posianna piacena u golovu Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni pril Ljubljana, O. aprila 1031. God. П. - Brof IS. Izlazi svakog čelvrlka • Godišnja prefplala 50 Din • Uredništvo i uprava u Ljubljani (Narodni dom) Telefon br. 2545 e Račun kod pošfanske šledionice br. 12.945 e Oglasi po ceniku ® Rokopisi se ne vračaju Rezolucija prve redovne skupštine Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije održane u Beogradu 29. marla 1931. god. Prva redovna skupština Sa« veza Sokola kraljevine Jugo* slavije, u svojem zasedanju od 29. marta o. g. u Beogradu, pored mnogih važnih pitanja 'o internom radu našega Sokolstva, raspravlja« la je i ona načelne i idejne prh rode, koja svima treba da jasno pokažu puteve i ciljeve jugoslo« venskog Sokolstva. Skupština je u svim tim pitanj ima zauzela svo« je odlučno i otvoreno stanovište i donela decidirane zaključke, iz ko jih sc vidi, u kakovom odnosu stoji naše Sokolstvo prema svim faktorima, koji ga okružuju u nje* govom životu i radu ili neposred« no zasecaju u srž njegovih težnja i nas to jan ja,. Sama skupština, doduše, nije donela ništa novoga, več je sva ta pitanja, na koja je naše Sokol« stvo oduvek imalo čisti i odrede« ni pogled, samo obradila i ponovo u svojstvu nove zakonske organi; zacije istakla ih, podvukla i usvo« jila. Davajuči svemu tome i svoj formalni imprimatur, ona je na pr; vom ‘mestu naglasila neprikosno« venost Tyrševih sokolskih načela i duha njegove nauke, koja sao« brazovana i uskladena sa našim nacionalnim težnjama, sačinjava« ju najbitnije elemente čitavog na; šeg sokolskog i nacionalno«držav; nog života i rada. Da bi pak pogled na sva ta pitanja i s praktične strane bio svemu našem članstvu kao i naj; širim slojevima naroda ' što pri; stupačniji, s vi ovi zaključci sabra« ni su i upravo izlaze iz štampe u zasebno j knjiži pod naslovom »Pu; tevi i ciljevi Sokola kraljevine Ju; goslavije«. Kao uvod tome, prido; dana je i rezolucija, koju je tom prigodom skupština primila, a ko; ja po svojoj konciznoj formi pret; stavlja upravo rezime svih u knji; zi pertraktiranih pitanja. (Mi tu rezoluciju donosimo sada ovde u celosti. Za svakoga, koji hoče da do temelja spozna naše poglede na bistvo sokolske ideje i na njenu misiju u uzgoju svega naroda, ne; ophodno je i upravo apsolutno po; trebno da prouči čitav kompleks strogo stvarno i objektivno obra; detlih pitanja, od kojih je ovde objavljena rezolucija samo izva; dak, a što još jednom naglasu; jemo. Treba svakako upoznati celi; nu, da se može nepristrano i pra; vilno tumačiti i shvatiti srž. SOKOLSKI POKRET Sokolstvo je pokret, koji u smislu Tyrševc sokolske ideje teži za podi; zanjem svih telesnih i moralnih sila pojedinca, a preko njega, čitavog jugo-slovenskog naroda i drugih slovenskih naroda do najdosežnije granice savr; šenosti. SOKOLSKA TEŽNJA Iduči za tim ciljem Sokolstvo kra; ljevine Jugoslavije želi, da u svakom svom Članu razvije i održi u svežoj snazi sve njegove telesne i duševne sposobnosti koliko je to više moguče. Sokolstvo teži da svestranim jačanjem ličnosti uzgaja svoje pripadnike (član; stvo, naraštaj, decu) za što bolje i ko; risnijc članove ljudskog društva. TELESNO VEŽBANJE Kao glavno, neposredno i naročito sredstvo sokolskog vaspitanja smatra Sokolstvo telesno vežbanje po Tyrše; vom sustavu i njegovoj metodi. U tak; vom telesnom vežbanju Sokolstvo vidi najbolje sredstvo za skladni i istovre; meni uzgoj tela i duše, za disciplino; vanje i jačanjc volje. Zato od svojih Pripadnika traži da vežbaju. DRUGA SREDSTVA Sokolstvo se služi, u svrhu una; Predenja telesnih i duševnih sposob« nnsti svojih pripadnika i čitavog naroda, takoder i drugim sredstvima, koja su u skladu s opštim sokolskim načelima. SOKOLSKA JEDNAKOST U sokolskoj su organizaciji svi članovi jednaki. Sokolstvo, verno svo; jim demokratskim načelima slobode, jednakosti i1 bratstva, ceni ljude po njihovoj ličnoj vrednosti, a ne deli ih po staleškim, klasnim, verskim i ple; menskim razlikama, niti po zvanjima, društvenom položaju ili imutku. SOCIJALNA PITANJA Sokolstvo izriče svoje simpatije socijalno slabijima u njihovom nasto; janju za poboljšanjem svog socijalnog položaja. Od svojih članova traži da se u privatnem i javnom životu, kad; god se ukrštavaju njihovi interesi s interesima drugih, svagda opredeljuju po zahtevima socijalne pravde i sokol; skog bratstva. RAVNOPRAVNOST Sokolstvo smatra Ženu jednako vrednim članom ljudskog društva kao i muškarca. U sokolskoj organizaciji Sokolice i Sokoli potpuno su ravno; pravni. ČITAV NAROD U SOKOLSTVU U težnji da uzgoji što vrednije ličnosti za ljudsko društvo i za svoj narod i svoju državu, Sokolstvo želi da okupi u svojim redovima čitav na; rod. Sokolski pokret služi narodnoj celini i traži od svakog pojedinca, da svoje sopstvene interese dovede u sklad s opšte narodnim interesima celine. NACIONALIZAM Sokolski uzgoj je nacionaian uzgoj. Sokolstvo vidi u nacionalizmu neprekidan i ustrajan rad za narod. Naš nacionalizam shvačamo kao ne; sebično, stvarno i trajno delovanje za narodnu celinu. JUGOSLOVENSKA NACIONALNA SVEST Sokolstvo smatra jugoslovensku nacionalnu svest za bitan uslov sve; stranog i zdravog razvoja našeg na; roda. Sokolstvo kraljevine Jugoslavije jest i hoče da ostane svojina celo; kupnog jugoslovenskog naroda u jed; noj jedinstvenoj i nedeljivoj slobod« noj državi. Jedan narod, jedna drža; va, jedno Sokolstvo! Sokolstvo kralje; vino Jugoslavije braniče u svakom tre; nutku jedinstvo, slobodu i neovisnost kraljevine Jugoslavije protiv svih ne; prijatelja. SVESTRANI NAPREDAK NARODA Jugoslovensko Sokolstvo kao opšte narodna organizacija ne može zabora; viti svoju braču s one strane državnih granica, i — zabrinuto za njihovu sudbinu i saosečajuči sve njihove ne; volje — smatra svojom svetom duž; nošču da se stara za njihov svestrani napredak. NARODNA INDIVIDUALNOST Sokolstvo smatra našu slobodnu i nezavisnu državu najjačim izraža; jem narodne individualnosti u zajed; niči drugih naroda. Zato smatra za svoj poziv, da unapreduje državu i državnu zajcdnicu. U jačanju slobod; ne i nezavisne države, na svim pod; ručjima. Sokolstvo vidi največu garan; ciju za narodni napredak i održanje. Sokolstvo vaspitava svoje članstvo za svesne državljane, uvereno da jakost države počiva na svesti o pravima i dužnostima jpojedinih državljana, na osečanju zajedničke odgovornosti svi; ju državljana za sudbinu države. NARODNA VOJSKA Načelo sokolske jednakosti ne do; zvoljava nikakve staleške iznimke pa prema tome i pripadnici naše vojske treba da budu članovi sokolske orga; nizacije. Vojska se stara oko obrane države. Za tu svoju opšte narođnu zadaču ona treba fizički i moralno jake i nacionalno svesne državljane. Takve državljane vaspitava Sokolstvo. Na tome se temelji saradnja vojske i Sokolstva. ŠKOLA Sokolstvo kao opšte narodna vas; pitna organizacija saraduje i sa ško« lom, koja je pre svega pozvana da uzgaja narod. Sokolstvo je spremno da pomogne škole u provodenju teles; nog^ uzgoja mladeži, a očekuje, da če ga škola podupreti u njegovim nasto; janjima. ZAKON O OSNIVANJU SOKOLA SKJ Naše Sokolstvo, organizovano u Savezu Sokola kraljevine Jugoslavije, pokret je privatne inicijative, u koji svaki pojedini član unosi svoju ličnu vrednost i svoj lični rad. Zakonom o osnivanju Sokola kraljivine Jugoslavije dana je forma i način sokolske orga; nizacije. U skladu sa sokolskem ideologijom, sokolskom tradicijom i opštim sokolskim načelima, Sokolstvo odlučuje samostalno o svim pitanji; ma, koja se tiču provodenja sokolske ideje. SOKOLSKE ČETE Sokolstvo nebi postiglo svoje ci; Ijeve, kad bi zanemarilo onaj deo na; roda, koji živi na selu, to više, što je ovaj kod nas u pretežnoj večini. So; kolske čete na selu, kao organizovane, disciplinovanc i dobro vaspitane jedi; nice, treba da poštami važan centar za napredak sela. Fomoču tih četa tre; ba nastojati provesti, uz prvenstveno i redovito sokolsko vaspitanje, tako; der i svaki drugi rad na podizanju sela u kulturnom i ckonomskom pogledu. Sokolsko vaspitanje na selu treba dati u obliku prikladnom za selo, ali ono treba da odgovara svim našim nače; lima, da nigde ne otstupa od svojih dužnosti, koje mora preuzeti na sebe svako, ko hoče da bude Soko. DRUGE ORGANIZACIJE Sokolstvo kraljevine Jugoslavije zauzima prijateljski stav prema svim organizacijama u narodu, koje se ne protive Sokolstvu i čiji programi ni; su u opreci sa načelima Sokolstva. Sokoli i Sokolice dužni su da se kao članovi drugih organizacija bezuslovno ravnaju po sokolskim načelima i so; kolskoj disciplini, držeči uvek visoko dostojanstvo i ugled Sokolstva. POLITIKA Soko kraljevine Jugoslavije op; šta je narodna i nepolitička organiza; cija. Savez Sokola kraljevine Jugosla; vije, sokolske župe, društva i čete, a niti pojedinci izričito kao Sokoli, ili u zastupanju sokolske organizacije ne smeju sudelovati u političkim manife; stacijama, niti davati političke izjave. Članovima Sokola kraljevine Jugosla; vije ostavlja se, da se u granicama opitih sokolskih načela i pozitivnih državnih zakona politički opredeljuju slobodno i po svom uverenju. Traži; mo od njih, da se u javnom životu i celokupnom svom radu uvek rukovode tim načelima. NAPREDNA MISAO Sokolska misao je napredna mi; sao. Kao napredna ustanova Sokolstvo veruje u napredak i usavršenje čovečanstva i pojedinih ljudskih usta; nova. Sokolski pokret kao moderan pokret treba da zadovolji potrebama i zahtevima savremenog čoveka i ljud; skog društva, koje unapreduju njegov bitak. VERA Sokolstvo priznaje slobodu uve; rcnja i misli svakog pojedinca. Sokol; stvo poštujc svako versko uvcrcnje i osečanjc, jer smatra, da je vera naj; intimniji deo unutrašnjeg duševnog života. Sokolstvo usvaja načelo verske trpeljitvosti. SLOVENSTVO Sokolstvo je več po svojoj tra; diciji i po svojoj biti organizacija slo; venskoga bratstva, koja propagira slo; vensku uzajamnost izmedu sviju Slo; vena. Svakog Slovcna, pa bilo da on živi gdegod, smatramo za svog brata po krvi, jeziku, kulturi i zajedničkom slovenskem poreklu. RAD ZA SLOVENSTVO Realno shvačajuči rad na zbliža; vanju i bratskoj uzajamnosti Slovena jugoslovensko Sokolstvo drži, da taj rad treba početi s onima, koji su nam najbliži. Pre svega intenzivan rad na jugoslovenskom jedinstvu na sloven; skom jugu i zbliženje s našom najbli* žom i jednokrvnom jugoslovenskom bračom. Zatim saradnja sa sloven; skom bračom, koja sada borave u na; šoj zemlji. Preko Saveza »Slovensko Sokolstvo« hočemo da učvrstimo još više veze sa čehoslovačkim, poljskim, ruskim i lužičko;srpskim Sokolima i njihovim narodima. ČOVEČANSTVO Naš jugoslovenski nacionalizam i naše slovensko osečanje mora biti u skladu s opštim ljudskim idealima i težnjama za napretkom čitavog čo; večanstva. ZAVET Sokolstvo traži od svakog svog člana, da u svom društvenom, privat; nom i javnom životu vemo i savesno vrši dužnosti, koje mu nalaže uzviše; nost sokolske misli, te da se zavetuje, da če ostati veran jugoslovenskom državnom i narodnom jedinstvu i ideji zajednice sviju Slovena, Po tim zajed; ničkim idealima i zajedničkim cilje; vima svi su Sokoli i Sokolice između sebe brača i sestre. JANEZ POHARC (Zg. Šiška): Prosvetlil rad na selu U prošlom broju »Glasnika« izašao je članak br. Margitiča »Jedna zabluda prosvetnog rada na selu«, koji zaslu; žuje, da mu i savezni prosvetni odbor pa i župski prosvetni odbori posvete pažnju, pa da se preduzmu potrebne mere i da se uklone nedostatci, koje nabraja br. Margitič. Ja sam znam iz vlastitog iskustva u društvenom radu i iz onoga što sam vidio po raznim društvima u provinciji, koje sam obi; lazio — da je sve ovo istina, što sc piše u pomenutom članku, jer ima baš medu starijim članovima društvenih uprava, koji su mišljenja, da njima nije potrebno sokolsko vaspitanje, a baš tim svojim držanjem dokazuju, koliko su još sokolsko nevaspitani, jer mesto da služe mladima za primer, oni ubijaju još i ono malo idealizma, što ga u mladim dušama ima. Treba dakle, da društveni prosvetari vode tačnu evidenciju baš starijih članova, osobi; to odbornika, pa da onda iznosu na sednici upravnog odbora stvarnu kri; tiku i pozovu na odgovornost sve one, koji u opšte ne saraduju, na drugoj strani pak neka župske uprave upute striktna uputstva društvenim uprava; ma o njihovom radu i dužnostima od; bornika, od kojih večina misli, da svo; jim sokolskim dužnostima zadovolja; vaju samim dolazenjem na sodnice od; bora. Da se u buduče spreče slične po; jave, ili da ih se bar ograniči, treba da se u društvene uprave ne predlažu samo ljudi zbog njihovog uticajnog položaja ili nekog naslova, a koji se inače za sokolski rad uopšte ne inte; resuju, te im kakvo mesto u društve; noj upravi služi više samo kao jedna nova čast — nego na tim mestima tre; ba stvarnih i radenih ljudi, u kojima vidimo garanciju nesebičnog i istin; skog rada. Mnogim društvenim upra; vama trebalo bi ponovno uputiti i ras; pis glede prctplate na »Sokolski Glas; nilv«, jer isti ima vrlo malo prctplat; nika, naročito medu odbornicima, a posledica toga jc neinformiranost u sokolskim aktuelnim pitanjima, o za; dačama i ciljev ima, pa i vrlo loše sta; nje poznavanja ideologije, a onda i loš rad pojedinih društava. U cilju usavršavanja samih sebe moramo i u autokritici biti strogi i bez sentimenta uklanjati sve ono što nc valja, što je rdavo i što nam se može prigovoriti, a to osobito važi za članove raznih odbora i društvei uprava. Moramo znati da kod nas ma začasnih mesta i funkcija — ecgo> da smo svi radenici na oživotvorenju Tyršcvih ideja. — Pa svima ostalima baš odbornici moraju da budu svetao primer u svemu, i u sokolskom radu i u privatnom životu. Svaki odbornik treba da radi, savetuje, proučava, da stalno prati rad pojedinih sekcija, da saraduje na priredbama, da daje mla; dima pobude, da učestvuje na svima predavanjima, i pretplačivanjem na »Sokolski Glasnik« da pokazuje infč« res za opšta pitanja i prati razvoj celo; kupnog pokreta. Samo, ako budemo imali večinu ovakovih odbornika možemo očekivati, da če se interes i ostalog članstva po; diči, pa da čemo i kod naših malih je; dinica u selima postiči zadovoljava; juče uspehe. Nadalje, treba da sc br i« gamo da uzgojimo kadar sposobnih prosvetara, o čemu raspravija »Sokol; ska Prosveta«, jer samo spremni pro; svetari — koji su ujedno i dobro vas; pitani prednjači — mogu uspešno vr; šiti odgovorni prosvetni rad. Prof. D. MRVANJEVIĆ (Negotin): Sokolstvo kao socijalna i nacionalna potreba U svim evropskim državama po; stoje narodne organzacije; neke soci; jalne, neke nacionalne, a neke i soci; jalne i nacionalne. Ako su čisto soci; jalne, one služe društvu kao sredstvo pomoču kojcg če se ono uspešnije pobiči; pomoču kojcg če društvo po; stiči ono, što ga čini višim, čovečnijim, sprovedljivijim, pomoču kojeg če po; stiči harmoniju duše i tela i time se održati u neprckidnoj borbi sa svaki; dašnjicom. Ako li su organizacije či; sto nacionalne, one služe narodnom samoodržanju i njegovom jačanju. Služe održanju svesti o naciji i njenoj misiji u ljudskom društvu. Ukoliko su tc organizacije umerenije, taktičnije, utoliko če više imati uspeha. Obrnuto, ukoliko su ekstremnije bilo levo bilo desno, utoliko če manje imati uspeha. Retke su organizacije, koje su ujedno podjednako socijalne i nacionalne; koje su u sebi usredotočile obadve či; njenice, a pri tom su i umerene i tak; tične. Ako se i jednoj organizaciji u sve; mu mogu pripisati napred pomenuti atributi, to jc sigurno da na prvo me« sto dolazi slovenska sokolska organi« zaeija, čiji je močan stub Soko kralje« vine Jugoslavije. Raspravljati detaljno 0 sokolskoj ideji, o njenoj korisnosti 1 primeni, nije nam u ovom članku svrha. a i daleko bi nas to odvelo, ali čemo ukratko izneti sve dobre osobine Sokolstva, jer se o rdavim ne može govoriti, pošto ih nema. Svaki i naj; bolji čovek, doduše, podleži izvesnim manama, pa sledstveno teme i dru; štva i organizacije. Ne postoji ništa apsolutno idealno. Prema tome i naše Sokolstvo podvrgnuto je nekim ma« nama, ali su one toliko sičušne prema onomc što ono pruža pojedincu, dru* štvu, čitavom narodu i državi, da se u opšte ne mogu ni uočiti. Mi se naročito možemo ponositi sokolskom organizacijom, pošto je to čisto naša slovenska organizacija bez ikakve tude primese. Po svojoj ideji, zatim vaspitnom karakteru, sokolska organizacija stoji visoko i izdiže se nad svim ostalim. Sokolstvo je stoga po svojim ciljevima, radu i nastojanju i pribavilo sebi tako odlično mesto u čitavom svetu, a u svim slovenskim narodima največu ljubav, poštovanje i privrženost. Jer Sokolstvo po svojim visokim načelima pristupaSno jc svim narodnim slojevima, kako varoškim tako i seljačkim. Ono prima u svoje redove svu našu braču i sestre, pruža* juči im duhovnu i tele snu hranu — harmonizirajuči duh i telo i osposob« Ijavajuči ih za tešku njihovu borbu. Samo telesno i duševno zdrav narod može uzdržati današnja strahovito ži* votnu utakmicu. Slab i zakržljao na« ROSI JA - FO NSIER ♦ DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD m rod mora neminovno da propadne. Sokolstvo i sokolana danas su taj močni faktor, koji ima da nas stavi u prvi red i da bi zdravi i snažni kro* čili u susret boljoj budučnosti. Stva* ranjcm bratstva i jednakosti, harmo* ničkim razvijanjem i jačanjem duše i te.la, učeči nam podmladak redu, radu i disciplini, oplemenjujuči našoj omla* dini srce i dušu i time stvarajuči kod nje altruizam, Sokolstvo čini ogromne usluge pojedincu, društvu, narodu i državi. Ono svojim radom omogučuje lakši i sprovedljiviji socijalni život, te se time izdiže nad sve slične organiza* cije u svetu, pa prema tome ono je za nas i velika socijalna potreba. Nije Sokolstvo samo socijalna po* treba; ono je ništa manje i nacionalna. Narod, kao što smo mi, treba to naro* čito da uvidi i da o tome povede ra* čuna. Svi se mi slažemo s tim, da je stvorena močna i jaka Jugoslavija, ali isto tako ne trebamo smetnuti s uma, da se našoj močncvj državi sa nekih strana podmeču noge. U srditoj ne* moči naši neprijatelji pokuša vaju na sve načine, kako bi poremetili utvrde* ni red stvari u Jugoslaviji. Ko nam može garantovati, da revanšisti i re* vizionisti postoječeg stanja kao i tudi plačcnici neče i u buduče pokuša« vati da ruše tolikom krvi ju i kostima naših najboljih sinova i kčeri ozidanu zgradu, koja se zove Jugoslavija. Drugo je pak pitanje, kako če svrša* vati ti njihovi vajni pukušaji. Mi svi znamo, da je ova današnja nacionalna zgrada vekovima zidana od čvrstog i solidnog materijala, i da je najzad i u naskorijoj prošlosti uz nebrojene žrtve dovršena. Znamo i uvereni smo, da je ona zidana na so* lidnom temelju, i da ono što se veko« vima stvaralo, teško se više ruši. Ali ipak, ne treba se i suviše uljuljavati iluzijama. Treba uvek biti na oprezu i biti gotov dočekati svakoga, ma ko to bio, ko bi pokušao da nasrne na krv* lju stečenu petvekovnu tekovinu. Tu narodnu snagu, taj jedinstveni otpor stvoričemo samo kroz Sokolstvo, kroz sokolanu. Kroz sokolanu, a zatim kroz kasarnu, dobijamo prečiščene i preka* Ijene branioce svoje porodice, svojega naroda, svoje države. Prolazeči tim putem biče nam uvek u srcu i u misli* ma geslo: Sve za Kralja i za Otadž* binu! Ne samo sada, več oduvek, od svog prvog postanka, Sokolstvo je bu* dan čuvar prava, slobode i jednakosti, a protivnik nepravde, grube sile i za* tiranja slobode. Ne samo mi več svi Sloveni uopšte imaju da mnogo zaliva* le Sokolstvu za očuvanje i podizanje zdrave nacionalne svesti. Kad je brat* ska čehoslovačka grčala u ropstvu germanštine, ona je uvek nalazila ute* he u svojoj močnoj sokolskoj organi* zaciji, koju nisu mogle razbiti ni naj* okorelije austrijske horde. Naša močna država okružena je takoder ncprijateljima, pa je naša pr* va dužnost da se svi do jednoga zbi* jemo u guste redove i na taj način po* kažemo svima našu snažnu rnišicu, od koje treba da naši neprijatelji za* drhte. Ti .gusti redovi, taj neprobojni živi štit obrane naroda i države jest i biče naše Sokolstvo. /ЛУЕ XXVIII. sednlca izvršnog odbora Saveza SKJ, održana 26. marla 1931. u Beogradu. Brat Gangl stavlja na dnevni red raspravu o predlozima, ikoje su podne* le lupe za raspravu na glavnoj skup* štini Saveza. Brat tajnik detaljno referiše o svi* ma predlozima, pa sc zaključuje, da ima predloge umnožiti i sa odnosnim zaključcima, odnosno predlozima izvrš* nog odbora podneti na raspravu i za* ključaik glavnoj skupštini Saveza. Ras* pravlja se dalje o formalinostima odr* žavanja predkonference, kao i same glavne skupštine. Brat tajnik nadalje izveštava o te kućim poslovima, pa se zaključuje, da se Sokolskom društvu Aleksinac poša* lje »pismena čestitka povodom osveče* nja njihovog društvenog barajika. Molbi sokolske čete u Lepištu, da bi joj Savez podelio potporu iz svojih sredstava, ne može se udovoljiti. Prosvetni odbor Saveza javlja, da je za svoje članove kooptirao braču dr. Miraša Kičoviča i dr. Nikolu Pro* danoviča. 1— Ova koopcija odobrava se. Brat načelnik Bajželj izveštava, da je tehnički odbor Saveza izradio za so* kolske čete minimalni program za ovo* godišnja natecanja, a koji sadržava: Proste vežbe za Prag, redovne vežbe, bacanje kugle, trčanje na 100 metara, skok u daljinu s mesta i nate* zanje užeta. To su grane, koje sokolske čete mogu vežbati i sa lakočom uvež* bati. Taj minimalni program objav* ljen je u trečem broju »Sokola«. Po* tankosti o utakmicama i opis nateca* nja užeta saopštiče se u četvrtom bro* ju »Sokola«. Tehnički odbor izradio je literarni program i pozvao ncku braču, da na* pišu izvesna dela, koja če se po tom izdati u knjigama. Razraden je inadalje načrt uzor* noga taborenja i ustupljen je savez* nom prosvetnom odboru, da ga on po puni i eventualno stavi svoje predloge. Jugoslovenski olimpijski odbor u Beogradu izrazio je žeiju, da mu naš Savez predloži proračun za učestvova* nje naših utakmičara u Los*Angelesu godine 1932. Ovaj je proračun izrađen i to: 'iza osam utakmičara, jednoga vo* du i tri sudea. Za ekspediciju u Los*AngeIes i za njezin povratak nismo sastavili prora* čtin, jer Olimpijski odbor toga nije tražio. Za lakoatletski tečaj u Zagrebu, koji če trajati 6 dana, još nemarno proračuna. Načrt i proračun sastaviče se na narednoj sednici tehničkog od* bore. , Jer dolaze molbe, da se priznaju župski i savezni prednjački Ispiti bra* ći, koja su ove položila kod 'bivšeg Hr* vatskog Sokolskog Saveza, tehnički odbor Saveza je o tome raspravljao i zaključio: članovima, koji su načinili ispite u bivšem Hrvatskom Sokolskom Savezu, ispit se principijetno priznaje, ali ćc isc za svakoga, koji moli prizna* nje zatražiti teveštaj od druStva, od* nosno župe Sokola kraljevine Jugosla* vije o njegovom dosadašnjem radu i ophodenju u Sokolu kraljevine Jugo* slavije. Ako je molitelj tek stupio u Soko, priznanje za isti izdaje mu se tek nakon šestmesečnoga rada u dru* štvu SKJ, ako se pokaže, da njegov rad i sokolsko ophodeje odgovaraju načelima i pravilnicima SKJ. Pošto je izvršni odbor odobrio kredit za stidelovanjc na medunarod* noj utakmici pojcdinaca za svetsko prvenstvo, to je T. O. Saveza 'pozvao župska načelništva, da do 3. maja pri* jave spremne članove za izborne utak* mice, koje če biti 10. maja u Ljubljani. Po propisima Medunarodnog gimna* stičkog Saveza ima se prijava odaslati do 15. aprila. Kako do toga doba nismo u stanju da imenično prijavimo naše utakmičare, javičemo do toga termina samo bro j, imenično pak javičemo ih do 15. maja, t. j. nakon izborne utak* mice. Glede voda naših utakmičara i glede sudaca za samu utakmicu zaklju* čičemo i zaključak blagovremeno javiti izvršnom odboru. Istovrcmeno biče u Parizu 10. jula i sednica Medunarodnog Saveza, pa je osim tehničkoga zastupnika po* zvan na sednicu ii zastupnik uprave. Moli bratski izvršni odbor, da u tom pogledu donese svoj zaključak. Jednako i Unija francuskih gim* nasta, koja ima u to vreme svoj 53. slet, pozivlje nas na učestvovanje. Pi* smo je otstupljeno upravi time, da se o tome donese zaključak. Po mišljenju saveznog načelništva bilo bi potrebno, da na sletu sudelujc dapače i veča de* putacija od strane savezne uprave. Iz* veštaj brata načelnika prima se u ce* losti. Brat Branko Živkovič podnosi op* širan referat o održanju skupštine de* legata sokolskih društava, koja su pri* pala novo osnovanoj župi Varaždin. Nova župa danas se sastoji od 38 so* kolskih jcdinica. Sve su ove jcdinice osnovane kao sokolska društva, ali če se morati sprovesti revizija, jer se kod osnivanja nije mnogo vodila briga, da li su ispunjeni svi uslovi za osnivanje sokolskog društva ili sokolske čete. Na sam sastanak poslali su delegate 23 jedinice, pa ,se raspravljalo u prvom redu predlog o kandidaciji župske uprave. Sama kandidacija primljena je jednoglasno, a u upravu su ušla lica, koja su poznata kao sokolski radnici iz ranijih godina, pa se može s pouzda* njem očekivati, da če nova uprava mo* či s uspehom vršiti poverenu joj za* daču. Doprinos župi, gledom na to da je članstvo siromašno, odreden je sa 8 Din po članu. Novo osnovanoj žup. trebače od strane Saveza posvetiti osobitu moralnu i materijalnu pomoč. Treba joj omogučiti, da što pre može održati prednjački tečaj, u koji bi sva* ko društvo poslalo barem jednoga po* laznika. Savskoj banovini treba upu* titi akt i umotiti, da iz budgeta za go* dinu 1931./32. dodeli odmah zupt Va* raždin što veču pomoč. Konačno pred laže na potvrdu samu upravu župe V a raždin, kojoj je starešinom brat Bel* čič Mladen Iz Varaždin«. Izveštaj brata Živkoviča prima se do znanja, a odobrava se i potvrduje višina župskoga poreza. a i jednako imenuje se uprava župe.. Na predlog brata tajnika imenuje se uprava župe Banja Luka i Split. Brat ekonom Saveza izveštava glede izdavanja filma I. svesokolskog sl e ta SKJ. Detaljno referiše o ргедо* vorima, koje je vodio sa zadrugom »Jugoslovenski prosvetni film« i de* taljno njihovu stvarnu ponudu. Referat brata ekonoma prima se do znanja i određuje, da se ima nači* niti ugovor. Brat dr. Dragič kao pretsednik ozlednog fonda podnosi predlog, da se u smislu pravilnika podeli potpora od Din J40 Ivanu Prejicu, članu So* kolskog društva Ptuj, a Ivanu Lokov* šeku, članu Sokolskog društva Ljub* Ijana, Din 300. Nadalje izveštava, ’da brat Petar Pavšič, član Ljubljanskog Sokola, moli novčanu potporu radi daljnjeg leče* nja. On je pohadao Tyrševu školu u Pragu i tamo se je razboleo. Trenirao je za slet u Beogradu, učestvovao na sletskim utakmicama u Beogradu, a trenirao je i za Luksemburg. Od ozled* nog fonda Saveza več je primio pot* poru, ali bolest uzela je teži karakter, a najgore je, što je zbog treniranja za Luksemburg napustio svoje zvan je. Pomoč se ne može izdati iz odzlednog fonda, jer za to nema mogučnosti pre* ma pravilniku. N'o'kako se brat Pavšič razboleo u sokolskom radu, mogli bi se uvažiti specijalni razlozi sa primet* bom, da ovako obolelog brata nije trebalo pustiti na takmičenje za slet i za Luksemburg, pa ako izvršni odbor uvaži ove razloge, da bi mu sc odredilo 800 Din time, da je to specijalna po* moč izvan pozicije ozlednog fonda Ovaj se predlog prima. Brat dr. Dragič dalje izveštava, da je Sokolsko društvo u Novoj Varoši izvestilo, da se sestra Danica Mijuško* vič razbolela a moglo bi joj se pomoči, ako ju se pošalje u neki sanatorij. Pre* ma pravilniku ozlednog fonda ne može se iz pozicije ovog fonda izdati nika* kova pomoč. Drži, da pošto sada u Sa* vezu ne postoji nikakova pozicija za ovakove slučajeve, da bi trebalo pri* baviti mišljenje društvenoga lekara, a Savez da preko ozlednoga otseka po* radi kod ministarstva socijalne politi* ke i narodnog zdravlja. da se navedenu sestru primi u neki senatorij. Zaključuje se, da sc od bratskog društva Nova Varoš zatraži, da poša« lje lekarsku diagnozu bolesti. »SOKO NA JADRANU«. Izišao je 3. broj za mesec mart li* sta »Soko na Jadranu«, glasnika So* kolskih župa Spilt, Šibenik*Zadar i Su* šak*Rijeka sa sledečim sadržajem: Prof. Ivan Ivančič (Sušak): Sokolstvo i vera. — Josip Boko (Sinj): Sokolski rad kao savremena narodna potreba. — V. M. Anžiovar (Solin): Pismo brači prosvjetarima na selu. — Hrvoje Ma* canovič (Zagreb): Zakon o tjelesnom uzgoju kraljevine Rumunjske. — Fra* njo Lhotsky (Split): Tyršev .Sokolski sustav u pitanjima i odgovorima (na* stavak). — Glavna godišnja skupstina župa Šibenik*Zadar, Sušak*Rijeka i Split. — Slava dr. Ivanu Oraženu! — Sletski vijesnik. — Vijesti iz župe Su* šak*Rijeka. — Ivan Kovač (Dubrov* nik): Odgoj volje i karaktera pomoću telesnih vežbi. »GIMNASTIKA«, list za tjelesnu kulturu. Izišao je 8 broj ovog našeg gim* nastičko*sportskog lista, koji^ izdaje i ureduje poznati naš gimnastički struč* n jak i sokolski radnik, brat Milan Jankovič, načelnik Sokolske župe Za* greb. Sadržaj ovog broja je sledeči: M. Jankovič: »Devetorica«, ghnnastička kompozicija za 9 prednjaka. — mir Jankovič: »Kratki pregled Šved* skog sistema i praktični primjeri«. — M. Jankovič: »Igre« za mladež i odra* sje — Zorka Jankovič: »Modema gimnastika djeteta«. — Malo kronike« iz sokolskog i .sportskog sveta. List je vrlo potreban svakoj so* kolskoj knjižnici, a osobito se prepo* ručuje brači i sestrama, koja se spre* maju za prednjačke ispite, jer če u li* stu nači bogatog materijala za svoju stručnu izobrazbi! i vaspitanje. Cena je pojedinom broju Din 20, pouzečem Din 25, a pretplata za 12 brojeva iznosi Din 200. Naručuje se: »Gimnastika«, list za tjelesnu kulturu, Zagreb, Gajeva ul. 51, T. kat. »SNAGA SOKOLSTVA«. Izišao je iz štampe sokolski pozo* rišni komad »Snaga Sokolstva«, koji su napisala brača Jovan Udicki*Bogu* novič. Naša sokolska literatura nema pozorišnih dela, koja bi iprikazivala momente iz sokolskog života, a u So* kolstvu pa i u školi prireduju se mno* ge priredbe, koje traže ovakove ko* made. Novi sokolski pozonsni komad »Snaga Sokolstva« je u 3 čina sa peva* njem i vežbanjem, te če donekle u tom pogledu nadopuniti praznimi, koja se je dosada osečala. Stručni ilist »Gim* nastikon« izdao je taj komad, koji jc po zamisli vežbi i po rečima brata D. M. Bogunoviča ispevao brat Jovan Udicki, školski nadz. iz Sr. Mitroviče. Komad stoji 60 Din, jer osim tek* sta vežbi ima i osam stranica nota. Naručuje se kod: D. M. Bogunovič, Zagreb, Bogovičeva 7. »Prosveta«, list za zabavu, pouku i prosvečivanje, Sarajevo; broj 4. za mesec april 1931. Godišnja pretplata 60 Din; pojedini broj 5 Din. III. slet lužičko-srpskog Sokolstva Lužičko*srpsko Sokolstvo prire* dilo je dosad dva velika sleta. Prvi je bio god. 1921. u Pančicama, drugi 192/. u Wulkom Ćisku. Trcči slet održace se 17. 'maja o. g. u Radvvoru u saskoj Gornjoj Lužici i to u proslavu 10 go* dišnjice opstanka lužičko*srpskog So* co>lstva. Prema velikim piipremama, coje se več sada vrše, izgleda. da če ovaj slet biti jedna od največih lužičko* srpskih nacijonalnih manifestacija po* sle rata, a ujedno najživlja slika života Lužičkih Srba. U povord biče, pored Sokolstva, u velikom broju zastupanc sve živopisne narodne nošnje, nadalje biče prikazani narodni običaji, a posle javnog nastupa biče sletska scena, ko* ja če prikazati u glavnim črtama lu* žičku istoriju. Na javnom nastupu vežbače se i vežbe, sa kojima su Lu* žički Srbi nastupili u Beogradu na na* šem sletu. Slet poljskog Sokolstva u Gdyni Pomorska dzielnica poljskog So* kolstva prireduje na obalama slovtn* skog Baltika, u Gdyni, 1. i 2. augusta o. g. slet poljskog Sokolstva, na koji su pozvani i svi Savezi, učlanjeni u Savezu »Slovensko Sokolstvo«. Pozdravi Savezu SKJ Trpanj. Sa prve sednicc konsti* tuiranja Sokolskog društva Trpanj molimo isporučitc na najviše mesto izraze naše podaničke vernosti ra iskrcnom željom, da Njegovo v cličan* stvo Kralja i sav kraljevski Dom Bog poživi i usreči na čast i ponos velike i močne Jugoslavije. Zdravo! — Stare* šina Glavina. Pirot. Sokoli sela Krupca i Veli* kog Jovanovca sa svojim matičnim društvom Pirot okupljeni danas u selu Krupcu pozdravljaju vas sa sokolskim Zdravo! — Starešina čete Vlastimir Popovič, tajnik Krsta Đoirđević. Samobor. Prigodom otvorenja so* kolane Sokolskog društva Samobor ša* ljemo bratskom Savezu na čelu sa sta* rešinom Njegovim Visočanstvom Kra* ljevičem Petrom sokolski pozdrav Zdravo! — Starešina Milan Svarić. Dubica. Pozdravljajuč prvu skup* štinu sokolskog Saveza želimo joj sre* čan i uspešan rad. — Sokolsko društvo Dubica. Župa Mostar GLAVNA SKUPSTINA ŽUPE. Na 1. marta o. g. posle podne odr* žana je u Mostaru pod pretsedanjem starešine župe brata Cede Miliča glav* na godišnja skupstina Sokolske zupe Mostar. Na Skupštini je, pored čitave župske uprave, učestvovalo 35 dele* gata iz 22 društva ove župe. Donosimo kratak izvod iz izve* staja pojedinih župskih funkcionera. 1. Statistika: Naša župa ima 24 društava. Koncem 1929. god. župa je imala članova 2585, naraštaja 513, dece 904. Koncem 1930. g. župa je imala članova 3764, naraštaja 766, dece 1391. Porast u godini 1930. je kod članova 1179, na* raštaja 256, dece 490. U god. 1930. pristupilo je 206n no* vih članova(ica). U god. 1930. brisano je 886 članova(ica). Porast u god. 1930. iznosi 1179 članova(ica). 2. Tehnički rad. Priredbe: Durdcv* dainski uranak održalo je 21 društvo sa 2304 učesnika. Za 328 više nego u 1929, god. Naraštajski dan priredilo je 20 društava sa 1138 učesnika. Od toga u svečanom odorama naraštaja 125, a dece 433; Tie’ka društva održala su na* večer i naraštajske akademije. Uspeh u svim 'društvima bio je odličan. Društvenu javnu vežbu održalo je 16 društava. Na javnu vežbu istupilo ie 2531 elan svih kategorija. Za 194 više nego u 1929. god. U povorkama učestvovalo je u svečanom odelu 1328 članova, članova sokolskih četa 832, vojnika i školske dece 356, a članova u gradanskom odelu 647, t. j. svega 2163. Slet u Beogradu: na naraštajskim danima učestvovala su 103 člana na* raštaja, u natecanju učestvovala su 2 muška odelcnja u nižem, jedno žensko odeletije 'u višem razdelu i 3 pojcdinca u višem razdelu. Na glavnim sletskim danima učestovak) jc 340 članova(ica) te 834 člana sokolskih žeta, t. j. svega 1174. U natecanju su učestovala 2 ode* lenja članova u nižem, jedno odelenje članica u nižem i 3 pojcdinca u sred* njem razdelu. Stanje vežbača: a) prednjaka 50, prednjačica 7. b) vežbača 460, za 135 više nego u 1929. god. c) vežbačica 79, za 31 više nego u 1929. god. d) muškog naraštaja 510, za 114 više nego u 1929. god. e) ženskog naraštaja 210, za 46 više nego u 1929. god. f) muške dece 736, za 311 više ne* go u *1929. god. g) ženske dece 534, za 169 više ne* go u 1929. god. 3. Sokolske čete: Stanje: Koncem 1930. god. imala je naša župa .55 sokolskih četa, za 21 više nego koncem 1929. god. Koncem 1930. god. čete naše župe imaju 3121 člana i 561 naraštajca, pre* ma stanju na koncu 1929. porast je za 1517 članova i 428 -naraštajaca. Poljoprivredne izložbe: u toku 1930. god. održane su 3 poljoprivredne izložbe (u Gacku, Nevesinju i Bijelom* polju kod Mostara). Na ovim izložba* ma učestvovalo je 22 sokolske čete Izlagačima sa najuspeJijim plodovima razdeljene su nagrade Zetskc banovi* ne i uprave župe u najpotrebnijim po* ljoprivrednim alatima. Svi izloženi plodovi potiču od semena koje je ova župska uprava razdelila svojim četama. Utakmice: u toku 1930. god. odr* žano je 5 utakmica sokolskih četa i to: u Nevesinju, gde sc takmičilo 8 četa nevesinjskog sreza. Prclazmi na* gradu — 'Kraljev lovor venac — do* bi-la je četa Grabovica. U Gadku: gde se takmičilo 7 četa gataokoga sreza. Prelaznu nag radu — Kraljev lovor ve* nac — dobila je četa Nadiniči. U Sto* cu se takmičilo 4 čete. Prvu nagradu dobila je četa Donji=Poplat. U Čapljini takmičile su se 4 čete. Prvu nagradu dobila je četa Prebilovci. U Mostaru takmičile su se 3 čete. Prvu nagradu dobila je četa Belo*Po-lje. Četama po* aednicama kao i pojedincima pode* ljene su diplome. Slet u Beogradu: sletu jc učesbvo* valo 30 sokolskih četa sa ukupnim brojem od 834 člana. Od toga je 712 članova nastupilo na sletu sa poseb* nom vežbom. — Sa članovima ceta učestovala je na sletu i posebna grupa starih ratnika, ustaša iz godine 1875., kao i posebna .grupa ratnika=dobrovo* ljaca i'z ratova za oslobodenje i ujedi* njenjc. Na ovome mestu vredno je napo* menuti da su svi članovi čctai, koji su učestovali na sletu, za sve vreme puta 1 slctskih dana potrošili Din 40.312 — što iznosi prosečno na svakoga člana oko 48 Din. Najmanje su potrošili po* jcdinci čete Rabina i to po 18 Din, a najviše po jcdinci čete Tasovčiči po 200 Din. — Bilo jc pojcdinaca koji su za celo vreme puta potrošili samo 2 Din. Ovo jc znak da se i' veliki pot* hvati mogu izvesti sa minimalnim sredstvima, ako postoji oduševljenje i volja. Administrativni rad i Imovina: U godini 1929. održano je u četa* ma 691 sednica. U godini 1930. održano je u ceta ma 1226 sednica, dakle za 535 više nego u 1929. godim. ^ Ukupljeno članarine u god 19j»-Din 16.343, a u g. 1930. Din 31.45650-Nalazilo sc u bankama u f ‘"fT Din 51.31419, a u g. 1930. Din 41.118 ». Nalazilo se u Pošt. štediomci zadrugama u g.‘1930. Din 25-25/ • Nalazilo se kod blagajnika u iw-g. Din 4053 95, a u g. 1930. Din 1732^0 Ukupno u god. 1929 Dm 55.368 1Л a u g. 1930. Din 103.839-61. Treba napomenuti, da je čitava ova svota ukupljena isiključivo od me« sečne članarine od Din 2 i od prihoda četnih zabava te da se čitav ovaj no* vac nalazi u fondovima za sokolske domove četa, jer je za sada najpreča potreba da se u našim selima što pre podignu sokolski domovi, koji če biti ognjišta i rasadnici svakog na.pretka u našim selima. Prosvetni rad: Broj knjiga u 1929. god. 2466, u 1930. god. 3590. porast u 1930. g. 1124. Pročitano knjiga u 1929. g. 2316, u 1930. g. 4341, porast u 1930. g. 2025. Održano predavanja u 1929. god. 100, u 1930. god. 204, porast n 1930. g. 104. Održano priredaba u 1929. g. 45, u 1930. g. 137, porast u 1930. god. 92. Sve naše čete prctplačene su na sledeče listove: »Sokolski Glasnik«, »Narodnu Odbranu«, »Težak«, »Na* rodno Stočarstvoi«, »Privrednik« i »Zdravlje«, a neke i na list »Pčelar«. Obilaženje četa: U god. 1930. naše čete obišlo je 110 raznih lica iz poje* dinih društvenih uprava i iz uprave župe i to ukupno 544 puta. Ovi izasla* nici su svaki put pregledali celokupni rad čete te u četi održali po neko po* učno predavanje i razgovor. Trezvenost: koncem 1930. g. bilo je u našim četama 545 trezvenjaika. Štednja: 'koncem 1930. godine za* počet je u našim četama intenzivan rad na propagiranju sitne štednje. Zdravstveni rad: u toku 1930. god. načinjeno je u našim četama pljuvao* niča 234, nužnika 200, o-krečeno kuča 481, načinjeno moidernih dubrišta 5. Osim toga su u 1930. god. našim četa* ma redovno slane razne brošure, letci i predavanja u svrhu propagiranja lične i seoske higijene. Tehnički rad: Ovaj je rad u na* šim četama ograničen na laku atletiku te strojevnc i proste vežbe. Članova=vežbača: bilo je u 1929. god. 614, a u 1930. god. 912, više za 298. Naraštajaca: bilo je u 1929. g. 133, a u 4930. god. 561, više za 428. Vežbačkih časova: bilo je u 1929. god. 710, a u 1930. god. 953, više za 243. , Pr°svetni rad: raznih predavanja u 1929. god. bilo 169, a u 1930. god. 231, porast za 62. Razgovora pred vrstoim u 1929. god. bilo je 1675, u 1930. god. “555, porast za 880. Knjiga u svim dru* štvrma u 1929. god. bilo je 5475, u 1930. god. 6794, porast za 1319. Pročitano knjiga u 1929. god. 3774, u 1930. god. 4763, porast za 989. Akademija s pro* svet. programom u 1929. god. 46, u 4930. god. 60, porast za 14. Koncertnih večeri u 1929. god. 42, u 1930. god. 61, Porast za 19. Zabava s prosv.'progra* mo.m u 1929. god. 12, u 1930. god, 25, porast za 13. Pozori&nth kino predsta* va u 1929. god. 17, u 1930. god. 22, po* rast za 5. Igranka u 1929. god. 183, u 1930. god. 132, rnanje 51. Izleta u 1930. god. 70. 1 U našoj župi postoji uredena zbirka novinskrh isečaka te bbilan i dragocen materijal za župski sokolski muzej. U godini 1930. održanc eu skoro u sviim društvima naše župe prema propisanom programu proslave: Na* raštajskog dana, Đurđevđanskog uran* ba, Zrinjsko * Franlkopanskog dana, Masarykovog dana, Francuskog dana, predaje novih zastava vojsci 5 1. de* cembra, a u nekim društvima i pomeni Koruškog i Rapalskog dana. U godini 1930. pretplačeno je u našoj župi na: »Sokolski Glasnik« 396 komada, »Soko« 56 komada, »Sokolic« 86 komada, »Naša Radost« 86 komada. 5. Poljoprivredni rad: U toku 1930. god. župa je nabavila i razdelila sokolskim četama semena: PUTEVI =j=S=S==jj=l; I „ a.,'i;АДУ.дУЈјј CILJEVI SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE AUTENT1CAN TEKST ODOBRILA I. REDOVNA GLAVNA SKUPŠTINA 29. III. 1931. U BEOGRADU CENA U TVRDOM POVEZU S DIN Knjiga izašla je u nakladi JUGOSLOVENSKE SOKOLSKE MATICE LJUBLJANA (Narodni dom) repe sijanice 20 kg.tkukuruza cinkvan* tina 160 kg, stočne repe 66 kg, deteline 182 kg, glavatog kupusa 11 kg, veštač* kog dubreta (čilske šalitre) 2875 kg. vočnih sadnica plemenitih vočaka 8950 komada, gvozdenih plugova 25. 6. Štednja. Osnovan je kod 18 društava otsek 'a štednju. Broj štediša iznosi 1659 i uštedeno je dinara 31. 421. 7. Trezvenost: U godini 1930. osnovan je kod 8 društava trezvenjački otsek. Koncem 1930. god. bilo je ukupno 239 zaveto* vanih trezvenjaka. 8. Tajništvo: U toku 1930. g. održala je župska uprava 63 redovne i vanredne sednice. Društvima je otpremljeno 31 ras* pis, анке, справе за децу итд. Израда савршеиа и елегантна. по-служба најсолиднија, ценс најумереннје. — И л у с т р о-ванн сеник бссплатно. ОСНОВАНА 1881. ГОДИНЕ iCniig8fPS/A\ Učiteljske tiskarne v Ljubljani Frančiškanska Slavko Malešević, Kistanje. | ulica 6 TELEFON ŠT. 339? RAČUN POŠTNE HRANIL. ŠT. 10.761 priporoča cenj. občinstvu svojo zalogo vseh pisarniških in šolskih potrebščin. Lastna izdelovalnica šol. zvezkov. Knjigarna sprejema naročbe na knjige iz inozemstva, na vse domače in inozemske liste, revije itd. Velika izbira razglednic in slik. Cene solidne! Postrežba točna! Zahtevajte cenik! j* Соколском друштву Бреза потребан je један капелник запухалачку глазбу. Рефлектанти нека се обрате на потписано друштво због поближих услова. — Место је стално. Предност имају старији капелници и они, који познају гудалачке инструменте ИНДУСТРИЈА СОКОЛСКИХ ПОТРЕПШТИНА БРАНКО ПАЛЧИЋ ♦ ЗАГРЕБ Добављач Савеза Сокола краљевине Југославије ■ИИКШВИИИИвВ Брзојавни наслов: Јрнкотажа" Загрсб • Телефон интерурбан 26-77 Израђујем све врсти соколских потрепштина за јавни и излетни наступ cbiix категорија иашега чланства и то тачно према пропису Савсза Сскола краље-виис Југославије. Слике у орнгиналним бојама проиисних одела налазе се у књизи „организација Савсза СКЈ“. — Захтсвајте ценике н проспекте. — Цене врло умеренс, а за точну i> солидну изразбу јамчим. - МЕДИЋ-ЦАНКЛ творнице уља, фирнајза, лакова и боја, друштво са о. ј. Централа у ЈБубљани. — — Власник Фрањо Медић. Творнице: Љубљана - Медводе. Подружнице и стоваришта: МАРИБОР и НОВИ САД. Властити домаћи производи: Ланено уље, фирнајз, све врсти лакова, емајлно-лакастих и уљених боја. Хемијско чисте и хемијско улепшане као и обичне земљане боје свију врсти и нијанса, кистова, стакларског нита итд. марке „МЕРАКЈ1“ за обрт, трго-вину и нндустрнју, за железнице, помораво и ваздухопловство. ЦЕНЕ УМЕРЕНЕ. ТАЧНА И СОЈ1ИДНА ПОСЛУГА. JU G OSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI REGISTROVANA ZADRUGA S OGRAN1ČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko - programatskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JVGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON BROJ 2S-43. — POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: 13.831 ZAHTEVAJTE CENIK Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Stjepan Čelar • Ureduje Redakcijski odsek • Za upravu I oglase odgovara Mica Košceva Tiska učiteljska liskama (predstavnik France Štrukelj); svi u Ljubljani