Pošiarina plaćena u golobu Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog „Solcolstea prosveta" ... Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalari se u Učitelj skoj tiskari, Frančiškanska LjUDljana, ulica 6f telefon broj 2177 • Račun poštanske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vraćaju 13 decembra 1033 God. IV Broj 50 Dne 17 o. m. slavi Njegovo Veličanstvo Kralj, naš uzvišeni Vladar, 45-godišnjicu Svoga rođenja. Ovogodišnji rodendan Njegovog Veličanstva Kralja pada neposredno za jednim najznačajnijim datumom naše nacionalne istorije koji smo upravo proslavili — petnaestu godinu našeg oslobodenja i našeg narodnog i državnog ujedinjenja. Za slavnom i velikom pro-šlosču, u kojoj je Usud izmenično stavljao na glavu naše Nacije i naj-bleštaviji oreol slave i sjaja kao i trnov venac mučeničkih patnja u danima tolikih tragedija i kada se je ponavljala njena Kalvarija, gra-nuo je napokon dan narodnog Uskrsnuća — oslobodenja i ujedinjenja — dan, kada je osvešteni jugoslovenski narod svojom voljom i svojom snagom, polomivši skiptra tudinskih carstava i kraljestava, sam uzeo svoja prava iz ruku svojih tlačitelja, otresao se njihovog gospodstva i udario temelj svojoj slobodnoj i ujedinjenoj državi, da u njoj za-počne novi, preporodeni život, te da predvoden svojim narodnim Kraljem, s Njime snuje i gradi lepšu i srečni ju budućnost, svoju i svoje lepe zemlje, danas naše velike otadžbine Kraljevine Jugoslavije. I već Istorija piše prve stranice Zlatne knjige naše nacionalne i državne slobode. Nižu se dogadaji, teče život, prkoseći svim nedačama i teškočama današnjice. Proteklo je tako od prvog dana našeg slobod-nog i ujedinjenog života petnaest godina. Doduše, razmerno kratak period u životu jednog naroda, ali i dovoljan da se vidi i oceni nesa-vladiva Snaga i tvorilačka mod jugoslovenske nacije, ko.ja je kadra da sama upravlja sudbinom svoga života, snaga i moč, koja je znala da podnese udarce i najtežih kataklizama, a da ne klone. I baš u danima punim največih iskušenja, baš tada kao da se je radala snaga naše nacijf. kupila se i gomilala, da zatim prodornim, nezadrživim udarima sačini največa dela, največeg udivljenja. I poglavito nakon onog strašnog pustošenja od 1914 do 1918, ko je je neštedimice zahvatilo svu našu zemlju i sav naš narod, da u plamenu sagori najbolje njegove živote i najskupoceniju njegovu krv, ko je je iskopalo preko milijon grobova njegovih herojskih sinova, —• danas; nakon 15 godina novog i slobodnog našeg života, vidimo našu otadžbinu svu obnovljenu, silnu i veliku, blagodareći utelovljenom Geniju naše nacije, mudrosti i očinskoj ljubavi Onoga, koji je od prvog dana, nakon herojski izvojštenog oslobodenja i provedenog ujedinjenja celokupnog jugoslovenskog naroda, znao da Svojim velikim delima usreči svu Svoju zemlju i sav Svoj narod i da bogodanom pro-nicavošču ukloni sve smetnje i zapreke, koje su iskrsavale na putu našeg narodnog i državnog konsolidovanja. Neizmerno je stoga ponosan i gord sav jugoslovenski narod, gledajoči velika dela največe državniČke mudrosti svog narodnog Vode, kojima On narodu Svome i zemlji Svojoj gradi i nagovešta uvek sve lepšu i sigurniju budućnost, obezbedujuci joj miran i bolji život. Ta velika dela svog velikog Kralja prati ceo jugoslovenski narod s naj-dubljom blagodarnošču, uzvrača Mu i pomaže jedinstvenom ljubavlju i nepokolebivom odanošću, uvek spreman da za Njega žrtvuje i svoje živote. Ova gorljiva ljubav stoga grli i sav naš uzvišeni Kraljevski Dom viteške, narodne Dinastije slavnih Karađorđevića. I jugoslovensko Sokolstvo stoga, uz sav svoj narod, o 45 roden-danu Njegovog Veličanstva Kralja, svog najvišeg Pokrovitelja i Za-štitnika, uznosi Njegovom svetlom Kraljevskom Prestolu svoja odana srca i plamenom ljubavlju svojom upućuje Svevišnjemu toplu molitvu za dug i srećan život Njegovog Veličanstva Kralja Aleksandra I i ceo Njegov Kraljevski Dom, na radost i sreču svega jugoslovenskog naroda, na veličinu, procvat i najlepšu budučnost naše divne, velike otadžbine Kraljevine Jugoslavije. S tim svojim vručim željama jugoslovensko Sokolstvo kliče svome velikom Kralju svoj gromki sokolski Zdravo! Pokrajinski slet u Zagrebu u avgustu 1934 Njegovo Veličanstvo Kralj pokrovitelj pokrajinskog sleta u Zagrebu 1934 godine i darovaielj zastave Sokolskoj župi Zagreb Njegovo Veličanstvo Kralj blago-izvoleo je primiti se pokroviteljstva sokolskog pokrajinskog sleta u Zagrebu 1934, koji priređuje Sokolska župa Zagreb povodom 60-godišnjice prvog sokolskog društva u Zagrebu, »Hrvat-skog Sokola«, osnovano^ 27 decembra 1874. Ujedno Njegovo Veličanstvo Kralj blagoizvoleo je pokloniti Sokolskoj župi Zagreb i zastavu, koja če se razviti prilikom pomenutog sleta i osvečenja kamena temeljca Doma Naslednika Prestola Petra u Zagrebu. Prva takmičenja Saveza Sli J za prvenstvo u lafeoj afSellei u Zagrebu prigoetem pokrajinskog sieta Načelništvo Saveza SKJ prihvatilo je predlog Sokolske župc Zagreb, da se prigodom pokrajinskog sleta 11 Zagrebu naredne godine prirode i prva lakoatletska takmičenja pojedinaca i odeljenja za prvenstvo Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Prihvačajuči ovaj predlog, načelništvo Saveza SKJ ujedno je i odredilo, da sc Sokolska župa Zagreb pobrine za prostor i sprave za ova takmičenja, koja su predvidena za članove i za članice, i to u svim lakoatlctskim granama, u kojima se je takmičilo i na medusletskim takmičenjima u Ljubljani 1933, kao i u još nekim drugim granama. Prema predlogu župc Zagreb, takmičenja za članice održala bi se u sredu 1 avgusta a za članove 2 i 3 avgusta 1934 godine, i to ili samo posle ili pak pre i posle podne, prema broju prijavljenih takmičara. Slet u Zagrebu počinje u petak 3 avgusta, tako da če učesnici sleta moči da v ide i takmičenja naj-boljih sokolskih atlctičara. Za ova lakoatletska takmičenja več sada vlada veliko zanimanje ne samo u Zagrebu nego i u ostalim sokolskim sre-dištima. Pokrajinski slet u Sarajevu na Viđovđan 1934 S gorućom bakljom od Sarajeva na grob Kralja Petra I Velikog Oslobodioca na Oplencu Ovih dana održana je u Sarajevu sedniea šireg odbora za pripremu pokrajinskog sleta, koji se prireduje u Sarajevu na Vidovdan 1934. Na sodnici su bile zastupane sve župe, koje če uzeti učešča na ovom sletu. Pret-stavniei ovih župa izrazili su svoje zadovoljstvo nad pripremnim sletskim radovima, koje vrši uži sletski odbor i ujedno izvestili o velikom intereso-vanju koje za slet vlada svugde, a na-ročito u svim jedinicama župa, za koje je ovaj slet obavezan. Prema izvešta-jima, na ovom sletu učestvovaće ogro-man broj Sokolstva, naročita sa sela. Prijave za slet več sada stižu iz naj-udaljenijih krajeva zemlje. Na ovoj sodnici bio je dalje utvr-den i čitav program sleta,, a ujedno bile su dane i smernice za organizova-nje sletske izložbe i uredenje sletske spomenice. Zatim jc, medu ostalim, bilo zaključeno, da sc prilikom sleta priredi jedna grandiozna sokolska štafeta, kojom če se odati počast blažcno-počivšem Kralju Petru 1 Velikom Oslo-bodiocu. Sokolska štafeta naime kre-nuee iz Sarajeva s goručom bakljom, koju če, prolazoči kroz seoske i grad-ske jcdinicc, doneti na grob Kralja Petra na Oplencu, gde če goreti za sve vreme sletskih dana. Ovaj je predlog primljen s največim oduševljcnjem, te jc povereno naročitom odboru da ovu stafetu, u kojoj če uzeti učešča oko 2000 Sokola, organizuje i privede u delo. Značka za pokrajinski slel u Sarajevu Naš poznati umetnik g. Marin Studili, vajar, izradio jo osnovu za znač-ku pokrajinskog sleta u Sarajevu. Značka pretstavlja strclca u klečečem stavu u času kada odapinje strelu. Značka je odličan umetnički rad. Prijave za slel u Sarajevu Tokom meseca novembra sletski odbor uputio je preko uprava pojedi-nih župa prve'prijave na ueestovanje na sletu u Sarajevu. Priložcnom okruž-nicom bilo je zamoljeno, da sc poslane prijavnice popunjene povrate sletskom odboru do konca o. m. Medutim, kako je več taj rok istekao, mole se sve bratske jedinice, koje ove prijave još nisu povratile, da ih odmah popunjene povrate, bilo preko svog župskog na-čelništva, bilo izravno sletskom odboru. Prema ovim prvim, naravno samo približnim prijavama, sletski odbor treba da vidi, s kojim pa i približnim brojem učesnika može da računa za slet, kako bi onda prema tome mogao da udesi svoj daljnji pripremni rad za ovaj slet, a pored ostalog i radi organizacije same iiastanbe. Te sadašnje prijave, dakako, ne mogu se smatrati definitivnima. Ovom prilikom upozora\aju se sve bratske jedinice, da svu poštu za sletski odbor šalju: Sokolskoj župi — Salajevo, sletski odbor. Sletski odbor. Zanimanje Nj. Vel. kralja Borisa za naše Sokolstvo Prigodom velikog prijema u Dvoru, koji su priredila Njihova Veličanstva kralj Aleksandar | kraljica Marija u počast bugarskih Suverena; Nj. Vel. kralja Borisa i Nj. Vel. kraljice Joane za vreme njihovog boravka u Beogradu, Nj. Vel. kralj Boris, održa-vajuči serki s odličnim uzvanicima, za-držao se je u podužem razgovoru sa zamenikom starešine Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije bratom Durom Paunkovičem, živo se zanimajuči za rad i napredak jugoslovenskog Sokolstva. Svim našim prelplalnicima! Molimo sve naše pretplatnike, koji još nisu uredili svoju pretplatu za bilo koji naš list koji primaju, da istu iz-vole urediti najdalje do konca ove god. Po N ovoj godini naime prisiljeni smo da obustavimo sve naše llstove svima, koji su zaostali sa svojom pretplatom. Zadnjim ovogodišnjim brojevima svlh naših listova priložiće se stoga uplatni čekovi. Uprava sokolskih listova Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio-predavanja radiostaniee u Ljubljani održavaju se: dne 22 o. m.: predaje br. dr. Maka Kovačič o temi: »Prosvetno delo međq sokolskom omladinom«; iv 29 o. m.: predaje br. Stane Trčelž 0 temi: »Sokolska telovežba«. Radio-prcdavanja radio-stanice tl Ljubljani održavaju se svakog petke od 19 do 19.30 časova. f Brat Antonin Švehla Dno 12 o. m. umro je, u 55 godini života, u svom rodnom mestu u Hosji-varžu kod Praga br. Antonin Švehla, mnogogodišnji ministar i ministar pret-sednik Češkoslovačke Republike, jedan od najodličnijih češkoslovačkih politi-čara i veliki prijatelj jugoslovenskog f Brat Antonin Švehla naroda. Pokojnik bio je več od svojih mladih godina oduševljeni Soko i kao takav dugogodišnji starosta društva u svom rodnom mestu. Znao je često da ističe, da mnogošta što jc postigao ima da zahvali sokolskom uzgoju. Povodom smrti br. Antonina Sve-hle I zamenik Saveza SKJ br. Gangl uputio je bratskoj češkoslovačkoj obci sokolskoj u ime jugoslovenskog Sokolstvo sledeče brzojavno saučešče: ČEŠKOSLOVAČKA OBEC SOKOLSKA Prag III Povodom smrti odličnog državnika i br. Švehle primite u ime jugoslovenskog Sokolstva osečaje iskreno? sa-učešča. Slava i spomen švehlinom imenu! Gangl. God. IV —■ br. so /LoVEK/Ko ✓©KoL/TKO Sednica vibora ČOS U ncdelju 10 o. m., nakon subotnih pretkonferencija, održana je u Tirše-v°m domu u Pragu godišnja skupština COS, na kojoj su bile zastupane sve /upe ČOS, zatim rusko Sokolstvo po bratu prof. Manohinu, bugarski Junači po svom pretsedniku Lazovu i članu pretsedništva Dordevu, dok je poljsko Sokolstvo, koje je na isti dan imalo svoja večanja, i jugoslovensko Sokol-ciVO svoje pismene pozdrave. Skupštinu je otvorio starosta ČOS brat dr. Stanislav Bukovski, koji je pozdravi0 sve prisutne delegate, a osobitom radošeu zastupnike ruskog Sokolstva i Junaka. Setio se je odličnih sokolskih radnika, koji su tokom godinc umrli, kojima ie_ skupština ustajanjem odala počast. Na pozdravu se zahvalio za Junake pretsednik Lazov, koji je pod-vukao zasluge češkoslovačkog Sokolstva za slovensku ideju. U ime ruskih Sokola poželeo je skupštini i ČOS mnogo uspeha brat Manohin. Sledili su zatim referati pojedinih referenata. Iz referata ozlednog fonda razvidno je, da je ovc godinc isplačeno za potporc iz ozlednog fonda oko 750.000 Kč, daklc Pre^? 1,500.000 Din. Podani su referati 1 o učešču češkoslovačkog Sokolstva na sletovima u Čikagu, Lavovu i Ljubljani te su na osnovu opažanja na tim sletovima stvoreni i potrebni zaključci za Uletove u Sarajevu i Zagrebu, kamo če t! takoder poslati svoje jače delegacije. Pošto se za lanjsku skupštinu nije mogao da izradi detaljirani definitivni obračun veličanstvenog IX sve-sokolskog sleta, to je ovo učinjeno za ovu skupštinu. O tome je podneo referat brat Štjepanek, koji je konstato-vao, da je suficit pri konačnom obračunu mnogo veči, nego sc je to mislilo u početku obračunavanja, pa je na osnovu toga zaključeno, da ee iz suficita, pored ostalih dotacija, koje su bile več pre zaključene, odobri još 1,000.000 Ke »Pomočnom fondu ČOS«, 200.000 Ke činovničkom fondu ČOS, a ostatak dodeljen je fondu za održavanje pred-njačkih škola. Program za godinu 1934 predvida 50 raznih točajeva, od toga 2 šestncdeljna prednjačka tečaja. 15 prednjačkih 14 dnevnih točajeva, dalje plivačke, smučarske, prosvetne i druge točajeve. Od večih prirodaba predvideni su pokrajinski slct u Ustju nad Labom i pokrajinski slet u Opavi, mc-dužupski sletovi u Kolinu i Brnu, Pirševe igre u septembru, učešče na medu-narodnim takmičenjima u Budimpešti te konačno učešče na sletovima u Sarajevu i Zagrebu; dok če se več na-redne godine početi s intenzivnim pri-nremama za svesokolski slet u Varšavi. Budžet za godinu 1934 predvida oko 1.750.000 Kč, to je preko 3 i po miliona dinara, od toga 600.000 Kč za prednjač-ke škole, a s potrebama načelništva uključivo ovu sumu svega preko 800.000 Kč, za prosvetni rad oko 60.000 Kč, za potporu društava u pograničnim kra-jevima s nemačkom večinom oko 100.000 Kč, a ostalo za administraciji! i drugo. Na skupštini izabrani su za počasne članove vibora ČOS brat Aga-ton Heler, bivši načelnik ČOS, i brat A. Pragr, počasni starosta župc Tirševc i starosta Sokola u Kolinu. Na kraju starosta br. dr. Bukovski zahvilio se jo referentima i delegatima na plodnom radu skupštinc, pozdravši ih u odušev-Ijenom i dubokom govoru na još in-tenzivniji daljnji sokolski rad. Sednica prosvetnog zbora češkoslovačkog Sokolstva Niz raznih zasedanja centralnih organa ČOS zaključio je lepi zbor pro-svetara s vi ju župa, koji je održan u Pragu 25 i 26 novembra o. g. Zbor je vodio u ime pretsedništva ČOS njen prosvetar br. Antonin Krcjči, a učest-vovali su mu pored delegata, takoder i najviši reprezentanti češkoslovačkog Sokolstva, kao starosta br. dr. Bukovski, načelnik br. dr. Klinger, načelnica s. Provaznikova i drugi. U svom pozdravinom govoru pret-sedavajuči br. Krejči setio se je 15-go-dišnjice samostalnosti češkoslovačkog naroda, a spomenuo je takoder i ovo-godišnji značajni jubilej Slovačke matice. O delovanju za prošlo razdobij e bio je izdan štampani izveštaj. koji je nakon duže debate bio prihvačen. U-jedno se je ponovno istakla potreba dobrih sokolskih i drugih knjiga. Rad na šahiranju gradiva za sokolsku i.sto-riju vrši se prema planu, a glavni deo toga rada leži sada na društvima, koja sakupljaju sve gradivo, koje je za to potrebno, a nakon čega če doči na red i župe, koje če sav taj materijal pregledati. Nadalje bio je podnešen takoder i izveštaj o proslavama Tirševe 100-godišnjice roden ja, o čemu smo več pre izvestili. Mnogo se je pažnjc posvetilo pro-učavanju programa za rad u budučoj godini. Sav taj zasnovani rad bio je raspravljcn u nekoliko sednica od Strane tri otseka, a o čemu se je zatim po- vela živa debata u samom plenumu, gde sc je naročito istaklo, da se buduči prosvetni rad, koji teži za vaspitanjem svakoga pojedinca, ima da produbi do najviše mere. Pri tome se mora sve članstvo što moguče više da upozna s rezolucijama VII velikog zbora češkoslovačkog Sokolstva, a u koju če se svr-hu te rezolucije za članstvo izdati u nekoliko desetaka tisuča primeraka. Zbor se je bavio takoder i pitanjem župskih knjižnica, nadalje je ras-pravljao o referatu za pevanje i glazbu, 0 delovanju netom osnovane glazbene komisije ČOS i t. d. Uopče ceo tok zbora ppkazao je, koliko se truda ula-že, da se i s idejne strane produbi sokolski rad, da bi se tako s opravdanjem moglo očekivati, da če taj sokolski rad u roditi stostrukim plodovima. Skoro Irlčelvrl miliona češkoslovačkog Sokolstva i oko 1000 sokolskih domova Zaključna statistika pripadnika COS za godinu 1931 pokazuje, da i u godinama krize Sokolstvo polagano ali konstantno raste, i brojem jedinica i brojem pripadnika, ali ono ipak još nije postiglo svoju kulminaciju, iako je njegov broj impozantan. Po ovoj sta-tistici, brojilo je čcškoslovačko Sokolstvo 3253 jedinice, što pokazuje prema statistici iz godine 1930 porast za 22 jedinice. LJ tim jedinicama je svih pripadnika 683.000, od kojih članova 370.000, naraštaja 66.000 i dece 247.000. Porast prema godini 1930 iznosi skoro 11.000 pripadnika; samo je kod naraštaja broj nešto malo opao. Od naj-večih društava treba spomenuti Kraljevski Vinogradi sa 4420 članstva. Praški Soko sa 3700, Plzenj I sa 2576 i Brno I sa preko 2000 članstva. Pred-njaka je u ČOS 13.617, prednjakinja 9627. Časova vežbanja bilo je u godini 1931 svega 1,023.948 s ukupno preko 16 i po miliona vežbača. Od otseka treba spomenuti: jahaeke, kojih je 40, ot-sekc hazene kojih je 270 s 5700 članstva, za odbojku 837 sa i8.400 članstva, za tenis 107, plivačkih 47, pored ovih razvili su se osobito poslednjih godina još i smučarski, mačevalački i drugi otseci. Sokolskih domova bilo je 980. vlastita letnja vežbališta imale su 1583 jedinice, vlastita kupalašta 130 jedinica. a u školama vežbalo je 487 jedinica, dok su ostale vežbalc po različitim prostorijama. Kako je broj sokolskih pripadnika porastao i u 1932 godini, za vreme i posle velikog IX svesokolskog sleta u Pragu, to se broj svih pripadnika ČOS penje skoro do tri četvrtine miliona, a unatoč svoj t-konomskoj krizi izgrađeno je u godinama 1932 i 1933 oko 100 novih sokolana. Ova statistika sa svojim impozantnim brojevima naj-rečitije govori o današnjoj snazi i na-pretku češkoslovačkog Sokolstva. Llega štampe u uzafamnom radu i upoznavanju češkoslovačkog i jugoslovenskog Sokolstva Ko pažljivo prati čcškoslovačkc i jugoslovenske- sokolske listove. odnosno njihova savezna glasila, opaža, da se je uzajamno upoznavanjc i podupiranjc obeju organizacija poslednjih godina znatno produbilo. Istina je doduše, da su tome pripomogli u največoj meri razni veliki sokolski sletovi, zatim za-jednički sastanci i t. d., ali takoder i sami savezni listovi obeju organizacija pobrinuli su se da, proširujuči svoje slovenske rubrike, i sa svoje strane doprinesli što veči udeo još srdačnijim medusobnim vezama i tesnijoj saradnji, iznašajuči u tim svojim rubrikama sve što bi moglo biti od interesa kako za jugoslovensko, tako i za čcškoslovačko, pa i uopče za slovensko Sokolstvo. Mo-žemo stoga da kažemo, da danas i čcškoslovačko i jugoslovensko sokolsko članstvo sa zanimanjem čita te rubrike 1 da od njih ima lepe koristi. Time se samo produbljuju uzajamne bratske veze i na obim stranama stiče sve veča informiranost o medusobnom sokol-skom radu, a što opet znači veliki plus u pogledu što jedinstvenijeg delovanja obeju bratskih organizacija. Sada je ČOS počela da izdaje i svoje dnevne biltene, u kojima nalazimo vrlo zanimivih vesti i iz našega Sokolstva. Time sc je takoder postiglo i to, da i veliki dnevni listovi u Češkoslovačkoj, koji imaju na tisuče i tisuče čitalaca, dobiju kratke informativne vesti o delovanju našega Sokolstva. Stoga najiskrenije pozdravljamo zamisao uredništva tih biltena, jer če njihova nastojanja uro-diti i još daljnim uspesima u nastoja-njima oko što boljeg medusobnog upo-znavanja i zbližavanja. Spomen-slel ČOS u Brnu 1934 Na Vidovdan 1914 god. bila je priredila Češka obcc sokolska svoj veliki slet u Brnu pod nazivom Sokolski zbor u Brnu. I upravo u času kada se je nakon lepe svečane povorke na vežbalištu odvijao raepored javne vežbe, stigla je vest o vidovdanskim dogadajima u Sarajevu te godine. Slet je morao, naravno, po nalogu austrijskih vlasti da bude odmah prekinut. Naredne godine prirediče obe brn-ske župe, iMahalova i II u Brnu spomen-slet, koji če Sokolstvu pokazati, kako se je silno razvila u Brnu i njegovoj okolici sokolska ntisao i ako je ona več duboko ukorenjena. Ovaj slet je zamišljen kao veliki pokrajinski slet, koji če se več početi u zimskim mesečima sa smučarskim i drugim takmičenjima u zimskim telovežbačkim granatna, našto če slediti na Vidovdan glavni slet vežbačkog članstva i naraštaja. Sve pripreme za ovaj slet s upravne strane vodi starosta brnske II župe br. dr. Groha, dok je tehničko vodstvo sleta preuzeo načelnik Mahalove župe br. Švare. Zanimljiv predlog o gradnji domova u ČOS U zadnjem broju našega lista izvestili smo o stanju sokolskih domova i vežbaonica u bratskoj ČOS. Videli smo pri tome, da oko četvrtina društava češkoslovačkih jedinica ima svoj vlastiti sokolski dom, a da je još toliko stotina društava, koja moraju da svoje vaspitno delovanje razvijaju u nepri-kladnim prostorijama. Radi toga pojavili su se razni načrti i predloži, kako bi bilo moguče da se svake godine po-digne što više sokolskih domova, i to s prilozima svega sokolskog članstva i onih koji nisu u sokolskim redovima, ali koji prema Sokolstvu pokazuju svoje velike naklonosti i simpatije. U poslednjem broju Sokolskog Vestnika ČOS či-tamo tako i predlog, da bi sc u sva-kome društvu od svakog pojedinog člana ubralo na pr, po 4 Kč, čimc bi se došlo do iznosa, koji bi bio dovoljan da se svake godinc podigne veči broj sokolskih domova, odnosno vežbaonica. — To je svakako vrlo zanimljiv predlog, koji nam pokazuje, da čcškoslovačko Sokolstvo hoče svojim vla-stitim sredstvima što pre da omoguči svakome društvu što udobnije prosto-rije za što uspešnije i veče razvijanja sokolskog rada. Nekoliko podalaka o polfskom Sokolslvu Poljski sokolski savez izdao je za zasedanje svoje glavne skupštine, koja je bila održana 10 i 11 o. m., jednu bro-šuru, izveštaj, koja sadrži sve referate 0 delovanju poljskog Sokolstva u raz-doblju 1931-—1933. Iz ovih izveštaja vidimo, da je u god. 1931 bio isti broj župa, naime 6, koje su tada imale ukupno 70 okružja. Sada je međutim broj okružja nešto manji, naime 65. U broju članstva pak opaža se malo nazadovanje. Dok je god. 1931 u 865 društava bilo ukupno 43.412 muškog i 10.230 ženskog članstva, vidimo da jc broi društava narastao do konca god. 1933 do 888, dok je članstvo od broja 43.412 palo na 43.339, što znači, da taj pad nije doduše velik, ali u razmeru s povečanim brojem društava, on je več uočljiviji. Isto tako se opaža malo nazadovanje članica. Ukupan broj članstva iznaša sada u poljskom Sokolstvu 53.520 te je za nekoliko stotina manji od broja iz god. 1931. U pogleda pak vežbačkog članstva opaža se naprotiv vidan napredak. Dok je pred tri godine vežbalo 27% svega muškog i 43% ženskog članstva, sada je taj procenat kod muških poskočio na 32%, a kod ženskih na 47%. Usvc vežba u poljskom Sokolstvu 35% svega članstva. Poljsko Sokolstvo, kako je pozna-to, osim članstva ima samo još nara-štaj, dok dece nema. Nečemo ispitivati razlog tome, ali je na svaki način šteta za organizaciju, što ne može da svoje uzgojne metode, odnosno svoje sokolsko vaspitanje, razvije u punoj meri, počevši več od najmanje dece. Ovo je 1 razlogom, da jc u poljskom Sokolstvu razmerno veoma mali broj naraštaja. Sva poljska sokolska društva naime imaju 7.464 naraštajaca i 3.426 nara-štajka. tiuiii' ii inmn—■—i um »i i ii imimmu m m mi i i IZ UREDNIŠTVA Kako smo več javili, o proslavama Prvog decembra primili smo upravo ogroman broj izveštaja, od kojih, osim več objavljenih, donosimo i danas je-dan deo. onako kako su nam stizavali i u opsegu, koji nam dopusta i suviše ograničeni prostor lista. Objaviti sve ove izveštaje, pa i skračene, tehnički nam je upravo nemoguče, jer bi za to trebaii jednu celu seriju punih brojeva našega lista. Osim toga uredništvo je tako u nemogučnosti da objavljuje i ostalo gradivo. U narednom broju stoga, bude H nam moguče, objavičemo, kao poslednje, još deo ovih izveštaja, onako kako su stizavali. — Radi toga ponovno molimo sve naše bratske jedinice, da nam uopče, naročito o priredbama opčeg značaja, koje prireduje celokupno naše Sokolstvo, šalju izveštaje samo u najglavnijim potezima, odmah i neposredno nakon održanja ovih priedaba. To je u interesu samih bratskih jedinica. PRAVILNIK pozortšnog otseka Sokol-skog društva § 1. U Sokolskom društvu ........... osniva se otsek Prosvetnog odbora pod imenom: Pozorišni otsek Sokolskog društva _____ § 2. Zadatak pozorišnog otseka 'je: razvijanje smisla za pozorišnu umetnost medu članovima Sokolskog društva u prvom redu; zatim, u saradnji s ostalim mesnim društvima, širenje pozorišne umetnosti uopštc i jačanje narodnog prosvečivanja; najzad, pozo-rišnom umetnošču uticati na vaspitanje društvenih pripadnika u duhu sokolske ideje. Sve ovo treba da je u skladu s radom Društvenog prosvetnog odbora, a prema uputstvima i intencijama Žup-skog i Saveznog prosvetnog odbora. § 3. Pozorišni otsek vrši svoj zadatak: priredivanjem pozorišnih pret-stava u sedištu svome kao i van njega; pomaganjem Sokolskog društva u izvo-denju sokolskih akademija i zabava. § 4. Pozorišnim pretstavama izvode se najpro dela iz jugoslovenske književnosti, zatim dela iz književnosti ostalih Slovena i, najzad ostalih naroda, ukoliko su ova dela u skladu s idejom Sokolstva i Slovenstva. § 5. Za izvođenje svoga zadatka Pozorišni otsek se služi: knjižnicom, arhivom i inventarom Sokolskog društva, koje mu stavlja na raspolaganje društvena uprava. § 6. Pozorišni otsek če uvek preko uprave izvestiti Župski prosvetni odbor o programu svoga rada, koji če izvoditi u jednoj sezoni ili s vremena na vreme. Ako Župski prosvetni odbor nade da program ne odgovara cilj evima Sokolstva, izvestiče o tome župsku upravu, koja može program zabraniti, odnosno ga, prema predlogu Župskog prosvetnog odbora, izmeniti ili nadopuniti. Izvodenje pojedinih dela može iz navedenih razloga zabraniti i društvena uprava, pošto prethodno sasluša mišljenje Društvenog prosvetnog odbora, odnosno (ako ovog nema) svoga pro-svetara. § 7. Sokolsko društvo daje Pozo-rišnom otseku prostorije, osvctljenje, ogrev, knjižnicu, arhiv i inventar. § 8. Pozorišni otsek je disciplinski i u gospodarskom pogledu podreden upravi Sokolskog društva, a u umet-ničkom pogledu je samostalan, pazeči uvek na zadatak Savcza Sokola Kraljevine Jugoslavije. § 9. Članom Pozorišnog otseka može biti svaki elan-ica Sokolskog društva, ako, u prvom redu, ima smisla za pozorišnu umetnost uopšte, a zatim volje za rad na izvodenju njegova zadatka. § 10. Svaki član Pozorišnog otseka ima prethodno zadovoljavati zahteve §§ 5. 6 i 10 društvenih pravila § 11. Svaki član pozorišnog otseka dužan je da redovno poseduje pozorišne vežbe, a izostanke svoje da opravda. Da se ne bi istovremeno izvodilc pozorišne vežbe i rad u vežbaonici, pretsednik Pozorišnog otseka če se prethodno sporazumeti s načelnikom Sokolskog društva o podeli vremena za rad na obema stranama. § 12. Pozorišnim otsekom upravlja uprava, koju na predlog Prosvetog odbora, a ako ovaj nije konstituisan. na predlog sarnog presvetara postavlja uprava Sokolskog društva na početku svake godine. U toku godine ne mogu se vrstiti promene u upravi samo po neodložnoj potrebi. § 13. Uprava Pozorišnog otseka brine se za upravnu stranu otseka. kupuje pozorišni materijal po prethod-nom sporazumu i odobren ju društvene uprave. Obračun o učinjenim izdacima podnosi sc društvenoj upravi svaka tri meseca. § 14. Upravu pozorišnog otseka čine: pretsednik, koji se postavlja izmedu članova uprave Sokolskog društva; zatim, reditelj, njegov zamenik, tajnik i gospodar, koji se biraju medu članovima Sokolskog društva. Blagajnik društveni ujedno jc i blagajnik Pozorišnog otseka, u kome vrši dužnost ili lično ili preko režisera kao pomočnog blagajnika, koji sc takoder bira medu članovima Sokolskog društva. Pretsednik Prosvetnog odbora društva (prosvetar) po svome položaju je član Pozorišnog otseka. § 15. Sednice uprave Pozorišnog otseka saziva pretsednik. One se odr-žavaju po pravilu svaka tri meseca, a po potrebi i češče. Za đonošenje^ valjanih zaključaka potrebna jc prisotnost polovice članova, a u hitnim slu-čajevima dve petine. Rešenja sc donose večinom glasova. Pretsednik glasa samo u slučaju jednake podelc glasova. § 16. Zaključci uprave Pozorišnog otseka imaju da budu uvek u skladu sa zakonom, statutom, pravilnicima i po-slovnicima Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. Ako prosvetar nade da se koji za-ključak kosi s osnovnim načelima Sokolstva, može uložiti protest. U tome slučaju se izvršenje zaključka obustav-lja do odluke društvene uprave. § 17. Pretsednik uprave vodi ceo rad u otseku; on zastupa Pozorišni otsek u upravi Sokolskog društva, kojoj podnosi izveštaj o radu otseka; saziva preko tajnika sednice, vodi diskusiju i stoji u stalnoj vezi s rediteljem. Otsut-nog pretsednika zastupa reditelj ili naj-stariji član uprave. Tajnik prima i unosi sve dopise u delovodni protokol. Odaslane dopise potpisuje pretsednik i tajnik. Tajnik vodi zapisnik sednica Pozorišnog otseka, spisak članova-ica u Pozorišnom otseku, zatim evidenciju njihova rada. On je čuvar pozorišnog arhiva i knjižnice, o čijem stanju na kraju svake godine podnosi izveštaj. § 18. Reditelj sastavlja program rada i podnosi upravi predloge za njegovo izvodenje. § 19. Društveni blagajnik (§ 14) vodi knjige primanja i izdavanja, prima i izdaje novac prema rešenju društvene uprave. § 20. Gospodar vodi brigu o inven-tarskim predmetima otseka (garderobe, kulisa, i t. d.) i u sporazumu s rediteljem čini predloge za njihovo popunja-vanje i obnavljanje. Dužnost režisera i gospodara mogu se po potrebi, poveriti istom licu. § 21. Prihodi pozorišnog otseka su: a) prihodi od pretstava; b) pomoč, godišnja ili po-vremena, Sokolskog društva; c) pokloni u materijalu i. knjigama. § 22. Izdaci Pozorišnog otseka si a) izdržavanje arhiva; b) nabavljanje pozorišnih dela; c) održavanje i popunjava-nje inventara. § 23. Svi prihodi Pozorišnog otseka pripadaju društvenoj upravi, koja če jednu polovinu odmah staviti na ras-položenje Pozorišnom otseku, a s dru-gom polovinom raspolagače prema svome nahodanju, vodeči i tada u prvom redu računa o potrebama Pozorišnog otseka. Ukoliko prihodi Pozorišnog otseka ne bi bili dovoljni za pokriče njegovih izdataka neophodno potrebnih za rc-dovan njegov rad, društvena uprasa dače za to potrebna sredstva iz opštih svojih raspoloživih prihoda. § 24. Inventar Pozorišnog otseka se ne pozajmljuje. Pozorišna dela mogu ser na predlog pretsednika uprave, pozajmiti drugim sokolskim društvima, ali da ona prime i odgovornost za njih. § 25. Objave, uputstva za rad članova-ica u Pozorišnom otseku izdaje i potpisuje pretsednik ili reditelj po odo-brenju pretsednika. § 26. Pozorišni otsek kao celina može sudelovati u priredbama drugih kulturnih i nacionalnih društava samo po odobrenju društvene uprave. (Janom Saveza društava, koja imaju za cilj negovanje pozorišne umetnosti, može Pozorišni otsek postati samo po prethodnom odobrenju Savezne uprave Sokola Kraljevine Jugoslavije. § 27. Članovi Pozorišnog otseka mogu saradivati i u ostalim mesnim kul-turno-prosvetnim i nacionalnim društvima, ali o tome moraju prethodno izvestiti pretsednika Pozorišnog otseka koji če u dogovoru s upravama tih društava paziti da se dužnosti članova-ica ne sukobljavaju po vremenu na x-az-nim stranama. Rad članova u Pozorišnom otseku je besplatan; gotovi izdaci imaju se naknaditi iz prihoda Pozorišnog otseka. § 28. Obustavi li Pozorišni otsek privremeno svoj rad, prcuzima staranje o arhivu, knjižnici i inventaru otseka društvena uprava. § 29. Ovaj pravilnik može sc menjati samo po zaključku Savezne uprave. § 30. Ovaj pravilnik stupa u život kada bude obnarodovan u »Sokolskom glasnik«, a dobija obaveznu snagu I januara 1934. Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje da važi dosadanji pravilnik, koji je objavljen u »Sokolskom glasniku br. 43 od 22 oktobra 1931. Svi pozorišni otseci u Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije imaju da saobrazc svoj rad ovom pravilniku naj-kasnije do 1 marta 1934 godinc. p° t(;' ga dana ima se predati u društvena blagajnu gotov novac koji se nade u samostalnoj blagajni Pozorišnog otseka. Ovaj jc pravilnik prihvačen na VIII sednici Izvršnog odbora Saveza SKJ, pa jc prema tome obvezatan za sve sokolske jedinice Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. I zam. starešine: E. Gangl, s. r. Tajnik: A. Brozovič, s. r. Pretsednik prosvetnog odbora: dr. Vlado Belajčič, s. r. Smrt zaslužnog pedagoga. U nede-Iju 10 o. m. tiho i skromno, kako je i živeo, sahranjon jc u Beogradu zaslužni pedagog i naučnik Sreten M. Adžič, ravnatelj učiteljske škole u penziji. Pokojnik rodio se 1856 u Maloj Stubiei. Studirao je u Kragujevcu i Beogradu. Kao mlad učitelj u Trstcniku izdao je svoje prvo veliko delo: »Učiteljeve be-leške«, u kojima velikom bistrinom duha raspravlja o novim metodama vaspitavanja. Л1 isli, koje jc izneo u tom kao i u sledečim svojim delima, počele su se tek kasnije da ostvaruju pod uticajem školsldh reforma na zapadu. Kao modcran pedagog spada u red os-nivača moderne radne škole u bivšoj Srbiji. Napisao je takoder i mnogo udžbcnika i više pučkih knjiga. Gonkurova nagrada za god. 1933. Ono što jc u medunarodnom kultur-nom svetu Nobelova nagrada, to jc u Francuskoj Gonkurova nagrada za lite-raturu, koju svake godino podeljuje najboljem piscu za najbolje delo u do-tičnoj godini Francuska akademija znanosti i umetnosti u Parizu. Ove nagrade nisu velike, ali imaju velik moralni efekat, j er se ime svakog novog nagradenika pročuje u čitavoj Francuskoj. Ove godine dobio jo Gonkurovu nagradu Andrc Malro za delo »človečanski uslovi«. Malro je več poznat pi-sac iako mu je tek 32 godine. Mnogo je putovao osobito po Orijentu i napisao je o tim putovanjima u obliku priča, novela i romana više dela, u kojima se je pokazao ne samo kao vanredno fin posmatrač, nego i kao umetnik dikcije i stila. Pod naslovom »Osvajači« izašlo je u Zagrebu njegovo delo »Les Con-querants«, kao prvi prevod njegovih dela na našem jeziku. Smrt čuvenog francuskog filozofa. Krajem novembra umro je u Parizu čuveni francuski filozof Emil Majcrzon, koji je bio i u inostranstvu poznat po svojim duAovrtim raspravama o savre-menoj kulturi i dvilizacijt. Bio je filozof takozvanog prirodnog pravca. Svet-ski je glas stekao delima »Identitet i realnost«, »O opažanj ima u znanosti-ma«, »Dedukcija relativiteta« i t. d. Svojom raspravom »Reel et determi-nisme dans la Phisique quantique« po-kušao jo da spoji Ajnštajnovu teoriju relativiteta i Plankovu kvantnu teoriju u filosofski sistem. Visoko odlikovanje oslobodioca Maribora. Prilikom 15 godišnjice oslo-bodenja Maribora, o čemu smo pisali, Nj. Vel. Kralj odlikovao je generala Rudolfa Maistera-Vojanova, oslobodioca Maribora, ordenom Sv. Save I stepena. General Rudolf Maister, počasni adutant Nj. Vel. Kralja, poznat je i kao slovenački pesnik. 15 godišnjiea smrti Ivana Cankara. U utorak 13 decembra proteklo je 15 godina od smrti Ivana Cankara, najbo-ljeg slovenačkog noveliste i pisca priča sa socijalnom tcndencijom. Ivan Cankar — propovednik istine, slobode, poštenja i socijalne pravde, koji se je i satirom borio protiv reakcionarstva, još je dočekao oslobodenje i ujedinje-nje našeg naroda, za koje je i on patio, jer su ga na početku rata kao Austriji opasnog internirali. Njegova dela počela su se prevadati poslednjih godina ne samo na razne slovensko jezike, več i na cngleski, italijanski, francuski i nemački. Cankar je i jedan od tvo-raca modernog slovenačkog stila. Spomen-ploča Adamu Mickijeviču u Carigradu. Na dan 26 novembra o. g. bila je u pregradu Pera u Carigradu, na kuči gde je godine 1855 umro slavni i najbolji pesnik Poljske Adam Micki-jevič, otkrivena epomen-ploea. Ova ku-ča vlasništvo je jedne poljske porodice, koja ju jc renovirala. Soba u kojoj je veliki buditelj poljskog naroda i glasnik slobode umro, pretvorena je u mali muzej. Na ploči jc napis na francuskom i poljskom jeziku, koji glasi: »U ovoj kuči umro je 26 novembra 1855 Adam Mickijevič, poljski pesnik. Svome velikom pesniku —• carigradski Poljaci 1933«. trni Župa Novi Sađ PETROVARAD1N. — Sokolsko društvo Petrovaradin proslavilo je naj-svečanije dan Ujedinjenja. Pre podne održano je blagodarenje. Iza blagodarenja krenula je omladina i Sokoli u sokolanu, gde je održana svečana sed-nica, koju je otvorio pozdravnim govorom starešina V. Višoševie, a ujedno održao predavanje o značaju dana. Ostali program ispunjen je pevanjem i prigoda im deklamacijama. Na koncu su položili zavet novi članovi i članice. Naveče održana je akademija. Program same akademije bio je neobično dobro sastavljen i smišljen. Izvedba je bila završena s konačnom živom slikom, gde su se videle sve naše narodne nošnje svili naših krajeva s vilom na cehi, koja je pretstavljala Otadžbinu, kojoj su Sokoli polagali zevet. Uspeh kako moralni, tako i materijalni je odličan. STARI FUTOG. — 14 nov. o. g. održano jo u Sok. dr. St. Futog »Nje-gošovo večc«. Veče je otvorio br. Đ. f opalov, starešina, a zatim je pretsed-nica prosv. odbora s. Smilja Tonkovič održala predavanje o Njegošu i njego-vom značenju, kao jednog od prvih nosilaca ideje jugoslovcnstva. Posle predavanja kupljen, je prilog za podizanje spomenika neumrlom pesniku. Poseta je bila obilna. 19 п-ov. o. g. održao je u prosto-rijama katane ud. Telarove br. starešina ovoga društva dr. Dorde Topalov vcoma uspelo predavanje o aerohemij-skom radu i odbrani stanovništva od napada iz vazduha. Ž.upa Novo mes/o MIRENSKO SOK. OKROŽJE. — Naše okrožje je otvorilo serijo prosvetnih prireditev. Sokol Št. Janž-Krmelj se je pred 7h P°novno dvignil v mogočen polet. jP, prav Icpo čcto vestnih in zavednih Sokolov-rudarjev — Seljakov ki ves prosti čas žrtvujejo za razmah sokolske misli. S pomočjo krajevnih či-mteljev si je društvo uredilo lepe telovadišče, prvo v okrožju, letos pa zgradilo sokolsko uvorano-telovadnico ki že diha novo življenje. V nedeljo U. novembra so sc otvorila prvič vrata te mogočne in lepe dvorane z otvoritvijo nove javne sokolske knjižnice in čitalnice. rla dan pa so ob tem svečanem aktu posvetili tudi bratu Ganglu s proslavo njegove 60 letnice, kar je bi! pač najlepši spomen — poklon Sokolov v St Janžu — jubilantu. Dramatični odsek se pripravlja za prvo igro — pa tudi telov. oddelki bodo prvega decembra pokazali, da tudi delajo. Prihodnje leto pa slavi društvo 15 let svojega obstoja, vemo, da bo to zopet lep sokolski praznik v črnih dolenjskih re- Sokol v Mokronogu je danes mogočno društvo, ki si je zgradilo svoj sokolski dom — prvi v okrožju, v katerem se zbira mlado.in staro iz trga in okolice, ki je v tihem delu vzgojila dobrih, zavednih ter navdušenih Sokolov. Tudi ono bo prihodnje leto imelo svoj veliki praznik — četrtstoletnico svojega bogatega dela. Pokazalo nam bo prav gotovo vse svoje najlepše in najboljše! V Št. Rupertu živi tretja naša sokolska družinica. Tam so letos v jeseni zgradili lep sokolski dom, ki je tretji v okrožju. Mogočen hram zdravja in sokolske misli bo kmalu zadihal novega življenja, saj bo v njem rastla mladina, prežeta sokol, duha in drugih vrlin. Ob 15 letnici društva, ki bo prihodnje leto, bo ta dom dobil svoj krst. Ne daleč od tu pa si je ob Mirni zgradilo marljivo Sokolsko društvo Mirna ponosen Sokolski dom, kras in ponos kraja in tudi vsega okrožja. V nedeljo 12. t. m. je otvoril sezono dram. odsek z veseloigro »Maksel«, v pripravi pa je že nova sokolska mladinska igra. Urejena je in prenovljena to jesen sokolska knjižnica, ki je postala obenem tudi javna. V glasbenem odseku se je pridružil tamburaškemu kvintetu tudi pevski oktet — tako, da je prosvetno delo razpredeno na vse grane. Pa tudi telovadnica dela, da bo prihodnje leto dostojno proslavila svoj 15 letni jubilej. Sokolsko društvo Trebnje, sedež tega okrožja, je to leto proslavilo v juniju svojo 25 letnico in razvilo ob tej priliki krasen članski prapor, kateremu je kumoval naš starešina SKJ Nj. Vis. prestolonaslednik Peter. Prctl 4 leti je ustanovljeno malo Sokolsko društvo v Št. Lovrencu, ki pa se je razvilo danes prav mogočno. Je to čisto kmetsko društvo, katerega vodstvo je v rokah Sokolov-seljakov. Tudi ono bo prihodnje leto slavilo svoj jubi-lej — petletnico. Prejšnjo nedeljo jc otvoril sezono ravnatelj br. Mervič iz Novega mesta s predavanjem o »Sokol, misli v življenju«, ki je bilo zelo lepo obiskano. Za Božič sc uče primerno veseloigro, pa tudi za mladino imajo v načrtu lep igrokaz. V Dol. Nemški vasi pri Ponikvah se ze pripravljajo za krst novega Sokolskega društva ki se bo na sokolski praznik dvignil v polet. In še preko Trebanjskega vrha mimo Dobrnič, ki se tudi že polagoma bu-de, skozi ubožno. žalostno Suho Krajino — smo v prijaznem trgu ob Krki v Žužemberku, v zadnji naši sokolski cdinici, ki pa- ni zadnja, kot je daleč, marveč med prvimi. Petnajst let bo prihodnje leto, odkar je zrastlo novo sokolsko drevo, ki sc je v tem razdobju razmahnilo v košatino, raztezajoč svoje veje in vrhove na vse strani svoje lepe okolice. Saj se bude sela — Sum-berk, Dvor in Zagradec, katerih zadnji bo še letos ustanovil sokolsko četo. Žužemberški Sokol pa sc pripravlja na lep praznik, ko bo v nedeljo 19. t. m. otvoril novo, lastno sokolsko dvorano z lepo mladinsko igrico s. Ruže Petelinove: Janko in Metka. Članstvo, deca in naraščaj pa z veseljem vežbajo za 1. december, ki bo letos prav svečan in lep, saj nastopijo prvič v svoji telovadnici! Iz omenjenih razgledov vidite samo pravo življenje, ki je zajelo vsa naša okrožna sokolska gnezda, zato gre Sokolstvo Mirenskega okrožja v novo leto sokolskih jubilejev ponosno in vedrih lic ter krepkega koraka! ŠMIHEL. — Dne 12. nov. t. 1. je priredila naša četa proslavo 60-letnice rojstva brata Engelberta Gangla. Pri tej proslavi je sodelovala tudi šolska mladina deške narodne šole. Spored proslave je bil nastopni: 1. »Pozdrav« — pel je moški zbor pod vodstvom upravitelja brata Kalana. 2. Govor o jubilantu — govoril brat Kalan. 3. Deklamacija šolske mladine (Ganglove pesmi). 4. Naša pesem, mešani zbor. 5. Oj zato, mešami zbor. 6. Lepa naša domovina, mešani zbor. 7. Sokolska himna, mešani zbor. — Slavnost je zaključil starosta br. Lilija s primernimi besedami. Za itirpeče brate rudarje jc nabral odbor Sokolske čete v Šmihelu pri Novem mestu znesek 63 Din, Župa Osijek ANDRIJEVCI. — Naše je društvo i ove godine svečano proslavilo dan Ujedinjenja. Proslava je održana u osnovnoj školi posle blagodarenja. Svečanu je sednicu otvorio i sve prisutne pozdravio brat starosta. U svom je govoru prikazao prilike koje su vladale u našem narodu pre ujedinjenja i, kako je ujedinjenje zaključeno i proglašeno. Obavljena je zakletva onih članova, koji je još nisu položili. Drugi je deo proslave bilo dečjo poselo. Otvoreno je govorom brata prosvetara, koji je go-vorio o značenju 1 decembra. Deca su otpevala nekoliko rodoljubnih pesama. Zatim su Sokolice i Sokoliči deklamo-vali vrlo lepo i zanosno mnoštvo pri-godnih sokolskih pesama. Na koncu su se prisutni upisivali u sokolsku spomen - knjigu. BARANJ. PETROVO SELO. Sokolska četa u Baranj. Petrovom Selu proslavila je 1 decembar skromno, ali s velikim oduševljenjem. U 10 sati posle blagodarenja održana jc svečana sed-nica i dečja akademija. Vežbala su muška i ženska deca, deklamovane su prigodne pesme i peva:nc sokolske pes-me. U veče u 7 sati održana je akademija. Vežbali su naraštajci, naraštajke i članovi. Prikazivan je takoder pozo rišni komad: »Krštenje na selu«. Aka demija i pored neugodnog vremena bila je dobro posečena. BELI MANAST1R. — Otvorenje sokolskog doma. U nedclju 29 okt. o. g. održalo se je u Belom Manastiru značajno slavlje: otvarao se je sokolski dom. To je prvi sokolski dom u Baranji, prva sokolska utvrda na ovom delu naše državne granice. Prirodno je, da je ovo slavlje bilo spojeno s nizom sokolskih priredaba: osvečena je bila ujedno i društvena zastava, održan javni čas i akademija. Otvorenje doma i razviče zastave održano jc do podne i počelo je sa znatnim zakašnjenjem. Verski obred izvršili su ist. pravoslavni episkep dr. Irinej iz Novog Sada i tri katolička svečenika, a bio je prisutan i izaslanik dakovačkoga biskupa g. Luka Tersić. kanonik iz Petlovca, koji je održao i lep govor. Javna vežba, koja se je održavala po podne počela je takoder sa zakašnjenjem. Banket, naime, na kojem su sudelovali pozvani gosti j pretstavnici vlasti, kasno je počeo. Na lepo ure-đenom vežbalištu nastupilo je 26 mušic i 26 ženske dece s vežbama sa zastavicama od A. Mudroga. Muška deca iz Baranjskog Pctrovog Sela na-stupila su s vežbama sa 'štapovima (25). Sokolska četa B. Petrovo Selo bila je uopče najbrojnije zastupana i svojim sokolskim radom zaslužuje op-če priznanje. Samostalno nastupila je četa još s vežbom ženske dece s tra-kama (7). Vežbe ljubljanske M. Engel-manovc izveila su ženska deca domačeg društva (26). Članice Sokolskog društva Osijek d. g. (t>) nastupile su s ljubljanskim prostim vežbama. Na spravama nastupila su 3 odeljenja, i to članovi na vratilu, čianovi i muki navaštaj u skoku u vis i ženska deca s dugom vijačom. Ženski naraštaj izveo je ljubljanske proste vežbe (16); članovi isto (17). Vojniči 2 čete 41 peš. puka (24) nastupili su s vežbama s pu-škom. Na javno j vežbi osim domačeg društva sudelovala su još društva Osijek d. g., Darda, Branjin Vrh i več gore spomenuta četa B. Petrovo Selo. Broj vežbača, obzirom na, značaj proslave i na to da samo baranjsko sokolsko okružje ima 10 jedinica, nije zadovoljio. Moramo ovom prilikom konstatovati da nas priredbe baranj-skih jedinica zadovoljavaju u pogledu zanimanja, potpore i poseta širili sloje va naroda, daklc, u pogledu pasiv-nom. U aktivnom pogledu, t. j. u pogledu broja vežbača, izvedbe, organizacije i t. d. moraju sc u buduče popraviti. U večer održana je u novom domu sokolska akademija, koja je bila vrlo dobro posečena. Treba pohvaliti, da je akademija počela točno u zakazano vreme. Znači, da se može, ako se hoče. Nastupila su ženska deca domačeg društva s »Plesom zvezdica« od B. Bačiča. Muški naraštaj iz B. Vrha izveo je Mudroga: »Sistematske proste vežbe«. Članice domačeg društva odvež-bale su poznati »Polkin ples« M. Jankoviča i članovi vežbu »Snaga«, istog autora. Muška i ženska deca Sokolske čete B. Petrovo Selo izvela su V. Iliča »Lutko moja«. Naraštaj domačeg društva Lotskoga »Devetorku«. Na razbo-ju nastupila je vrsta članova domačeg društva. Kovačevu vežbu »Hej truba-ču«, izveli su članovi Sokolskog društva Branjin Vrh, a kao zadnja točka bila j c ritmička vežba B. Jcmelkov »Rano« u izvedbi članica Sokolsko društva Osijek d. grad. Sve tačke akademije su prilično dobro uspele. Baletska solo točka, ko ja je bila bez znanja prednjačkog zbo ra umetnuta u raspored — ne spada na sokolske priredbe. Treba to otvo reno reči onima, koji su točku progu rali — ne znajuči osnove sokolsko odgoja — i makar u dobroj nameri. BELIŠČE. — Sokolsko društvo u Belišču proslavilo je 1 decembar na svečan način. U 11 sati je društvo pri sustvovalo otvorenju Sokolskog doma u Valpovu. Program svečane sodnice izvršio se u prisutnosti 500 što Sokola što prijatelja Sokolstva. Proslava je otvorcna pevanjem himne. Deklamova ne su nekoje lepo narodne i sokolske pesme. Predavanje o 1 deccmbru odr žao je brat K. Dožudič. Zavet članova izvršio je starešina društva brat Krzna-rič. Zatim je izvršena predaja diploma Na sodnici je otpevao mesni činovni-čki pevački zbor dve pesme, a Radnieki tamburaški zbor otvorio je dva komada. Zadnja točka programa bila je igrokaz »Prvi decembar« od Ljudevita Krajačiča. Posle programa razvila se veselica bez alkohola. DARDA. — Sokolsko društvo u Dardi proslavilo je na najsvečaniji na čin dan Ujedinjenja. Pre podne održa no je blagodarenje, a posle blagodarenja svečana sednica društva, koju je otvorio brat starešina. Potom je pevački zbor Sokola otpevao državnu himnu, a brat starešina održao je pri godno predavanje. Posle ovoga izvršeno je prevodenje dece u naraštaj i naraštaja u članstvo. Uvečo jc održana pred još više publike veselica sa sledečim programom: brat prosvetar otvorio je veče, te jc otpevana himna, potom je brat prosvetar pročitao poslanicu Sokolskog Saveza, izvedena je jedna slikovita vežba naraštaja, a potom je otpevano nekoliko krasnih sokolskih pesama. Naj-zad je brat društveni Iekar držao predavanje o 1 decembru, izlažuči u tome predavanju, sve naše narodne velikane i njihove naročite zasluge, da jc došlo do ovog svečanog dana. Zatim sc nastavilo narodno veselje. Ovc večeri na stupila jc po prvi put sokolska glazba. DONJI MIHOLJAC. — Ove godino svečano je proslavljena petnaesta obletnica ujedinjenja u Donjem Mi-holjcu. U 9 sati prisustvovalo je društvo sa svim svojim članstvom i nara-štajskom blagodarcnjima. U 11 sati pre podne održana je u prostorijama Narodne čitaonicc svečana sednica uprave Sokolskog društva. Svečanu sednicu otvorio jc pozdravnim govorom društveni starešina br. dr. Božidar Katušič, zatim je pročitana poslanica Saveza SKJ. Iza toga govorio je o značenju 1 decembra društveni prosvetar br. dr. Edo Fišer. Zatim je sledilo prevodenje dece u naraštaj, a naraštaja u članstvo, te polaganje zaveta novo-primljenoga članstva. Kao zadnja točka dnevnog reda bila je predaja diploma postignutih na ovogodišnjim župskim i saveznim takmičenjima. Zatim je zbor naraštaja otpevao državnu i sokolsku himnu i time je bila ova svečana sednica završena. 2 decembra održana je akademija. Ova akademija uspela je u svakom pogledu vrlo lepo. Isti program ponovljen je 10 o. m. s istim uspehom. Poset je bio vrlo do-bar. 1 decembra položilo je odaslanstvo društva vcnac na grob svoga zaslužnog brata Dragana Bogojevičav Nad grobom je govorio o pokojniku društveni starešina. ĐURĐENOVAC. - Naše društvo priredilo je u proslavu dana Ujedinjenja akademiju s plesom. Starešina br. Radanovič održao je kratko predavanje o značenju dana, a nato je zaredala Tevija dece, naraštaja i članstva obojega spola u živom nastoja-nju, da što lepše prikaže plodove marljivega rada i brige, uložene za ide-ju Sokolstva. Prisutni gosti su na veoma buran način pozdravljali točku za točkom pridonašajuči moralno, a ujedno i materijalno za održanje ovoga društva, koje je u našoj radni-čkoj i tvorničkoj koloniji steklo nesebičnim trudom kroz par godina svoga opstanka puno priznanje. SL. BROD. — Prvi deccmbar je ovde svečano proslavljen matinejom i akademijom. Svečana sednica je održana u sokolani od 11 do 12 časova pred mnogobrojnom puMikom. Pošto jo otpevana drž. himna i brat starešina otvorio scdnicu, pročitana jc savezna poslanica i održan govor o značaju Pr* vog decembra: izdeklamovane dve deklamacije i otpevana patriotska pesma »Iz bratskog zagrljaja«. Deca su prevedena u naraštaj, a neki naraštajci u članstvo. Brat starešina je novim nara-štajcima i novim članovima održao kra-tak, ali lep govor o značaju toga čina po njih i po Sokolstvo uopšte, a najzad su novi članovi položili zavet kada je starešina opet od srca progovorio uz-budivši sve prisutne. U 12 časova svečana sednica je zaključena. Istog dana, uveče, održana je velika akademija u dvorani »Kasina«. Akademiju je otvorio br. starešina, dr. Ivo Jelavie, lepim patriotskim govorom. ukazavši na sve pretrpljene pat-njc za stvaranjc narodnog jedvnstva i močne i velike Jugoslavije. Pošto se otvorila zavesa, ukazala se pred glcda-ocima divna živa slika, Jugoslavija i njen narod. Sokoli, dok se iz daljine čula solo pesma o porobljenoj Istri. Posle su sc brzo rcdalc tačke: decc mušice i ženske, naraštajki i naraštaja-ca, članica i članova. Akademija je svojim programom potpuno uspela, a gledaoci su potpuno bili zadovoljni. Poset jo bio izvanredan. SOTIN. — 30 novembra u večc uoči dana Ujedinjenja priredena je manifestacija po mestu s bakljama i lam-pionima. Posle manifestacije otpočela jc u 7 sati na večer sokolska veselica, koja je bila odlično posečena. Na sam dan Ujedinjenja u 8 sati u jutro bio je sokolski skup, a u 8 Vi krenula je povorka, kojoj se je priključio i op-štinski odbor, u rimokat. župnu crkvu na blagodarenje. Posle blagodarenja održana jc u školi svečana sednica Sokolskog društva s proslavom. Predavanje o Ujedinjenju i Sokolstvu održao je Brat Majovski Stjepan, učitelj, na-kon čega su školska deca otpevala drž. himnu. Posle nekoliko divnih pesama i deklamacija završena je ova veličan-stvena proslava polaganjem zaveta. VALPOVO. — Otvorenje Sok. doma. Na 15-tu obletnicu državnog ujedinjenja, na največi državni i sokolski praznik dne 1 decembra o. g., doživelo je Sokolsko društvo Valpovo najznačajniji dan u svom životu: otvorilo je svoj novosagradeni Sokolski dom. Društvo jc ujutro korporativno pod svojom zastavom otkoračalo u župnu crkvu na blagodarenje, posle čega je s gradanstvom pošlo u povor-ci pred Sokolski dom. Na sokolskom vežbalištu postrojile su se kolone sokolskih pripadnika, očekujuči svečani čas. Starešina brat Mr. Ferdo Desaty otvorio je svečanost ovim ročima: »Dodosmo netom iz hrama Go-spodnjega, gde smo sc iz dna duše svoje zahvalili Svevišnjemu, što je u dobroti svojoj podario nam ovu lepu našu doinovinu, što je vekovima čuvao domove naših otaca i krepio junake naše snagom a narod naš nadom u bo- 1 ju budučnosit i verom u pobedu Pravde. Zahvalili smo se Svevišnjemu, što je u neizmernoj dobroti i pravdi svojoj dopustio, da smo se oslobodili tu-dinskog ropstva i ujedinili u veliku do-movinu Jugoslaviju! Iz hrama Božjega eto nas pred novim hramom sokolskim, koji jc podiitalo gradanstvo. Sednica je otvorena državnom himnom, na-kom čega je starešina br. G. Rumora pročitao pozdravne telegrame Nj. Vel. Kralju i Savezu SKJ, što su svi popra-tili oduševljenim klicanjem. Predavanje o značaju našeg narodnog ujedi-, njen j a održao je zatim br. N. Perovič. Sledile su tada lepe deklamacije učenika i učenica, a nakon toga izvršeno je prevodenje naraštaja u članstvo J podmlatka u naraštaj. Novi sokolski članovi položiše sokolski zavet. Sednica se završila pevanjem slovenske himne Iza ovc sednice održao je brat Usmiani Juraj poseban govor o značaju prvog decembra pred svim po-strojenim kategorijama. -- Navecc u 8 sati održana jc u sokolani soKOlska akademija uz biran program s plesom. RAB. — Na našim otocima Rabu i Pagu najsvečanije je proslavljena 15-godišnjica našeg državnog i narodnog ujedinjenja. U svim selitna držano jc svečano blagodarenje u crkvama, a u Rabu, Pagu i Novalji krenule su povorke meštana i scljaka sa Sokolstvom kroz mesto na blagodarenje. Iza čestitanja u sreskom načelstvu bila je proslava a sokolani, gde je Sokolsko društvo održalo svoju svečanu sednicu čita-njem savezne poslanice i predavanjem 0 značenju godišnje proslave dana na-. šeg državnog i narodnog ujedinjenja. Na večer održana je svečana akademija u Rabu i u Pagu, a u Novalji održače se u nedelju. U Rabu na akademiji nastupile su sve kategorije, i vrsta članova. Nastupio je i mešoviti pevački zbor. SUŠAK. — Prošle nedelje u jutro održan je u dvorani ovdašnjeg kina prosvetni tečaj za novo članstvo. Tečaj je bio brojno posečen, pa se može kazati da jc tečaju prisustvovalo 90% novo upisanih članova. Na tečaju su brača prof. Sepič, dr. Švalba i prof. Mezorana objasnili najbitnije stvari iz istorije Sokolstva, sokolsku ideologiji! 1 potrebu vežbanja. Tečaj je otvorio društveni starešina br. Grkinić, i za-hvalio na odazivu, a na koncu je još pozvao prisutne da što eešče posććuju sokolanu i sokolske priredbe. SUŠAK. - Dan Ujed injenja pro-slavilo je Sokolstvo i rodoljubno gra-danstvo Sušaka na najsvečaniji način. U dupkom punoj velikoj dvorani Jadran tonkina održana je pre podne svečana sednica naših Sok. društava s teritorija Sušaka (Draga, Kostrena, Sušak-Rijeka i Trsat) pod pretseda-njem br. Iva Poliča, starešine župe. U 10.30 započeta je svečana sednica drž. himnom, koju je otsvirao orhestar naše vojne muzike. Posle pozdravnog govora br. Poliča u kom se je setio naših pokojnih sestara i brače, vrlo je lepo i s osečajem govorio brat Ivan Ivančič, župski prosvetar, o značaju 1 decembra. Iza toga je sledio naški zbor »Na Jadranu« od M. Brajše - Ra-šana odlično otpevan od zbora udru-ženja »Nar. prosvečivanja« u Sušaku pod ravnanjem vojnog kapelnika br. Tihoga. Prilikom prevodenja sok. dece u naraštaj i naraštaja u članstvo odr-žao je brači i sestrama pred vrstom prigodnu besedicu o Sokolstvu br. Ante Šepič, zamenik župskog prosvetara. Pro polaganja sok. zaveta deklamovao je temperamentno 2 pesme naraštajac Dušan Jovanovič, a glazba je izvela 1 muzieki komad. Svečani je zavet položilo do 150 brače i sestara, medu ko-jima je zapažen i lep broj oficira, pod-oficira i vojnika 2 planinskog puka. Uz prigodnu reč o značenju sok. zaveta pročitao je obrazac zaveta brat liogomir Grkinič, starešina društva Sušak-Rijcka. Nakon položena zaveta prvi je prišao k br. Poliču, rukovao se s njim e i poljubio zastavu naš najsta-riji brat, pom. kapetan Josip Blečič, starac od 84 godine, koga je čitava dvorana burno pozdravila. Iza jedne vrlo uspele deklamacije naraštajca Ljuba Prosena i jedne muzičke kompozicije zaključena je sednica nešto posle 12 sati. Na koncu je uz pratnju vojnog orhesta otpevana, prihvačena od svih nazočnih, sveslov. himna »Oj Sloveni«. Čitava je sednica potekla u naj-svečanijem raspoloženju i neopisivom odušeVljenju. Sušak je još jedanput dokazao koliko voli i ccni Sokolstvo ... VRBNIK, — Naše društvo prire dilo je l decembra o. g. u znak pro slave, sokolskog praznika svečanu aka demiju. Iza otpevane državne himne sokolskog pozdrava, brat prosvetar Ni kola Sučič održao je prigodno predavanje. Govor je bio po prač e n s mnogo poklika Kralju, Kraljevskoj Porodici i Jugoslaviji. Iza polaganja zakletve sledila je deklamacija »Jugoslavenima«, a zatim su nastupila deca i naraštaj sa svojim vežbama, koje su izvedene na opče zadovoljstvo. ZAMET-KANTRIDA. _ Sokol sko društvo Zamet-Kantrida proslavilo je 15-u godišnjicu Ujedinjenja svečano. Iza blagodarenja održana je sveča na sednica društva uz puno učestvova-nje svih pripadnika i meštana. Najprvo je otpevana državna himna iza koje je brat starešina otvorio sednicu, a brat prosvetar održao je predavanje o značaju darta. Deca su deklamovala par prigodnih deklamacija, izvršen je prevod iz dece u naraštaj, iz naraštaja u članstvo, a novo članstvo položilo je sokolski zavet. Sednica je zaključena pesmom »Hej Sloveni« i patriotskim poklicima. Dana 3 decembra održana je akademija s lepim programom. Akademija je počela pevanjem državne himne, a prat staresina oclrzao- jc jjovot o zna* NwdiU,la ' Pročitao Poslanicu Saveza. \astup,le su sve vezbaeke kategorije Lepo je izvedena igra »Istina pobedu-je« od Koce. Iza igre davana je Vrlo л.ра simbohčka živa slika »Ujedinjc-nje«. Na koncu programa zahvalio se brat staresina prisutnima na lepom po- setu, nakon eega se razvio ples. . JABLANAC. — \та dan Ujedi-njcnja po završenom blagodarenju sa kupih su se Sokoli u sokolani, da svečano proslave ovaj veliki dan. Prisutne jc Po^dravio starešina čete brat Ivan J.alen. Skolski zbor otpevao je državnu liimnu pod vodstvom brata načclni-I f: ?ja'. Predavanju »O značenju Jedinjenja« ocrtao je četi prosvetar br. ur. Ivo Bcnič istorija jugosloven-skog pokreta i važnost Ujedinjenja s kulturno-političkog — a napose sa sokolskog stanovišta. Na to su inuška deca izvela precizno vežbe sa zastavicama. Pes mu »Moj Sokole — Soko budi«, deklamovao jc Balen Vlade. Proste vežbe sa zastavicama izvela su ženska deca, a deklamaciju »Veliki dani« deklamovao je vrlo lepo Butovac Branko. Posle vežbi sa zastavicama muške dece deklamovala je Jurčič Ivanka »Danu Ujedinjenja«. Iza toga otpevala su sokolska deca pesmu »Poleti sivi Sokole«. Sledile su vežbe sokolske dece od 7 godina. Starešina čete razvio je državnu zastavu, na koju su svi prisutni položili sokolski zavet. U zaključnoj reči ove lepe proslave zahvalio se brat starešina na tako brojnom posetu i stavio svim članovima Sokolske čete Jablanca na srce ozbiljan i ustrajan rad. LIČ. — Naša četa proslavila je 15-godišnjicu Ujedinjenja. Posle blagodarenja održana je svečana sednica u lepo dekorisanoj dvorani Sokolskog doma. Sednicu je otvorio starešina čete brat Pajo Šišul prigodnim govorom. Nakon toga položili su novi članovi čete sokolski zavet, a brat starešina podelio je naraštajcima sokolske značke. Sednica jc završena poklicima Nj. Vel. Kralju. Nj. Vis. Prestolonasledniku i Jugoslaviji. — Na programu su bile četiri gimnastičke tačke, pevanje, tamburaški zbor i deklamacije. Župa Šibenik - Zadar BIOGRAD N/M. — Ovo je društvo svoj sokolski praznik svečano proslavilo. 30 XI priredena je baklja-da i ophod mestom s društvenom glaz-bom. Na sam praznik svečanost je za-počela budnicom društvene glazbe. Nakon blagodarenja, kome je društvo u-čestvovalo korporativno, formirala se velebna povorka i prošavši celim mestom svršila je u Sokolskom domu, gde je bilo tada očitano blagodarenje od pravoslavnog sveštenika, koji je održao i prigodno slovo. U 11 sati pak bila je državnom himnom otvorena svečana sednica upravnog odbora društva. Zatim jc društveni starešina br. Ivo Pelicarič održao pozdravni govor, setivši se i preminule brače. Nakon toga održao je prosvetar društva br. Jovič vrlo lepo predavanje o značenju 1 decembra. Zatim su sc redale deklamacije i muzičke kompozicije, a nakon toga položila su zavet 22 člana. Sednica je završena jednom koračnicom. Koncerat društvene glazbe koji je bio zakazan za po podne nijc održan radi slabog vremena. -—• Naveče održana je u društvenom domu svečana akademija koja je u svakom pogledu odlično uspela. Na akademiji recitovane su deklamacije »Na dan Ujedinjenja« i »Tri Jugoslovenke«, zatim je izveden igrokaz od Igora Vidica »Zdravo domovino!«, a kao daljne točke sledile su simbdičke vežbe m. i ž. dece »Oslo-bodenje Istre«, vežbe ženske dece s vencima, ritmičke vežbe članova i vežbe devetorice. Sve vežbe su izvedene skladno i precizno. Nakon akademije razvio se ples. MANDALINA. — I naše društvo proslavilo je 1 dccembar na svečan način. U jutro jc bila povorka selom, blagodarenje i svečana sednica, a na večer akademija. Svečana sednica održana je u dvorani osnovne škole, a otvorio ju je starešina br. Vlahovič govorom o značenju 1 decembra. Nato je bilo prevodenje uz prigodan govor br. starešine. Sednica je održana u najbo-Ijem raspoloženju i oduševljcnju: peva-la sc je državna i slavenska himna i druge rodoljubne pesme, klicalo se je Kralju, Prestolonasledniku Petru i Jugoslaviji U 20 sati počela je akademija s ovim rasporedom: 15 Proslov, govorio starešina Vlahovič. 2) »U sokole mlade«, deklamacija. 3) »Stari kralj«, predstavljali sokolski delitanti. 4) »Sinovi mora«, deklamacija. 5) »Sat« žen deca). 6) »Brat i seka«, dialog. 7) Kom bmovane vežbe (muš. deca). 8) Vežbe s maramieama (ženski naraštaj). 9) -^m- n,)‘ 10) Slctskc vežbe 1 .-4 (clanice). 11) »Trojka« (Članovi). Sve su točke programa izvedene vrlo dobro. Uspeh jc u svakom pogledu bio odlican. OBROVAC. Naše društvo jc ove godine na 1 decembra proslavilo, uz naš na j veči nacionalni i sokolski praznik i godišnjicu svog postanka. otnm srirlil;a vrS,ila sc na '-ečer me-stom bakljada,. u kojoj su učestvovali Sokoli i gradanstvo. Za vreme bakljadc gradanstvo je rasvetlilo svoje domove i burno klicalo kralju, Sokolstvu i domovini. — Na dan 1 decembra ujutro, nakon blagodarenja kome jc prisustvovalo celokupno društvo, u sokolani uz prisustvo svih varoških, vojničkih i civilnih vlasti, članstvo položilo sokolski zavet. Zatim je br. starešina govorio o značenju Prvog decembra, a br. načelnik je pozvao sve prisutne da ustraju ti radu za sokolsku ideju. Pevački zbor je nato otpevao državnu i sokolsku dmnu. — Naveče održana je svečana akademija u opštinskoj dvorani, koja jc bila dupkom puna. Iza predavanja su, uz pratnju tamburaškog zbora, nastopile redom sve kategorije društva i četa s prostim vežbama. Iza vežba su deca odigrala šalu »Car Čira« PREKO. — Najsvečaniji dan u povesti našega naroda proslavilo je ovo Sokolsko društvo najdostojnije. Posle blagodarenja i posle čestitanja u sreskom načelstvu povorka Sokola i gra-danstva sa sok. glazbom pošla je u sokolanu na svečanu sednicu upravnog odbora društva, kojom je prigodom novo članstvo položilo sok. zavet, a o značenju Prvog decembra održao govor prosvetar društva br. Ante Morovič. Sednica je zaključena domoljubnim poklicima, himnom i koračnicom. — Posle podne glazba je priredila koncerat pred opč. domom, a u 16 sati započela je svečana akademija u sokolani, na koju su bile pozvane sve mesne vlasti, škole, društva i gradanstvo. Muški pevački zbor društva otvorio je akademiju, državnom himnom, a zatim je starešina br. Krsto Perovič održao lep pozdravni govor. Zatim su sledile ostale točke programa: dečje deklamacije, živa slika, ritmičke vežbe i na koncu pozorišni komad »Zdravo Domovino«. Uspeh akademije bio je u svakom pogledu od-ličan. Posle akademije prireden je va-tromet i bakljada uz oduševljenc manifestacije Kralju i Jugoslaviji, a zatim je bio u sokolani ples. TIJESNO. — 15- godišnjica Ujedinjenja proslavljena je po Sokolskom društvu u Tijesnom na vanredno svečan način. Ujutro, nakon blagodarc-nja, Sokoli su s ostalim učesnicima predvodeni mesnom glazbom, uputili se pred opčinski dom, gde im je starosta brat Obratov održao vrlo lep govor. Navečer održana je u ukusno okičenoj sokolani svečana akademija impozatnim prigodnim govorom učiteljice Crnčevič, ritmičkim vežbama žen-skog podmlatka i naraštaja, deklamiranjem nacionalnih pesama i dečjim igrokazima. Konačno je vrlo uspešno bio izveden jedan pozorišni komad. VODICE. — Ovo društvo sc mar-no pripremalo da što svečanije proslavi dan našeg Ujedinjenja. Iza blagodarenja razvila se impozantna povorka predvodena s mesnom glazbom. Nato je održana svečana sednica, koju je otvorio br. M. Dunatov, starešina, prigodnim govorom. Novo članstvo je položilo zakletvu i izvršeno jc prevodenje. S pevanjem himne završena je bila ova svečana sednica. 3 decembra, opet pred punom dvo-ranom, priredena je akademija na kojoj jc brat prosvetar D. Nekič održao predavanje »Značaj Prvog decembra za Jugoslovcne«. Predavanje jc pomno saslušano. Nato su sledile sokolske deklamacije. Odeo dece izveo je proste vežbe. Največi uspeh je postigla drama »Zdravo Domovino!« od I. Vidica. Posle odmora prikazana je šala »Seljak i fotograf«, a zatim igranka. BANJ (ostrvo Pašman). — Ova je četa na svečan način proslavila petna-estogodišnjicu našeg državnog i narodnog ujedinjenja. Nakon blagodarenja kome je četa prisustvovala korporativno, formirana je povorka, koja je prošla kličuči kroz mesto. Zatim je u sokolani svečana sednica, na kojoj je starešina br. Emil Čić održao govor o značenju 1 decembra u histeriji našeg naroda. Posle toga su svi članovi položili sokolski zavet. Sednica je završena pevanjem himne i patriotskim poklicima. Istoga dana uveče održana je akademija, koja je imala odličan uspeh. Porcd ostalih točaka akademije članovi su izveli i pozorišni komad »Zavet našeg jedinstva« od puk. Tih. Z. Stojanoviča, a deca igru »U slozi je spas« od S. Roce. Posle akademije us-ledila je rasveta i pucanje prangija. Sva okolna brda bila su rasvetljena. BETINA. — Proslava dana Ujedinjenja održana jc u našem mestu vrlo svečano. Iza blagodarenja održana je svečana sednica Sokolskog društva, kojoj su prisustvo vali i pretstavnici svih ovomesnih društava i ustanova. Naveče je održana svečana akademija s vrlo biranim programom, koji sc je sastojao iz 7 vrlo uspelih točaka bilo telovcž-bačkih bilo prosvetnih i zabavnih. Predavanje o značenju dana održao je br. Filipi. Uspeh je postignut u svakom pogledu. ŽMAN. — Naša četa proslavila je dan Ujedinjenja prisustvovanjem svečanom bogosluženju. Iza blagodarenja održan jc sakupljcnom Sokolstvu i op- činstvu u sokolani prigodni govor o značenju Prvog decembra. .STAVOR. — Naša četa proslavila ic dan Ujedinjenja vrlo svečano. Pre podne održana je svečana sednica čete, a nato je prošla selom dugačka povorka Sokola i seljana. Nato je u sokolani održao prisutnima govor o značenju dana br. prosvetar, a br. načelnik izveo je s vežbačima nekoliko vežaba. Navečer održan je banket na kojem jc tajnik održao govor o ideologiji Sokolstva, aipevački zbor otpevao jc nekoliko patriotskih pesama. KRAP ANT. — Dan Ujedinjenja VllPn 1P 11 noenm ne i vrlo dobro izvedenih prostih vežaba za sletove u Sarajevu i Zagrebu održao je br. starešina Dinko Stipišič govor o sokolskoj ideologiji, a brat Ljubo Jurič »Omladina i Sokolstvo«. Nakon toga sledilo je vežbanje. U drugom delu programa izvedeno je nekoliko točaka izmedu kojih i jedan pozorišni komad. Moraian uspeh je odličan, a materijalan zadovoljujuči. ZABLAĆE (kod Šibenika). — Sokolska četa u Zablaču proslavila je ove godine dan Ujedinjenja osobito svečano. Posle blagodarenja selom je prošla duga manifestaciona povorka sokolskog članstva, dece i naroda. Zatim jc u sok. prostorijama održana svečana sednica čete, koju je otvorio br. starosta prigodnim govorom. Br. prosvetar održao je iza toga lepo predavanje »Prvi de-cembar i Sokolstvo«. Nakon otpevane drž. himne novi članovi položili su sok. zavet. Sutradan uveče četa je priredila svoju svečanu akademiju u korist poml. Crv. krsta osnovne škole u Zablaču. Akademiji jc bilo prisutno 300 gledala-ca. Uspeh akademije bio je odličan. Župa Tuzla DOBOJ. — I ovc godine proslavljen je 1 decembar u Doboju svečano. Uoči 1 deccmbra priredena je bakljada, a 1 decembra u 11 časova posle blagodarenja u svim mesnim bogomolja-ma održana je u sokolani svečana akademija koju su priredili: Sok. društvo, Gradanska i Osnovna škola. Akademiju i svečanu sednicu uprave Sokola otvorio je starešina br. Ljubo Dučič, kojom prilikom jc pročitao i poslanicu br. Saveza. Predavanje o značaju Ujedinjenja održao je br. Stjepan Ivezič. Učenici grad. škole otpevali su lepo i skladno dve pesme, a učenici osn. škole jednu pesmu. Na programu akademije bilo je još nekoliko deklamacija učenika grad. i osn. škole. Posle pesama i deklamacija izvršena je zakletva novih članova. Brat Ivanovič, načelnik, podelio je zatim pobedničkoj vrsti diplomu br. župe, a i nekoliko diploma pojedinoj brači takmičarima. — 2 decembra naveče u 20Vi časova nastavljena jc proslava akademijom u restauraciji Griz. Ovu akademiju otvorio je prosvetar Sokola br. Cipruš predavanjem o značaju 1 dcccmbra i ulozi Sokolstva u akciji Oslobodenja i Ujedinjenja. Ostali deo programa bio jc ispunjen biranim vež-bačim točkama, koje su izvelc kategorije: članova, naraštaja i dece. Posle programa nastavljena je zabava. Po-set akademije bio je odličan. ODŽAK. — Prosvetni odbor Sokolskog društva u Odžaku organizo-vao je idejnu školu za članstvo, koja je počela 14 okt. o. g., a završena 17 novembra o. god. Svega je održano 16 predavanja sa sledečim temama: dr. Velimir Goj-nič »O higijcni« (3 predavanja), Milka Glumač, sestra nudilja: »O trezveno-sti« (2), Blaž Ilič, upr. pošte: »Sokolska ideologija« (2), »Sok. organizacija i administracija« (1), Jovo Ristanovič, učitelj: »Sokolski sistem« (2), »Nacionalna geografija« (1), Abdulah Daidžic: »Nacionalna geografija« (1), Marija čurčič, učiteljica: »Istorija Sokolstva« (1), Pavica Rožič, učitcljica: »Jugosla-venska istorija« (2). Ukupni broj slušača iznaša 319, a poprečno je bilo oko 40. S obzirom da u našem mestu nije nikad postojala telovežbena organizacija slična sokolskoj, i da je Sokolsko društvo ovde tek u početku sprova-danja svog cilja, to sc mora priznati, da je idejna škola ipak lepo uspela, a i dala prilično lepe rezultate, koji se kod članstva vidno primečuju, ORAŠJE. — Naša četa proslavila je 1 decembar na svečan način. Uoči proslave na veče priredila je četa bak-ljadu kroz mesto. Na dan 1 decembra prisustvovala je četa blagodarenju, gde jc brat Sadik Lišie, učitelj i načelnik ove čete, održao lep govor o značenju 1 decembra. Na veče održana je akademija koju je otvorio s lepim govorom, brat Ibrahim Dogladovič, učitelj i prosvetar ovc čete. Nato su sledile razne deklamacije, telovežbačke točke i pevanja, što jc vrlo lepo uspelo. Uspeh akademijo jc vrlo zadovoljiv. TESLIĆ. — Sokolsko društvo Tos-lič proslavilo je državni praznik — dan Ujedinjenja najsvečanije. Iza blagodarenja, kome je prrsustvovalo društvo korporativno u 11 sati održana je u sokolani svečana sednica i akademija uz prisustvo delegata svih društava u mestu. Svečanost jc bila vrlo lepa, a sokolana prepuna. Radi rdavog vremena bakljada sc nije mogla održati Is-pred sokolane gradska opština priredila jc vrlo uspeli vatromet. 2 XII navečer održana jc velika godišnja zabava, koja jc bila vrlo dobro posečena. Moralni uspeh jc odličan, a i materijalni. Program zabave bio je veoma biran. Ovom prilikom istupio je prvi put društveni CIKORIJA Naš pravi domači Izdelek 5311-12 akademiju za dccu i naraštaj s istim programom kao i na dan 1 decembra. Održan je i prigodan govor za decu. Na dan Ujedinjenja počela je proslava u sokolani u 4 sata po podne, a sastojala se iz svečane sednice i akademije. Dvorana je bila vrlo ukusno iskičena. Pored vojnih i civilnih vla-st, bile su zastupanc korporacije, društva, prosvetne institucije, te mnogo-brojno gradanstvo. Starešina br. dr. Blašič Albin otvorio je svečanu sednicu poduljim prigodnim govorom. Pročitana je i poslanica br. Saveza SKJ. Državnu himnu na početku, a »Iz bratskog zagrlja-ja« na koncu skladno jc otpevao mešoviti zbor Učit. škole pod ravnanjem brata prof. Pokaza Franje. O značaju 1 decembra održao je govor društveni prosvetar brat Ribarič Martin. Iza toga je položilo sokolski zavet 42 člana i 2 članice. Podeljene su diplome vrsti muškog naraštaja i vrsti članova. kao i pojedincima. Iza Sokolsko koračnice otpevali su vežbači »Sokolski pozdrav«. Izvodilo se zatim »Oslo-bodenje Istre« (m. i ž. deca), ritmičke vežbe (ž. naraštaj), sedmorica (članovi), vežbe s venčieim (članice), vežbe s palicama (m. naraštaj), sprave (članovi). Proslava jc bila potpuno u znaku trezvenosti, t. j. bez točenja alkohola. — R. DEKANOVAC. — Ovo je društvo proslavilo svečano Prvi dccembar u zajednici s bratskom vatrogasnom četom. Posle svete mise krenula je povorka Sokola, vatrogasaca i gradan-stva natrag u našu školu, gde je bila svečana akademija, a zatim svečana sednica. Akademiju je otvorio govorom starešina brat Pavlck Ivan, koji jc završen državnom himnom. Zatim su sledile ostale točke, za koje moramo zahvaliti vrednim sestrama učiteljicama. Na koncu je novo članstvo polagalo zavet, a načelnik brat Bosa-nac Matija izvršio je svečano prevodenje dece u naraštaj i naraštaja u članstvo te podelu pismenih sokolskih pohvalnica četvorici revnosne brače. LUDBREG. — Veoma svečanim načinom proslavljen je ove godine dan Ujedinjenja. Posle blagodarenja u ri-mokat. crkvi, tc jevrejskoj bogomolji, održana je u sokolani svečana sednica. O značenju 1 decembra održao je predavanje br. Perič Milan. Dve naraštaj-ke svirale su na klaviru domoljubne skladbe. Jedna učenica osnovne škole vrlo je lepo deklamovala jednu prigodnu pesmicu. Članicama i naraštaj-kama podeljene su diplome, koje su dobile prigodom župskog natecanja u Varaždinu. — Napokon jc bila zavera novog članstva. — Istog dana bila jc svečana akademija. Smisao 1 decembra prikazao je prosvetar br. Mirko Šoštarič. U vežbama su nastupile sve kategorije. Sve su vežbe bile odlično uvežbane. Razdraganost kod publike pobudila je vežba ženske dece: »Dr-meš« od Lipovščaka D. Mnogo ec jc publici svicdla vežba muške dece Kovačevič: »Oj letni sivi sokole«. Vrlo lepo je odvežbao svoju vežbu »Devc-torice« od Lotskoga Muhviča muški naraštaj. Vrlo složno su vežbali »Skupine« nauenički naraštaj . Osobito su lepe bile vežbe ženskog naraštaja dr. Pichler: »Barkarole«, a osobito »E-mo! sonata« Sagraka, koju su s mnogo ose-čaja vežbalc članice. Veoma snažan dojam učinila je i vežba članova »Veči* na školju«. VARAŽDIN. — Največi sokolski praznik proslavilo je Sokolsko društvo Varaždin, za sokolsku decu več u če-tvrtak, 30 novembra posle podne. L’ 3 sata po podne sakupilo se oko 30(’ muške i ženske sokolske dece u sokolani, gde im je prigodni govor održao brat Vladimir Deduš, a zatim je tri- proslavljen jc u našem mestu najsve- novoosnovani muški hor pod vodstvom deset muške j ženske’ deCe prevedcno cannc. Uiutro bi o ic blasoHarpnio T™ I Dr- rerc MarKovica. čanije. Ujutro bilo jc blagodarenje. Iza blagodarenja održao je govor o zna-če n j u dana starešina br. Dinko Stipišič, učitelj, a tajnik br. Frano Milutin održao je govor o jugoslovenskom nacionalizmu. Sokolska akademija bila je odlično posečena. Posle otpevane državne him- tupa Varaždin ČAKOVEC. —• Naše je društvo vrlo svečano proslavilo dan našeg narodnog Ujedinjenja i sokolskog praznika. Dne 30 novembra održali smo u naraštaj. Sa dve deklamacije zavr šen je taj deo proslave. U petak, dne 1 decembra održan;* je svečana sednica s akademijom u sokolani, dupkom punoj publike. Akademiju odnosno sednicu otvorio je starešina društva brat Novakovič lepim i efektnim govorom o značaju 1 dc Str'. 6 God, IV — br. 5o cembra. Posle toga bio je vedi broj naraštaja preveden u članstvo, a preko 20 novih članova je položilo sokolski savet. S deljenjem diploma članovima i članicama, bila je završena svečana sednica. Po tom je započela sama akademija. Pre par meseci osnovani tamburaški zbor naučničkog naraštaja Iznenadio je ugodno sve prisotne skladnim i preciznim sviranjem narodnih pesama. Sledile su ritmičke vežbe s venčičima (ženski naraštaj gradan-ske školc), sustavne proste vežbe mu-škog dačkog naraštaja, koje se izvan-recino svidaše opčinstvu, vežbe na rudama (članstvo), rajalne poskočne vežbe (ženski naraštaj realne gimnazije), skupinske proste vežbe (naučnički naraštaj), rajalne vežbe članica (vrlo efektne), stilske proste vežbe (članovi) i vežbe na karikama (članovi). Sva je publika vrlo pažljivo promatrala sve točke po redu i dugotrajnim aplauzom na^radivala izvedbu koje su izveli članovi. V. D. JALŽABET. — Četa Jalžabet izvela je ovogodišnju proslavu dana Ujedinje-nja vrlo svečano. U lepo dekorisanoj školskoj sobi izveden je program od 22 točke. Dva zgodna igrokaza izvela su deca Sokoli učenici lil i IV odeljenja i to »Sloga« i »Prvi deccmbar«. Na po-četku izvodenja programa pozdravio je prisutne brat starosta Stjepan Pepelko. Sve točke akademije izvedene su lepo i skladno. Brat Dundović Marijan, tajnik, održao je predavanje o značenju Sokolstva i oslobodenje Slovena. Po izvedenom programu, koji se je narodu vanredno dopao, te uz svirku limene glazbe obidoše svi u redu mesto kli-čuči Jugoslaviji i Kralju. PUSTAKOVEC. — I naša četa, koja je sada združena s dacima Soko-lima Učiteljske škole Čakovec, proslavila dolično Prvi deeembar. Članovi su sc bili sakupili u svečanoj dvorani Učiteljske škole u Čakovcu, gde je održa-na svečanost. Mešoviti zbor članova i članica otpevao je državnu himnu. Na-kon pozdrava staroste br. Goričanca, održao je prošvetar br. Harmina predavanje o značenju Prvoga decembra. Iza toga je 26 članova položilo zavet te primilo sokolske značke i legitimacije. Na koncu je skladno otpevao mešoviti zbor »Iz bratskog zagrljaja«. Župci Vel. Bečkerek BELA CKRVA. — Sokolsko društvo Bela Crkva proslavilo je na svečan način praznik 1 decembra — dan Ujedinjenja. U 9 časova bila je svečana povorka, a u 914. blagodarenje. Posle bogosluženja održana je sednica, na kojoj je pročitana poslanica Saveza i izvršena zakletva novoga članstva. U-veče istoga dana održano je svečano sokolsko veče s obilnim programom i igrankom. Vežbale su s uspehom sve kategorije. Veče je otvorio i govorio o značaju 1 decembra društveni pro-svetar br. D-ragutin Popovič. Uspeh jo postignut u moralnom i u materijal-nom pogledu. BEODRA. — Zauzimanjem vide-nijih ljudi sela Beodre i brata Miloša Aleksiča, študenta prava, održana je 19 novembra 1933 g. osnivačka skup-ština, na kojoj je bila zastupljena i omladina u lepom broju. Govor br. Aleksiča upučen skup-štini, a u prvom redu omladini, da po-red svoga rada ne smeiu zaboraviti i na svoje telo bez koga ni svoj rad ne mogu obavljati, sadrži puno primera 0 koristi razvijanja tela i duše i ciljcve velike ideje Sokolstva. Skupština se setila i velikog pokrovitelja Sokolstva Nj. Vel. Kralja Aleksandra I, starešine SKJ Nj. Vis. Prestolonoslednika Petra šaljuči im pozdravne brzojave. Skupština je tada izabrala sledeči odbor: starešina Stojič Milisav, učitelj, Popovič Radivoj, zam. starešine, Radovič Svetozar, tajnik, Nikola Ilijič -Omišjjanin, prošvetar, Aleksič Miloš, načelnik, Gogie Aleksa, Karadžič Vasilij. Zamenici: Dimitrijevič Vidi, zam. načel., Đupičin Stoj., zam. nač., Popov Veselin, zam. blag., Stojič Mil., zam. stat. Na kraju se je izabrani starešina zahvalio na datom mu poverenju, moleči sve prisutne da istraju u svome radu, da se ne ohlade brzo prema, so-kolskoj ideji, jer što se jedna stvar više gradi, tim je trajnija. Moli za točnost, disciplinu, red i rad jer su to osnove sokolskog rada i delovanja. KALUĐEROVO. — Sokolska četa u Kaluđerovu priredila je na dan 11 novembra 1933 god. u selu Kusiču prvu svoju zabavu, koja je vrlo dobro uspela. Na zabavi održao je pozdravni govor br. Vlado Mitrovič, a posle se prešlo na program. Prvo je nastupio ženski naraštaj s prostim vežbama i sjajno izveo tri točke prostih vežbi. Osobitu hvalu zaslužuje pesma s pe-vanjem: »Rado ide Srbin u vojnike«. Posle naraštajki izveli su članovi i na-raštajci nekoliko skupinskih vežbi, a krajnji deo programa bio je pozorišni komad »Car Čira«. Zabava je bila vrlo dobro posečena. PAD E J. —• Petnaestgodišnjica Ujedinjenja proslavljena je u Padeju vrlo svečano. Blagodarenja su održana u svim bogomoljama. U 10.30 časova Sokolsko društvo održalo je svečanu sednicu, na kojoj je govorio društveni prošvetar o značenju dana. Posle toga položili su novi članovi zakletvu. Naraštaj i deca su recitovali naše narodne 1 junaške pesme; a mešani društveni hor otpevao je »Sokolski pozdrav« i s tim je bila završena prepodnevna proslava. U osam uveče održana je akademija. Brat starešina održao je pozdravni i patriotski govor o pomenu današnjega dana. Sledio je nastup svih naših odeljenja, koji je uspeo u svakom pogledu. Društveni mešani hor otpevao je na kraju »Hajte bračo«. Akademija je uspela u moralnom i materijalnom pogledu. TARAŠ. — Naše društvo najsve-čanije je proslavilo dan Ujedinjenja. Posle bogosluženja održana je svečana sednica, na kojoj je održao br. M. Pro-tič prigodni govor o značaju dana. U-veče je održana svečana akademija, koja je potpuno uspela, kako u materi-jalnom tako u moralnom pogledu. GUDURICA. — Na dan 1 decembra Sokolska četa u Gudurici prvi put je najsvečanije proslavila dan Ujedinjenja i sokolski praznik. Pre podne, posle blagodarenja, u mesnoj osnovnoj školi održana je školska svečanost uz sudelovanje sokolske dece. Prošvetar, upravitelj škole, brat Em Božidar, održao prigodan govor o značaju pr-vog decembra. Naveče u 8 časova održana je svečana akademija, a posle akademije igranka. Akademiju je otvorio prigodnim govorom starešina, brat Kunert Ignjac, a zatim je brat Em Božidar, prošvetar, govorio prisut-nima o ideologiji Sokolstva. Zatim su članovi vežbači i naraštaj muški izveli slobodne vežbe »Oslobodenje«, vežbe fcia razboju i piramide, a naraštajci slobodne vežbe i piramide. Župa Zagreb JASENOVAC. — U nedelju 3 XII na veče priredilo je naše društvo svečanu akademiju, koja je odlično uspela moralno i materijalno. Nakon pozdrava brata starešine i brata prosvetara, nastupio je glazbeni kvartet, a zatim su sledile ostale točke programa: vežbe članova, dece, deklamacije, koje su vrlo dobro uspele. Na koncu je odigrana glazbena igra »Ciganska ljubav« i šaljivi komad »Petriča Kerenpuh«. NOVA GRADIŠKA. — Ovc go- dine proslavljen je državni i sokolski praznik na vrlo svečan način. Posle blagodarenja u crkvama i čestitanja u sreskom načelstvu, formirala se na so-kolskom letnjem vežbalištu impozantna povorka Sokola, vojnika, graetan-stva i školske mladeži, koja je onda, uz sviranje sokolske fanfare, pošla u park pred spomenik Kralja Petra Velikog Oslobodioca. Tu je održao govor direktor Gimnazije br. Milan Ka-man, položivši u ime Sokolskog društva veliki venae. Posle njega govorio je još jedan maturant u ime školske mladeži. Posle ove svečanosti otputila se povorka u sokolanu, gele je održana sednica upravnog odbora. Prosve-tar br. prof. Kratki Juraj održao je predavanje o značenju prvog decembra, naraštajci izveli su tri deklamacije, načelnik br. Milojevič razdelio je diplome od saveznih natecanja, a onda ie obavljeno prevodenjc sokolske dece u naraštaj, odnosno naraštaja u članstvo. Novo članstvo položilo sokolski zavet. Sednicu je otvorio i za-ključio starešina sudija br. Jovo Marič. —• Naveče u 8 sati priredena je u hotelu Nikolič svečana akademija. Posle pozdravno« govora br. starešine izvedeno je nekoliko deklamacija, a onda je sledio tehnički program. Izvedene su vežbo (muške i ženske dece, muškog i ženskog naraštaja, članova i članica). Posle programa razvila se zabava. Poset je bio odličan. U nedelju, 3 decembra ponovljen je program svečane akademije za decu i vojsku, s jednako odličnim uspehom. NOVA GRADIŠKA. — Konstitu-isanje Prosvetnog odbora. Prosvetni odbor sastavljen je sada ovako: pret-sednik br. Kratki Juraj, tajnik brat Jovičič Dragoljub, novinar br. Kaman Milan, izvestilac za štampu br. Vučkovič Duro, a knjižničar br. Nefero-vič Zvonimir. STARA GRADIŠKA. — Sokolsko društvo Stara Gradiška održalo je dne 1 decembra svečanu akademiju, koju je otvorio brat starešina Durum kratkim pozdravnim govorom nakon čega je dao reč bratu Grgureviču Veljku, svešteniku, koji ie govorio o histori-jatu dana. Govor je popračen burnim poklicima Kralju, Sokolstvu i Jugoslaviji. Nakon govora br. Grgureviča na-stupali su članovi i naraštajci u prostim vežbama. Nakon pojedine točke sledila je po jedna deklamacija. Posle akademije razvila se igranka. Poset dobar. Materijalan uspeh srednji, a moralan odličan. DONJI KLASNIĆ. — Dan Ujedinjenja naša je četa proslavila vrlo svečano. Ujutro je održao sakupljenom Sokolstvu i ostalom opčinstvu govor br. starešina, a nato su deca deklamira- la razne prigodne pesmice. Nato je uzeo reč prošvetar br. Momčilovič, koji je govorio o značenju današnjeg dana. Iza ovog izveden je pozorišni komad »I. rosac bez ljubavi«. Deca su ponovno izdeklamovala nekoliko pesmica, da nato uzme reč tajnik br. Laropov, koji je govorio o Sokolstvu na selu. Iza govora narednika žand. stanice i polaganja so-kolskog zaveta, zaključio je starešina ovu vrlo uspelu svečnost. Nato je na-stao ples. PODSUSED. — Državni i sokolski praznik 1 decembra proslavila je ova četa najsvečanije. 1 roslavu je otvorio patriotskim govorom starešina čete br. Ivan Fišer. Zamenik proevetara brat Molnar govorio je o značaju 1 decembra. Nakon govora otpevao je nekoliko rodoljubnih pesama i izveden dijalog od V. Nazora »Brat i sestra«. Načelnik čete brat Borivoj Vuksan održao je predavanje »Sokolstvo u sadašnjici«. Nakon toga položili su sokolski zavet novi članovi i članice, uz prigodne reči starešine čete. Pevanjem državne himne ova lepa svečanost je završena. REČICA. — Ova je četa svečano proslavila narodni i sokolski praznik u nedelju dne 3 dec. Prigodni govor održao je br. Štamberg Josip, starešina naše čete, dok su ostale kategorije ima-le ostali program od 7 točaka. Isti dan na večer održali smo Nikolinje za sokolski podmladak. RUDEŠ. — Sokolska četa Rudeš, društva Vrapče (župe Zagreb), priredila je 3 o. m. u tamošnjoj osnovnoj školi veoma uspelu akademiju. Pred mnogobrojnom publikom započeo je dobro sastavljen program od 13 taea-ka. Samu priredbu otvorio je tajnik čete brat Kovačič st. predavanjem o sokolskoj ideologiji, a zatim je tamburaški zbor otsvirao državnu himnu. —- Gimnastički deo programa bio je ispunjen vežbama za zagrebački slet 1934. Osobito su se istakla muška deca, te odeljenje članova društva Vrapče na visokim ručama i članovi čete Rudeš sa zagrebačkim prostim vežbama. Ženska deca izvela su igrokaz >4Domovina kakva bila, rodenom je sinku mila«. Posle programa razvila se ugodna zabava. iambure Tko oglašuje. taj napreduje? NckfSsolfe Sremske i Farkaševe vrsti te majstorske gitare i mandoline uz jamstvo preporuča Svjetska rokotvornica tambura STJEPAN M. GILG, SISAK br. 62 JUGOSLAVIJA Nabavite novi veliki ilustrc-vaci ejenik tambura, kojeg svakomc na zahtjev šaljem badava. — Odlikovan sa 3 zlatne kolajne i diplome. Širite Sokolski glasnik k o“ Sokolic“ radost KimEii na/s ilOiilAMAPAiHUriHOVAlS 637-48 Uh -o ci&JŽ 5* e!« 0» f- IM a 3 •£ « -»D a O.Z « v c r- « e C -S -g of >.s r h >R ? o Z * -r- O 'H « и ij g « § > 8-1 ^ o •Ew £ c S 5-и_с-"тз Ž'S.c o-S •“■g o •S o s ul >U O. D--*-* MA i-s o Z-*' -S c3 o - Or* *1 •G ■*-* rz . и Preporučamo tvrlke, hoje oglašuju u »Soholskom glasniku«! j: JL »Spomen - Tclince u =------= Ihserc----------= sc c sv e cen j e sokolske zastave r.cjbolje i jevlino izradjuje MIRKO ŠMJtT. graver Beograd, 2' e ra z ij e 1 640-49 Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu I. sveska: U. „ HI- n IV. „ V. VI. VII. „ VIII. „ VIII. a „ IX. * X. w X.a n 534-49 m 5 o « *o Sokoli! Nabavljajte Vaše Skije (smučke) izravno od producenta kod domače industrije M. DRUCKER ZAGREB, ILIČA 39 Kr. dvorski liferant Zatražite Specialne ponudei 5;'8-JS E. GaMfjfl; O sokolski ideji. Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Oražen. Dr. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. (Sloven. tskst). Isto. (brpsko - hrvatski tekst) Dr. Niko MrvoS: Pogledi i misli ar. M. Tjrrisa. E. Gangl: Tyrševo poslanstvo. (Slov. tekst) Isto. (Srpsko-hrvatski tekst) Svaka sveska stoji 3 Din PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din Franjo Mačus: ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Franjo Malin: Praktički udžbenik češkog jezika. U kartonu 15 Din Dr. Viktor Novak: SVESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din Miroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din Franjo Malin: ČEH0SL0VACI I ČEHOSL0VAČKA U kartonu 15 Din ZJugoslovenska Sokolska ^Matica Xjubljana, ^Narodni dom 535-1» išeleton 25-43 i Slačim ooštanske štedionice £jubljana 13.831 Ud* Savci Sok.., Jugoslavije (E. Ganci) . Glani i Stipan čela, . Ure(«je Шр .U.U . Г«ка «К.ев.к. ИМ Л— *"**>• "> " ' ј""1ј“;