoga jedinstva protiv napa* daja Katoličkog episkopata protiv Sokola ovdašnje Sokolsko društvo odlučno prote* stira. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! So* kolsko društvo Artiče^ Dobova. Ogorčeno osudujemo izaziva* nje Katoličkog episkopata. Sokol Dobova. Pišece. Sokolsko društvo Pišece s ogor* čenjem odbija neosnovane napadaje sa stra* ne Katoličkoga episkopata na SKJ. Živela Jugoslavija! Živeo Kralj! Gornji Grad. članstvo Sokola Gornji Grad je ogorčeno osudilo napadaje na So* kolstvo pastirskim listom, pročitanim 8 I. Sokol je zakonita institucija, napad na isti je protizakonita akcija. Izvolite učiniti sve što je potrebno da zakone ispunjavaju svi bez razlike. Uvereni smo, da naše članstvo nije dalo povoda da bi ga katolički biskupi mogli označiti kao protuversko. Država nam je sveta. Živeo Kralj! Živela Jugosla* vija. Starešina dr. Rak. Štore. Sokolsko društvo štore izrazuje na svojoj izvanrednoj sednici ogorčenje protiv nameravanog rušenja narodnog i državnog jedinstva i protestuje protiv na* padaja Katoličkog episkopata protiv Sokol* stva. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Uprava. Sv. Pavel pri Preboldu. Protestujemo protiv pokušaja rušenja narodnoga i držav* noga jedinstva. Ogorčeni odbijamo napad Katoličkog episkopata na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokolsko društvo Sv. Pavel pri Preboldu. Brežice. Protestiramo ogorčeno protiv pokušaja rušenja narodnoga i državnoga jedinstva kao i protiv napadaja katoličkih biskupa na Sokolstvo. Sokolsko društvo Bizeljsko. Mozirje. Ogorčeno protestujemo protiv besprimernog napadaja Katoličkoga episko* pata protiv Sokolstva. Živeo kralj! Živela Jugoslavija! Sokolsko društvo Mozirje. Krško. Ogorčeno protestujemo i osudu* jema napadaj Katoličkog episkopata na So* kolstvo i- s prezirom prelazimo preko nje* govih insinuacija. Neka ovo bude potstrek za bolji i intenzivniji rad i za širenje so* kolskc misli i jugoslovenske ideje. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokolsko društvo Krško. Sv. Petar v Sav. dol. Sokolsko društvo Sv. Petar Savinska dolina, ogorčeno prote* stira protiv nameravanog rušeja narodnoga državnoga jedinstva i protiv napadaja Ka* toličkoga episkopata protiv Sokolstva. U znak protesta kličemo: Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Za Sokolsko društvo Sv. Petar starešina Ivan Srebotnjak. ^ Sv. Jurij ob Taboru. Sokolska četa Sv. Jurij ob Taboru osuduje rušenje mira u državi i biskupsku poslanicu, koja neute* meljeno haca kamenje na Sokolstvo. Zahte* varno zadovoljštinu za uvredc nanešenu či* tanjem pastirskoga lista. Živeo Kralj! Ži* velo SKJ! Sfiligoj. Kozje. Odlučno odbijamo i ogorčeno protestujemo protiv napadaja Katoličkog episkopata na Sokolstvo. Živeo Kralj! Ži* vela Jugoslavija! Sokol Kozjef Ponikva. Ogorčeno protestujemo pro* tiv napadaja Episkopata na Sokolstvo. Ži* veo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokol Ponikva. Hrastnik. Sokolsko društvo Dol pri Hrastniku najodlučnije osuduje poslanicu Katoličkoga episkopata protiv Sokolstva kao i protiv rušilaca narodnoga jed'nstva Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Žalec. Ogorčeno osudujemo napadaje Katoličkog episkopata protiv Sokolstva i nameravano rušenje državnoga jedinstva. Zahtevamo stroge mere protiv istih. Zdra* vo! Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokole sko društvo Velika Pirešica, Banovina dravska. Rimske Toplice. Najodlučnije protestu jemo protiv neutemeljenih napadaja Kato ličkoga episkopata kao i protiv namerava* nog rušenja narodnoga i državnoga jedin* stva. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Uprava Sokola Rimske Toplice Šmarjeta Medija Izlake. Sokol Medija Izlake ogorčeno protestira protiv pokušaja rušenja narodnog i državnog jedinstva kao i protiv napadaja katoličkih biskupa na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Artiče. Protiv nameravanog rušenja narodnoga i državnoga jedinstva i protiv napadaja Katoličkog episkopata ovdašnje Sokolsko društvo odlučno protestira. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija. Sokolsko društvo Globoko. Laško. Ogorčeno protestiramo protiv poslanice Katoličkog episkopata i zahte* varno da se krivci kazne. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokol Sv. Jedert. Sv. Jurij ob juž. žel. Ogorčeni do skraj nosti, protestvujemo protiv rušenja narod* nog i državnog jedinstva. Hočemo jedin stvenu Jugoslaviji! i hočemo dinastiju Kara dordeviča. Protestujemo protiv napadaja Katoličkog episkopata na Sokolstvo koji je izliv verske nctrpeljivosti. Mi Sokoli čemo raditi za jedinstvenu Jugoslavija Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokolsko društvo Sv, Jurij ob juž. žel. Žalec. Sokolsko društvo Žalec, Drav* ska banovina, ogorčeno protestira protiv nameravanog rušenja narodnoga i državno* »a jedinstva i protiv' napadaja Katoličkoga episkopata protiv Sokolstva. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Šmarje pri Jelšah. Ogorčeno protestu-emo protiv nameravanog rušenja narod* noga i državnoga jedinstva i protiv napa* daja Katoličkog episkopata na Sokolstvo. Uvek jaki kličemo: Živeo Kralj! Živela Ju* goslavija! —- Sokolsko društvo Šmarje pri Jelšah. Žalec. Ogorčeno protestujemo protiv nameravanog rušenja narodnoga i državno* vu prepreku maknuti, te' ko-načno postiči svoj cilj. Mlinarič Perica i br. Rubeša Nevenko, učitelji iz Ogulina. Po zanimaiju bilo je: 12 zanatlija, 9 zemljoradnika, 5 učitelja (ica), 5 ra-dnika. 5 bez zanimanja, 5 opč. i drž. činovnika, 4 aps. srednje škole, 3 ofi-cira, 2 učenika. Nastanba jc bila posebno za bra-čti a posebno za sestre. Organiazciju. nastanbc i prehrane vodio je br. Doč-kal Božidar, tajnik ŽUO. Moramo ov-de istaknuti, na nam je svesrdno iza-šao ususret general g- Pavlovič Vladimir ustupivši veliku dvoranu za ve-žbanje i prostorije za nastanbu u kasarni U pion. puka. Brigu oko toga vodio je naš brat Jeckovič Vasa, p. poručnik II pion. puka. U tom poslu pokazao je toliko bratske susretljivo-sti, prave sokolske ljubavi da če nam ostati u trajnom sečanju kao lep primer razumevanja važnosti Sokolstva. Osim redovnih tehničkih predavanja koja su vršila brača tehničari i to: br. Černe, Blaškovič Branko (župski nač.), Halmi Alcksandar, Kubiček Karel, Jovetič Dragutin; sestre: Kubiček Manja (žup. načelnica) i Baškovič s Učtsnici i predavači prednjačkog tečaja u Karlovcu od 30 1 do 15 II 1933. Milka — polaznici tečaja slušali su i druga ideološko-prosvetna predavanja. Tako o sokolskoj ideologiji, istoriji, organizaciji, anatomiji, o sokolskom odgoju dece, naraštaja i članstva, go-vorima pred vrstom. Sve to predavali su članovi ŽPO: Nikšič Josip, Vojnovič Trkulja Zorka, dr. Variola Josip i Sablič Marko. Nekoja brača i sestre držali su govore pred vrstom kao n. pr.: s. Nikiforova Marija: Dužnost Sokolstva prema otadžbini; s. Vuško-vič Rina: Spremanje za slet u Ljubljani; br. Jeckovič Vasa: Sokolska disciplina; Omčikus Vojo: Vladimir Gortan i mučenici u Bazovici; Matešič Josip: Sokolska štampa; Renenkampf Roman: Sokolsko bratstvo. Sa osobitim zanimanjem pračeni su govori pred vrstom, a pogotovo kritike tih govora. Izmedu svih teorijskih predavanja, najdublji utisak ostavile su na tečajnike »debatne večeri«, koje su održane večerom u prijatnoj, dobro osvetljenoj i čistoj trpezariji kasarne »Zrinjski«. »Debatne večeri« bile su novost medu našim točajevima. Razgovaralo se na njima o svim sokol, pitanjima. To je bilo iskreno izmenjivanje misli, a sve zajedno nas je povezalo ioš čvršče i ulevalo mnogo vere u buduč-nost. Mi smo se osečali zaista kao je-dna porodica, u kojoj su svi spremni da jedni druge pomažu, da budu prava brača; jer svi žele i rade jedno: da bu-de sretan jugoslovenski narod u svojoj slobodnoj otadžbini. Te večeri su bile najbolji primer od kolike je važnosti da ide usporedo i tehnieki i prosvetni rad u Sokolstvu i kako se to može provesti. Tečaj je završen akademijom, na kojoj su brača tečajnici sa odličnim uspehom izveli ljubljanske vežbe, pa zato su bili srdačno pozdravljeni, a naročito njihov učitelj br. Černe, koji je stekao svojim načinom rada sve-opče priznanje. Starešina župe br. Malovič Mirko pozdravio je tečajnike iskreno i bratski, zahvalio im na radu, čestitao na uspehu i zamolio da porade svom sna-gom da naša župa bude dostojno za-stupana na sletu u beloj Ljubljani, a zatim im podelio uverenja. Kao dragi gosti bili su svesrdno pozdravljeni br. dr. Vodehnal iz Ogulina, Tratar Marjan iz Novog mesta i Poslek Ivan, župnik iz Gen. Stola. Br. Poslek jc oduševljen Soko. pa zato kad je ušao u dvoranu nastao je gromki pljesak, koji se nije dugo smirio. Iz čistih sokolskih srdaea provalila je bujica oduševljenja. Kao revolt na po-slanicu Katoličkog episkopata, orilo se dugo: Živeo jugoslovenski Soko! Živeli narodni svećenicil Živeo br. Poslek! Živeo pravi pastir! Živela Jugoslavija! To je unelo mnogo života i toliko oduševljenja i zbližilo svu braču da su na rastanku jedni drugima dovikivali: Zdravo! Do videnja u beloj Ljubljani! 1 predavači i slušači poneli su najlepše sečanje u svojoj duši, poneli su golemu veru u nevidljivu ali trajnu brat-sku vezu i neizmernu unutarnju moč jugoslovcnskog Sokolstva. Župa Kragujevac SOKOLSKA ČETA TREŠNJEVICA Vredni gradani opštine trešnje-vičke na čelu sa svojim pretsednikom opštine br. Petrom Milenkovičem, starim uglednim domačinom, osetili su želju i potrebu da sc u njihovom selu osnuje sokolska četa. U tom cilju oni su se obratili Sokolskom društvu u Ja-godini da im ono da upustva i pomo-gne u osnivanju čete. Uprava Sokol-skog društva u Jagodini rado sc oda-zvalo ovom pozivu i dne 19 o. m. poslala svojih 20 članova radi organizacije čete. Doček je bio svečan i bratski. Zbor je održan u sali Osnovne škole, koja je bila dupkom puna za-interesovanih gradana. Upravitelj škole br. D. Gardaševič pretstavio je delegate Sokolskog društva u Jagodini. Na ovom zboru održali su pri-godne govore brača Jevtič, Vasič, Stankovič i drugi o značaju Sokolstva uopštc, objasnili su odredbe zakona o osnivanju Sokola u kraljevini Jugoslaviji, pak se zatim pristupilo osnivanju čete i izboru uprave, te su jednoglasno izabrani i to: starešina br. Svetislav Mihajlovič, ekonom, njegov zamenik br. Stanko Nikolič, trgovac, prosvetar i knjižničar br. Dorde Gardaševič, upravitelj škole, blagajnik br. Dušan Jovanovič, ekonom, tajnik br. Dragiša Andelkovič, trgovac, načelnik br. Žarko Matič, težak, zamenik načelnika br. Dragoljub Petrovič, krojač. — U upravu su izabrani brača Petar Milenkovič, prets. opštine, Vladimir Nikolič, Vladimir Dimitrijevič, Dušan Todorovič, Svetislav Jakovljevič, Milan Blagojevič, Nikola Ilič, Živojin Timo-tijevič i Radivoje Nikolič. Novoizabrana uprave čete položila je pred zborom sokolski zavet. U četu se odmah upisalo 57 članova i 6 naraštajaca. Posle osnivanja čete, gradani su delegatima priredili lep ručak, pak je zatim u školi nastalo pravo narodno veselje, kakvog Trešnjevica do tada nije upamtila. U srezu beličkom ovo je po redu treča sokolska četa, a čine se več pri-preme za osnivanje još dviju u' kračem vremenu i to u Jovcu i v iko-rači. Župa Ljubljana GLAVNA SKUPŠČINA ŽUPE Vsem župnim edinkam! V zmislu § 12 in § 13 župnih pravil ter na podlagi sklepa seje župne uprave z dne 10. januarja, odnosno 21. februarja 1933 sklicujemo za nedeljo, dne 12. marca 1933. ob 9. uri dopoldne v mali dvorani sokolskega doma Sokolu 1 na Taboru v Ljubljani redno glavno župno skupščino z naslednjim dnevnim redom v smislu § 14 župnih pravil: 1. Otvoritev, pozdrav in poročilo br. župnega staroste, (imenovanje zapisnikarja in dveh overovateljev), 2. Poročila župnih funkcionarjev: a) tajnika, b) načelnika in načelnice, c) predsednika prosvetnega odbora, d) blagajnika, knjigovodje in gospodarja, (računski zaključek za leto 1932.), e) statističar j a, f) predsednikov odsekov: gradbenega, socialno-zdravstvenega, narodno-obrambnega, g) župnega nadzornega odbora. 3. Razprava o proračunu za leto 1933./34. in določitev višine župnega poreza. 4. Poročilo o pripravah in o udeležbi župe na I. Pokrajinskem zletu SKJ ob priliki proslave 701etnega jubileja ustanovitve »Južnega Sokola«, sedaj Ljubljanskega Sokola. 5. Program župnega dela v letu 1933./34. 6. Predlogi župne uprave in župnih cdinic. 7. Predlog upravi Saveza SKJ za imenovanje članov župne uprave, nadzornega odbora in častnega razsodišča. 8. Slučajnosti. Eventualni predlogi župnih edinic. ki naj bi prišli na dnevni red skupščine pod točko 6, se nam morajo poslati pismeno z utemeljitvami najkasneje do 6. marca 1933. Glasom odločitve § 13 župnih pravil se morajo udeležiti župne glavne skupščine delegati vseh župnih edinic, društev in čet v številu po za to predpisanem ključu, katero določi uprava društva ali čete. Vse župne ediniee prosimo, da se župne glavne skupščine radi važnosti dnevnega reda sigurno udeleže po svojih delegatih in naj niti ena ne izostane, ako niso podani za udeležbo prav tehtni razlogi. Zdravo! Ž«pna uprava. SOKOLSKO DRUŠTVO PREZID Krajem prošlog meseca priredila jc Ski-sekcija Tršče svoju prvu smučar-sku utakmicu, na kojoj su učestvovali i članovi-ce našeg društva, te postigli odlične rezultate. U žensOcoj sekciji pobedila je s. Žagar Hermina, vrla članica našeg Sokolskog društva; drugo mesto zauzela je Nuška Fister, a trečc Vinek Slava, koje su takoder takmičarile za Prezid. Od seniora stigao je prvi br. Feliks Krašovec, agilni naš podnačelnik, 3. br. Klepar Veljko, 4. br. Kovač Ivan, 5. br. Ožbolt Vinko, 7. br. Ožbolt Pero, svi članovi našeg društva. Kod seniora otpalo je drugo mesto na Čabar, na Tršče tek šesto; u damskom odeljenju zauzeo je Čabar čak 4 mesto, a Tršče se ovde nije plasiralo na prva mesta. — Pruga je bila duga za ženske 6 km, za seniore 8 km: svega je startalo 27 seniora i 9 ženskih. SOKOLSKO DRUŠTVO PREZID Dne 12 o. m. održana je III redo-vita godišnja skupština ovog društva. Nakon pozdrava br. starešine Ža-gara, pojedini funkcionar! podali su detaljne izveštaje o radu svih otseka u prošloj godini, pa se videlo, da jc bilo društveno delovanje veoma aktivno, a osobiti PO. Brat tajnik M. Kos u svom izve-štaju ponovno se je osvrnuo na poslA-nicu Katoličkog episkopata izjavlja-juči, da jc i naše Sokolsko društvo, odmah nakon objave ove famozne poslanice, poslalo protestne brzojave Saveza SKJ i Ministru pretsedniku. Kako je brat blagajnik Paulin V. podao točan pregled blagajniekog poslovanja, koje bilo pregledano po re-vizionom odboru, isti je predlagao od boru apsolutorij. Zatim je izabrana nova uprava u ko ju su ušli gotovo svi prijašnji članovi: starešina br. Žagar Ante, zame nik br. Mataič Vjekoslav, načelnik br. Paulin Vid, zamenik br. Krašovec Feliks, načelnica s. Cindrič Zinka, zame-nica s. Šepak Danica, prosvetar brat Komčl Alf., tajnik br. Kos M., blagaj nik br. Paulin Vid, gospodar br. Pusck Josip, statističar br. Ožbolt Vinko. — Članovi uprave: Vilhar Marijan (prets. ski-ots.), Žagar Stjepan, Klepač Veh-mir, Jenko Ivan. Zamenici: Ožbolt Petar, Klepač Frane. Reviaori: Kos Mate Pušelc Joso. Sud časti: Kos M., Mataič V., Komel A., Paulin V., Krašovec F. izguba. Ko je bil v kamnolomih ustavljen obrat, so se kar čez noč razbežali »s trebuhom za kruhom« mnogi člani z načelnikom vred. Za obstoj našega društva se je zato zbala tudi župna V januarju je imel naš Sokol svo- uprava in je poslala na letno skupšči- jtupa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO DOLNJA LENDAVA jo redno letno skupščino, ki jo je vodil z vso spretnostjo starosta br. mgr. Stanko Sikič. 'Izrazil je svoje zadovoljstvo na lepem napredku obmejnega Sokola in v toplih besedah vzpodbujal članstvo na še intenzivnejše delo. Dotaknil se je tudi pastirskega lista, ki ga je z navzočim članstvom vred najodločneje obsodil. Sledila so poročila posameznih funkcionarjev. Brat tajnik Zavašnik je podrobno ocenil delo v posameznih odsekih. Iz njegovega poročila povzamemo, da je društvo kljub malemu številu aktivnih članov storilo več kot svojo dolžnost. Število članov je narastlo, prav tako tudi število dece. Odborove seje so se redno vršile. Razveseljivo je bilo poročilo br. načelnika Goriška, ki je poročal, da so bili vsi oddelki skozi vse leto aktivni. Otvorjeno je bilo letno telovadišče z liad vse uspelim društvenim nastopom. Lahkoatletske tekme so pokazale, da je nujnost posvečati lahki atletiki tudi v Sokolu vso pozornost. Društvo je sodelovalo pri 11 nastopih. Število pripadnikov v posameznih oddelkih je tako naraslo, da ne bo mogoče za naprej odlašati z zidavo Sokolskega doma. Ako hoče društvo naprej, mora imeti lastno streho in bodi ta še tako skromna. Apeliral je nadalje na vse članstvo, da se oživi na jedro sokolskega dela, ki je še vedno v telovadnici, da pomaga telovadeče članstvo pozitivno vzgajati in ga ne s preostrimi kritikami poganjati iz telovadnice. Brat blagajnik Žgur je poročal, da stanje v blagajni narastlo preko 100.000 dinarjev. Obveznice za Sokol- no svojega delegata br. Fornazariča, ki mu tudi priznamo zaslugo za novo društveno utrditev. Po vseh poročilih in formalnostih preostalih funkcionarjev je sledila ogorčena debata o punk-tacijah in duhovitem pastirskem listu, ki pa nista našla podlage in je število pripadnikov v našem društvu po zadnjih političnih dogodkih celo narastlo. Jasno se vidi, da naše ostro ozračje ne prija že itak slabemu semenu. Po tako razvijajočem občnem zboru so bili izvoljeni za starosto br. dr. Vou-šek, načelnik trgovec A. Kokalj, tajnica učiteljica Klacerjeva in za pro-svetarja učitelj Žolnir. Bratu ing. Milanu Lenarčiču, čigar telovadnico in telovadišče imamo brez vsakih obveznosti na razpolago, pa obljubljamo, da bomo še močneje utrjevali Tyrševo Sokolstvo! SOKOLSKA ČETA SV. BENEDIKT V SLOV. GORICAH Naša četa je imela svoj redni občni zbor v nedeljo, 12. februarja t. 1., pod vodstvom okrožnega načelnika br. Poliča od Sv. Lenarta v Slov. goricah. Po poročilih funkcionarjev je bil ob številni udeležbi članstva izvoljen sledeči odbor: Starosta br. Zlatič Leo, podstaro-sta br. Zorko Vinko, načelnik br. Kocuvan Adolf, podnačelnik br. Babnik Ivan, načelnica s. Koželj Marija, pod-načelnica s. Babnik Hermina, tajnica s. Hauke Natalija, prosvetar br. Kocuvan Edvard, blagajničarka s. Zorko Ivanka, za odbornike br. Belna Janez in Fišer Janez. Na odborovi seji, 17. II. ,t. 1. je bil ski dom so posamezni člani prenehali iZVolien nrednjaški zbor, pod vod plačevati, kar je povzročilo veliko pomanjkanje denarja. Vendar se bodo prispevki začeli znova pobirati. Brat gospodar Majzelj je poročal, da presega vrednost premičnin vsoto 30.000 dinarjev. V imenu pregledovalcev računov je poročal brat Izidor Horvat, da se je v društvu izredno skrbno gospodarilo. Marsikaj je moralo društvo opustiti s posebnim ozirom na veliko štednjo, kereje vse delo usmerjeno v pravcu zidanja Sokolskega doma. Iz prosvetarjevega poročila, ki ga je podal brat Kokolj, je razvidno, da se je prosvetni odsek dobro zavedal svoje vzvišene naloge. S svojimi pri reditvami, ki so bile vse skrbno izbrane in pripravljene, je navezal na sebe vso lendavsko publiko tako, da zavzemajo sokolske prireditve prvo mesto v kraju. .Nadalje je občni zbor razpravljal o definitivni odločitvi zidanja Sokolskega doma. Soglasno je bil izvoljen za predsednika gradbenega odseka br. starosta Šikič, ki mu je bila poverjena naloga, da vodi in izvede to naj težjo nalogo v društvu. Vse članstvo se predobro zaveda, da se bode šele z momentom, ko dobi Sokol lastno streho, pričelo pravo gibanje v tukaj snjem Sokolu. Vsa poročila in razprave je članstvo nagrajalo z odobravanjem. Sledil je predlog za novo društveno upravo, ki je bil soglasno sprejet. Novo društveno upravo tvorijo: starosta brat Podstarosta br. dr. Lipnjak, S «r- Zavašnik, načelnik br Do- nik hi’ šaCC Ш1°а s' Kosmač, podnačel- ц. ■ šimonka, podnačelnica s Šajna blagajnik br. žgur, prosvetar br. n ,kliS- X od.b?ru,s:°1sc, nadalje: br. dr. Pikus, Gorišek, Kokolj, Bartl, Dvoršak, Horvat I., Dervarič, Sok ’in Mai-zelj. SOKOLSKO DRUŠTVO SV. LENART V SLOV. GORICAH V soboto dne 11. t. m. je imel naš Sokol občni zbor v Sokolskem domu. Zbor je otvoril in vodil br. starosta. Po njegovem pozdravu so po vrsti poročali vsi društveni funkcionarji. Njih poročila so nudila prav zadovoljivo sliko dela in življenja v društvu. Naj-obširnejše je bilo poročilo brata načelnika. Iz njegovega poročila posnemamo sledeče številke. Društvo šteje _,01 pnpadnika in sicer 69 članov, 36 članic, 10 foškega naraščaja, 15 žen-skega naraščaja, 33 moške dece in 32 ženske dece. Od članstva poseča telovadbo 23 članov in 10 članic. Nadalje navaja v svojem poročilu, da šteje naše okrožje 648 telovadečih pripadnikov. Stanje čet v našem okrožju je zadovoljivo. Ob koncu poročil je govoril še br. starosta, ki se je v svojih izvajanjih zlasti bavil s poslanico naših škofov. Po volitvah je bilo sklenjeno soglasno, da se predloži župni upravi v potrditev v glavnem dosedanja društvena uprava z br. dr. Goriše-kom na čelu. Občnega zbora se je udeležilo okoli 90 članstva in naraščala. — Zdravo! SOKOLSKO DRUŠTVO RIBNICA NA POHORJU — JOSIPDOL Naše mlado društvo, ki se je povzpelo z mnogimi nastopi, tekmami in prireditvami na zelo utrjeno višino, je zadela v zadnjih mesecih kočljiva stvom br. načelnika in prosvetni odbor pod vodstvom br. prosvetarja. — Oba odbora sta imela tudi že svoja sestanka, na katerih se je sestavil načrt za bodoče delo. Četa, ustanovljena leta 1930., šteje 34 vsega članstva, 20 naraščajnikov (nic) in 64 moške in ženske dece. SOKOLSKA ČETA SV. JERNEJ PRI POLJČANAH V nedeljo, 12. t. m. se je vršil občni zbor ob obilni udeležbi članstva. Župno upravo je zastopal br. dr. Mejak, matično društvo pa br. Pirjevec. Uvodoma je pozdravil starosta br. Cvahte Anton vse navzoče, zlasti pa delegate, se zahvalil za obilen poset ter oddal besedo br. Zagačcnu kot načelniku. Le ta se toplo zahvali vsem onim, ki so mu v preteklem letu stali ob strani, ga podpirali pri njegovem težavnem poslu ter omenja obilico nasprotnikov, ki so mu že itak nehvaležno nalogo še otežili. Četa šteje, oziroma je štela 70 članov, od teh 10 telovadečih ter 40 sokolske dece. Priredila je 21. VIII. svoj drugi javni nastop, ki je bil eden najlepših v okrožju, zlasti kar se tiče slavnostnega prostora. Poleg tega je sodelovala četa pri nastopih v Konjicah, Špitaliču in Poljčanah. Nabavila si je vse potrebno telovadno orodje ter začela v zadnjem času igrati tudi odbojko. Le žal, da je zaradi nesloge delo zastalo. Med letom je priredila četa eno predavanje o zboljšanju travništva (br. Nemec iz Konjic), 2 gledališki predstavi in božičnico otrokom. Obdarovanih je bilo okrog 50 oseb z jako koristnimi darovi. Vsem, ki so podprli četo bodisi o priliki srečolova ali o priliki božičnice, bodi tem potom izrečena ponovna in topla zahvala. Blagajniška knjiga izkazuje dohodkov 8184-33 Din in stroškov Din 803308. Med društvene dobrotnike moramo prištevati br. dr. Raka, sanitetnega referenta iz Gornjega grada, ki je blagohotno poklonil četi 500 dinarjev ter br. načelnika, ki je popolnoma brezplačno opravljal vse leto celo vrsto raznih funkcij, vežbal dnevno po 2 do 4 ure, zbiral darove za sre-čolov in božičnico, vodil igre in še globoko segal sam v žep. Po poročilu funkcionarjev so se vršile volitve. Predlagani so bili župni upravi sledeči bratje: Cvahte Anton, starosta, Godec Josip, podstarosta, Friedl Franjo, načelnik, prosvetar in tajnik. Zajelišnik Roman, podnačel nik, Strmšek Vinko, blagajnik. Cvab te Ludvik, Jevšenak Anton in Sovič Vinko, odborniki. Pri slučajnostih se je oglasil br. dr. Mejak. V toplih besedah se je zahvalil br. Zagačanu za njegovo dosedanje nesebično delo in poudarja njegovo izredno delavnost in požrtvovalnost V nadaljnjih besedah obsoja pastirski list, ki je popolnoma neopravičeno napadel Sokolstvo ter njega ustanovitelja nesmrtnega Tyrša. Napad katoliških škofov ni naših sokolskih vrst razredčil, temveč znatno ojačil. Ker se ni nihče več oglasil k besedi, je zaključil brat starosta lepo uspeli občni zbor ter se ponovno zahvalil za izakazano mu zaupanje bodreč k složnemu delu v blagor naše lepe države, katere čuvar je ravno Sokol. Ž.upa Mostar SOKOLSKO DRUŠTVO STOLAC U nedelju 29 januara 1933 godine održalo je naše društvo svoju godišnju skupštinu. Skupštinu je otvorio br. Risto Capin. Pozdravio je prisutnu braču i sestre i osvrnuo se na poslanicu Kato-ličkog episkopata odbivši odlučno u njoj nanešene klevete protiv Sokolstva. Zatim je pročitao poslanicu Sokolske župe Mostar. Iza toga su pročitali izveštaje funkcioneri društvene uprave. Iz izveštaja blagajnika vidi se, da je društvo pokraj svih materijalnih neprilika s kojima se moralo da bori u ovom pasivnom kraju ipak uspelo da izade s malo uštede za 1933 god. To je postiglo intenzivnim radom i nada sve racionalnom štednjom. Data je razrešnica staroj upravi i bratskoj Sokolskoj župi Mostar predložena je ova uprava za 1933 godinu: starešina brat Risto Ćapin, I zamenik starešine brat Miodrag Vršević, II zamenik starešine brat dr. Hasan Mahič, načelnik brat Nedeljko Radojevič, načelnica setra Ljeposava Tarana, tajnik brat Halil Mehovič, prosvetar brat Mirko Konakovič, poverenik za čete brat Pero Hamovič, blagajnik brat Miloš Radovič, statističar brat Munib Behmen, članovi uprave brača: Stevo Ivanovič i Edhen Bičkalo, zamenici članova uprave brača: Josip Judnič, Risto Kureš, Džemal Alihodžič, Mu-stafa Šarac, Pavle Sečkar i Franjo Hafner, rcvizori brača: Jusuf Semič i Mustafa Rizvanbegovič, sud časti brača: Josip Judnič, Risto Čapin i Pero Hamovič. Župa MŠ SOKOLSKO DRUŠTVO BOR 5 februara 1933 godine održalo je ovo Sokolsko društvo svoju redovnu godišnju skupštinu. Skupštinu je otvorio brat starešina Marko Petrovič, zatim je tajnik br. Svetolik Ivanovič pročitao poslanicu Saveza. Po ovomc funkcioneri iznose svoje izveštaje, u kojima brat načelnik Miloš llštvanovič drži i prigodan govor o radu na uzgoju Sokolstva. Izveštaje prima skupština i prelazi se na biranje nove uprave. Nakon nekog vremena skupština jednoglasno bira sledeču upravu: starešina biat Jovan Mun- drič, p. starešina brat Marko Petrovič, tajnik brat Lazar Videnovič, načelnik brat Miloš D. Ištvanovič, načelnica se stra Marija Voza, blagajnik brat Vla-stimir Ilič, prosvetar brat Božidar Popovič, članovi nadzornog odbora brat Gligorije Mundrič, brat Velimir Rajkovič, brat Andrija Đorđević, članovi brača: Miodrag Todorovič, Dra-gobrat Bankovič, Svetolik Ivanovič i Velimir Pešič, zamenici brača: Veljo-vič Života, Stojan Dokič, Dragutin Stankovič i setra Irima Mavnik. Napominje se, da je društvo osnovano 1931 god. 18 februara, i da več ima svoj dom koji stoji 245.000 dinara, i da je svojim radom u prošloj godini priredivši 3 svoja javna časa, dva uče-stvovanja na sletovima, 9 održanih akademija i nekoliko zabava; uspelo da se snabde i sa spravama. SOKOLSKA ČETA LUŽANE Dne 15 o. m. održana je skupština čete koju je otvorio starešina br. Markovič Dobrosav, delovoda opštine. Pošto su izabrani overači zapisnika brat Čemerikič Jovan, direktor aleksinačke gimnazije, održao je lepo predavanje o Sokolstvu, koje je skupština saslušala s velikim interesova-njem. Posle podnetih izveštaja od Strane načelnika brata Diniča Časlava, skupština je dala razrešnicu staroj upravi i izabrala novu upravu u koju su ušli i to: starešina brat Markovič Dobro§av, načelnik i tajnik Dinič Ča-slav i zamenik načelnika brat Stankovič Mladen. Skupština je tekla u potpunom redu,' što se po samoj njenoj disciplini i radu vidi da je jedna od vrlo naprednih četa. SOKOLSKA ČETA SUBOTINAC Dne 15 o. m. održana je skupština čete pod pretsedništvom starešine br. Nikole Marinkoviča, sveštenika. Pošto su izabrani overači zapisnika, starešina je održao lep govor o značaju Sokolstva na selu. Posle ovog govora tajnik sestra Vukosava Stojkovičeva, učiteljica, pročitala je izveštaj o radu uprave u toku 1932 g., a načelnik brat Petkovič Života, učitelj, zahvalio se na lepom odzivu članova. Skupština je saslušala ove izveštaje, dala razrešnicu staroj upravi i izabrala novu upravu, u koju su ušli i to: starešina Marinkovič Nikola, sve-štenik, zamenik starešine Stefanovič Boško, pretsed. opštine, načelnik Petkovič Života, učitelj, tajnik Stojkovič Vukosava, učitcljica. Posle skupštine članovi Sokolskog društva Aleksinac izveli su nekoliko vežba na pravama, koje su od publike burno pozdravljene. Zatim-je nastalo narodno veselje. Limena glszbaSa (Blechinstrumenti) 12 komada u odličnom stanju za pješačku ili sokolsku konjaničku fanfaru radi bolesti prodaje se jeftino. Adresa: Kosta Van jek, kapelnik, Samobor kraj Zagreba. Ž.upa Novi Sađ IZ KULSKOG SOKOLSKOG OKRUŽJA II Prosvetni tečaj Kao produženje^ I Prosvctnog okružnog tečaja održanog u Kuli od 16 do 18 septembra 1932 god. održan je II Prosvetni tečaj 11 i 12 februara ove godine u Ruskom Krsturu, na kome je prema odobrcnom programu od ŽPO uradeno sledeče: a) Održana su predavanja: »Organizacija prosvetnog rada«, »O taboro-vanju«, brat Dimitrije Rašič, »Dečije igre«, brat Milorad Vukadinovič, »Po- d) Ritmičke vežbe za decu, sestra Manja Vesela; e) Prikazivanje sokolskih filmova »Prvi okružni tečaj u Kuli«, »Sokolski rad dece O. kulskoga 1931/32 god.«, »Izlet sokolske dece O. K. u Srbo-bran; f) Predavanje za narod: »O cilju i zadatku Sokolstva«, brat Dimitrije Rašič. Na tečaju je prisustvovao ukupno 31 slušalac i to: 15 učitelja, 7 učiteljica, 6 ratarskih momaka, 2 domačice i 1 činovnik s drž. dobra Kosančičevo. Ratari su bili iz R. Krstura, a ostali ГГГ'’ II Prosvetni okružni tečaj u R. Kosturu 11 i 12 II 1933 zorište lutaka«, brat Glos Jan, »Prire-divanje dečijih sela«, sestra Holterer Zora, »Sokolstvo i trezvenost«, brat Dušan Drinjakovič, »Istorijat mesta R. Krstura«, brat Fa Jos^f, »Sokolstvo i omladina«, sestra Hajdm Ljubica; b) govore pred vrstom za decu: »Poštovanje tudeg ubedenja«, sestra Bindas Ana, »Ljubav prema istini«, brat Vinokič Đorđe, »O bratstvu«, brat Dušan Dura, »Bog je istinit«, sestra Hranilovič Zora; c) Praktični prikaz sela s decom, sestra Džunja Natalija; č) Praktični časovi za telovežbu, brat Milorad Vukadinovič: su bili iz ostalih mesta okr. kulskog osim iz Pivnica i Desp. sv. Ivana. Predavanja i govori prodiskutovani su s opštim interesovanjem i jednodušnim zaključkom, da se u buduče još inten-zivnije poradi na prosvetnom radu u svima pravcima prema pravilniku sok. društva. II Sokolska dečja izložba Na njoj su bili' izloženi sledeči predmeti: fotografski i filmski snimci sopstvenog rada; programi održanih dečijih sela i akademija s ertežima na programu od Sokola (-iča, -ica); slo-bodni sastavi od Sokola (-iča, -ica); spiskovi knjiga dečijih biblioteka; ša-tori s priborima za taborovanje i drugo što je uradeno I O. tečaja u Kuli. Izložbu je posetilo gotovo celo se- lo, počevši od školske dece pa do naj-starijih meštana. Ulaz na istu bio je besplatan. III Sokolska akademija Program je bio ovaj: 1) Pozdravni govor, održao je brat Šandor Jovan, iojim je rekao, da se sokolska deca mesta R. Krstura, na broju 536 upisa-na u Sokolsko društvo Veprovac -— vaspitavaju kao i sva ostala sokolska deca u duhu ljubavi, bratstva, jedna-kosti, u duhu nacionalnom, moralnom verskom; dokazi su naučene vežbe, deklamacije, prikazivanje pozorišnih komada, učinjena dobra dela, zajed-nički izleti, programi sela, akademija i t. d. 2) Prikazane su vežbe: jutarnja molitva i ritmička vežba s rukama. 3) Deklamovane su ove pesme: »U Sokole!«, »S bratom Sokolom«, »Šta volem«, »Zašto sam Soko«, »Opo-mena neprijateljima«. Ovu zadnju pesmu je deklamovao učitelj br. Novak Arsenič, koju je sam sastavio. U horu su otpevane ove pesme: »Državna himna«, »Gospodin usliši«, »Ej ko ti kupi«, »Sa severa vetar duše«, »Medumurske pesme«, »Mokranj-čev VIII rukovet«, pod horovodstvom učitelja Gutson Danila iz N. Vrbasa. Medu prepunom salom ratara Ru-sina videli smo na ovoj akademiji čc-tiri časna sveštenika - rodoljuba: Mi-hajlo Mudri, prota i Mikloš Dura, paroh iz Kucure i Besermenji Mihajlo, paroh iz Petrovca. Na akademiji je palo ukupno 2216 dinara, od čega je ostalo čistog 576 dinara. U izdatak uneto ie i izdržavanje tečaja. Prema tome slušaoci tečaja ni-su imali nikakovih troškova i tečaj sc održao bez ičije pripomoči sa strane. Čist prihod zabave upotrebiče se za izlete. Kao što se vidi sve navedene priredbe potpuno su uspele. Zato su uspele, jer je bilo ljubavi i razumevanja kod svih učesnika tečaja i članova pevača O. K. kao i kod domačina. Poseban je uspeh tečaja i u tome, što su predavači i govornici, koji su bili učitelji (-ice), bili ujedno i slušaoci tečaja. Osim učitelja bio je predavač i brat Milorad Vukadinovič, načelnik O. K., te sestra Manja Vesela, načelnica O. K. Kao rezultat spomenutoga uspeha prijavilo se odmah veči broj momaka osim onih koji su več ranije dolazili u školsku dvoranu za pristup u sokolsku četu, koju če organizovati prema nji-hovoj želji Sokolsko društvo u Kuli. Župa SKoplfe SOKOLSKO DRUŠTVO OHRID Sokolsko društvo Ohrid priredilo je dana 11 februara t. g. poselo u hotelu »Pariz« u korist podizanja Sokol-skog doma u Debru. Poselo je odlično uspelo. Ž.upa Split SOKOLSKO DRUŠTVO HVAR 'Inicijativom prednjaka brata Milana Kukurina Sokolsko društvo u Hvaru održava svoj društveni prednjački tečaj, koji je bio svečano otvoren 6 februara 1933 a koji če trajati do 6 maja 1933. Tečaj pohada 8 m. i 6 ž., a nastava traje 2 sata dnevno. Predavači: voda tečaja brat Kuku-rin Milan koji predaje: sustav, proste i redovne vežbe, sprave, borilačke, skupine, laka atletika, igre, uzgoj dece i metodiku. Brat J. Dujmovič: batme. Brat J. Novak: Organizaciju i adnu-nistraciju i historiju Sokolstva. Sestra A. Bašič: Historija gimnastike i čunje-vi. Brat D. Planjar: prosveta. Brača J-Novak i A. Skiatino: izleti. Brat dr. J. Avelini: anatomija i prva pomoč. O toku tečaja vodi se dežurna knjiga u koju se upisuju svi nedostaci, a takoder se vodi i knjiga predavata. Pohadanje i disciplina uzorna, volja i veselje za tečajem odlična. Župa Sušalc - Ri/eka SOKOLSKO DRUŠTVO ALEKSANDROVO Kako je več održana proslava Štrosmajerovog dana, o kom je bilo pisano u poslednjem broju Sokolskog glasnika, smatralo se, da je s tim proslava završena. Medutim, dogodilo se drugo. Onog istog dana, u nedelju, ka-da je održana pre podne proslava, *a posle podne pa i uveče zakazan je obični, karnevalski, ples. Na plesu uveče oko 9 sati, kada je plesačima aavla-dao duh zabave, kojavio se na Pernici pred publikom brat Mrakovčtć Josip, učitelj u Korniču, inače rodom Aleksandrovčanin. Odjednom je *a-vladao mir, i svatko je nestrpljivo oče-kivao reč brata Josipa. I brat Mrakov-čić je u savršenoj tišini počeo da govori. Govorio je o Štrosmajeru, ah sa-držaj nije bio samo istorijski. Njegova tema je aktuelna baš sada u vremenu raznih poslanica. Brat Josip izneo nam je paralelu rada sadašnjih biskupa u slobodnoj našoj domovini i — rad ve- likog biskupa Štrosmajera u tuđinskoj državi, kad je tudinska država smišlje-no pritiskivala Slavene i u kulturnom pogledu kao i ekonomkom. Njegov govor doimao se mnogih prisutnih koji su več pre izrekli svoj pravedni sud o poslanici kako Sokoli tako i nesokoli. Dečja reduta Kako je vreme karnevala, to je trebalo da i deca osete to naročite raspoloženje. Zato je uprava našeg društva odlueila da se za decu održi maskirani pies i to u četvrtak, inače školski praznik. Takoder je zaključeno da se nagradi najlepša i najko-mičnija maska, što je decu naročito oduševilo te su se natecali tko če da se lepše maskira. Ko je došao na ta j dečji ples, mogao se uveriti da su maj-ke imale mnogo posla. — Tek što se dobro smrklo, dolazile su maske ili po dvojica ili u grupama. Tu idu prosjači, za njima beg, pa opet maharadža i t. d. i t. d. Dugačka je to bila povorka, ne preteravam, ako kažem da ih je bilo preko 100. A i bilo je što i pogledati. — Deca idu oko dvorane; i upada vam u oči, hočeš — nečeš, je-dna mala devojčica, obučena u pri-morsku staru narodnu nošnju. S tim što je malena, još više joj pristaje baš ono odelo. Oclmah po govoru publike je izgledalo, da če mala biti izabrana za nagradu. I tako je i bilo. I ona dobivši dar, uzviknula je svima sa svojim drugom: »Čuvajte narodnu nošnju!« Ž.upa V žice SOKOLSKO DRUŠTVO VIŠEGRAD Dne 19 o. m. priredilo je bratsko Sokolsko društvo Prijepolje u prosto-rijama ovd. Sokolskog doma vrlo uspehi zabavu, koja je bila ne samo zabava, nego i lepa sokolska manifestacija Sokola iz Sandžaka i Sokola s obala Drine. Na stanici su brača i sestre doče-kani od večcg broja članova i članica Sokolskog društva Višegrad sa sokol-skom muzikom i celom društvenom upravom na čelu. Braču je pozdravio brat Eugen Matejovič, blagajnik Sokolskog društva Višegrad. Isto tako gosti su dočekani od večcg broja članova i članica Crkvenog pevačkog društva »Zastava«. Zabava je počela u 20.30 časova s ovim programom: Goste je pozdravio i održao predavanje: »Naše Sokolstvo i naš Jadran« brat Dragiša Boričič, direktor gimnazije i prosvetar Sokolskog društva Prijepolje. Zatim je izvedeno nekoliko vežbi članova, članica i nara-štaja. Vežbe su odlično uvežbane po br. Stevi Andelkoviču, načelniku Sokolskog društva Prijepolje. Program je završen s pozorišnim komadom »Jazavac pred sudom«. Ova bratska zajednička manife stacija dvaju društava imala je plodan uticaj u pogledu sokolskog prosveči-vanja, te se ovc zajedničke priredbe mogu preporučiti i pozdraviti. Zupa Varaždin SOK. DRUŠTVO KOTORIBA Ovo marljivo društvo održalo je 29 januara o. g. svoju glavnu godišnju skupštinu, koja je bila odlično posežena. Starešina društva, brat Duro Čiž-mešija, koji je onako odlučno digao svoj glas u odbranu Sokolstva u ban skom veču u Zagrebu, s dubokim ogorčenjem odbio je napadaje kato-ličkih biskupa na Sokolstvo ističuči kako takovi zlobni i neistiniti napadaj i loše deluju baš u krajevima na granici države. Naročito pozdravlja prisutnog starešinu župe brata Belčiča i seljakc iz Donjeg Vidovca, kojih je došlo na skupštinu da pristupe društvu i tako pojačaju sokolske redove. Društveni tajnik i načelnik brat Barulek u opširnom izveštaju izneo je rad društva iz kojega sledi da društvo imade 127 članova i članica, 21 nara-štajca i 66 dece. 'Iz njegovog izveštaja razabire se vrlo obilan i plodan rad društva na svim poljima sokolskog života. Pevački društveni zbor nastu-pio je osim na društvenim priredba ma i na ostalim nacionalnim i humanim priredbama u mestu. Jednoglasno je izabrana ova nova uprava: starešina Đ. Čižmešija, zam. starešine D. Horvat, načelnik T. Barulek, zam. načel. L Plačko, načelnica K. Petračič, tajnik V. Majstorovič prosvetar V. Tomiča, blagajnik 1. Du-rin, statističar K. Lovrenčič, gospodar V. Matotek, odbornici M. Rajher, F. Radmanić, I. Rajher i S. Vugrinčič. — Revizori: A. Černič, G. Malešević, V. Nad i R. Latin. Sud časti: Đ. Čižmešija, A. Černič, K. Lovrenčič, G. Ma-leševič, T. Barulek i M. Maltar. t Starešina župe br. Belčič pozdravlja brojno članstvo i novu upravu, upozorujuči sve članstvo da stisne svoje redove i udeseterostruče svoj rad. Nakon njegovog oduljeg i tempera-mentnog govora u kome je oprovrgao sve navode biskupske poslanice otpe-vana je, uz burno klicanje Njeg. Vel. Kralju i Njeg. Vis. Prestolonasledniku, pesma »Oj Sloveni«. SOKOLSKO DRUŠTVO IVANEC Prosvetni rad Sokolskog društva Ivance proširio je svoje radno polje. Odavna se osečala medu članovima volja za priredivanjem diletanskih pretstava. Osečala se potreba takvoga rada i za samo mesto, koje nema ništa takovoga. S toga je Sokolsko društvo preduzelo da gaji i taj rad. Ubr-zo se skupila grupa, koja je uz pomoč nekih nečlanova pristupila radu. Ve-žbala se Nušičeva komedija »Običan čovek«. Pošto je bilo sve spremljeno zakazana je priredba, koja je uspela iznad očekivanja. Pred punom dvora-nom na potpuno zadovoljstvo sviju odigrana je navedena komedija, a publika je burno pozdravila diletante i ceo je komad popračen neobičnim zadovoljstvom. Nije potrebno isticati pojedina lica, več se može reči da je svaki za sebe bio dobar, a svi zajedno kao skupine još i više. Može se reči da je priredba uspela moralno i materi-jalno, a s takvim uspehom dat je naj-bolji potstrek za daljnji rad. Diletanti su izveli isti komad su-sednim mestima, i svagde primili priznanje, a koristili i materijalnoj strani društva. Početak je uspeo. Diletanti se s voljdm spremaju za nove priredbe, želeči time koristiti popularizovanju Sokolstva i interesima samog društva. J. SOKOLSKA ČETA NEDELIŠĆE Na 29 januara o. g. održala je naša četa svoju II glav. god. skupštinu, koja je bila dobro posečena. Skupštinu je otvorio br. starosta lepim govorom u kom je pored ostaloga spome-nuo i poslanicu Kat. episkopata. Ovaj čin nepravednog napadaja na Sokolstvo skupština je s ogorčenjem odbila. Zatim je pročitana savezna poslanica, a posle toga podneli su društveni funkcionari svoje god. izveštaje i dala upravi razrešnicu za agilan rad u prošloj godini. Iz podnešenih izveštaja moglo se videti, da je uprava uložila mnogo truda i da je trud urodio dobrim plodom, jer je naša četa na II žup. natecanju postigla 3 mesto i dobila diplomu, a jedan naš član postigao je u natecanju mesto kao prvak župe. Nakon toga izvršen je izbor članova uprav, odbora i drugih, pa je za starešinu ponovno biran brat Crnčec Vinko, za tajnika br. Petričevič Josip, za načelnika br. Viljevac Martin, za načelnicu s. Goričanec Jelena, za pro-svetara s. Valjak Matilda, za blagajnika br. Fras Antun i 3 odbornika, a u tehnički odbor birani su još zamenik načelnika i tri prednjaka. Skupština je završena s uverenjem, da če svi članovi naše čete poraditi svojski na tome, da rad bude svake godine sve napredniji i bolji. P. Župis Vel. Bečlcerelc POLOŽILI ŽUPSKI PREDNJAČKI ISPIT U subotu 4 i u nedelju 5 februara c g. održan je župski prednjački ispit pod pretsedništvom brata Miroslava Vojinovića, I zamenika načelnika Sa-veza SKJ. Ispit su položili kao sposobni sledeča brača i sestre: Božič Vida, Jaša Tomič, Bogdanov Desanka, Idoš, Aleksič Miloš, Dragutinovo, Milosavljevič Milan, Vršac, Dukič Dara, V. Bečka-rek Matica, Kozlovački Veselin, Veliki Bečkerek Matica, Berkovič Dušan, V. Bečkerek Matica, Popovič Andrija, V. Bečkerek Matica. Župa Zagreb SOKOL. DRUŠTVO ZAGREB II Dne 14 januara ove godine održa-na je glavna skupština našega društva. Skupštinu je otvorio br. starešina dr. Oton Gavrančič, koji, pošto je pozdravio prisutne, upozorava na to, da današnja skupština pada baš u onom tednu u kojem je Katolioki episkopat napao naše Sokolstvo. Brat starešina odlučno odbija taj napadaj i upozorava na točno precizirani stav Sokolstva prema veri u knjiži »Ciljevi i putevi«. Posle čitanja savezne poslanice, prešlo se na dnevni red i to prvo na izveštaje funkcionara. Iz tih izveštaja, osobito iz načelničkog i tajničkog, koji je sastavljen u formi male historije našega društva vidi se čitav rad našega društva od njegovog osnutka pre 10 godina 1922, pa sve do ove godine. Društvo je iz godine u godinu raslo napredovalo u svakom pogledu i brojčano, kvalitetom i organizacijom dok nije doživeo svoju 10-godišnjicu, koju je na dostojan način proslavilo. O to j jubilarnoj godini je glavnu skupštinu izvestio br. načelnik u svojem izveštaju, na koji možerno biti ponosni. Treba iz njega napomenuti neke važni-je stvari da bi dobili kratak uvid u rad društva. Prednjački zbor je u toj godini porasao za 24 člana, te je na koncu godine brojio 45 članova (ica). Vežbalo se u 22 kategorije. Broj vež-bača bio je koncem godine 807. Bila je priredena jedna reprezentativna akademija, koja je nosila naziv: »Ri-tam, pokret, snaga«. Zatim br. načelnik potanko izveštava o društvenim nastu-pima kroz prošlu godinu. Iz tog izveštaja vidi kako je tehnički rad društva bio obilan, plodan i uspešan i da je nadmašio sva očekivanja. Posle izveštaja ostalih funkcionara prešlo se je na hiranje nove uprave, koja je izabrana, per aclamationem, ovako: starešina br. dr. Oton Gavra-novič; zamenici Leda Mileusnič, Mladen Orlušič, prosvetar br. ing. Stjepan Han, načelnik br. Branko Valadžija; zamenici Ljudevit Vajnhart, Vladimir Scrdar. Stjepan Boltižar. načelnica s. Desanka Mrvoš; zamenice Jovanka Mileusnič, Zora Kozjak, tajnik br. Re-no Floršic, blagajnik br. Josip Jakupck, pospodar br. Oskar Sestrič, matičar br. Tomislav Vrkljan. statističar Drat Vladimir Serdar, lečnik br. dr. Dragu-tin Taler; odbornici br. Petar Mrvos, Hrvoje Macanovič, Mirko Sagrak, Josip Krameršek. Veljko Baki, Luka (Josič Aida Fridfeld, Andela Oblak, Zlata 'Črnič, Bojana Gavrančič; revizori: br. Zvonko Gavrančič, Matija Modrič, Miroslav Dobrin; sud časti: br. dr. Ernest Cimič, dr. Ljubo Dorič, Stjepan Šram. Vladimir Jankovič, dr. Aleksan- dar Živkovič. . , „ Nova uprava bila je srdacno pozdravljena. U našem je društvu ove godine prvi puta osnovan otsek skijaša. I ako su skijaški otseci novost u zagrebač-kom Sokolstvu, svejedno se je za otsek prijavilo odmah 48 brače i sestara, što članstva, što naraštaja. Otsek je pod odličnim stručnim vodstvom br. Vladimira Zalokara odmah započeo radom. Prvo je dao izvežbanijc vozače verificirati kod Zagrebačkog zimsko-sportskog potsaveza, kako bi i naše društvo bilo zastupano kod javnih na-tecanja, a za slabije vozače održan je kratki tečaj na Palačniku kraj Samo-bora pod vodstvom br. Zalokara. Do sada bilo je priredeno 10 izleta i to 5 na Sljeme, 4 u Samobor i 1 u Delnice. Učestvovali smo na svim ovogodiš-njim važnijim natecanjima i svaki put s večim brojem natecatelja i lepšim uspehom. 15 I za prvenstvo Medvednice na Sljemenu sa 3 natecatelja od kojih su se 2 u kategoriji juniora plasirali na^ 14 mesto (Kobali Milan) i 19 mesto (Sprem Tugomir). Medu subju-niorima plasirao se je Zavrnik Velimir na 5 mesto, 22 I na natecanjima za prvenstvo Savske banovine u Delnicama nastupili smo več sa 5 natecatelja medu njima i jedna sestra i to Marta Koželj, koja se plasirala u kategoriji dama na 6 mesto. U kategoriji juniora plasirali su se 17 Kobali Milan, 20 Sprem Tugomir. Medu subjuniorima 7 Jurčič Nikola, 15 Zavrnik Velimir. — Naš najlepši moralni uspeh i po broju natecatelja i po placementu bio je na natecanju za prvenstvo Samobora dne 29 I. Nastupili smo sa 7 brače i 5 se- stara. U kategoriji dama osvojili su prva tri mesta: 1 Milica Jankovič, 2 Mira Vajnert, 3 Jožica Mervar. U kategoriji osvojili su 2 mesto Sprem Tugomir. 3 mesto Kobali Milan. Na šta-fetnom natecanju dne 5 II na Sljemenu plasirala se je naša štafeta izmedu ostalih 18 na 12 mesto. Samo po sebi to su još skromni uspesi, ali ako se uzme u obzir, da naš skijaški otsek postoji tek 2 meseca onda možemo s ovakovim početkom biti zadovoljni. —tz— SOK. ČETA BAN. GRABOVAC Nemilosrdna smrt istrgla je dne, 16 o. m. iz naše sredine brata Bunčiča Milana. — U naponu svoje snage, u 26 godini života, onda kada je život najlepši, morao jc da naš Milan ostavi ovaj svet i da se preseli u večnost. — Ostavlja suprugu u velikoj tuzi, a i brača nečc nikada zaboraviti uvek na-smejanog i veselog brata Milana. — Sahranjen je na domačem groblju uz veliko učestvovnje celog naroda ovog kraja. U ime čete se uz otvorenu raku oprostio od preminulog brat potstare-šina Hrepeč Nikola dirljivim govorom tako, da ni jedno oko prisutnih nije ostalo suvo. — Za pok. Milanom žali sva okolica, jer je bio ispravan čovek, dobar drug — susretljiv trgovac, a i odličan Sokol i dobar saradnik. — Svojcvremeno pomagao je kod osnutka čete u Vel. Sušnjaru, a bio je neko vreme i zamenik načelnika društva Glina. — Neka mu jc laka domača zemljica koju je tako žarko voleo. Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu I. sveska: E. Gangl: O sokolski ideji. П. Ш. IV. v. VI. VII. vin. VIII. a IX. 99 99 99 99 99 99 99 99 99 Ing-. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Oražen. Dr. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. (Sloven. tekst ) Isto. (Srpsko - hrvatski tekst.) Dr. Niko Mrvoš: Pogledi i misli dr. Miroslava Tyrša. Svaka sveska stoji 3 Din PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din Franjo Mačus: ODBOJKA (V0LIEY BAIL) U kartonu 12 Din Praktički udžbeaik češkog jezika. U kartonu 15 Din SVESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din Miroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din ČEHOSLOVACI I ČEHOSLOVAČKA U kartonu 15 Din Franjo Malin: Dr. Viktor Novak: Franjo Malin: ŽJugoslovenska Sokolska ŽMatica Xjubljana, Narodni dom telefon 25-43 / čRačun ooštanske štedionice JEj ubij cina 13.831 95-0 *»• s « *3 > £ O a« ©■S II &1 a te g* »Spomen - Iclince« tl« ser e =-~----—r. xa osveienje sokolske zastave najbolje i jevtino izradjuje Min K O ŠMAT, graver Beograd, T e r a z ij e 1 97-9 Preporučamo tvrtke, koje oglašuju u Sok. Glasniku! ©i ,1111111 SČOT KUiASmn-DEU ЦЦЈЧДШШШПИОУДИ Sokolskim knjižnicam • ki so premalo založene z mladinsko literaturo sokolski dsci, naraščaju in drugim • ki ljubijo dobro knjigo javljamo da smo podaljšali za naročanje knjižnih zbirk s popustom 50%-70% do 1. mala 1933. S tem hočemo nuditi priliko nabavo cenenih knjig tudi Pnim, ki do sedaj niso imeli tekočih sredstev na razpolago. Kdor nima popisa naših zbirk, naj pise, da mu ga pošljemo! Knjigarna Učiteljske tiskarne Ljubljana, Frančiškanska ulica 6 Maribor, Tjyrševa cesta 44 INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN Branko Psslfil Zagreb, Kraljice Marije 6 Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Naslov za brzojavke: „Trikotaža'* Zagreb k Telefon interurban štev. 26-77 Filijala: Beograd Balkanska ulica at. 21 Palača Hotel Ргн^а Telefon 2-61-01 nastop vseh od- 94-10 Izvršujem vse vrste sokolskih potrebščin za javni in zletni delkov našega članstva in to točno po predpisih Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. Slike v originalnih barvah predpisanih krojev se nahajajo v knjigi „Organizacija Saveza SKJ“. Zahtevajte cenike m prospekte. — Cene jako zmerne. — Za točno in solidno izdelavo jamčim. _______ 99—9 98-9 L Oglašujte u »Sokolskem glasniku«! PRVA 3UGOSLOVENSKA industrda športskih potrepština M. imUCKER zaesiis, iLKA s* Kr. dvorski dobavljač Za kratko vrijeme izači če iz štampe novi cijenik za lakoatletske sprave sa najpovoljnijim cijenama. © Največe poduzece za izradbu svakovrsne športske robe. č , Uređuje Redakcijski otsek • Tiska Učiteljska tiskarna (pretstavnik France Štrukelj); svi u Ljubljani Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (L. Gangl) © Glavm i odgovorni urednik Mjepan Celar j