Revizija uradniškega zakooa. (Predlog UJU in predlog ministrstva prosvete za revizijo.) Kao što je našim čitaocima več po* znato, u Ministarstvu Pravde naročita komisija otpočela je ubrzan rad na iz* radi predloga za izmenu Zakona o či= novnidma. Toj komisiji upučeni su i svi predlozi pojedinih profesijonalnih udruženja za izmenu ovog zakona. Da bi sav ovaj materijal blo što pregledniji i sredeniji i da bi se iz mno* gobrojnih zahteva izvadilo i sredilo ono što je bitno, komisija je uputila svima ministarstvima predloge činovničkih organizacija dotične struke, da ih mini. starstva srede i da svako ministarstvo u jednoj predstavki iznese najbitnije za= hteve činovnika svoje struke. Tako je i predlog našeg Udruženja upučen Mini« starstvu Prosvete, zajedno sa predlogom profesora i drugih činovnika prosvetne struke, da Ministarstvo po njima da svoje mišljenje. Povodom toga u Ministarstvu je oU počeo raid na sredivanju ovoga posla. Odbor koji na ovome radi, pozvao je i predsednika našeg Udruženja, da u ime učiteljstva da potrebne predloge i oba« veštava o zahtevima učiteljstva. Tom prilikom od strane Udruženja ponovljeni su sledeči zahtevi koji su ušli u rezoluciju Glavne Učiteljske Skupštine u Dubrovniku i koji glase: 1. Izmene i dopune koje bi se imale uneti u Zakon državnih činovnika i službenika grad. reda: 1. U članu 6. tačku 1. dopuniti tako da i svršeni uče* nici Više Pedagoške Škole budu razvr* stani u I. kategoriju — po propisanom završnom ispitu; 2. Čl. 7. izmeniti tako da se redovne prinadležnosti onima, koji imaju kakvu višu stručnu školu (ispit) poviše sa 25 od sto i da im se ta povišica računa i za penziju. 3. U čl. 10. umetnuti da se za po« služitelje traži svedodžba o svršenoj Osnovnoj Školi. 4. U čl. 11. dodati da se Uredba o razvrstavanju ima dovesti u saglasnost sa Činovničkim Zakonom. 5. Da se u čl. 12. tačka 2. dopuni ovako: Učitdjski kandidati primaju se u državnu službu i pre regulisanja vojne obaveze i ne razrešavaju se učiteljske dužnosti za vreme služenja u kadru. 6. Cl. 23. da glasi ovaiko: Vreme provedeno na bolovanju preko 6 meseci ne računa se u propisani rok za privre« menu službu. 7. Član 31. trebao bi da glasi: Po navršetku najvišega stepena plate služ« beniku pripada za sve vreme daljeg službovanja njegova redovita prinadlež« nost uvečana sa 15 na sto. 8. Član 33. Druga kategorija imala 6 grupa i to: I. grupa 8400 Din. II. „ 6600 za daljih 9 godina za ostalo vreme bi iii. IV. V. VI. 4800 3600 2640 1920 9. Član 35. imao bi se doptiniti ovako: II. kateg. 1.500 Din. 1 ¦_ _ _• III. , 1.250 , 1 ^ PIVlh 6 g°dma II. kateg. 1.800 Din. III. „ 1.500 , II. kateg. 2.100 Din. III. „ 1.800 „ 10. U pogledu čl. 37., 39. i 40. traži se da nadležno ministarstvo izda uredbu u roku od 3 meseca po obnarodovanju izmena ovoga zakona. 11. Član 44. imao bi sasvim ispasti iz ovog Zakona. 12. Čl. 57. izmenjen glasio bi ovako: Za stupanje u daljne grupe činovničkih kategorija odreduju se rokovi, koje mora činovnik da navrši od dana stu« panja u službu i to: u 2. kategoriju z:a IV. grupu 7. godina, za III. grupu 12 go= dina, za II. grupu 15 godina a za I. gru= pu 20 godina. 13. Član 71. tačka 2. imala bi da glasi: Premeštenom činovniku kao i ovom koji dobije službu stečajem pri? padaju selidbeni troškovi. 14. Član 94. glasio bi: Činovnik ne može pore-d svoje redovne službe imati drugu sporednu osim ako mu se to do= zvoli. Ministar može davanje dozvole za to preneti i na niže školske vlasti. 15. Clan 104. izmeniti tako da mesto 24 sata ostane 48 sati. 16. Član 106. ispravlja se ovako: Prinadležnosti na kaje je činovnik ste* kao pravo prilikom unapredenja pripa« daju mu od prvog (1.) dotičnog meseca, ako je pravo na njih stekao u prvoj po« lovini meseca, inače od prvog dana na* rednog meseca. 17. Član 108. tačka 3. glasi: Lekar* ski su pregledi besplatni. 18. Član 112. da glasi: O lečenju cU novnika u bolnicama izdače Ministar poseban pravilnik. 19. Čl. 119. Vreme provedeno u ka* dru, vojnim vežbama i u ratu računače se činovniku za penziju i za unapre« denje. 20. Čl. 123. Davanje pozajmica može Ministar preneti i na niže organe prema predlogu nadležnog ministra. 21. Cl. 124. Po smrti aktivnog ili penzionisanog činovnika izdače se nje* govoj porodici odmah na ime sahrane tromesečne njegove prinadležnosti. 22. Clan 137. ima da glasi: U Južnoj Srbiji i Crnoj Gori. 23. Čl. 239. Službenicima i njihovim porodicama ranije penzijonisanim imaju se penzije urediti prema današnjim pri« likama posebnim zakonom. Neprevede« nim činovnicima ima se penzija reguli« sati po ovome zakonu od 1. sept. 1923. godine. 24. Čl. 243. imao bi da glasi: Veli* čina lične penzije odreduje se istom odlukom kojom se službenik penzio« niše. Penzijske prinadležnosti imaju se isplačivati od 1. dana narednog meseca u kojem je nastupio slučaj po kojem se penzija odreduje. 25. Član 230. tač. II. da glasi: Činov* nici koji nemaju propisanu spremu za struku u kojoj služe: I. Ako na dan obnarodovanja ovog zakona imaju najmanje 14 godina služ* be, koje se računaju za unapredenje, dolaze u one grupe koje odgovaraju po* ložajima na koje su postavljeni po za* konima, koji su vredeli u različitim de* lovima države pre donošenja ovog za* kona. 26. Član 239. Službenicima penzio* nisanim posle stupanja na snagu ovog zakona urediče se penzije prema odred* bama ovog zakona. 27. Član 243. Službenici za koje se donose odluke da se ne prevode i ako su stekli pravo na penziju, penzionišu se po ovom zakonu. A ako nisu stekli pravo na penziju dobiče na ime nakna* de svoju tromesečnu dotadašnju siste* matičnu platu sa dodacima. Povodom svega ovoga odbor je na ovoj sednici pokušao da izradi sledeču gradaciju prosvetnih radnika. Prema toj gradaciji učitelji sa položenim učitelj* skim ispitom ostali bi u II. kategoriji, koja bi po učiteljskom predlogu imala 6 grupa sa povečanim platama po skali kako je u gornjem predlogu označeno. Usvojeno je, da se u predlog unese dai veličina učiteljskih plata prema plata« ma činovnika sa fakultetskom spremom bude u odnosu 3 :4 i da se zakonom ga« rantuje jednakost prinadležnosti činov« nica udatih za državne činovnike sa pri* nadležnostima ostalih činovnika. Dalja gradacija bila bi ovaka: 1. Učitelji gradanskih škola sa uči« teljskom školom i višom pedagoškom školom od 2 ili 3 godine ušli bi u 6. grupu I. kategorije; 2. Profesori trgovačkih škola sa ma* turom i fakultetskom spremom od 2 godine (politehnika) u 6. grupu I. kate« gorije; 3. Profesori srednjih škola išli bi do 4. grupe I. kategorije; 4. Profesori učiteljskih školai sa učiteljskom maturom i pedagoškom školom do 3 godine u 5. grupu I. kate* gorije. Naše Udruženje učiniče i dalje ko« rake u smislu učiteljskih zahteva, da se oni u koliko je moguče zadovolje. Dodajemo da je povodom ovog posla održana 24. ov. m. i sednica Uprave Saveza Činovnika na kojoj su birani delegati koji če u ime Saveza svih činovničkih društava zastupati za* hteve činovnika i sudelovati u radu ko* misije za izradu ovog predloga. Pred* stavnik našeg Udruženja tražio je da u ovoj delegaciji bude zastupljeno i naše Udruženje. »N. P.« PREDLOG Ministarstva Prosvete za izmene u za< konu o činovnicima i ostalim državnim službenicima gradanskog reda. Na praksi su se neke odredbe Za^ kona o činovnicima gradanskog reda pokazale izgodne i za to je Ministarstvu čast predložiti sledeče izmene: I. U članu 4. posle tačke pete do= dati novu tačku šest, koja bi glasila: »koje je na redovnom školovanju«; II. U članu 8. izostaviti na kraju reči: »s tim da ne mogu uči u prvu ka« tegoriju«. III. U članu 11. posle reči: »i Glavne Kontrole« dodati: »i šest redovnih naj« istaknutijih profesora Univerziteta, koje izabere plenum redovnih i vanrednih profesorai na način koji če propisati Mi> nistar Prosvete«. IV. Član 31. izmeniti ovom redak* cijom: »po navršetku najvišeg stepena osnovne plate, službeniku pripada, za sve vreme daljeg službovanja njegova najviša osnovna plata uvečana sa 15 %. Ova povišica računa se i za penziju svima činovnicima koji su po ovim ili specijalnim Zakonima stekli prava na punu penziju«. V. Član 33. izmeniti u sledečem: a) U prvoj kategoriji izostaviti de* vetu grupu i staviti plate po grupama ovako: osma grupa 4200 dinara; sedma grupa 6600; šesta grupa 9600; peta grupa 12.000; četvrta grupa 15.000, a ostale grupe da ostanu po dosadašnjem Za* konu; b) u drugoj kategoriji da budu pla« te: u 5. grupi 3000; u četvrtoj grupi 4200; u trečoj grupi 6300; u drugoj grupi 9600; u prvoj grupi 12.000 dinara; c) u trečoj kategoriji da budu pla* te: u 5. grupi 2100; u 4. grupi 3000; u 3. grupi 4200; u 2. grupi 6300 i u 1. grupi 9600 dinara. VI. U čl. 34. povečati plate zvanič* nika i služitelja: položajna plata zvanič. služitelja 3. grupa 1500 960 2. grupa 2400 1500 1. grupa 3600 2400 VII. U 51. 35. povečati stanarinu po sledečem: I. k IL k. III. k. zvan. slnž. za prvih 6 god. 2.400 1800 1.500 1.200 900 za daljih 9 god. 3.600 2.700 2.100 1.500 1.200 za ostalo vreme 4.800. 3.600 3.000 1.800 1.500 VIII. Pošto je broj grupa I. katego* rije od devet smanjen na osam, to u čl. 57. Zakona izmeniti minimume za po« jedine grupe i to za sedmu grupu uzeti za minimum 4 godine; za šestu grupu 8 godina, za 5. grupu 14 godina a za 4. grupu 20 godina. Za II. i III. kategoriju mogu ostati propisani minimumi. IX. U čl. 58. za zvaničnike i služi* telje staviti za 2. grupu minimutn od 8 za 1. minimum od 16 godina. X. U članu 72. posle tačke 2 dodati novu tačku 3 koja bi glasila: »kad se odlučuje o prelasku iz niže u višu grupu«. XI. U 51. 236. na kraju dodati: »tako isto i sveštenicima, koji su se na dan 1. septembra 1923. godine zatekli u dr* žavnoj službi, uračunati u godine službe i sve parohijske godine«. XII. U čl. 242. staviti da se vreme za računanje grupe u I. kategoriji računa od diplomskog ispita, ako je službenik več u službi, a ako nije bio u službi za vreme polaganja diplomskog ispita onda od dana dobijanja službe. Kao što se iz ovoga vidi Ministarstvo Prosvete nije prihvatilo znatan broj za« hteva našega Udruženja koji se odnose na reviziju činovničkog zakona, prema čemu je ostalo da Udruženje neposred* no dejstvuje kod ostalih nadležnih fak* tora da se ti zahtevi usvoje. »N. P.« O reviziji uradniškega zakona in naših zahtevah bomo še izpregovorili.