KKALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 10 (1) INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. MAJA 1024. PATENTNI SPIS BR. 1912. Karl Jakobs* trgovac, Hamburg. Postupak za sušenje i nadimanje uglja i drugih biturainoznili sirovih materija. Prijava od 1. aprila 1922. Važi od 1. avgusta 1923. Pravo prvenstva od 30. aprila 1921. (Nemacka). Predmet ovog patenta čini jedan postupak za «obijanje prvobitnog tera i polukoksa. Do-bijanje ovih materija iziskuje veoma obazriv postupak zagrevanja, naročito kod ovih bitu-minoznih sirovih materijala, kod kojih su mo-guee egzotermične reakcije, te nije isključeno naglo povišavanje temerature usled njih. Nu i kod drugih goriva je potrebno, s jedne strane da bi se dobila najveća moguća količina prvobitnog tera, a s dime strane da bi se dobio valjan polukoks kao ostatak, da se nadimanje rukovodi tako, kako bi se i o-bezbedilo apslotno ravnomerno ugrevanje ce-lokupnog materijala, a da bi s druge strane celo zagrevanje imao rukovalnc postroja u ruci s takvom sigurnošću, da se na svakom mestu može dobili i održavati izvesna izabrana temperatura. Postupci, koji su radi ovoga cilja bili poznati, pokazali su se samo delimičuo kao dobri, a aparati pokazuju velike nedostatke, koji delom leže i u tome, što se oni ne mogu pri lagoditli sa svim raznolikim osobinama sirovih materijala. Tako na pr. potrebuje na jednoj strani vlažno gorivo, kao na pr. mrki ugalj ttk iz-vadjen iz rudnika treset i t. d. sa svim drugačiju obradu u termičnem pogledu, no što je to slučaj na pr. kod kamenog uglja koji sadrži vrlo malo vlage. Postojao je, dakle, zadatak, da se stvori jedna metoda, odnosno jedan aparat, koji bi, s jedne strane dopuštao ravnomerno ogrevanja sirovog materijala, a s dinge strane omo- gućaveo sposobnošću za tačno regulisanje, da se zagrevanju obezbedi sa svim sigurno ru-kovodjenje. Osim toga je od važnosti, da se postupak rukovodi tako, kako bi se razvijena sumporna para odmah izvodila od sirovog materijala, a po mogućstvu i iz same peci, da ne bi nastupila naknadna raspadanja, koja se javljaju pri dodiru s jako zagrejanim gorivom, koja vrši izvesno kontakno dejstvo. 'Dalja prerada polukoksa, koji se dobija . nadimanjem, nije predmet ove prijave. Koks se može npiPtuti neposredno u peć za koks, da bi se dalje preradio u crni koks i dobio katran mrkoga uglja, on se može destilovati u jednom generatoru, ili sagorevati na pokretnim roštiljima. Razume se, da ne stoji na putu ništa, da se dobije polukoks kao takav t. j. da se on rashladi i odnosi u briketnictt ili u ložionieu. Novi se postupak medjutim sastoji u tome, što se sirov materijal lagano kreće u horizontalnim kanalima, uz neprestano prevrtanje i to tako, da se pokretni materijal stalno dovodi u zone sa sve većom temperaturom. Za-grevanje peći za nadimanje je spoljnje gre-janje pomoću plamenova, koji se regulišu, a za koje se uzimaju gasovi dobiveni pri na-dimanju. Kad se ima posla s materijalom, koji iz rudnika dolazi vlažan, kombinuju se dva kanala, jedan gornji za sušenje i jedan donji za nadimanje i kanal za sušenje se zagreva na pr. na taj način, što se njegov donji deo Din. 12. jedne vre in eno upotrebi kao gornji deo kanala za nadimanje tako, da se on zagrova od kanala za nadimanje Postupak ecmo bliže objasniti na priloženim crtežima. U sl. 1 prestavljen je jedan konstruktivni oblik, kod kojega su oba odvojena kanala na-meiteni jedan iznad drugog, od kojih gornji služi za sušenje, a donji za nadimanje. SI. 2 je jedan presek kroz aparat po liniji A-P\ ( vaj je postroj naročito podesan za o- ■ bradu mrkog uglja vlažnog iz rudnika. SI 3 i 4 prikazuju drugi jedan konstruktivni obiik, koji je u glavnom namenjen i podesan je za preradu kamenog uglja. Peć za nadimanje sastoji se prema sl. 1 i 2 iz dva dugačka kanala a ib od livenog gvoždja, postavljena jedna iznad drugog. U svakom od tili kanala namešten je po jedan kosir za struganje c odnosno d. Da bi se smanjilo trenje naraešteni su u skeletu koturovi, preko kojih se kreću lanci. Kosiri sto.e na karikama lanca i to naizmenično, puni limovi za povlačenje materijala i lopatice za prevrtanje, od kojih ovi poslednji neprestano mešaju sirovi materijal i održavaju ga u kretanju. Sirov se materijal dovodi, kroz jedan levak za punjenje e pomoću valjka f, na gornju ploču ognjišta. Po prolazu kroz gornju ploču ognjišta pada onda materijal kroz prostor g u donji kanal ognjišta b, čije se dno na pr. greje u četiri etape pomoću plamenova h. Plam novi celog ovog niza grejača mogu se pojedinačno ili u grupama isključivati. Cevi mi-m? služe za to da se na raznim mestima ■ peći produkti nadimanja i to po mogućstvu na mestu i u trenutku postanka sisanjem odvedu i da se predaju raznim odeljeima za kondenzovanje. Kroz otvore n mt može se, u slučaju potrebe, dovesti pregrejana para. 0 je otvor za pražnjenje za obradjen polukoks. Donji kanali za grejanje gi, £■> i ga u si. 1. služe u vezi s bočnim kanalima r, n za dalje nadimanje, kako je ono na pr. prestavljeno u si. 1. Za odvodjenje destilacionih gasova služe dve cevi si i sa, dalje cevi za vešanje ti, ta, koje su spojene s kondenzatorima i izložene su dejstvu jedne sprave sa aspiriranje. Kroz cev u uvodi se po potrebi pregrejana para. Toplota peći za nadimanje može se upotre-biti sa prethodno zagrevanje vazduha potrebnog pri sagorevanju za plamenove, koji zagrevaju kanal za nadimanje. Kod primera na sl. 1 iznosi se koks kroz spiralnu cev vv. Kosirski lanac položi se u sl. 1 od х odnosno у. Zi i Z2 su sprave za opterećenje, koje drže kosirske Jance zategnutim. Pri upotrebi sprave prema sl. 1 radi se na pr. ovako: Razdrobljen ili pomoću kakvog razbijača isitnjen u komade veličino pesnice materijal, na pr. mrki ugalj ili u presama za cedjenje do 65% vo le osušena treset, dovodi se rav-nomerno u levak e i kroz ustavu f u gornji kanal. Kosiri c pokreću materijal lagano u slojevima debljine od 10 do 12 sm. a širine od oko 2 m. i pomeraju ga unapred, pri čemu se pomoću iopalica za prevrtanje, vrši neprestano mešanje materijala. Zagrevanje donjeg dela kanala, vrši se odavanjem toplote donjeg kanala za nadimanje b. Osim toga može se postići jako neposredno zagrevanje vlažnog materijala na taj način, što se kod k upuštaju prvi gasovi. Isparenja prolaze s prvim gasovima kroz cev 1 napolje ili se šišaju pomoću ventilatora. Na taj se način kod materijala vlažnog iz rudnika postiže potpuno sušenje do prolaska kroz otvor g. Materijal oslobođjen vode pada onda kroz otvor g na dno pravoga kanala za nadimanje b i vodi se sad u suprotnom pravcu lagano uz ueprestano obrtanje. Pomoui plamenova h može se tačno regulisati temperatura pojedinih zona nadimanje. De-tilađoni produkti isterani i razvijeni pojedinim zonama nadimanja oduzimaju se cevima za odvodjenje m-mr, po mogućstvu na mesiu svog postanka i odvode u zasebne sprave za kondenzovanje. Rezultat je konzentrovana terna voda, kao i frakcionirani prvobitni ter. Iz terne vode se mo2u, prema svakom sirovom materijalu, dobiti amonijak, sirćetna kiselina, mttal, alkohol i t. d. Destilacioni gasovi, koji se ne daju kondenzovati, odvode se pod pritiskom u plamenove h. Kod konstruktivnog oblika prema sl. 1 odvodi se preradjen polukoks u jednu peć p za gradjenje koksa, u kojoj se polukoks potpuno izdestiluje. Rezultat je, kod mrkog uglja, dobar grudast koks, koji se ne puši, kod treseta takozvani crni koks. Temperature od 500 do 600 potrebne za potpunu destilaciju dobi-јајц se zagrevanjem pomoću promajnih ložišta q-cpi i rt i i*2. Prinos u amonijaku može se povećati do-vodjenjem pregrejane vodene pare na pr. kod u. Destilacione se pare sišu pomoću jednog aspiratora kroz cevi s,, S2 i ti, f >, i takodje zasebno kondenzuju. Ovaj ter, koji ispada bitno različan od tera dobijenog u polukoks-nim pećima je ter mokrog uglja, koji ključa vrlo visoko. U peći za nadimanje p u većoj količini postali gasovi za grejanje upotrebljavaju se iil za grejanje peći za nadimanje ili za loženje kazana. Si. 3 i 4 prestavljaju aparat za destilovanje goriva s malom sadržinom vlage, kao što su kameni ugalj, antracit i đr. Ovde otpada duga procedura sušenja uglja. Ilsled toga je naprava nešto prostija. Površine su klizenja ovde celishodno nameštene koso i preko njih prelazi jedan jedini kosirski lanac. Inače je naprava u glavnom istovetna s konstruktivnim oblikom prema sl. 1 i 2 i isti pismeni znaci označavaju analoge delove. Gornje dno kanala ima duple zidove i za-greva se gasovima za grej a nje, koji se na cik-cak sprovode kroz kanal i. Cev mi služi za odvodjenje pare i malih količina pare lakih ulja. Cev m> služi za ođ-vodjenjo destilacionih para, koje se razvijaju oko 100—2000. Kod g pada materijal na donju ploču peci. Ovde se pomoću plamenova h temperatura povećava idući na niže sve do 450°. Cevi za odvodjenjo nameštene su na raznim mestima, kao na pr. ш i mi odvode i ovde produkte destilacije po mogućstui na meslu njihova postanka i predaju ih zasebnim kondenzatorima. Polukoks pada kod 0 dalje u jednu širu peć p, koja može biti koksna peć ili jedan generator ili u kojoj se polukoks radi dalje upotrebe rashladjuje. PATENTNI ZAHTEVI: 1 Postupak za sušenje i nadimanje uglja i drugih bitumin iznih sirovina naznačtn litLC, što se sirov materijal vodi kroz stalne horizontalne kanale uz neprestano prevrtanje, u kojima vlada temperatura, koja od ulaznog do izlaznog mesta rasti. 2. Postupak prema zahtevu 1 naznačen time, što se razvijeni gasovi i parni produkti sišu iz kanala u etapama po mogućstvu na mestu njihova postanka. 3. Postupak po zahtevu 1 i 2 naznačen time, što sirov materijal vlažan iz rudnika prvo provodi kroz jedan kanal za sušenje, a zatim kroz dalji jedan kanal za nadimanje i što se kanal za sušenje greje pomoću kanala za nadimanje. 4. Postupak po zahtevu 1—3 naznačen ' time, što se upotrebljava spoljnje grejanje koje se tačno može regulisati za kanale, a naročito za kanal za nadimanje. 5. Peć za nadimanje za dobijanje polu-koksa i prvobitnog tera prema zahtevu postupka 1—4 naznačena time, što se sastoji iz dva kanala, jednog preko drugog, od kojih se donji greje pomoću gssnih plamenova, koji se tačno mogu regulisati, dokle dno gornjeg dobija temperaturu potrebnu za sušenje hladjenjem, donjega kanala, a oba su kanala snabdevena kosirima i lopaticama za prevrtanje, koje nosi pokretan lanac. ' •'I ' . < 1 ■ * . ■ ■ ■ ' , t ■ . ■ - _ ■ /}с/р<5>£ел£ broj 7912* WittgffglJflt f , ,ч / . ■V' . ■ ■' : ' ■ - v. N!