KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 12 (5) (NDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 NOVEMBRA 1938. PATENTNI SPIS BR. 14413 Gesellschaft für Chemische Industrie in Basel, Basel, Švajcarska. Postupak za spravljanje kondenzacionih proizvoda iz aminotriacina, alkohola i aldehida. Dopunski patent uz osnovni patent broj 13629. Prijava od 19 oktobra 1937. Vazi od 1 maja 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 19 oktobra 1936 (Švajcarska). Najduže vreme trajanja do 30 aprila 1952. U patentmom spisu Br. 13.629 je več izneto da se pri kondenzaciji aminotriacina sa aldehidima mogu upotrebiti alkoholi. Kao takvi tamo su pomenuti radi primera: elilalkohol, butilalkohol, glicerin, mono-glicerinester kiseline lanenog ulja. Pokazalo se da pri torne alkoholi mogu stupiti takodje u reakciju i da je ta reakcija sposobna za opštu upotrebu. Naročito se ta reakcija ne može pro-tezati samo na sve moguče nisko-moleku-larne alkohole ili njihove supsticione proizvode pored ostalog i na takve smolaste prirode, nego su toj reakciji pristupačni i viši alkoholi od Cr> na više a i njihovi derivati ukoliko oni najmanje sadrže jednu slobodnu OH-grupu. Pored viših alkohola odn. njihovih derivata mogu se istovreme-no upotrebiti ii nizi alkoholi odn. njihovi dervati. Na ovaj način uspeva spravljanje novih jedinjenja sa različitim svojstviima, ko-ja se mogu primeniti u tehnici. Kao aminotriacini dolaze u obzir tria-cini sa najmanje jednom amino-grupom sposobnem za reakciju. Osi m toga tu se podrazumevaju takvi triacini koji sadrže još dalje supstituante kao amino-, oksi-, halogen-, alkil-, anil-, arakil-, grupe ili heterociklične grupe pri čemu ove grupe sa svoje strane opet mogu biti supstituisane. Najvažniji zastupnik je 2.4.6- triamin-1.3.5- triacin (melamin). Kao dalji aminotriacini mogu se navesti: 2- amino- 1.3.5- -triacin, 2- amino- 4- oksi- 6- klor- 1.3.5-triacin, 2- amino- 4- oksi- 6- fenil-1.3.5-triacin, 2.4- diamino- 1.3.5- triacin, 2.4--diamino- 6- (p-oksifenil) -1.3.5- triacin, 2-metilamino- 4-amino-6-hlor-1,3.5-triacin, 2.4-diamino-6-fenilamino-1.3.5-triacin, 2--amino - 4.6-di -fenilamino-1.3.5 - triacin, 2.4.6-trimetil-amino-1.3.5-triacin, 2.4.6- tri-fenilamino-1,3.5-triacin, 3-amino-1,2.4-fen-triazoksin. Zatim dolaze u obzir i proizvodi deamidiranja poliaminotriaoina n. pr. melamina kao melain, melem, melon. Kao tela, koja sadrže alkoholne grupe dolaze u obzir mono-ili poli-alkoboli sa ali-fatičnim, aromantičnim, hidroarematičnim ili heterocikličkm radkatima. Zatim se tu podrazumevaju i takva jedinjenja, koja pored alkoholne grupe sadrže još i druge supstituente sposobne za reakciju kao n. pr. aldehid-, keto-, karboksil-, halogen- ili amino-grupe pri čemu mogu one grupe eventualno i sa svoje strane da budu supstituisane. Od mono- i poli-alkohola od raznih napred pomenutih grupa mogu se navesti radi primera: etilalkohol, butilalkohol, elit-butanoil, etilheksanol, laurilalkohol, cetilal-kohol, stearilalkohol, alilalkohol, oleilalko-hol, glikol, glicerin, manit- šobit, benzil-alkohol, terpineol, borneol, abietinol, fur-furilalkohol, alkoholi vunine masti i t. d. Od mono- i poli-, alkohola, koji sadrže još i druge supstituente mogu se pomenuti radi primera: keto- i aldehid-alkoholi kao aldol, glikolaldehid, glicerinaldehid; Din. 20 — grupa ugljepih hidrata n. ipr. glukoza, trš-čani šečer, triheksozaii i njegovi polimeri kao dekstrin, škrob, arapska guma, tra-gant i t. d.; oksi-karbonske kiseline kao vinska kiselina, jabučna kiselina, ricinolna kiselina, ležerna kiselina li njeni esteri i slično; halogen-alkil-alkoholi kao hloretii-alkohol, glikolhlorhidrin, glicerinhlorhidri-ni, hloralhidrat; amino-alkoholi kao mono-, di- i tri- etanolamin i slično. Zatim su od polialkokoja značajni oni, kod kojih je jedan deo o ks j-grupa pretvoren u eter ili ester. Ovde se mogu pomenu-ti: glikolmono-etileter, glikolacetat, glice-rin-monoetileter, glicerindietileter kao die-tilin, zatim cikloheksanonglicerin (Oa, Oß -ciklo-heksiliden-glicerin) glicerin-m ono- -ili di-esteri n.pr. od zasičenih ili nezasiče-nih masnih kiselna. Mogu se upotrehiti ta-kodje esterske smole sa sloibodnim hidro-ksihgrupama tipa alkilnih smola n.pr. esteri glicerin-ftalne kiseline, — adipinske kiseline, ili sebaclnske kiseline koji sadržg još slobodoe hidroksil-grupe. Umesto samih jedinjenja, hoja sadrže alkoholne grupe mogu se upotrehiti i ta-kva jedinjenja, koja pri uslovima reakcije prelaze u jedinjenja sa alkoholnim hidrok-sil-grupama n. pr. acetali, esteri, keto- je-dinjenja, koja se mogu enolizirati i t. d. Od naipred navedenih grupa naročilo su preimuestvena tela tipa ugljenih hidrata, koja sadrže oksi-grupe i to zbog njihove lake pristupačnosti u prirodi. Kao aldehidi odn. kao jedinjenja, koja izdvajajo aldehid dolaze naročito u obzir formaldehid ili njegovi polimeri kao npr. paraformaldehid ili trioksimetilen; i-pak se mogu upotrebiti i drugi alifativni aldehidi kao n.pr. acetaldehid, krotonalde-hid, akrolejn, ili pak aromatični ili heterociklični cOehid kao n. pr. benzaldehid, fur-furol i slično. Reakcione komponente mogu se isto-vremeno ili proizvoljno redom dovesti u medjusobno uticanje. Može se takodje svaka pojedina komponenta stupanjski dodati. Prirodno je da se mogu upotrebiti i me-šavine pojedinih komponenata. Količinski odnosi komponenata mogu se kretati u širokim granicama. 1 u pogledu ostalih uslova kondenzacije moguče su široke varijacije kao temperatura, rastvarači, razredjivači, dodaci za ubrzanje reakcije n.pr. kiseline, materije, koje izdvajaju kiseline, baze i t.d. Kao rastvarači dolaze u obzir koliko voda toliko i organski rastvarači. Kao ra-stvorno sredstvo može se primeniti u višku jedinjenje, koje sadrži alkoholne grupe koje služe kao komponenta kondenzacije. Reakcija se može izvesti i u zatvore-nom sudu (autoklavu) čime je pored osta-log moguče da se temperatura reakcije uz-me iznad tačke ključanja reakcionih kom-ponenata odn. rastvarača. Reakcija se može izvršiti i u odsutno-sti rastvarača odn. razredjivača. Svojstva kondenzacionih proizvoda prema ovom pranalasku različita su prema izboru polaznih materija a i prema us-lovirpg reakcije. Pri torne se imaju pri ru-ci sredstva da se postignu proizvodi, koji se odlikuju bistri,nom (bezbojnošču) a i odličnem postojanošču na svetlost i u toploti pa i otpornošču naspram hemiskim uti-cajiima. I rastvorljivost oviti proizvoda može se menjati u širokim granicama. Mogu se dobiti prpiizvadi, koji su rastvorljivi u vodi a drugi su rastvorljivi u organskim rastvaračima a treči se ne rastvaraju ni u kakvem uobičajenom rastvaraču. Ovi proizvodi imaju večinom smolastu prirodu, a mogu pripadati koliko tipu smole, koja postaje tvrda toliko tipu smole, koja ne postaje tvrda. U prvom slučaju mogu se proizvodi prevesti u tvrdo stanje po pravilu prema poznatim metodama kao n.pr. pomoču toplote, katalizatora ili sličnog. Proizvodi, koji se ne stvrdnjavaju mogu se eventualno prevesti u proizvode, koji se mogu stvrdnuti n.pr. dodavanjem još al-dehida, naročito formaldehida ili sredstva koja izdaji! aldehid. Prema ovoj raznovrstnosti u svojstvi-ma proizvoda v rjo je obimna 1 njihova primena. Proizvodi, koji se brzo stvrdnjavaju sami ili zajedno sa sredstvima za plastifici-ranje ili sa sredstvima za ispunjavanje kao što su vlaknasti materijah i t.d., daju me-šavine, koje se mogu oblikovati u preši sa zagrevanjem. Ovako dobijeni presovani predmeti vrlo su dobro postojani u vodi i u toploti i imaju dobra mehanička svojstva. Proizvodi prema ovom pronalasku su zbog dobrih svojstava podesni uopšte kao sredstva za lepljenje (vezivanje) n.pr. za lepljenje drveta, hartije, tkanine, za izradu veštačkog drveta od vlaknastog materijala, veštačke plute, kita za čgtkice, za fiksiranje materija koje daju boju, i fiksiranje sredstava za suzbijanje štetočina i sličnog na podlogama svake vrste. Na sličan način mogu se impregnisati široke trake vlaknastog materijala pa potom u preši sa zagrevanjem sjedlniti m homogena laminirana tela. Još jedno veliko područje primene rpaterija prema ovom pronalasku leži u tehnici lakova. Ovi se proizvodi mogu sami upotrebiti kao lakovi. Oni se mogu do- dati i drugim 'Jakovima kako bi se ovi na-•pravli n.pr. tvrdji Hi postojaniji u vodi. Važna je takodje zajednička upotreba sa uljima, koja se suše na vazduhu radi izra-de premaza. Proizvodi prema ovom pronaJasku mogu se na podesan način i liti u obhko'-vane predmete. Pri torne nastaju eventualno teta bistra kao staklo, koja su posto-jana u vodi i koja imaju dobra mehaničku čvrstoou. I u tekstilno j kemiji su materije prema cvom pronalasku sposobne za široku primerni n.pr. za apretiranje, davanje čvrsto-če protiv gužvanja, za smanjivanje nabu-bravanja, kao sredstvo za zgiiščavanje ili sredstvo za ukručivanje ili kao razmekšač, kao sredstvo za fiksiranje apretura protiv pranja, za izradu obojenih i oštampanih materijala. . v Svojstva ovih proizvoda mogu se jos modificirati time što se umesto upojrebe samih aminotriacina, teta, koja sadrže alkoholne grupe i aldehida izvede kondenzacija pri istovremenom ili naknadnem dodatku drugih tela, koja su u stanju da ie-agiraju sa amono-grupama, grupama alkohola ili grupama aldehida. Kao tkvi dodaci mogu se radi primera pomenuti amini, a-midi kao anilin, urein, tioureio, sulfamid, zatim fenoli ili kloridi kiselinn i mnogi drugi. Ovakav dodatak je n.pr. shodan ka-da se jedna od triju polaznih kompone-nata nalazi u višku. U ovom slučaju mogu nastati mešavine različnih kondenzacionih proizvoda. Pri upotrebi aminotriacina, alkohola i aldehida koji pored amino-grupe odo. al-kohol-grupe odn. aldehid-grupe sadrže jos i druge grupe sposobne za reakciju kao halogen-, karboksH-, karbonil-, hidroksil-, amino-grupe i mnoge druge grupe, mogu-če je osim toga da se ove grupe potpuno ili delimično supstituišu drugim telima, sposobnim za reakciju kao hloridima ili anhridima kiselina, alkoholatima, solima karbonskih kiselina, aminima i amidima. Za ovu supstituciju su opet upotrebljive materije ko je se same mogu još istovre-meno ili naknadno supstituisati drugim materijama sposobnim za reakciju. Zatim je moguče da se kondenzacioni proizvodi prema ovom pronalasku pomešam odn. kondenzuju sa prirodnim Hi veštačkim smolama. Osim toga se u svakom st a di umu kondenzacije mogu doda-vati dalje supstance kao pigmenti, ispu-njači, razmekšači, sredstva za oduzimanje vode ili sredstva za odbijanje vode. Ovaj je postupak objašnjen narednim primerima pri čemu se svi podaci o količinama odnose na težinske delove. Primer 1. 126 delova melamina (1 grammolekil), 214 delova 42°/o-nog alkoholnog formaldehida (3 grammolekil), 200 delova apso-lutnog alkohola i 1 deo hlorovodonične kiseline (oko 0,01 grammolekil) zagreju jedan sat do ključanja. Nastali rastvor neutrališe se sa 1,3 dela 30°/o-ne natron-ske fužine, eventualno filtrira, još se tri sata održava u ključanju i potom ohladi. Nastaje bistri kondenzacioni rastvor koji kad se osuši ostavljia bistri lak. Ovaj se rastvor može upotrebiti kao lak sam Hi zajedno sa drugim supstancama, koje obrazuju lak ili koje plastificiraju a koje su poznate u tehnici lakova. Kada se jedna proba u ključaloj kup-ki a u vakuumu oko 10 mm osuši do konstantne težine, onda nastaje penušav proizvod, čija je težina za 19% veča nego što odgovara težini polaznih materija melamina i formaldehida. Uzevši u obzir o-brazovanje nekoliko % reakcione vode, može se zaključiti da je u kondenzacio-nom proizvodu na 1 grammolekil melamina kondenzovan otprilike 1 grammolekil etilalkohola. Primer 2. 126 delova melamina (1 grammolekil) i 300 delova neutralnog 30%-nog rastvo-ra formaldehida (3 grammolekila) zagreju se zajedno u ključaloj vodeno j kupki dok jedna proba razredena vodom ne da smolasti talog. Tada se kondenzacioni rastvor u vakuumu osuši pa se još jedan sat tretira u vakuumu pri 100°. 5 delova napred opisanog proizvoda tretiraju se sa 8 delova čistog benzilalko-hola pri 130°. U kratko vreme nastaje bistri rastvor. Ali jedna proba daje pri hladenju opet izdvojene materije. Posle nekoliko minuta ostaie neka proba posle hladenja bistra ali pri dodatku benzilalko-hola daje ta proba talog. Ovaj rastvor razvija neprestano vodu i formaldehid. Posle pola sata je viskozitet znatno porastao. Neka proba daje se u hladnem stanju bistro razrediti sa proizvoljnim količinama benzilalkohola i sa ograničenim količinama benzola. Kada se ta proba u vakuumu otprilike od 0,07 mm Hg pri 100° osuši do konstantne težine onda se dobija proizvod bistar kao voda sa penušavom struk-turom, čija je težina za 28% veča nego što odgovara primenienoj količini kon-denzacionog proizvoda melamin- formaldehid. Kada se pri 130° još dalje kondenzige onda posle daljih V4 sata postaje konden-zat vrlo viskozan pa ima tendeneu ka žela-tiniranju. Jedna proba ovog proizvoda osušena pri 100° u vakuumu do 0,04 mm Hg do konstantne težine i do praškovitog oblika ima povečanje težine od 38%. Prema torne na 1 grammolekil melamina kon-denzovano je približno */4 grammolekil benzilalkohola u novom proizvodu. Primer 3. 126 delova melamina (1 grammolekil) rastvore se u 650 delova neutralnog 30%-nog rastvora formaldehida (6,5 grammolekil), koji je zagrejan na 90° pa se 5 minuta održava na 90° te se ohladi. Za vreme hladenja a kada temperatura opadne na 60° doda se 600 delova alkohola pa se hladi dalje. Izdvojena bela masa se otoči pa se ispere 50%-nim vodenastim alkoholom i osuši. Dobijeni proizvod sastoji se največim delom od heksametilolmelamina GiNc, (CHs OH)6 H->0. 100 tež. delova ovog proizvoda rastvore se u ključalim 200 vol. delova me- n tanola uz dodatak od 5 vol. delova — me- 1 tanolske razredene hlorovodonične kiseli-ne. Ovaj se rastvor održava nekoliko sati u ključanju pa se potom ispari u vakuumu. Dobija se bistra smola, koja se može upo-trebljavati kao lak ili kao dodatak za la-kove. Utvrdivanjem sadržine metoksila po Zeiselovoj metodi proizlazi da je u smoli u odnosu na 1 grammolekil melamina kon-denzovano 3 grammolekil alkohola. Primer 4. 324 dela heksametilomelamina (1 grammolekil) spravljenog prema prvom stavu primera 3 tretiraju se mešanjem u rastvoru od 10 delova razredene hlorovodonične kiseline (0,1 grammolekil) 200 de-lova etilnog alkohola i 1400 delova etil-2-heksanola a u ključaloj vodenoj kupki. Posle 20 minuta nastaje rastvor, koji je malo mutan. Posle jednog sata se ohladi. Proizvod se sastoji od dva sloja. Najpre se destilacijam u vakuumu u ključaloj vodenoj kupki odvoje 500 delova pri čemu nastaje homogeni rastvor. Potom se u slučaju potrebe filtrira i onda se u vakuumu izazove zgušnjavanje. Ovaj sirup je rastvorljiv u benzolu i benzinu i u drugim rastvaračima. Primer 5. 120 delova paraformaldehida (4 gram- molekila) rastvore se na toploti u 1200 delova alilalkohola. Potom se doda 126 delova melamina (1 grammolekila). Mešavi-na se zagreje do ključanja. Posle malo minuta nastaje bistar rastvor. Ovaj se rastvor održava u ključanju za vreme od 4 sata pa onda se podvrgava isp ara vanju pri 100° najpre u vakuumu od 10 mm i potom u vakuumu oko 0,1 mm dok se ne izgbui svaki miriš. Nastaje topljiva smola, koja je pri 100° gusto tečna a stvrdnjava se u hladnoči. Pri 150° postaje polako tvrda. Primer 6. 126 delova sitno samlevenog melamina (1 grammolekil), 450 delova 40%-nog alkoholnog rastvora formaldehida (6 grammolekila) i 1 deo hlorovodonične kiseline (0,01 grammolekila) zagrevaju se u ključaloj vodenoj kupki 10—15 minuta dok se sve ne rastvori. Tada se doda 100 delova cetilalkohola pa se tretira 1 do IV2 sata u ključaloj vodenoj kupki i onda se ohladi. Umesto cetilalkohola mogu se pri-meniti laurilalkohol, stearilalkohol, oleilal-kohol, terpineol, alkoholi vunene masti, ricinusovo ulje, dietilester vinske kiseline, dietilin (glicerindietiteter), glicerinmono-hlorhidrin, oikloheksanon-glicerin (Oa. 0ß cikloheksiliden- glicerin) i drugi. U svim slučajevima nastaje bistar rastvor, koji pri hladenju ili ostaje bstar ili postaje beo i gusto tečan do p;: ozan. Nezavisno od tog izgleda postaju svi proizvodi bistri kao staklo kada se rastvore u acetonu ili kada se ispari volatilni rastvarač. Primer 7. 126 delova melamina (1 grammolekd) kondenzuju se sa 300 delova 30%-nog neutralnog rastvora formaldehida (3 grammolekila) dok neka proba bistrog rastvora razredena vodom ne dadne smolasti talog. Potom se pomeša sa 100 delova g]' cerina pa se mešavina u ključaloj vodeni j kupki destiiiše u vakuumu od 12 mm. U-nutrašnja temperatura penje se polako do 92°. Destilacija vode je praktično prestala ali se proizvod ipak još 2 sata tretira u ključaloj vodenoj kupki a u vakuumu ot-prilike od 12 mm pa se još jedan sat tretira u vakuumu oko 3—4 mm. Bistra masa se izlije u kalupe pa se 20 sati otvrd-njava pri 110°. Nastaju Uveni predmeti, koji su bistri, vrlo tvrdi i mehanički vrlo dobri. Umesto glicerina mogu se upotrebiti i drugi alkoholi n. pr. glikol. Primer 8. 126 delova melamina. (1 granrmolekil) rastvore se u 200 delova 30°/o-nog n e ut ral-nog rastvora formaldehida (2 mola) u ključaloj vodenoj. knpki L ostave se dotle dok neka ohladena proiba pomešana sa podjednakom količinom vode ne dadne odmah smolasti talog. Potom se u vakuumu odvoje destilacijam 70 delova vode pa se masa pomeša zajedno sa 55 delova glicerina, 110 delova drvenog hrašna i nekom materijom, koja daje boju, te se mesi na vrelim valjcima dok ne nastane ko-žasta materija. Ova se usitni. Dpbijem proizvod može se u preši sa zagrevanjem n. pr. pri 145° oblikovati za vreme od 3 minuta, pa daje dobre tvrde presovane predmete, koji posle ležanja od 24 sata u hladnoj vodi dobijaju povečanje težine od l°/o i posle 10 minuta n ključaloj vodi dobijaju povečanje težine od l,5°/o. Primer 9. 126 delova sitno samlevenog melamina (1 grammolekil), 450 delova 40°/o-nog alkoholnog rastvora formaldehida (6 mola), alkoholna hlorovodonična kiselina (0,01 gramrnolekila) tretiraju se u ključaloj vodenoj kupki dok se sve ne rastvori. Potom se ova j rastvor pomeša sa 0,01 mola alkoholičnim Na OH (rastvor A). a) Rastvor A pomeša se sa 372 dela monoglicerida ricinolne kiseline (1 grammolekil) i sa 200 delova apsolutnog alkohola. Nastaje bistar rastvor, koji se odr-žava 5. sati u ključanju. Kada se dobijeni proizvod izlije na neku podlogu pa osuši u peči, onda nastaje bistar mekani film. b) 148 delova anhidrida ftalne kiseline (1 grammolekil) i 92 dela glicerina (1 grammolekil) održavaju se 22 sata na 160°. Nastaje smola sa brojem kiseline 70. Ova se smola sa rastvoram A zajedno sa 200 jelova benzola i 200 delova apsolutnog alkohola održava 5 sati u ključanju. Na-sfaje bistar rastvor, koji se može upotreb-Ijavati kao lak. c) 92 dela glicerina (1 grammolekil), 148 delova anhidrida ftalne kiseline i 200 delova aps. alkohola rastvore se u rastvo-ru A pa se dobijeni rastvor u tankom premazu tretira u peč/ I na ovaj se način debija vrlo tvrdi lak. Primer 10. 146 delova adipinske kiseline (1 mol), i 101, 2 dela glicerina (1,1 mol) najpre se zagrevaju 1 sat na 155—160:) pa onda se za IV2 sat polako zagreju n'd 230°. Rada se postigne granica gelirahja i broj kiselosti 30,7 odmah se ohladi pa se rastvori u me-šavini, koja ima po 100 delova aps. alkohola i benzola. 63 dela melamina (0,5 gramrnolekila) kuvaju se sa 225 delova 40%-nog alkoholnog rastvora formaldehida (3 grammole-kila) dok ne nastane skoro bistar rastvor. Oba se ova rastvora sastave i kuvaju 12 sati. Dobijeni rastvor osuši se na podlogama u sjajni bistri lak. Primer 11. 126 delova melamina (1 grammolekil), 126 delova manita i 500 delova 36% teh-ničkog rastvora foumaldehida kondenzuju se IV2 sat pri 70° pa se onda u vakuumu isparavaju do sušenja. Dobijeni proizvod se 6 minuta presujie u zagrevanoj preši pri 150° pa daje providne presovane predmete, kojima pri ležanju od 24 sata u hladnoj vodi poraste težina za 1% a pri tretiranju od 10 minuta u ključaloj vodi za 1,8%. Primer 12. 126 delova melamina (1 grammolekil), 126 delova trščanog šečera 600 delova neutralnog 30%-nog rastvora formaldehida (6 gramrnolekila) tretiraju se u ključaloj vodenoj kupki dok neka proba bistrog rastvora razredena vodom ne dadne pravi smolasti talog. Kondenzadoni rastvor se u vakuumu osuši do proizvoda penušave strukture, pa se usitni pa se dotle naknadno tretira pri 100° dok ne postigne sposobnost prelaženja, koja je povoljna za oblikovanje u zagrevanoj preši. Primer 13. 126 delova melamina (1 grammolekil) 126 delova triheksozana i ■ 600 delova neutralnog 30%-nog rastvora formaldehida (6 gramrnolekila) tretiraju se 40 minuta u ključaloj vodenoj kupki. Tada se dobijeni kondenzadoni rastvor dovede u vakuumu do suvog stanja. Dobijeni proizvod rastva-ra se - bistro u ograoičenim količinama hladne vode. 100 delova tog proizvoda pomešaju se sa 6 delova amonsulfata pa onda se rastvore u 50 delova vode. Potom se time pre-mažu furniri od kanadske brezovine od 2 mm debljine pa se na uobičajieni način iz-radi trislojna ploča šperovanog drveta ta- ko, da se naslagani fur.niri za vreme od 10 minuta presuju pritiskom od najmanje 4 kg/om2 pri 100°. Na ovaj način nastaje slepljenje, koje je vrlo otporno u vodi i koje ima veliku čtrstoeu. Primer 14. 252 dela melamina (2 grammolekila) 400 delova tehničkog 30°/o-nog rastvora formaldekida (4 grammolekila) 370 delova trsčanog šečera zagrevaju se XU sata u vo-•denoj kujpki. Neka iprbiba razredena vodom ■daje smolasti talog. Potom se onaj kon-denzacioni rastvor umesi sa 270 delova celuloze pa se osuši i samelje. Rada se tako dobijeni iprašak n. pr. 2 minuta presuje pri 175° onda nastaju pre-sovani predmeti, koji pri ležanju od 24 sata u hladno j vodi dobijaju porast težine od 4°/o pri tretiranju od 10 minuta u klju-čaloj vodi dobijaju porast težine od 2,2%. Primer 15. 12,6 delova melamina (0,1 grammolekila), 60 delova glukoze (0,33 grammolekila), 160 delova vode i 10 delova razr. hlorovodonične kiseline n/l (0,01 grammolekila) zagrevaju se 4 sata do ključanja. Nastaje mutan rastvor koji pri hladenju ■daje tršave i zrnate taloge. Celokupna masa se pomeša sa 60 delova rastvora formaldehida 30%-nog (0,6 grammolekila) pa se ponovo zagreva 2 sata do ključanja. Pri torne nastaje vrlo bistar rastvor, ko,;i se pri hladenju stvrdne u bistril vrlo viskoz-uu masu. Sa vodom se ova masa može raz-rediti u rastvor, koji slabo apalescira. Doda vanjem lužina nastaje talog. Ovaj se proizvod može iprimeniti n. pr. kao sredstvo za zgušnjavanje u raznim jpodručjima industrije n. pr. u tekstilnoj hemiji. Primer 16. 126 delova melamina (1 grammolekil), 131 deo paraformaldehida (44 grammolekila) rastvore se u 1250 delova rastoplje-nog hloralhidrata pa se održavaju oko 2 sata u kiju Čanju dok rastvor ne postane gust. Potom se ovaj proizvod u ključaloj vodenoj kupki tretira u vakuumu oko 10 mm dok ne postane tvrd i pretvorljiv u prašak. Jedan deo dobijenog praška tretira se dalje pri 100° u vakuumu od 0,1 mm. Po^le 10 sati praktično je prestao porast težine isto tako je skoro potipuno iščezao miriš na hloral. U odnosu na celokupnu količinu sastoji se konačni proizvod, koji je dobijen na ovakav način od 500 delova. Otuda ovaj proizvod sadrži hlorala otpri-like u dvostrukoj količini melamina. Primer 17. 126 delova sitno pulverisänog melamina (1 grammolekil), 450 delova 40%-nog alkoholnog rastvora . formaldehida (6 grammolekila) i 0,01 grammolekila alkoholne hlorovodonične kiseline zaigreju se u ključaloj vodenoj kupki dok se sve ne rastvori. Potom se doda 120 delova meina (2 grammolekila) pa se dalje tretira oko Va sata u ključaloj vodenoj kupki. Dobijeni rastvor je u hladnoči gusto-tečan. On se može još razrediti alkoholom, pa se može upotre-biti kao lak. Primer 18. 126 delova melamina (1 grammolekil), ISO delova paraformaldehida (6 grammolekila) i 660 delova gbcerinhlorhidina održavaju se 3 sata na 90°. Potom se dobijeni bistri rastvor pomeša sa 3000 delova vode pa se dobro izmeša. Odvaja se smola, ko-ja sija kao svila. Potom se ova mešavina mešenjem hladi ledom. Pri torne smola poprima .gustu konzistencu. Zaostala skoro bistra voda se odbija pa se smola radi daljeg ispiranja ponovno mesi sa 500 delova vode. Smola odvojena od vode za ispi-ranje suši se sad u vakuumu pri umerenoj temperaturi i onda se rastvori u 900 delova glikoimonometileteru. Ovako dobi-jeni bistri rastvor A sadrži oko 30% smole a sama smola oko 11% hlora. Dakle u smolu je na svaki grammolekil melamina ušlo više od 1 grammolekila glicerinhlo-ridina. 1300 delova rastvora A (koji sadrži oko 1 grammolekil melamina) i 320 delova suve kaliumove soli linolne kiseline (1 grammolekil) rastvoreni u 320 delova glikolmonomefiletera pomešaju se pa se zaigreju do ključanja. Posle 2Vž sata je, kao što proizlazi iz količine izdvojenog kaliumhlorida, vedi deo kaliumovog sapu-na prešao u reakciju. Ova se mešavina održava 9 sati u ključanju. Posle ovog vremena reakcija je približno potpuna. Dobijeni bistri rastvor odvoji se od rastav-Ijenog kaliumhlorida pa se može upotre-biti kao lak. Primer 19. 202 dela 2.4 — diamino — 6 — feni-lamino — 1.3.5. — triacina (1 grammole- Idi) i 318 delova benzaldehida (3 grammo-lekila) rastvore se u 250 delova ključalog butanola ipa se V2 sata održavaju na 100°. Nastaje rastvor koji ostaje bistar pri hlad-noći a koji se u peci stvrdne u tvrdi bistri lak. Primer 20. 278 delova 2-amino-4.6-di-fenilamiino-1.3.5-triacina (1 gramimolekit), 300 delova 40%-nog alkoholičnog rastvora formaldehida (4 grammolekila) i 300 delova apso-lutnog laikohola održavaju se Va sata u ključanju. Nastaje bistar rastvor, koji posle sušenja ostavlja bistar lak. Primer 21. 200 delova 2-a:mino-4-oksi-6-fenil-1.3.5.-triacina (1 grammolekil) i 90 delova paraformaldehida (3 grammolekila)) naj-pre se održavaju da oko 10 minuta kljoi--čaju u 600 delova glikola, dok ne nastane bistar rastvor pa se tretiraju još V2 sata pri 150°. Nastaje rastvor, koji ostaje bistar . ............................................................... ' : ■ . . ■ ■ .. j .. ■ ■ ■ ■ ’ ■ - i . • ■ . / - : . ■ . .