PoStarina plaćena u gotovu Cena Din. 1----- COKOLvJM 6LA5ILO 5AVEZA 50K0LA KRALJtVINt JUGOSLAVIJE V Čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svake subote Godišnja pretplata 50 din ^ Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 Telefon uredništva 30-866 i 26-516, uprave 30-866 Račun Poštanslce štedionice br. 57.686 Oglasi po ceniku ♦ Rukopisi se ne vraćaju < . Beograd, 1 decembar 1937 God. VIII ♦ Broj 37 Ima ljudi boraca*,. Za l decembar 1937. Na dan 1 decembra Poslanica Sama Sokola Kraljevine Jugoslavije jugoslovenskom Sokolstvu BRAĆO 1 SESTRE! Ove godine, kao i svake do sada °d našeg narod nog i držav nog ujedi-n jen ja, okupili smo se da istinski i svečano proslavimo naš največi državni praznik, ko ji je jugoslovensko Sokolstvo proglasilo i z a svoj pra-zpik več na I sokolskom saboru godine 1919 u Novome Sadu. Bratski Pozdravljamo sve vas ko ji ste se o-v°ga dana sabrali pod sokolskim zastavama širom naše domovine, da ponosno uzdignete svoj duh i s vest ka visokim idealima slovenskog sokolskog bratstva. Danas opet naročito iskreno i du-hoko svi osečamo, bračo i sestre, da srno jedna i jeainstvena sokolska posodica, ispunjena rodoljubivim odu-ševljenjem, i da nam sva srca kucaju jednom istom željom i težnjom, da u čvrsto j medusobnoj povezanosti, s Povečanim naporima i s požrtvovno-siu> o pet položimo zavet odanosti i vernosti sokolske misli u nesebično j službi za čast, slavu i dobro K ril ja, Naroda i Otadžbine. Ovaj zavet, ko ji se ponavlja iz godine u godinu, i ko ji u naš sokolski krug uvek privodi novu braču i se-stre, jeste ona tradicionalna veza svakoga pojedinca sa sokolskom ide-J°nt, ko ja je izraz naše unutrašnje duhovne zrelosti i odlučnosti, da svaki Po svojo j slobodnoj volji i po viastitom uverenju hoče da stupi u sokolske redove. Dana sokolska reč Pretstavlja odjek naše vere u vrednost naše narodne i državne misli i u misiju jugoslovenske sokolske ideje ko ja treba da obuzme i do najve-c'h žrtava osposobi naš narod da bu-de častan, viteški i junački u svakoj Prilici i u svakome dobu. Služeči Sokolstvu, mi hočemo i moramo da i-derno napred, da živimo u slobodi i slobodu i istinu, izhegavajuči sva-ki nerad i sve zle oblike života. To naglašavamo naročito danas, kada stojimo na pragu dvadesetogo-djšnjice naše slavne, drage i velike Kraljevine Jugoslavije. Istorija naših oslobodilačkih borbi, iz ko jih se rodila Jugoslavija, daje nam moral-n° i materijalno pravo da svet kujejo svaki 1 decembar i kao sokolski Praznik. A ujed no sve ove borbe, u kojima je sa našim narodom učestvo-Valo i Sokolstvo, nameču nam i duž-r:°st da i dalje radi mo za dobro i svaki na pred a k naše jugoslovenske narodne celine. Bezhroj je boraca, ko ji su prolili krv na bojištima, da bi svojorn krvi ju poškropili kolevku nase zajedničke domovine. Ti mrtvi junači bili su naša brača ko je su rodile ljubljene majke, naše sestre. Krv je Potpisala pismo našeg postanka, a rnač je na ni udario svoj veličanstve-ni žig To naglašavamo naročito danas, kada se nalazimo u punome radu na 'tvršavanju velikih osnova sokolske Petrove petoletnice, koju jugoslovensko Sokolstvo želi da prinese kao svoj pozitiv a n dar pred prestol je Njegov o g Veličanstva Kralja Petra na dan N jegovog punoletstva. Ima ljudi boraca, kojima je borba strast života — i is^radanje i uživanje —, koji se bore radi duha borbenosti, koji ranjeni ponovo skaču i sa junač-kim srcem idu napred, a zaigaju se pri torne poiiekadal i prisnim životom, uvek sa dubokom radošču, i uvek bez računa i be/. straha. Ima ljudi boraca, po plemenitoj krvi, po gospodskom nasledil, po prvobitnoj masti, po starostavnim zapisima sud-bine, koji neumorni, neodoljivi, odu-ševljeni, gluhi za sva šaptanja i razumnih i budala, slepi za sve sablasne strane u koso i u nazad, — samo trepte i drhte —, ali su nabijeni čudo-tvornom snagom, k;to što je strela kada če otkinuta da poleti sa močne tetive. Ima ljudi boraca, što jedva naziruči cilj več izlevaju, ispražnjuju i vezuju svu svoju siluij i več udaraju najkračim pu-tem kao munja i kao grom, nezavisni ni od kakvih prilika i okolnosti, iz srede svih kukavica, iznad svih mrtvih puhala sveta, na snebivanje i užas svih babe-tina, ispred sviju mravji i radenika, a u pravcu veselog i bogatog ispunjavanja svoga zadatka, zato jer je čovečanski. Ima ljudi boraca, uvek zaposleni na delu dogradivanja, stalno ponosni primeri koji svetle, klikčuči neprekidno plamenita zazivanja koja zanose i osvajajuj živi ognjeni stupovi u večnom nizanju svoje rodene vrste, neprekidne i nesa-lomive verige uvek sprenmog zagrljaja, povorke, kola, lanca svih junaka, udarni, močni, božanski i ljudski u isto vreme. Ima ljudi boraca, što su ih uvek čo-večje majke radale, pa ih i naše majke radahu i radaju neizbežne, i onda seju, i punim zamahom iz blagoslovene utrobe ko zrela zrna prosipaju po životu šturih dogadaja i jalovih doživljaja, da dadu na danu vatreni pri-tisak nevidljive svetlosti, a u noči bli-stanje bezbrojnih sazvežda i nedokuči-vih zvezda, i da tako u moril be/ako-konja budu zakon zakonitosti. Ima ljudi boraca, i doklegod njih medu nama ima, ima i života našega, ima i napretka i istorije naše, ima i slave i časti naše, i sa njima čemo samo biti u najbližoj bližini velikog, snaž-nog, toplog, i neustrašivog čovečanskog srca, koje je jedino kadro da peva himne sve sreče i sve slobode, kako na nebu, tako i na zemlji. Ima ljudi boraca, koji nikad ne znajti da su izabrani, koji veruju da nisu najbolji, koji su religiozni nevernici, ali koji su duboko ubedeni da su svoji, da su baš takvi, da su naročiti, da su To naglašavamo naročito danas, kada u svima našim sokolskim jedi-nicama vri živ i plodan rad, da se dostojno pripravimo za X svesokol-ski slet u Pragu 1938, gde hočemo de bratsko j čehoslovačkoj zemlji pokažemo šta smo i kakvi smo. 1 to naglašavamo naročito danas, kada u svemu svetu vlada ju takvi odnosi i prilike, koji pot resa ju temelje humaniteta i mirnih odnosa msdunarodnog života, kada se takoder i u našo j otadžbini javi ja ju največe pro-tivnosti, zle sklonosti i štetne posledice. To naglašavamo zato, da damo izraza svojim dužnostima i pravima, koje proističu iz osečanja sokolske sada i tu jedini, i da je jednakost sa nejednakima uvek nejednakost. Ima ljudi boraca, i ti toj borbi, idu i padaju, ali kada padnu, i kada več samrt zakucava ramena ovih megdan-džija, oni još u poslednjem času dižu glavUi i iz sveg grla viču: Borci, bračo, ne gledajte dole na nas, jer i pre nas je došlo, i posle nas če još mnogi ne-slomljeni doči do pobedničkoga cilja. Ima ljudi boraca, ponekada ih ne vidimo, ili se tako čini kao da ih nema, a kad se obazremo, trgnemo, osluhnemo, onda ih osečamo na sve strane kako se grče, otimaju, napinju, zatežu, tresu snagom,'; i kako se odjedanput kroz sve krajeve kruto zatalasava i kostreši glat-ka površina strašljivoga bitisanja, pro-sejavaju kroz buru i kroz maglu sveti-onici,, i jedan životodavni pokret obu-zimlje sve cestice, lomi stare inercije, usijava nove spojeve, rastvara, pretvara i tako stvara pravi, valjani i dobri život, čijem carstvu neče biti konca! Dr. Laza Popovič N?. Vel. Kralj Petar II pokrovitelj svečanog sokol« skog plesa u Zagrebu Njegovo Veličanstvo Kralj Petar 11 blagoizvoleo je preuzeti pokroviteljstvo svečanog sokolskog plesa, koji se odr-žava na dan 1 decembra o. g. u Zagrebu. Nj. Vel. Kralj Petar II darovao je zavesu Sokolskom domu u Tuzli Sokolsko društvo Tuzla proslaviče na dan 1 decembra o. g. svoju 30-godi-šnjicu. Povodom ove proslave Nj. Vel. Kralj Petar II blagoizvoleo je da Sokolskom društvu Tuzla podari krasnu zavesu za pozornicu novog društvenog doma. Brat Đura Paunkovic, zamenik starešine Saveza SKJ, kod prefsednika vlade g- dr. M. Stojadinovića Pretsednik vlade i ministar inostra-nih poslova g. dr. Milan Stojadinovič primio je it subotu dne 19 o. m. u svom kabinetu u Ministarstvu inostra-nih poslova brata Duru Paunkoviča, dru-gog zamenika starešine Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. odgovornosti prema našoi narod noj i držav noj celini. U uverenju, da če nam i ovogodi-šnji državni praznik proteči u bratsko j s/oz/, dostojanstvu i u duhu slovenskog sokolskog bratstva, bodreči nas na nove napore i na radosni sokolski polet, šal jemo svima i svakome bratski pozdrav. Da živi naš mladi Kralj! Da živi Kraljevski Dom! Da živi Jugoslavija! Da živi slovensko Sokolstvo! ZDRAVO! SAVEZ SOKOLA KRALJEVINE JUG OS L A VIJE t Profesor brat dr« Karel Vajgner U subotu 20 o. m. umro je u Pragu brat dr. Karel Vajgner, jedan od naj-istaknutijih češkoslovačkih sokolskih radnika. Pokojni brat dr. Vajgner bio je redovni profesor anatomije na Kar-lovom univerzitetu u Pragu, na kojem je ove godine bio izabran za prorektora. Kao odličan naučenjak uživao je svet-ski glas. Svoje veliko znanje i svoje vanred-ne sposobnosti brat dr. Vajgner posve-tio je radu na polju fizičkog vaspitanja u češkoslovačkoj. Razume se, da je kao osvedočeni pristalica Tirševog učenja radio na tome, da se u oslobodenoj domovini u državnim ustanovama akceptira Tiršev sistem i sprovodi fizičko vas-pitanje naroda po sčkolskim principi-ma. Na inicijativu brata d-ra Vajgnera i po njegovoj koncepciji izradila jeCOS več god. 1919 jedan memorandum vladi s predlogom da se osnuje Tiršev državni institut za fizičko vaspitanje. O-vom pitanju brat d-r Vajgner posvetio je veliki deo svog životnog rada i energije i u prvom redu je njegova zasluga, da je konačno ipak došlo do osni-vanja Tirševog instituta. Dok taj institut ne počne s radom, održavaju se na praškom univerzitetu državni tečajevi u kojima se vaspitavaju nastavnici gimnastike za srednje škole. Za direktora o-vih tečajeva bio je odmah posle rata imenovan brat dr. Vajgner, koji je vr-šio ovu funkciju sve do svoje smrti. U mnogobrojnim naučnint raspravatna brat dr. Vajgner obradio je pitanje škol-ske gimnastike te je zastupao stanovište, da fizičko vaspitanje u školama ne sme da bude predmet, nego uopšte temelj vaspitanja; svi učitelji naiine trebaju da pomažu rad učitelja gimnastike. Brat dr. Vajgner se je zauzimao za uvedbu školskih lekara, kao i za naobrazbu le-kara za službu kod sportskih i gimna-stičkih organizacija. Kao pretsednik sa-vetodavnog odbora ministarstva za narodno zdravlje i ministarstva za fizič-vaspitanje stavio je dr. Vajgner predlog da se donese zakon o obaveznom fizičkom vaspitanju. Brat d-r Vajgner bio je oduševljeni pripadnik sokolske organizacije, u kojoj je zauzimao vidne funkcije; do ove godine je bio član pretsedništva ČOS. Dr. Vajgner je .stavio svoje bogato stručno znanje u službu Sokolstva. U sokolskim listovima napisao je mnogo odličnih rasprava. Njegovo poslednje predavanje, koje je održao ove godine u Brnu i koje je izišlo i u štampi, bilo je „Naš zadatak, smer i cilj posle 75 godina”. U jednom svom pismu, koncem ferija, napomenuo je pokojni brat dr. Vajgner, da je ovo predavanje bilo vero*atno njegovo zadnje predavanje. Njegova slutnja ga nažalost nije prevarila. češkoslovački narod gubi sa bratom d-rom Vajgnerom velikog čoveka, češko-slovačko Sokolstvo idealnog radnika a praški univerzitet odličnog stručnjaka. Treba ovde osobito podvuči, da je pok. brat dr. Vajgner bio veliki prijatelj našega naroda. U nedelju dne 21 o. in. održana je u Tirševom domu u Pragu žalobna sed-nica pretsedništva ČOS za pokojnim br. dr. Vajgnerom, na kojoj je održao žalob-ni govor starešina ČOS br. dr. St. Bu kovski. U sredu 24 o. m. bio je pogreb, kome je prisustvovalo pretsediiištvo ČOS i veliki broj članstva praških sokolskih društava u civilnom odelu sa sokolskom značkom. Uveče posle pogreba održana je u Tirševom domu komemoracija, na kojoj je govorio o životu, radu i zaslugama pokojnog brata d-ra Vajgnera prosvetar ČOS br. A. Krejči. Saučešće Saveza SKJ ČOS povodom smrti br. dr. Vajgnera Povodom smrti eminentnog naučnika i sokolskog radnika brata prof. d-ra Karela Vajgnera, Savez Sokola Kralje-vije Jugoslavije uputio je bratskoj Če-škoslovačkoj obci sokolskoj sledeče brzojavno saučešče: „Molimo da primite izraze našeg du-bokog tratskog saučelča pavodom smrti velikog naučnika i Sokola brata d-ra Vajgnera. Slava njegovoj svetloj uspo-meni!” stanci, ali je ova žalbu odbila. Nato je brat Lubej uložio žalbu upravnom sudu u Celju. Prošlih dana stiglo je rešenje uprav-nog suda u Celju s datumom od 22 oktobra 1937, kojim se uvažuje žalba brata Lubeja i poništava odluka o po-tvrdi kazne od strane Kr. banske u-prave s obrazloženjem, da je ta odluka protuzakonita. Zahvala porodice pokojnog T. G. Masarika jugoslovcnskom Sokolstvu Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije primio je od brata Jana Masarika, če-škoslovačkog poslanika u Londonu, u ime porodice pokojnog Pretsednika-O-eloboditelja T. O. Masarika, sledeču zahvalu: London, 10 novembra 1937. Poštovana bračo! Izraz saučešča, koje ste iskazali u ime jugoslovenskog Sokolstva našoj po-rodici prigodom smrti našeg oca, du-boko nas je ganuo. Od svega srca smo vam zahvalni za učešče kao i za spo-men, koji ste posvetili našem ocu. Molim vas u ime porodice, da primite aašu najsrdačniju zahvalnost. S izrazom najodličnijeg poštovanja i sa sokolskim pozdravom Vaš Jan Masarik ACELNIK SOKOLSKE 2LIPE MOSTAR BRAT COL’C VRACEN U MOSTAR Rešenjem nadležnog ministarstva vra-n je na službu u Mostar naš poznati •kolski radnik brat Petar Čolić, na-lnik Sokolske župe Mostar, koji je ojevrcmeno bio iz Mostara premešten Jagodinu. _________ ODLIKOVANJE BRATA FRANA GREGORIČA Brat Frano Gregorič, viši savetnik linistarstva saobračaja i član revizio-log odbora Saveza SKJ odlikovan je i savesno vršenje službe ceskoslovač-m ordenom Belog lava IV stepena oficirskim redom Rumunske zvezde. Bratski čestitamo! Č 1 T A I T E SOKOLSKI GLASNIK! AVEZ SKJ PODELIO JE DOSADA KOTO 8 MILIJUNA Г1ХАТА ZA SA- NACIJU SOKOLSKIH DOM DVA Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije odelio je do sada sokolskim jedini-ima, društvima i četama, na ime sa-acije sokolskih domova iznos od ,900.000 dinara. »TSEK SAVEZA SKJ ZA SOKOLSKU PETROVU PETOLETKU U okviru izvršnog odbo-a Save/a SKJ »stavljen je posebni otsek za Sokolsku etrovu petoletku, koji sačinjavaju: za-lenik saveznog starešine brat arh. Mi-voje Smiljanič, kao pretsednik, te brali Brzakovič, inž. Radulovič, d_r ler, prof. Stanojevič, Cvetkovič i dr. M. Čok. ZADOVOLJSTINA SOKOLSKOM RADNIKU Kao što je poznato, na ovogodišnjem iroletnjem zboru Sokolstva Ljubljane ljubljanske okolice, koji je održan ta letujem vežbalištu ljubljanskog So-iola, održao je sakupljenoin Sokolstvu edan prigodan govor načelnik Sokol-ike župe Ljubljana brat Franjo Lubej. ?adi toga govora, koji je s izvesnih itrana bio posve krivo tumačen, up ava jolicije u Ljubljani kaznila je brata ..ubeja sa 500 dinara globe. Brat Lubej te je radi te kazne žalio Kr. banskoj ipravi u Ljubljani kao prizivnoj in- NASA VOJSKA I MORNARICA NA X SVESOKOLSKOM SLETU U PRAGU češkoslovačko ministarstvo narodne odbrane pozvalo je našu vojska i mor-naricu da uzme učešča u nastupima na X sveslovenskom sletu u Pragu narodne godine. Naše Ministarstvo vojske 1 mornarice odazvače se torne pozivu, a vežbe za ovaj nastup sastaviče brat Ivan Kovač, zamenik načelnika Saveza SKJ, s čijim je sastavima i do sada naša vojska i mornarica uvek sjajno nastu-nala na svim sletovima. X SVE SOKOLSKI SLET u Pragu 1938 Poslanica slefskog odbora Izvršni odbor X svesokolskog sleta u ragu uputio je Sokolstvu poslanicu sle-e^e sadržine: Bračo,1 i sestre! Sokolska mladeži! I* Praga, kolevke Sokolstva, gde su ®e održali nezaboravni sletovi, poletela !e poslanica: P'će X slet! Biče jubilanti slet! . *z Tirševog doma poletela je poslanica na hiljade kilometara daleko, podela je sve do granica države, pozivali na sve strane: Svaki na svoje me-st»! Na stražu! . Njen zov odjekivao je danju i noću 1 Pozivao: Svi na svoja mesta! S vi u yezbaoni:e! Od pojedinca do pojedinca 1 od jedinice do jedinice protegao se be-*«ajan lanac, sakovan iz discipline, spremnosti, požrtvovncs i, doslednosti 1 u.sJrainosti svakoga od nas, stvarajuči VeIicanstveno delo celine. Za ostvarenjc sleta to I ne sme da bude drugačiie! Hiljade sokolskih gnezda usp!amtiče •Pet novim oduševljenjem. U hdjadama sokolskih jedinica tatiče se rada stari, •Hladi i najmladi. X svesokolski slet biče svetski do-Sadaj. Slet neče biti konačni cilj sokol-®*t°g raaa, ali če biti lepši i krasniji °d pređašnj h. Slet če biti manifeslacija narodnog Ponosa i njegove moči, discipline i *misla za celinu te spremnosti i Iju-avi prema našoj republicl. Iz Praga, sedišta pretsednika i vlade ^■eškoslovačke Republ ke, dolazi isto-Vremeno i opomera svlma državljanima Prigodom dvadesetgodišnjice naše republike: „Sokolstvo se je zalagalo za slobodu i samostalnost republike, csno-®ne na načelu demokrati j г i pravedno-j *» * zato če ju braniti, te ako ustreba krvlju i železom.” U tome smislu vodili smo i stalno vaspitavali svoj narod, i to hočemo da Posvedočimo i našim sletom. Uspeh i veličina sleta biče miran, **' • jasan odgovor na sve strane. Za-® svi u vežbaonice, u škole državljanih vrlina! Danas, okupljeni u svim sekolanama, hupamo u sletsku god.nu, zadovoljni s °vim početkom. Želimo dl i sve daljnje **etske pripreme budu tako uspešne i ^dosne, kako bi iz njih moglo da nasta-J|e delo, koje če biti zapisano u istoriji °koIstva, naroda i države! Na rad za slet, pozivamo sve iskrene r*avljane! Svi na odirami i na daljnje °gradivanje slobodne, demokratske 5 *°сНа1по pravične republike! 'ZVRSNI ODBOR X SVESOKOLSKOG SLETA Kepi, Dr. Stanislav Bukovski, kfofc pretsednik Anton Krejči, prosvetar barija Provaznikova, Dr. Mir. Kl'nger, načelnica načelnik, ^Oživ izvršno# odbora X s*esokolskog slefa u Pragu Savezu SKJ ta učcšćc na slefu ^ostavljajući sletsku poslanicu Save-Sokola Kraljevine Jugoslavije, koja je jJKla avijonskoin poštom, izvršni odbor „svesokolskog sletu u Pragu poslao je vezu SKJ i sledeče pismo kao poziv učešče na X svesokolskom sletu na-nc godine u Pragu: П D^ga bračo! u aoba, kada sve naše sokolske žuli ' društva, kao I svaki pripadnik če-^°slovačkog Sokolstva, p::svečuju svo-S| Pa^nja pripremama X svesokolskog da ” Prafiu 1938, u punoj svesti Sr eve svoje snage, misli i iskrena „ičL freba da posvete velikom zajed-*0« delu, I vas, draga bračo, iskre-ttveravamo o našoj srdačnasti, koju *• pre«a vama, izražavajučl ujedno želju ,da i vi zajedno s nama učestvu-jete u slavlju tog velikog sokolskog praznika. Naši svesokolski sletovi postajali su tim značajniji osobito mno-gobrojnim učeščem slovenske brače i sestara. Zato je i prirodno, da i ovoga puta računamo s vašim učeščem. Želeli bi, da bi poslanica, koju vam šalje-mo i koju ovog časa slušaju u našim sokolskim društdma svi pripadnici kao znamenje sleta, odjekla i u vašim sr-cima. Izvršni odbor sleta šalje vam svoje je iskrene bratske pozd ave, radu'ući se, što če moči da vaše učesnike na sletu u Pragu dočeka i primi kao svoje naj-milije bratske goste. S bratskim pozdravom. Za X svesokolski slet u Pragu 1928. E. Kepi, Dr. Stanislav Bukovski tajnik pretsednik SLETSKA SCENA Na poslednjoj sednici prestedništva X svesokolskog sleta zaključeno je, da če se sletska scena izvesti kao samo-stalna priredba, i to uveče na glavnom vežbalištu pri naročitom osvetljenju. Na svim dosadašnjim sletovima bila je sletska scena u programu popodnevnih javnih nastupa. Ali sada radi sve obil-nijeg programa sleta, pokazala se potreba, da se sletska scena odvoji i izvede samostalno. SLETSKA LUTRIJA Lutrijska komisija sada raspolaže još samo sa 190.000 srečaka od jed-nog milijuna koliko ih je izdano. Prva nagrada u vrednosti od 150.000 Kč biče nakit, druga automobil marke „Superb” sa radio aparatom u vrednosti od 80.000 Kč, a treča opet nakit u vrednosti od 30.000 Kč. NATEČAJ ZA GRADNJU TRIBINA I GARDEROBA Izvršni odbor X svesokolskog sleta raspisao je natečaj za gradnju tribina i garderoba na sokolskom stadionu na Strahovu. Natecatelji su morali predati svoje ponude več do 17 novembra o. g., jer će se uskoro početi sa gradnjom. „ALEJA SLETOVA” Pregled svih svesokolskih sletova, od prvog sleta na Žofinskom otoku god. 1882 pa do X jubilarnog sleta naredne godine prikazače se na sletskoj izložbi 1938 u posebnom odelenju, koje če se nazvati „Aleja sletova”. Fotografijama, slikama i preglednim diagra-mima biče u ovom odelenju prikazan porast i stalni razvoj Sokolstva. SLETSKA TAKMIČENJA ČLANOVA Na sednici prednjačkog zbora članova ČOS dne 13 novembra o. g. zaključeno je da se raspišu za članove sledeča takmičenja: opšta takmičenja (za vrste i pojedince) u višem i srednjem odelenju, takmičenje starije brače, takmičenje pojedinaca u desetoboju, posebna takmičenja, takmičenja u na-stupima na podiumu, takmičenja u igrama, bojno takmičenje i takmičenje u jahanju. Kako če za izvedbu ovog o-gromnog takmičarskog programa biti potrebno približno 800 sudaca, zaključeno je, da se u zbor sudaca ČOS prime novi članovi, koji če morati da u januaru i februaru polože sudačke ispiet. GESLO X SVESOKOLSKOG SLETA „Sokolski vzdjelavatel” („Sokolski prosvetar”), koji izlazi kao prilog „Sokolskog vjestnika” ČOS, u novembar-skom broju izmedu ostalog piše, da je bilo predloženo, da bi se kao geslo sleta uzelo „Za slobodu i demokratiju”. Taj predlog nije bio primljen, več je bilo zaključeno, da se X svesokolski svet održi bez naročitog gesla. Danas je sigurno, da če geslo X svesokolskog sleta, koji če biti prvi slet u repu-blici bez Masarika, biti „Za Masari-kom”, iako to neče biti oficijelno proglašeno. SLETSK1 PRORAČUN Sletski proračun, koji raste iz dana u dan, pokazuje, kakva če ogromna priredba biti X svesokolski slet. Na zadnjoj sednici pretsedništva ČOS bilo je referisano, da je sletski proračun na-rastao na 23,250.000 Kč. RADOVI NA SLETIŠTU Na sletištu se povečava telefonska mreža i usavršava telefonska veza s ineđugradskom centralom, da bi se o-mogučila dobra izveštajna služba ino-stranim novinarima. Na samom sletištu biče dva poštanska ureda, a jedan na sletskoj izložbi. Prošlih dana su za-vršeni pregovori prema kojima je u bližini sletišta osiguran prostor za parkiranje automobila, kojih če na tom prostoru moči stajati nekoliko hiljada. TAKMIČENJE U SLETSKIM PROSTIM VEZBAMA U svim češkoslovačkim sokolskim društvima održače se u prvoj polovini maja 1938 takmičenja članstva, narašta-ja i podinlatka u sletskim prostim vež-bama. Svaki koji bude hteo da učestvuje u prostim vežbama na sletu, morače na ovim takmičenjima da postigne u svakoj vežbi najmanje 70°/o bodova. NASTUP STARIJE BRACE Kao na dosadašnjim sletovima, tako če i iduče godine u Pragu nastupiti starija brača s posebnom tačkom. Za ovaj nastup je sastavio proste vežbe br. Fr. Erben na glazbu br. prof. F. Stup-ka i br. J. Gertlera. POSEBNI NASTUP IZABRANIH NA-RAŠTAJACA U svakoj župi biče izabrano 48 naj-boljih češkoslovačkih naraštajaca, koji če zauzeti na sletištu svoja mesta kao na šahovskoj dasci, tako da bela polja ostanu prazna. U ovoj formaciji nara-štajci če izvesti vežbe s dugim drve-nim štapoviina. Vežbe za ovaj nastup sastavio je br. Mazil iz Plaznja. VELIČINA VEŽBALIŠTA Vežbalište na strahovskom sletištu biče 310 m dugačko i 220 m široko. Na vežbalištu postaviče se za vežbače 17.000 značaka. TAKMIČENJE SLOVENSKOG NARAŠTAJA Na takmičenjima naraštaja na svesokolskom sletu u Pragu učestvovače na-raštaj svih sokolskih saveza, koji su u-članjeni u Savezu slovenskog Sokolstva. Program naraštajskog takmičenja javili smo več u br. 33 našega lista od 23 oktobra o. g. SAVEZ CEŠKOSLOVAČKH OF1C1RA Savez češkoslovačkih oficira, koji u punoj meri shvača veliku važnost Sokolstva za odbranbeno vaspitanje naroda, ponudio je ČOS svoju pomoč pri pripremama za svesokolski slet. POŠTANSKE MARKE ZA ZIMSKE SLETSKE IGRE Prigodom zimskih sletskih igara u Visokim Tatrama izdače se posebna poštanska marka prema načrtu akad. slikara br. Boude. ESPERANTISTI I SLET češkoslovački esperantistički klub predložio je propagandnom otseku svesokolskog sleta, da se slet u esperant-skom jeziku na plakatima i na ostalom propagandnom materijalu označi ova-ko: „X. Sokol-olimpiado Cehoslovakio, Praha, dum junio kaj julio 1938” ili „X. tutsokolara kongreso, Cehoslovakio, Praha, junio — julio 1938”. /«? Sl O U E N S KOG SOKOLSTVA______________ PORAST CEšKOSLOVACKOG SOKOLSTVA Iz statistike, koja je objavljenja u „Sokolskom vjestniku” ČOS br. 42 od 10 novembra o. g. vidimo, da je u go-dini 1936 broj češkoslovačkih sokolskih pripadnika od 759.916 narasao na 786.445. Radosna je činjenica, da se največi porast opaža kod naraštaja, i to za 12.(K)4. Naraštaja ima sada 103.813, i to 52.760 inuškog a 51.053 ženskog. I broj podmlatka, kojeg sada ima 293.136 (m. 134.482 i ž. 153.560), po-večao se za 10.248. U prošloj godim’ stupilo je u sokolska društva 4.277 novih članova i članica. Ukupni broj članstva koncem 1936 godine bio je 389.496 (članova 270.464, članica 119.032). Od zadnjeg svesokolskog sleta u Pragu 1932 narasao je broj sokolskih pripadnika za 20.675 (1932), 20.462 (1933) 22.231 (1934), 13.038 (1935), 26.529 (1936); ukupno za ovo vreme za 102.935. Sa sigurnošču može se očekivati, da če broj češkoslovačkih sokolskih pripadnika u tekučoj godini radi povečane de-latnosti s obzirom na svesokolski slet preči 800.000. U prošloj godini osnovano je 46 novih sokolskih jedinica, kojih je bilo koncem 1936 ukupno 3.255. U razmeru sa brojem državljana češko-slovačko Sokolstvo je najjača gimna-stička organizacija na svetu. CEŠKOSLOVACKE SOKOLICE USPO-MENI T. G. MASARIKU Na sednici prednjačkog zbora članica ČOS, koja je održana 6 i 7 novembra o. g. u Tiršovom domu u Pragu, održala je načelnica ČOS sestra M. Provaznikova spomen-govor o Pretsed-niku-Osloboditelju Masariku, u kome je iznela odnos Masarika prema ženama u-opšte, a napose prema sokolskim ženama. Posle sednice sve prisutne So-kolice pošle su autobusima u Lane i položile na Masarikov grob venac. PRIPREMA ČEŠKOSLOVAČKIH SO KOLA ZA OLIMPIJADU Kako nije isključeno, prema glaso-vima koji su se pojavili, da če se naredne olimpijske igre održati mesto u Tokiu u kojem evropskom gradu, zaključilo je pretsedništvo ČOS, da se što pre počne s pripremama za olimpijske takmičenja u godini 1940. Ovim zaključkom ipak još nije rešeno i pitanje u-češča češkoslovačkih Sokola na olimpijadi, ako bi se ona održala u Japanu. TAKMIČENJE COS U SLOBODNIM VEŽBAMA Načelništvo ČOS održava več nekoliko godina godišnje takmičenje najboljih vežbača. Ove godine razdeljena su ova takmičenja na dva stepena, a to zato da se takmičenje omoguči i mladim vežbačima, koji bi kasnije eventualno došli u obzir kao međunarodni takmi-čari. Takmičenje H stepena, koje od prilike odgovara višem odelenju, održano je 13 novembra o. g. u Tirševom domu u Pragu. Na ovom takmičenju takini-čilo se u slobodnim vežbama na preči, na ručama, na karikama, na konju u šir sa hvataljkama, u preskoku preko konja uzduž, u prostim vežbama i u obaveznoj vežbi na preči. Na takmičenju je učestvovalo 37 vežbača iz 19 župa. Najbolji uspeh su postigli vež-bači Sokola Brno I, koji su zauzeli sva četiri prva mesta. Prvi je bio br. Go-tvald, koji je postigao 90.29°/o mogučih bodova, a drugi Vaclav Hudec, brat Alojza Hudeca, svetskog majstora u gimnastici. U opštem pogledu izvežba-nost takmičara je potpuno zadovoljila; osobito u prostim vežbama, u vežbama na preči i na karikama opaža se lep napredak. Takmičenje I stepena, koje če biti ujedno i izbirno takmičenje za sastavljanje vrste ČOS za takmičenje za slovensko prvenstvo u Novom Sadu, o-držače se 11 decembra u Pragu. POLJSKO SOKOLSTVO Savez poljskog Sokolstva održao je početkom oktobra sednicu starešinstva, na kojoj je zaključeno, da se poveri pretsedništvu izrada novih statuta za načelništvo. Za novog saveznog načelnika je izabran brat Pavel Bačinski. Zaključeno je dalje, da se iduče godine održi u Lavovu pokrajinski slet. U cilju propagande ovoga sleta zaključeno je da se u svim okružjima organizuju posebni odbori. Oficijelni časopis poljskog Sokolstva „Sokol” donosi več opširne izveštaje o pripremama za ovaj slet i pozivlje poljske Sokole, da u što večeril broju dodu na ovaj slet, koji če se održati prigodom 20-godišnjice odbrane Lavova. „Sokol” donosi dalje izveštaj o Bukovoj danskoj školi, koja je ove godine posetila Poljsku i kaže, da je Bukova metoda u Poljskoj več poznata, koju je god. 1924 studirao u Olerupu i bivši savezni načelnik br. Fazanovič, te kritikuje preterano oduševljenje sa kojini su o njoj pisale varšavske novine. tf časopisu je dalje objavljen referat « medunarodnom takmičenju, koje je održano ove godine izmedu Poljske i Madžarske. — Film u bojama o sletu poljskog Sokolstva u Katovicama več je i/-raden te če biti posla(t i н inoslranstve. RUSKO SOKOLSTVO Rusko Sokolstvo u emigraciji je razdeljeno u dva tabora, što vrlo štetno utice na razvoj ruskog Sokolstva a ta-koder i na njegove odnose prema ostalim slovenskim sokolskim savezima i prema Savezu slovenskog Sokolstva. Na-damo se da če taj spor biti uskoro likvidiran i da čemo moči več na X svesokolskom sletu u Pragu iduče go-dine da pozdravimo sjedinjene ruske Sokole u velikoj slovenskoj sokolskoj porodici. Najviše ruskih sokolskih društava u emigraciji postoji u Jugoslaviji (30), u Francuskoj postoji 15 društava, u Litvi 8, u češkoslovačkoj 5, u Bugarskoj 4, u Kini 3, u Americi 2 i u Poljskoj 1 društvo. Ovih 69 društava sa približno 6000 članova udruženo je u Savezu ruskog Sokolstva u Beogradu. U Pragu ima svoje sedište još drugi Sa-vez ruskog Sokolstva, kojem pripadaju društva Prag, Pa iz, Buenos Ai.es, Malič i karpato-rusko d uštvo. Neorgani-zovana su društva u Lavovu i u Stani-slavovu. Beogradski savez je izdao ove godine, prigodom 30-godišnjice ruskog Sokolstva, jubilarnu publikaciju sa član-cima od A. Lukeša, osnivača i prvog načelnika sokolskog društva u Tiflisu, (Sokolstvo i sokolska telovežba u Rusiji), od A. Gižeckog, prvog starešine i od Fr. Erbena, prvog načelnika ruskog Sokolstva, dalje od starešine beograd-skog saveza R. K. Drajlinga (Putevi i zadače ruskog Sokolstva), od V. M. Tkačeva i od N. Kadesnikova. Publikacija donosi mnogo zanimljivih slika iz istorije ruskog Sokolstva pre svet-skog rata i posle rata u emigraciji. Osobito lepo je ilustrovan rad ruskih Sokola u Jugoslaviji. Iz statističkih po-dataka vidimo, da je Savez ruskog Sokolstva, premda je u emigraciji, napre-dovao, jer je imao 1 januara 1914 samo 36 društava sa približno 50C0 članova. Osim ovih društava postojala su još 22 društva, koja nisu bila organizovana u savezu. BELGIJANCI O SOKOLSTVU U oficijelnom časopisu Kraljevskog belgijskog gimnastičkog saveza „La Žimnastik” objavljuje pretsednik saveza g. Goble d Alvijej seriju članaka o Sokolstvu, u kojima opisuje ideju i istoriju Sokolstva, metode koje se upo-trebljavaju kod fizičkog vaspitanja u sokolskim društvima i dalje sa odtfševlje-njem piše o značaju svesokolskih sle-tova za samo Sokolstvo i za narod. O torne, pored ostalog, pisac veli: „Sle-tovi su vrhunac sokolskog vaspitanja i sokolske metode. To nije samo zabava, koja se daje gledaocima nastupom velikog broja vežbača, več je slet izraz narodne solidarnosti, a svi sletski uče-snici su glasnici visokog moralnog ideala”. Pretsednik belgijskih gimnastičara s velikim priznanjem opisuje dalje ne-sravnjiv utisak zajedničkih sokolskih na-stupa u prostim vežbama, koje su vodene bez jedne reči, več samo ritmom glazbene pratnje. O vežbama za nasfup našeg članstva na X svesokolskom sletu u Pragu I. Osnovne misli Sokolstvo vaspitava svoje članstvo prvenstveno putem telesnog vežbanja. Sistem tog vežbanja treba da je takav, da usavršava vežbača telesno i duševno i da ima stalno u vidu napredak. Važan deo tog sistematskog rada su proste vežbe. One sačinjavaju osnovu za sav ostali rad, potpomažu discipliniranju širokih masa te igraju vidnu ulogu prilikoin smotre sokolskog rada, prili-kom javnih vežWi i sletova, gde treba da se prikažu rezultati rada i napretka. Zato treba kod sastavljanja p'rostih vežbi imati u vidu: 1) Vežbe moraju odgovarati sposobnosti vežbača, a ne smeju biti suviše lake 1 jednostavne, jer treba da i-graju važnu ulogu u razvijanju i ja-čanju volje. Vežbač mora da se kroz duže vreme trudi, da ih savlada. Takvim radom učvrščava se i smisao za za-jednicu, jer zajednički napori sa istim ciljem vežu, spajaju — pojedinac se na-vikava raditi u korist celine. 2) Vežbe moraju biti u skladu sa fiziološkim načelima, treba da pravilno i srazmerno opterete ceo organi/atn, da otstranjuju štetne posledice nepri.odnog načina savremenog života i tako uspo-stave ravnotežu snaga u telu. Vežbač treba da posle vežbi poživi. 3) Vežbe moraju zadovoljavati u e-stetskom pogledu, zato ne smeju biti monotone, isti pokreti, odnosno isti ve-žbovni motivi ne smeju se suviše često ponavljati; potrebne su promene pre-strojenjima i time menjanje osnovnog oblika vežbe; živi pokreti moraju se menjati mirnjim; vežbe moraju biti u skladu sa muzičkom pratnjom itd. 4) Vežbe moraju odgovarati temperamentu vežbača, jer če samo tada dati i unutarnje zadovoljstvo. 5) Vežba mora imati jednu osnovnu ideju (rodoljublje, čežnju, borbenost), jer joj daje time sadržinu, koja odu-ševljava vežbača i posmatrača. Vežbe, koje su sastavljene prema izleženim načelima, imaju vaspitnu vrednost, zadovoljavaju vežbača, koji ih s veseljem uvežbava i posmatrača, koji ih s uživanjem gleda. Samb s ovakovim vežbama može se računati na siguran u-speh. Vežbama za X svesokolski slet u Pragu nastojalo se je udovoljiti iznetim načelima. II. Za|ednl£kl naslup članstva SKJ u Pragu Velika prostranost sletišta u Pragu zahteva nastupe sa večini brojem vežbača. Medutim prilike u kojima se na-tazimo ne dozvoljavaju da bi poveli u Prag veče mase vežbača. Da bi ipak mogli postaviti na sletište što veči broj vežbača, odlučeno je, da istovremeno vežbaju članovi, članice i čete. Svaka od pomenutih grupa vežbače svoj sastav, ali su svi sastavi medu so-bom u vezi, ne samo muzičkom pratnjom, vačt i celom strukturom vežbe te sačinjavaju harmoničnu celinu; često se — na markantnim mestima sastava — pokreti sviju grupa potpuno poklapaju. Obzirom na verovatan odnos broja pojedinih grupa (čete: članice: članovi — 1:2:3), obzirom na samu vežbu i na efekte boja za vreme vežbanja, potrebno je, da je raspored grupa u odredu sledeči: a) u središtu nalaze se članice; b) desno i levo od članica su članovi, podeljeni time na dva jednaka dela; c) desno i levo krilo zauzimaju čete, takoder podeljene u dve polovine. (Slika 1). Sl. 1. članice članovi članovi Čoto čato Svaka grupa biče postrojena prema broju vežbača u više kolona dvojnih redova. Dubina kolona mora biti u s.a-zmeru sa širinom celog odreda, da dade estetsku sliku (zlatni rez). III. Postupak kod sestavljanja vežbi za Prag Kod sastavljanja vežbi za Prag postupak je bio sledeči; 1) Izgraden je tačan kostur, prema kojem se komponirala muzička pratnja za vežbe. U toni kosturu odreden je broj delova vežbjs; i broj taktova za svaki deo. Tačno je označeno, gde se vežba na mestu, a gde treba da se vrši kre-tanje i gde su prelazi. U toni planu odredeno je i gde ima biti vežba življa, gde je vrhunac pa stišavanje i prelaz u završnu mirniju fazu. Važni delovi još su detaljnije obradeni. 2) Prema ovom osnovnom planu iz-radena je muzika, a po muzici sama vežba. 3) Sastavljena je vežba sa muzikom isprobana od veče grupe prosečnih vežbača i vežbačica (3 kolone po 24 = 72). Tom prilikoin izvršene su manje korekture vežbe i muzičke pratnje. U-jedno je ustanovljen metod uvežbavanja kao i to, da vežbe mogu savladati i naši prosečni vežbači, pa i okretniji po-četnici, ako je prednjak na svome mestu. Tek posle ovih predradnja dobile su su sletske vežbe za Prag svoj konačni oblik. IV. Struktura vežbi 1) Osnovna jedinica za vežbe je četvorka, koja je doduše za razne promene manje prikladna od Hojice, jer nije toliko elastična, ali u raznim promenama bolje pokrije praznine —■ punija je. 2) Ceo vežbovni sastav ima: uvod, 1, II i 111 deo; završetku 111 dela sledi od-mah bez prekida stik napred i otstup sa vežbališta. Vežba se u 4/4 taktu, jedino II deo ima 3/4 takt, koji poživi ceo sastav i gde se naiazi vrhunac vežbe. Sastav ima 176 taktova, i to: a) uvod: 4 takta; a) uvod: 4 takta; b) 1 deo: 60 taktova; c) II deo: 68 taktova; d) 111 deo: 44 takta. Za prednjaka, koji uvežbava sastav, važno je da ima pred očima to, da se sve-de broj taktova — obzirom na ponavljanje gibova i pojedinih delova i obzirom na karakter H dela — na 69 taktova. a) U uvodu čeka vežbač (ica) na po-četak vežbe; stoji u stavu »na mestu voljno« ,a na početak zadnjeg takta prelazi u stav »mirno«. b) 1 deo ima 44 takta vežbe u koloni dvojnih redova, odnosno u piestrojenjima, a 16 taktova vežba se u proštom rastupu. Kako je polovina ovih taktova ponavljanje, to ima 1 deo svega 441-8=52 takta. c) II deo vežba se u 3/4 taktu; sve glavne radnje izvode se na prvu četvrtinku takta, dok je druga i treča četvrtinka ispu-njena prelazom iz giba u gib ili je mrtva, bez pokreta. Na taj način ima ceo II deo samo 17 taktova (68 : 4 = 17), a i u ovih 17 taktova polovina je ponavljanje. d) 44 takta III dela potpuno se poklapaju sa I delom sa razlikom, da je u II delu pozdrav na završetku, a sastup na početku. Prema torne ima ceo sastav za članove i članice: 44 + 8+ 17 = 69 taktova. Kod vežbi za čete je broj taktova još manji, jer se vežbovni motiv u I i III delu: prelaz u vr-stu, vežbanje u vrsti i prelaz nazad u kolonu dvojnih redova (6 taktova) 3 puta ponavlja. Prema tome je broj taktova kod vežbe za čete smanjen za 24 takta i iznosi 45 taktova. 3) Sastav ima najvažnije osnovke prostih vežbi. Klonovi, sukovi, čučnjevi, ispadi, razni lukovi i krugovi, spojeni u logičnom poretku, a prema ritmu muzike, su bistven deo sastava. Fiziološka nota je podvučena: podjednako rade noge, trup i ruke; čvrstim, otsečenim pokretima slede mekani i vučeni gibovi, teži pokreti menjaju se lak-šima, koji oslobadaju mišice; zastupljeni su gibovi za jačanje, natezanje i labavljenje (ukoliko je potrebno). 4) Pojedini elementi povezani su u vež-bovne motive, koji se poklapaju i odgova-raju motivima muzike. U I i II delu imaju motivi po 4 takta, u II delu, gde je vežba življa, i po 8 taktova. Ovi vežbovni motivi prepleteni su u I i III delu prelazima i promenama osnovnog oblika sastava. Time postaje vežba živa, slikovita. 5) Ceo sastav ima tri prelaza; od njih se dva ponavijaju. V Tok vežbe Vežba počinje pozdravom: pozdrav des-nom, pozdrav levom, pozdrav svima. Ceo odred, zbijen u kolonama dvojnih redova, kreče se čvrstim koracima napred. Pokreti su umereni. Odred se zaustavi. Nastaje ta-lasanje: kolone članova se dižu, kolone članica spuštaju i obratno, a duži talas četa poklapa se, sad članovima, sad članicama. Talasanje se smiri. Kolone Članova i četa izvrže prvo pre-strojenje i prelaz u vrstu. Za čas se pro-meni i oblik kolona članica, pa se odmah vrati u svoj osnovni položaj (slika 11). I ponovo se menja slika: članovi prelaze u horizontalne vrste, članice i čete u vertikalne (sl. 14). Članice izvode vežbu na dve Strane: svi neparni brojevi vežbaju na desnu stranu, svi parni brojevi na levu stranu i obratno. Vežba dobija time na slikovitosti, koja se poveča, kada opet članice prelaze u kolone dvojnih redova i svi vežbajuči izvode skupinski deo vežbe. Tome sledi prelaz članica u horizontalne vrste, a članova u vertikalne vrste (sl. 13). — L' toj formaciji izvode članice živahne pokrete, spojene poskocinia, uz lepi narodni glazbeni motiv, dok se vežba članova u. vrsti, odnosno koloni po jedan podeli na dve Strane te neparni brojevi vež; baju na desnoj, a parni brojevi na levoj strani. U svim jednostavnim pokretima teče vežba članova u vrsti odnosno u koloni po jedan, dok članice izvode dvostruke oktete u koloni dvojnih redova. Opet se menja slika: članovi se vračaju u svoju osnovnu formaciju, a članice prelaze u kolonu po jedna (sl. 12). U toj formaciji teče vežba živo dalje, a vodi ju isti glazbeni motiv kao u prijašnjoj formaciji. Za čas se opet slika menja: sve grupe se vračaju u osnovnu formaciju, u kolone dvojnih redova. Iz toga sledi prelaz u ra-stup; vežbači i vežbačice stupaju napred, Strance i nazad. Sve je u živahnom pokre-tu; izgleda kao da je nastao kaos: dok jedni idti napred, kreču se drugi natrag, dok se jedni okretni na desno, drugi izve-du okret na levo. Za čas se ceo odred smili, zaustavi — odručenje, priručenje i svi vežbači i vežbačice se nalaze na svojim mestima. Nastala je kolona dvojnih redova, svi vežbajuči nalaze se u proštom rastupu, ispunjuči opsežan pravougaonik. A vežba teče daije, opet nastaje talasanje, koje se pod konac I dela smiri. Sledi II deo, izveden u 3/4 takta. Vežba postaje temperamentnija. U živom nepre-kidnom ritmu, sad visoko, sad niško, kreče se ceo odred. Posligiiuta je kulminacija: poskoči, zibanja, trčanje, čeoni krugovi, spojeni podlaktniin krugovima su glavna karakteristika tog dela. Ceo odred je tu postao jedna celina, skoro svi pokreti pojedinih grupa su izjednačeni. Sledi III deo, u kome se ponavijaju po; kreti iz 1 dela; tempo je mirni ji, pokreti umereniji. Sa pozdravom završava vežba, uz zvuke poznate meicdije: »Mi smo Sokoli, mi Jugosloveni...« — Vežbi je pripojen sastuj) napred i u živahnom otstupuom maršu izlazi odred sa sletišta. VI Metod uvežbavanja Prvo i najvažnije kod uvežbavanja je, da prednjak dobro pozna vežbu, da ne čita pred vistom pojedine delove iz teksta, več da se za svaki čas dobro pripremi. Prednjak treba da je upoznat sa strukturom vežbe, da zna tačno lijezinu osnovu; on mora dobro da pozna sva teža mesta, da ih ume analizirati i tako pojednostaviti, da vežbe postanu shvatljivije i slabi jim vežba-čima. Zavrina reč Bračo prednjači i sestre prednjaki-nje, na posao! — Navikli smo da ra-dimo ozbiljno tek četrnaest dana pred sam slet. Onda se tužimo na vežbe, tu-žimo se na vežbače, jadikujemo da иепм Odavanje pošte Dionu Frotingamu, velikem dobrotvora našega naroda i Sokolstva discipline i tražiino uzroke neuspehu svuda, samo ne u sebi samima. Hočemo li više discipline u našim redovinia, hočemo li uspeha, tada treba rat!iti. Samim fraza na i kritikom „post festum” nečemo ništa poseči.'Treba ra-djti s oduševljenjem pa čemo se uve-r|ti, da če uspeh biti siguran. Naš vež-hački materijal je odličan; treba samo rah takmičara. Tečaj je vodio br. Toša Primožič iz Maribora, koji je s velikim znanjem 1 rutinom, stečenom na mnogim medu-fodnim takmičenjima, tumačio tečajni-cirna — na temelju anatomije — ana-iizu pojedinih gimnastičkih elemenata. Od velike važnosti je njegovo tumačenje Pravilnog izvočtenja vežbi, prema kojem se za vreme izvodenja vežbe nioraju npotrebljavati samo one mišice, odnosno kompleksi mišica, koji su momen-*ano potrebni, a sve ostale mišice ino-raju se olabaviti, da se na taj način nsposobe za najefikasniji rad, kad je to Potrebno. Ovim načinom vežbanja po-stiže se lepo i harmonično spajanje Pojedinih elemenata, mišice ostaju elastična a telo vežbača gipko. Vežbač koji ve?ba -sa stalno ukočenim telom ražnja inače veliku snagu, ali gubi ela-sticitet svog organizma. Ovo je osobito važno za najbolje vežbače, koji moraju radi dugih i teških vežbi i radi na-Pornog treninga, da štede‘svoje snage. ‘*obro bi bilo, da bi se svi sokolski Pfednjaci uputili u ovaj način vežba-nia, jer je ono sa fiziološkog gledišta ledino pravilno, te da se taj način prikleni ne samo kod uvežbavanja takmi-^ara, nego i u našim sokolanama uop-ste- Br. Primožič dao je tečajnicima također upute za sistematsko uvežba-van}e takmičarskih vežbi, koje je pro-studirao s njima teoretski i praktički. pvezni prednjak br. Rafael Ban učio je ^“čajnike sletske proste vežbe Nedavno se jedna naša naročita delegacija uputila u Francusku, da se pokloni seni Džona Frotingama, velikog dobrotvora našeg na/oda u danima rat-nih nevolja i danima posle rata. Plemeniti Amerikanac uvelike je zadužio naš narod i našu državu, a naročito krajeve Južne Sroije, gde je njegova fi-lantropska delatnost bila vrlo obilna. I zato je inicijativom nekih poštovaoca pokojnog Džona frotingama obra. ovan pre godinu dana u Skoplju naročiti odbor u cilju da prikupi priloge za venac u duborezu i za spomenik, koji treba da bude podignut na jednom od najlepših mesta u Skoplju. Pre izvesnog vremena, ovaj je odbor poslao g-di Jeleni ud. Irotingam, u Getari (rrancuska) venac u duborezu. Ovaj venac je prava — spomen ploča; visok je tri a širok dva i po metra. U sredini venca izraden je lik počiv. br. Džona Frotingama, a na iovorovom lišču ispisana su imena društava, organizacija i ustanova koje je naš veliki dobrotvor bilo momentainj i.i stalno pomagao. Venac drži ptica soko, a okvir je i.raden u južnosrbijanškim nacionalnim šarama. Načrt je izradio g. Inki-ostri, naš poznati akademski slikar, a rad u duborezu izveli su poznati skopski kopaničari. Duborez pretstavlja remek-delo naše debarske i galičanske rezba ije. Odbor je dao da se izradi ova spomen-ploča u duborezu, znajuči da je pokojni br. Frotingam neizmerno voleo sve predmete u duborezu, a naročito se odušev-ljavao rezbarijom naših južnosrbijanskih kopaničara. Inicijativom odbora zahvalnosti do-brotvoru Džonu Frotingamu, Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i Sokolske župe Skoplje, kao i nekili drugih ustanova bila je sastavljena naročita delegacija sa zadatkom da otputuje u Francusku i da se pokloni grobu našeg velikog dobrotvora. U delegaciji su učestvovali i pretstavnici g. Ministra vojske i mornarice i g. Ministra trgovine i industrije. Pre kratkog v.emena ova je delegacija izvršila svoju dužnu misiju. Delegaciju je predvodila g-da Darinka Grujič-Ra-dović, naša poznata nacionalna radnica i prisna saradnica našeg velikog dobrotvora. Uz obilnu njegovu maie.ijalnu pomoč, g-da Grujič-Radovič je i mogla da prikupi srpsku ratnu si.očad, da je spasi od očite smrti, da je izvede na put i da stvori od nje korisne gradane naše države. Delegacija je bila sačekana na željez-ničkoj stanici u Bijaricu od pretstav-nice g-de ud. Frotingam i njezine je-dinice g-ctice Ane Frotingam, koje su odvele delegaciju u hotel, gde su bili za nju rezervisani stanovi. Sutradan, u 11 sati, delegacija se od-vezla u mesto Getari, gde je na malom groblju oko tamošnje crkve položila vence i kutiju sa zemljom uzetom iz temelja Sokolskog doma u Skoplju, koji je bio podignut obilnom pomoči pok. Džona Frotingama. U pobožnom ču-tanju nad grobom delegacija je pro-vela nekoliko minuta. Prizor je bio van-redno dirljiv. Delegacija se zadržala više od pola sata na groblju tužno posina-trajuči grob največeg dobrotvora srpske ratne siročadi i flašeg Sokolstva. Delegacija se sa groblja zatim od-vezla u dvorac Laharaga, da poseti u-dovicu velikog dobrotvora, g-du Jelenu Lozanič-Frotingam i jedinicu kčerku, g-dicu Anu Frotingam. Delegacija je bila uvedena u salon, gde ju je dočekala udovica plemenitog pokojnika, sva uzbudena i puna bola, kao i njegova jedinica, g-dica Ana. Posle medusobnog upoznavanja, g-da Jelena Frotingam odvela je delegaciju u biblioteki! svoga muža, u kojoj je pokojnik provodio po nekoliko sati dnevno i na čijem se pisačem stolu nalazi sve nedirnuto, kako je bilo u trenutku kada je za uvek zaklopio svoje blage oči. Ova biblioteka, čiji su zidovi u duborezu, daje utisak neke kapele ’i spo-men-ploča odbora zahvalnosti dobru-tvoru Džonu Frotingamu, koja je tu sineštena u jednom uglu, upravo divno pristaje. U svom poslednjem pismu, g-da Jelena ud. Frotingam mi piše medu o-stalim: „Ja sam naročito ostavila ploču u sobu moga muža; nišam želela da je metnem na neko vidno mesto, gde bi je mogli gledati i indiferetne ličnosti ili one, koje moga muža i nisu poznavale. Ovako imam prilike samo da uvedem one osobe koje su znale, volele i cenile moga muža”. U ovoj prostoriji svečanu predaju u ime odbora zahvalnosti dobrotvoru Džonu frotingamu izvršila je g-da M. Krstič. Tom prilikoin prvi je govorio major g. Pavlovič, izaslanik g. Ministra vojske i mornarice. On je izrazio du-boKU blagodarnost za sva dobročinstva, koja je počiv. Džon Frotingam činio srpskoj vojsci za vreme velikog svet-skog rata. Posle njega odala je poštu seni velikog našeg dourotvora g-da Ljubica Kneževič, delegat g. Ministra trgovine i industrije. Njegovom obilnom pomoči otvorile su se mnoge domačinske škole. Posle g-de Kneževič govorio je u ime Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i Sokolske župe Skoplje br. dr. Vladimir Zagorski, koji je ujedno predao diplome i počasne značke. Od strane Sv. Sinoda bila je kao dar predana jedna lepa starinska i-kona iz Jerusaiima a u ime zahvalnosti za sve one velike usluge, koje je poč. Frotingam učinio crkvi za vreme rata. G-dica Mara Stanojevič predala je u ime društva Kneginje Zorke spomenicu sa posvetom. Najzad je g. Dušan Ko-čovič, bogoslov iz Sremskih Karlovaca, u jednom lepom i dirljivom govoru izrazio duboku zahvalnost porodici Frotingam, u ime sve ratne siročadi, koja je, blagodareči obilnoj pomoči velikog dobrotvora, sva izvedena na put. Ostajuči još neko vreme u biblioteci u razgovoru, vratili smo se opet u salon, odakle smo bili pozvani u trpeza-riju, gde je bio serviran ručak. Razgledavši zatim divno imanje „Laharaga”, odvezosmo se do španjolske granice, pa napravivši krug po stenovi-tim i istorijskim Pirenejima, vratismo se preko Kambo le ben u Bijaric. Moram naglasiti, da su Francuzi svuda ra-doznalo i sa očitom simpatijom po-smatrali sokolsku odoru. Sutradan bili smo pozvani od g-de Jelene udove Frotingam na čaj, gde provedosmo celo pjsle podne u prijat-noin razgovoru. Oprostivši se srdačno sa g-doin Jelenom i g-dicom Anom 1 rotingam, odvezosmo se natrag u Bijaric, a odatle vozom preko Pariza vratismo se u domovinu. Dr. VI. Zagorski. Proslava 35~godišnjice Sokolskog društva Karlovac Sokolsko društvo Karlovac proslavilo je 6 o. m. tridesetpetogodišnjicu svoga rada svečanom akademijom u svom Sokolskom domu. Bez pompe i parade, ali s mnogo rada i sokolske svesti, protekla je ova lepa proslava. Svečana priredba započela je sviranjem »Sokolskog pozdrava«, koji je otsvirala sokolska glazba, a zatim je stupio na pozor-nicu starešina društva br. dr. Josip Variola, koji je krupnim potezima ocrtao sve vaZnije momente iz prošlosti društva. U svom govoru setio se i pokojnih zaslužnih sokolskih radnika, kojima prisutna publika ustajuči sa stolica kliče: »Slava!« Posle njegovog govora otsvirala je glazba jugoslovensku him-nu, koju su prisutni stoječi saslušali. Kao delegat Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, župski starešina br. Marko Sablič če-stitao je toplim rečima u ime Saveza Sokolskom društvu njegovu slavu, a zahvalio mu je starešina društva br. dr. Variola. Iza toga sledilo je izvadanje same akademije. U kratkim vežbama, koje su se redale filmskim tempom jedna za drugom, a koje je na čas prekidao jedino tumač, da s par reči očrta značenje svake slike koja sledi, prikazan je čitavi Tiršov sustav sokolske telovežbe sa svim mogučim gimnastičkim disciplinama, što sve nije trajalo ni puna dva časa. Sve vežbe, kako skupina tako i pojedinaca, izvedene su skladno i precizno, pa je ovo izvadanje činilo na prisutne gle- daoce utisak takmičenja, u kojem se članovi svih kategorija nateču u skupinama i kao pojedinci, ko če bolje da ispuni danu mu zadaču. Prisutna je publika pratila s naj\e-čom pomnjom i shvačanjem odvijanje gimnastičkih slika na pozornici, pa je ne samo svršetak svake vežbe, več i savršeno izvedene pojedine pokrete vežbača, naročito na spravama, nagradivala oduševljenim plje-skom. Načelnik br. Branko Blaškovič i načelnica s. Milka Blaškovič mogu s punim zadovoljstvom gledati na uspeh svog velikog truda i požrtvovnosti, koje su uložili uve-žbavajuči članstvo svih kategorija uz pripo-moč malobrojnih ali revnih i zdušnih prednjaka za ovu vrlo uspelu akademiju. Iza svršene akademije sledila je zabava i ples. Akademija davana je ponovno u ne-delju po podne za školsku mladež, pa je t;me završena ova lepa proslava. Prenos kostiju brata dr. Frana Kulišica u Dubrovniku Dne 7 o. m .Dubrovnik je doživeo jedan retki dan, u kome je svetački lik sv. Vtaha ponovno ugledao onaj stari predratni Dubrovnik po kome je on bio poznat u svim krajevima kao stara slovinska Atina. Toga dana prenesene su kosti brata dr. Frana Kulišica, Dubrovčanina, iz Volfzega u Au-striji, gde su počivale ravno 25 godina. Počiv. brat dr. Frano Kulišič studirao je filozofjju u Beču. Čim je završio študije, mesto da se primi profesorske službe, on prihvata poziv Matice Srpske i postaje njen glavni sekretar. U Srpskoj Matici pored dužnosti sekretarske pok. Frano je bio duša njezina. Njegovim radom Matica je izdala oko 15 dela, medu kojima i njegova dva dela. U predratnom Sokolskom društvu »Dušan Silni« brat Kulišič bio je podstarosta. Inače je bio ubedeni vatreni pobornik je-dinstva i sloge sa bračom Hrvatima. Zbog ovog rada bio je zabeležen kao opasan po Austriju i odmah u početku svetskog lata interniran sa ostalim rodoljubima u raznim austrijskim tamnicama i logorima. Usled tamnovanja zdravlje mu je bilo oronuio te je u oktobru 1915 umro u Volfzegu, u Au-striji. Inicijativom kulturnih i nacionalnih ustanova, osobito Radničkog društva, kosti su mu prenesene u rodni grad. Kovčeg sa kostima stigao je u Dubrovnik u petak dne 5 o. m. uvečer, što je bilo oglašeno pucnja-vom sa stare tvrdave Minčete. Kovčeg je unesen u Sokolanu, gde je bio izložen ceo dan u subotu. Oko kovčega položeno je IS venaca sa jugoslovenskim trakama. Više kovčega bile su postavljene zastave seoskih sokolskih četa. Počasnu stražu održavala su dva Sokola. Svet je punio ceo dan dvoranu da se pokloni mučeniku i patniku. U ne-delju 7 o. m. bila je svečana sahrana posmrtnih ostataka pokojnog Kulišiča. Pred zavetnim hramom sv. Vlaha okupio se ceo nacionalni Dubrovnik. Sva nacionalna društva, predvodena sokolskom muzikom i So-kolima uzela su učešča. Posle očitane zaupo-kojene molitve u hramu, kovčeg je iznesen na Lužu, gde su se sa pokojnikom oprostili pretstavnici: Opštine, Radničkog društva, Matice Srpske, Sokola i interniraca. Zatim je krenula pogrebna povorka, u kojoj je bilo oko dve hiljade gradana, put groblja na Boninovu. Na groblju se oprostio od pokoj--nika radnik Raguž, drug pok. Frana. Pe-vačko društvo »Sloga« otpevalo je »Večnaja pamjat«, a sokolska i dubrovačka Gradan-ska muzika otsviraše posmrtne marševe pri spuštanju kovčega u raku. Posle pogreba svrstala se ponovno ogromna povorka predvodena Sokolima koja se pod zvucima marševa vratila u grad. Dubrovnik je ovom prilikom ponovno pokazao i dokazao, da još »2ivi duh naših starih dedova«. NATEČAJ ZA GENERALNI PROGRAM II SVESOKOLSKOG SLETA U BEOGRADU 1941 GOD. U vezi gornjeg natečaja, objavljenog u 31 broju našeg lista od 9. okt., naknadno donosimo sledeču nadopunu Saveza SKJ: Radovi za natečaj imaju se predati Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije, Beograd, Prestolonaslednikov trg 34, najdalje do 15 marta 1938 god. u 12 časova putem pošte, preporučeno i bez povratnog recepisa. Svrha ove nadopune je, da u interesu natecatelja svi radovi ostanu do konačne odluke žiria potpuno anonimni. Sa svečanog otvorenja Sokolskog doma Kralja Aleksandra I u Sarajevu Slike s leva na desno: Za vreme svečanog otvaranja novog Sokolskog doma. — Uprava Sokolskog društva Sarajevo matica sa starešinom br. Al. Starčevičem. — Brat Dimitrije Lazov, član Junaka u Sofiji i počasni član Sok. društva Sarajevu-matica na svečanom ctvorenju Sokolskog doma u Sarajevu. — Bugarski Junači i Junakinje na otvorenju Sok. doma u Sarajevu^ Sa sokolske akademije u Sarajevu Slike s leva na desno: „Budenje cveta" — izvele naraštajke Sok. društva Sarajevo-matica. — Nastup naraštajka na spravama. „Devojčice i bube-mare“ — izvela ž. deca Sok. društva Sarajevo-nutica Slike s leva na desno: „U boj“ - izveii članovi Sok. dr. Sarajevo-matica. - „Zečiči“ - izvela m deca Sok dr. Sarajevo-matica. -„Bojarski ples“ — izvele ruske Sokolice u Sarajevu. — Odelenje ruskih Sokola na sokolskoj lzlozbi u Sarajevu. Predavanje brata Dimitrija Lazova u Sarajevu Prigodom nedavnog otvorenja novog Sokolskog doma u Sarajevu, kojoj su svečanosti učestvovali i bugarski Junači iz Sofije, njih trideseterica brače i sestara, na čelu sa starešinom Vito-ške junačke oblasti bratom Anastaso-vom te sa bratom Dimitrijem Lazovom, bivšim starešinom Saveza bugarskih Junaka, koji je ujedno i počasni član Sokolskog društva Sarajevo-maiica, održao je brat Lazov u novom domu predavanje o temi „Junaštvo u istoriji Južnihh Slovena”. Ovome predavanju prisustvovale su najuglednije ličnosti Sarajeva, meduko-jiina pretstavnici vojske, državnih i samoupravnih vlasti, brojnih nacionalnih ' kulturnih udruženja i ustanova, veliki broj Sokolstva i gradanstva. Predavanje je trajalo skoro jedan sat j po, te su izlaganja brata Lazova, koji je poznat kao odličan govornik i ide-°log slovenske uzajamnosti, bila često pračena oduševljenim aplauzom i manifestacijama. Sadržaj predavanja brata Lazova bio je vanredno zanimljiv, aktuelan i zna- čajan. Završavajuči svoje predavanje brat Lazov je rekao medu ostalim, da če slovenska ideja uspeti i preporoditi sve Slovene ako svi slovenski polUičari i narodi budu prožeti velikom i apo-stolskoin slovenskem mišlju Tirševom. Posebno je brat Lazov pri koncu ista-kao veliku ulogu Sokola i Junaka u radu na medusobnom zbliženju i duhovnom ujedinjenju Južnih Slovena, a čemu se mora posvetiti puno više smisla i pažnje u interesu slovenske kulture, postojanos.i i budučnos;i. Na kraju je predavač bio pozdravljen dugotrajnim aplauzom i česti.anjem. Brat Staja Stajic počasni član Vitoške junačke oblasti Istoga dana u Sarajevu, 11 svečanoj dvorani novog doma, održana je jedna sokolsko-junačka intimna svečanost u krugu velikog broja članova uprave Sokolske župe Sarajevo, pretstavnika So-koLk.h društava: Sarajevo-Ma.ica, Novo Sarajevo, Vratnik, Bistrik i članova Ruskog Sokola. Naime, starešina Vi-toške junačke oblasti brat Anaslasov predao je bratu Staji Stajiču, članu u-prave Saveza SKJ, bivšem starešini i sadanjem članu uprave Sokolske' župe Beograd, diplomu počasnog člana Viteške junačke oblasti. SPOMEN-DAR SOFIJSKOG DRUŠTVA JUNAK SOKOLSKOM DRUŠTVU SARAJEVO-MATICA Prigodom svečanosti otvorenja novog Sokolskog doma u Sarajevu, starešina sofijskog društva Junak, brat Georgi Popvasiljev, predao je Sokolskom društvu Sarajevo-ir.atica kao uspomenu Osvećenje zastave i spomen-česme Sokolskog društva Ljubovi ja Ljubovija je imala ovih dana jednu lepu i retku sokolsku svečanost. Osvetila je svoju sokolsku zastavu, kojoj je kumovao njen da-rodavac brat Risto Polič, trgovac iz Beograda, i spomen-česmu, koju je društvo po-diglo kao jednu od svojih zavetnih misli u Sokolskoj Petrovoj petoljetci. U nedelju 14 novembra tek. g. oko 10 ča-sova pre podne počeli su dolaziti gosti, brača i sestre i narod iz okoline. Zatim je formirana povorka Sokola iz mesnog Sokolskog društva i Sokola Sokolskog društva Zvornik, koje je uzelo vidnog umešča u ovoj svečanosti. Sokolska povorka sa mnogo-brojnim gradanstvom, koju je predvođilo za-natlijsko udruženje s muzikom na čelu, kre-nula je po kuma i zastavu, i zatim došla krasnu vazu od čistog starog kazanj-skog srebra. ČESTITKE KRALJ. NAMESNIKA GG. D-RA R. STANKOVIČA I D-RA ■ I PEROVIČA Svečano otvorenje novog Sokolskog doma u Sarajevu pozdravili su medu prvima brzojavnim čestitkama Kraljevski Namesnici g. g. dr. Radenko Stankovič i dr. Ivo Perovič. pied ovdašnju crkvu, gde je izvršeno osve-čenje zastave. Zastavu je osvetio sveštenik brat Alek-sandar Kozlov uz asistenciju sveštenika brata Tihomira Petroviča, starešine bratske Sokolske čete Pečka. Posle je brat Kozlov predao osvečenu zastavu uz lep govor kumu i darodavcu bratu Poliču, a .ovaj, uz nekoliko prigodnih reči i lepih želja upučenih Sokol-skom društvu Ljubovija, starešini društva bratu Đordu Popoviču, koji je- zahvalivši se kumu zastavu predao zastavniku, da je ponosno nosi i čuva. Posle osvečenja zastave starešina brat Popovič, pozdravivši prisutne izaslanike. održao je prigodan govor, za vreme koga se '■ licalo Njegovom Veličanstvu Kralju i Kra ijevsko/n Domu. Isto tako održao je vrlo lep patriotski govor izaslanik bratske Sokolske župe Tuzla, brat Stjepan Skvorc, starešina Sokolskog društva Srebrenica, pa je povorka na čelu sa osvečenom zastavom krenula Jedan nor a o velike vežbacnice novog Sokolskog doma u Sarajevu Osvećenje zastave Sok. društva Ljubovija ka mestu »Vasina Voda«, udaljeno 1 kilometer od varošice, gde je Sokolsko društvo podiglo spomen-česmu. Nakon osvečenja spomen-česme, koju je osvetio brat Kozlov uz asistenciju sveštenika brata Tihomira Petroviča i Gvozdena Jovanoviča, istu je lepim popratnim govorom starešina društva predao zameniku pretsed-nika opštine Stojanu Damnjanoviču. Zatim je povorka krenula natrag u Ljuboviju, gde se oko 13 časova razišla, a zvanice otišle na banket, koji je prireden u kafani »Soko« brata Slavoljuba Tadiča. U 3 časa posle podne održan je javan čas kod magacina Uprave Monopola uz su-delovanje članstva Sokolskog društva Zvor-nik. Na času je izvedeno desetak vrlo lepih sokolskih tačaka. Vežbe je posmatralo mno-gobrojno gradanstvo i svet iz okolnih sela. Uveče je održana svečana akademija, na kojoj je takode izvedeno nekoliko vrlo lepih tačaka muškog i ženskog naraštaja Sokoi-skog društva Zvornik. Akademiju je otvorio lepim govorom član uprave društva i pretsednik odbora za podizanje Sokolskog doma brat Tihomir Konstantinovič. Ova sokolska manifestacija, prva u ovom kiaju, na sve gledaoce ostavila je najlepši utisak. Reprezentativni Sokolski dom dra Laze Popoviča podignuce se u Sr. Karlovcima Prvo sokolsko društvo u Srpskom Sokolstvu bilo je Sokolsko društvo u Sremskim Karlovcima, pa ni do danas nije bilo u mo-gučnosti da podigne svoj dom. Akcija za podizanje doma pokretana je još pre svet-skog rata, ali do podizanja doma nije došlo. Sada je Sokolsko društvo, na čelu sa starešinom br. dr. Stevanom Simeonovič-Coki-čem, pristupilo akciji da ovo Sokolsko društvo dobije svoj Sokolski dom. Arhitekt br. 'Svetomir Lazič iz Beograda, kao bivši član Sokolskog društva u Sremskim Karlovcima, izradio je besplatno plan i proračun za gradnju reprezentativnog Sokolskog doma, koji če nositi ime »Sokolski dom dr. Laze Popoviča«. Predračun za izgradnju ovog Sokolskog doma iznosi blizu jedan milijun di-, nara, ali uštedama i dobročinstvima smatra se da če se dom podiči za sedam stotina hiljada dinara. Sokolsko društvo u Sremskim Karlovcima osnovano je 19 januara 1904 godine. Osnovao ga je br. dr. Laza Popovič, Karlov-čanin, sadašnji profesor univerziteta u Zagrebu. Rad ovog Sokolskog društva nije se ograničio samo na Karlovce, več je ono uskoro postalo matica Srpskog Sokolstva, odakle se vodila otvorena i neumorna akcija za osnivanje sokolskih društava u srpskom delu našega naroda. Zahvaljujuči ogromnoj ličnoj energiji brata dr. Laze Popoviča i njegovih pomagača u sokolskom radu uspelo se da se za nepunih deset go-dina osnuje oko stotinu srpskih sokolskih društava u bivšoj Austro-Ugarskoj Monarhiji. "Sva ta društva organizovana su zasiu-gonv i trudom osnivača i pomagača karlo-vačkog Sokolskog društva, stvorene su četi ri sxpske sokolske župe i Sokolstvo u Au-stro-Ugarskoj dovedeno u vezu sa Sokolstvom u Srbiji. Tako je radom Sokola iz Karlovaca stvoreno jedinstveno Srpsko Sokolstvo, koje je do svetskog rata pokazalo na sletovima u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Pragu velike uspehe, i čak nadmašilo mnoge starije sokolske jedinice u Sloveniji i Hrvatskoj. Ovako organizovano Srpsko Sokolstvo povezao je brat dr. Laza Popovič sa svim sokolskim organizacijama ostalih slovenskih naroda i sa njima stalno odiža-vao najprisnije veze. Taj nacionalni rad Sokola iz Kaflovaca dao je svoje pune rezultate u balkanskim ratovima i u svetskom ratu, jer je največi broj dobrovoljaca re-grutovan iz redova Sokola. U Karlovcima je pokrenut i jtrvi sokolski list »Srpski Soko«, i osnovana prva sokolska čitaonica, koja je u stvari bila prva kancelarija švih .sokolskih akcija Srpskog Sokolstva. Iz Kariovača SU Prganizovani ra-\ anički sokolski sletovi, na Icojima je prvi put istupilo organizovano Srpsko Sokolstvo. Tu je 1914 godine pokrenuta akcija za osnivanje Jugoslovenskog sokolskog saveza, a posle svetskog rata 1919 godine inicijati-vam iz Karlovaca organizovan je sokolski sabor u Novom Sadu, na kome je ižvtšeno n jedin jen je Sokolstva. Čim je Sokolstvo u Srbiji ojačalo da može stati na svoje noge, Kartevčani su funkcije Saveza Sokola pre-neli u Beograd na Savez sok. društava »Dušan Silni«, da bi se Beograd utvrdio kao centar cele ove nacionalne akcije. Istorija Sokolskog društva u Sremskim Karlovcima je u stvari istorija Srpskog Sokolstva. Radeči tako za celokupno Sokolstvo Kar-lovački Soko nije dospeo da radi za sebe i tako se moglo desiti, da je ostao bez svog doma sve do danas. Do svetskog rata Sokolsko društvo u Sr. Karlovcima sakupilo je bilo pieko četrdeset hiljada kruna za sokolski dom, ali su austrijske vlasti za vreme rata ceo imetak uništile, glavne radnike podvrgli teškim i velikim kaznama, a samog brata dr. Lazu Popoviča osudili na robiju i oduzeli mu doktorsku diplomu. Posle rata Sokolsko društvo u Karlovcima ostalo je bez ikakvog imetka i za svoju ogromnu štetu nije dobilo nikakvu oštetu. Tek novom štednjom uspelo je da skupi od redovnih ušteda i priloga osnovni i početni kapital za gradnju Sokolskog doma. S obzirom na istorijsku ulogu u prošlosti i aktivnost u sadašnjosti Sokolsko društvo u Sremskim Karlovcima zaslužilo je da dobije ovakav dom. P. N. Stamatovič Sokolska poljoprmredna izložba u Blatu na Korčuli U okviru Sokolske Petrove petoljetke Sokolsko društvo Blato na Korčuli priredilo je ove godine svoju drugu poljopri-vrednu izložbu u društvu sa svojim Sokolskim četama Smokvicom i Čarom. Dne 31 oktobra o. g., u prisustvu delegata Sokolskog društva Vela Luka te četa Smokvice i Čare, kao i pretstavnika svih mesnih vlasti i korporacija, izvršeno je svečano otvorenje ove izložbe. Brat Lazo Loj-pur, upravitelj ovd. ban. rasadnika, održao je kratko predavanje o koristi ovakvih po-ljoprivrednih izložaba. Nakon toga je sta rešina društva brat Maljenko Batistič, sa par biranih reči izložio cilj izložbe, pozvavši na kraju svoga govora sve prisutne da se sete našeg Starešine i Kralja, Nj. Vel. Petra 11 te da Mu kliknu trokratno »Živeo«, što su prisutni oduševljeni učinili. Nakon toga je izložba bila otvorena i svi pretstavnici vlasti i korporacija kao i prisutni izaslanici Sokolskog društva Vela Luka i Sokolskih četa Smokvica i Čara obišli su izložbu, koja je priredena u prostorijama stare sokolane. Ova sokolska izložba je potpuno uspela. Na njoj su bila posebna odelenja Sokolskih četa Smokvice i Čare, kao i odelenje ovd. banskog rasadnika za južne kulture, a u ve-likom broju bilo je zastupano i Blato. Kao izlagači pojavili su se na ovoj poljopmred-noj izložbi i nečlanovi, stanovnici našeg mesta. Na izložbi bili su zastupani svi zemaljski proizvodi našega kraja kao i razne prca-devine, a osim toga bilo je izloženo i predmeta domače rukotvorine. Izlagača bilo je 98, a izloženih predmeta 451. Izložba je bila otvorena tri dana, i to 31 oktobra te 1 i 2 novembra, za koje je vreme izložbu posetilo 3.220 posetilaca. Najboljim izlagačima bile su od Strane poljoprirednog izložbenog odbora podeljene nagrade. Svi meštani oduševljeni su ovom nošom priredbom, te je to dalo potstreka našoj upravi, da več sada počne raditi na organizaciji jedne poljoprivredne izložbe čitavog našeg otoka Korčule, koja bi se održala iduče jeseni u našem novom Sokolskom domu. Sokoli su i ovim pokazali, kako im je mnogo stalo do napretka našeg sela i Seljaka, za čije dobro rade i radiče osobito sada u vremenu Petrove petoljetke. Milj. Batistič III ofočni sokolski sabor u Žrnovu, sreza korčufanskeg Dana 14 novembra o. g. održan je u Žrnovu III sokolski sabor svih jedinica otoka Korčule. Bila su zastupana Sokolska društva: Žrnovo, Korčula, Blato i Vela Luka, te Sokolske čete; Račišče, Pupnat, Čara i Smokvica. Istog dana Sokolsko društvo 2r-novo slavilo je desetgodišnjicu sokolskog rada. 13 novembra o. g. održana je pretkon-fereilcfl, na kojoj su bile zastupane sve otočne jedinice. Na dan sabora u 8 sati otslužena je misa za umrle članove. Potom je sledila povorka kroz selo, manifestirajuči ideje, koje su uče-snike okupile na zborovanje. Na čelu povorke nalazile su se zastave bratskih društava Korčula i Vela Luka, te četa Pupnat i Račišče. Povorka se završila zborom pred Sokolanom, gde je uz sviranje državne himne izvršen pozdrav zastavi i otpevan »Sokolski pozdrav«. Domačin sabora, brat Sla-dovič M. Prano, otvorio je zbor, pozdra-vivši prisutne i zaželevši im dobrodošlicu. Zatim je uzeo reč starešina Sok. društva Blato, brat Miljenko Batistič, koji se zahva-lio Sokolskom društvu Žrnovo na srdačnom prijemu, čestitajuči mu ujedno desetgodišnjicu uspešnog i nesebičnog sokolskog rada. Ispred društva Korčula govorio je brat Marko I. Baničevič, prosvetar, koji je u zanosnom govoru istaknuo ljubav i brat-sku snošljivost u momentima kad mračne sile ruše naše največe svetinje i potkopavaju temelje Alekasandrovoj Jugoslaviji. Za Sokolsko društvo Vela Luka govorio je starešina, brat Filip Gugič. Govori su bili pra-čeni burnim odobravanjem i klicanjem Kralju, Kraljevskom Domu, Sokolstvu i Jugoslaviji. Posle ovoga otpevana je sveslovenska himna. U 10.30 sati započeo je sabor u prostorijama Sokol, društva Žrnovo, i to sa za-vetnom molitvom, nakon koje je sledio minut tihe molitve za pokoj duše Kralja Mučenika. Iza toga pročitan je zapisnik II otoč-riog sabora, a zatim su sledili izveštaji otoč-nih jedinica o radu, dalje diskusija o propagandi Sokolske Petrove petoljetke na otoku, predloži jedinica, a na koncu otpevana je sokolska himna »Hej Sloveni«. Čitav program sabora bio je od prisutnih pažljivo saslušan uz veliko i neprekidno odobravanje. U 13 sati bio je zajednički ručak. Posle ručka, u 15.30 sati, održana je akademija, koja je u svakom pogledu uspela. Na akademiji su uzele učešča otočne jedinice sa jednom do dve tačke, a članovi Sokolskog društva Žrnovo izveli su pozorišni komad »Pod Krstom« od R. J. Odaviča. U 18 sati, po završetku akademije, otpra-čeni su gosti, koji su otišli u najboljem ra-spoloženju, odnevši sobom lepe uhske sa ove sokolske proslave. ioo najboljih knjiga za omladinu Jedan od glavnih problema koji danas interesuju i zabrinjavaju roditelje i pedagoge je problem omladine. Kod omladine opet dolazi na prvo mesto pitanje vaspita-nja, a u tom okviru pitanje pravilnog či-tanja. Nesistematsko i neracionalno čitanje omladine uvek je zabrinjavalo one koji zna-ju važnost čitanja i njegove teške posledice. Ovaj problem naterao je sarajevske sokolske krugove da potraže i iznadu jedan smišljen i pravilan put kako bi svojoj omla-dini, naraštajcima od 12 do 18 godina, dali u ruke dobru knjigu. Potrebno je pronači jedan pravilan sistem čitanja. U vezi s time naraštajski otseci Sokolskih društava Vratnik i Bistrik obratih su se pismeno svim uglednim kulturnim radnicima Jugoslavije sa molbom da tom otseku pomognu oko sestavljanja jednog spiska od »100 dobrih knjiga« domače i strane literature. Ovaj popis bi trebao da posluži kao putokaz za čitanje naraštajaca od 12 do 18 godina. Omla-dina bi se na taj način očuvala od štetne i pogubne literature i njenih rdavih uticaja, a baš ta literatura je danas glavno štivo omladine neupučene u ovom praveu. Na ovaj apel i anketu sarajevskih sokolskih društava več su se odazvali neki javni radnici i poslali vrlo interesantne odgovore. Iz naših župa SOKOLSKO DRUŠTVO SREDlSČE OB DRAVI Naše društvo je zopet oživelo. 1 novembra je pričela dramska sezona in repertoar je dokaj zanimiv in pester. Razen že uprizorjenih so na repertoarju še sledeča dela: »Ugrabljene Sabinke«, »Zlato tele«, »Deseti brat«, »Naša kri«, »Krivoprisežnik«, »Tihotapec«, »Dr.« in druga. Razen tega pa bo mladinski odsek uprizoril več mladinskih igric in materinsko proslavo. Oder ki je že precej zastarel se popravlja in je v ta namen določena precej lepa vsota. Tako bo dramatski odsek zamogel še v bodoče delovati v korist našemu društvu in v zabavo in razvedrilo obiskovalcem naših prireditev. Tudi v telovadnici je življenje močnejše, saj se pripravlja nad 150 telovadcev in telovadk na akademijo ki se bo vršila dne 5 decembra. — Naraščajski odsek pa bo ob sodelovanju okoliških bližnjih naraščajskih odsekov priredil naraščajsko akademijo dne 25 januarja. Tudi pevski, tamburaški zbor in godba se pridno pripravljajo. Godba priredi običajna koncerta na Martinovo nedeljo in velikonočni pondeljek, a ostala odseka skupnega spomladi. Novoustanovljeni stre-Ijački odsek kaže mnogo dobre volje in z gotovostjo lahko pričakujemo uspehov ki ne NOVODOBNA VEŽBAONIGA traži pogreziva vratila, kao i ostale nove, apsolutno sigurne telovežbene sprave, specijalne TV0RNICE Ob||! GIMNASTIČKIH SPRAVA TTT J- ORAŽEM J RIBNICA NA DOLENJSKEM bodo izostali. - Bratje, sestre! Dovolj nas je. Po začrtani poti naprej do zmage, do cilja. Ne strašite se nobene žrtve za povzdi-go naše ideje, za polet naše misli in silo naše moči, temveč le naprej da bodo resnične besede našega pokojnega brata Dr. Pivka: »Le naprej, brez miru, za sokolskim praporom... Zdravo! — SOKOLSKO DRUŠTVO TROGIR Sokolsko društvo Trogir održalo ie u nedelju 7 novembra u proslavu 150 godi-štnice Vuka Stefanoviča -Karadžiča veoma uspelu prosvetnu akademiju, na kojoj je na-stupila diletanska sekcija i društveni orke-star. Ova proslava bila je ispunjena sa lepim programom. Nakon »Sokolskog pozdrava« održao je brat prosvetar proslov o Vuku Stefanoviču-Karadžiču. Zatim je izvedeno redom: »Šaran« od Jov. Jovanoviča-Zmaja, »Naša deca« od Nušiča i »Pacijent«. Za svoju izvedbu i za svoju dobru glumu diletanti su od dupkom pune dvorane bili zasluženo na-gradeni dugotrajnim odobravanjem. Gledajuci ove naše diletante, verujemo, da bi se u buduče sa dobrom voljom i malo truda, moglo davati na našoj sokolskoj pozornim i veče pozorišne komade. Orkestar je za vreme odmora svirao jazne sokolske i nacionalne pesme. Priredba je protekla u lepom sokolskom raspoloženju i završena je himnom »Hej Sloveni« uz odu-ševljene manifestacije Nj. Vel. Kralju. Jugo-siavizi i Sokolstvu. SOKOLSKO DRUŠTVO VlSEGRAD Sokolsko društvo Višegrad je na dan 21 novembra o. g. održalo Vukovo veče sa akademijom, koje je bilo veoma dobro po-sečeno. Akademiju je otvorio starešina brat Vojislav Kostič, koji je zatim dao reč bratu Dragiši Boričiču, direktoru gimnazije, koji ie održao vanredno uspelo predavanje o životu, značaju i radu Vuka Karadžiča. Pre-davač je svojim predavanjem požneo odu-kvljen aplauz i ostavio najdublji utisak ha dupkom punu salu. Zatim je brat Dušan Jančič svojim odličnim glasom i dikcijom recitovao nekoliko narodnih pesama iz Vukove zbirke, koje su posetioci saslušali s velikom pažnjofb i ushi-čenjem. Nakon akademije je nastala igranka. Mali oglasi PREDNJAK TRAZI NAMESTENJE Dobar prednjak i vežbač na spravama, stručnjak u izradi Iutaka i vodenju lutkarskog pozorišta, po zanimanju knjl-govoda i korespondent, star 32 godine, oženjen, traži nameštenje. Ponude slati na adresu: Marjan Potnik, Ljubljana, Gajeva 9/111. TRAZI SE KAPELNIK sposoban za vodenje llmene glazbe i gudalačkog orkestra, uz platu od 900 din. Nameštenje može dobiti odmah. Pismene ponude s dokumentima i kratkim opisom dosadašnjeg službovanja slati na Sokolsko društvo Gospič. PRODAJE SE velika biserna berda. Cena po dogovoru. Obratiti se Sokolskom druSlvu Bled. INSTRUMENTI ZA 16 GLAZBEPTKA potpuno novi i neupotrebljavar.i, kupljeni od firme Majni i Hero'd u Mariboru, prodaju se veoma jeftino. Instrumenti su sledeči: 1 klarinet Es Din. 670, 2 klarineta B Din 1.340, 2 krilo-roga Es Din 1.740, 2 kriloroga B Din 855, 3 trube Es Din 2.625, 1 bas krilo-rog B Din 1.690, 1 eufonij Din 1.955, 1 tenor pozanina Din 1.460, 1 helikon Ef Din 2.850, 1 veliki bubanj Din 875, 1 mali bubanj Din 435, jedan par činčila Din 450, 16 bronziranih stalaka Din 624, 1 signalni rog Din 259; svega dinara 17.819.— lako su danas o vi in-strumenti skuplji nego su bili u vreme nabavke, prodaju se uz popust od 40ЛА>- Ponude siati na Sokolsko društvo Koprivnica. Izdaje za Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije Đ. Paunković, Rumunska 5b • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Celar, Jovana Rističa 6 • Uredjuje redakcioni odbot Štamparija Drag. Gregoriča, Strahinjiča Bana 75. — Beograa