Požtarina plaćena u gotovu Cena Din 2 SOKOLSKI GLAS&SK _ - ... . ^ ^ ^ I.« • . i . • ** ^ J . _ ORGAN JUGOSLOVENSKOG SOKOLSKOG SAVEZA % Izlazi svakog- 1. i 15. u mesecu. - Godišnja pretplata Ljubljani, Narodni dom. - Telefon ured. 2543. - Račun pošt. šted. КЈлј«. God. XI. Ljubljana, 1. septembra 1929. >va n eniku Broj 17. Ljubljana, 1. septembra 1929. Godinu dana biče 7. ovog meseca, kako smo se sakupili na Kosovu Ro* lju, e; d e smo objavili svdju dekiaraciju i položili zakletvu vernosti najvišim sokolskim idealima i svemu onome, što je svakom jugoslovenskom sokoL skom srcu drago i sveto. Cula je go* vor naših srdaea Kosovska devojka i cula ga je majka Jugoviča — taj ple* meniti genij naše duše i taj simbol največe domovinske ljubavi i največcg junaštva! I gde boravi genij narodove duše i gde se blista sjaj simbola na* rodovog herojstva — tamo preuzima naše Sokolstvo u program svog rada borbu na život i smrt »za ideale prav* de, bratstva i slobode, za ideale jed* nog i jedinstvenog, istinitog, snažnog i nesavladivog kulturnog Slovenstva.« Na ovaj svečani momenat nikad ne možemo i nečemo zaboraviti. Koli* kogod smo imali iza onog dana u na* šoj zemlji sokolskih priredaba a i kad smo bili meseca juna i jula ove godi* ne medu bračom Poljacima i Čehoslo* vacima u njihovo j domovini na veli* kim sokolskim sletovima u Poznanju i u Plznju, uvek nam se probudio naš Kosovski dan u živoj uspomeni i po* novo nam otkrio dubine svog istorij* skog /načenja, kad smo kazali, da je »široki temelj čitavom našem radu u sadašnjosti i budučnosti ujedinjenje slovenskog Sokolstva i Slovenstva.« I u celom sokolskom životu a i u za* sebnom životu, kojeg proživljava sva* ki Soko sam u svojoj kuči i u svojoj porodici, kroz naše osečajc i kroz naše mišljenje probija glas s Kosovog Po* lja: »Ono, što je naše, ne može nam nitko oteti; ono, što je iz smrti za ži* vot stvoreno, ne sme nitko rušiti!« — 1 probija kroz naš unutarnji svet za* povest, koja baš s Kosovog Polja od* jekuje več punih pet vekova: »A s ni* čim i nikad ne oskvrnite svetost do* movine i veličinu žrtava, darovanih za nju!« — Grobovi mrtvih Sokolova imaju pravo da tako govore, a živa brača imaju dužnost, da slušaju tu za* povest i žive po njoj! Nema izgovora i nema uzmicanja za nikoga, koji ie naš, da ne bi shvatio reči, koje smo čuli na Kosovu Polju i koje kažu smer i svrhu našem radu u domovini medu našim narodom: »Udruženi u ljubavi, hočemo s ljubav* lju pomagati svima, koji su potrebni pomoči. Našemu narodu pak' je po* najpre i najviše treba bratstva i lju* bavi, mira i dela za vlastitu veliku bu* dučnost. Toj bodučnosti želimo po* svetiti gve svoje snage i u delu hoče* mo združiti čitav narod pod jednim barjakom sokolskim, gde neka pre* stanu sve strasti, gde čemo biti brat bratu, sestra sestri i gde čemo se tak* miti u delu za opšte kulturno podi* zanje naroda i za moč države naše. Bezuslovno služeči istini i pravdi, po* Stenju i bratstvu, neprestano čemo do* zidavati i utvrdivati največu i najjaču tvrdavu svakog naroda: državnu ne* zavisnost i građansku slobodu.« I koji može prilike u zemlji ob* jektivno prošudivati i gledati stvari takve, kakve su, taj mora kazati, da ima medu nama još uvek premalo bratstva i da su još uvek raspaljcne strasti koje sprečavaju takmičenjc za opste kulturno podizanje naroda i za moc države naše. Nema trpeljivosti, nema uvidavnosti, nema podredivanja ličnosti opstim zadačama i opštoj ko* risti. Ako je koji takav u našim redo* vima, toga treba ukloniti, da gnjio Plod ne otruje zdrave plodove. Po du* si takav nije više naš, jer komu je u grudima praznina, taj nc može služiti nikakvim idealima, a najmanje našim sokolskim, koji traže od pojcdinca i od celine mnogo i mnogo samoodrica* 11J a, mnogo j mnogo požrtvovnosti, mnogo i mnogo ljubavi, mnogo i mno* go pozitivne radinosti. Koji pak se sluz, lazju, ne može da bude službenik is me, koji klcvcče i krade čast, u. njemu nema postenja. Podlost je nje* gova savezmea. Naš narod i naša zemlja trebaju citavih zdravih, moralnih, poštenih ljudi! I koji ste procitali to, što kaže* mo i ponavljamo u torn članku, vi znate, kakav mora da^ bude Soko i ka* kav mora da bude naš sokolski vaspit* n' rad, da ovakve Sokole stvori. Samo Podlosti ne daj u dušu! Nc daj krinku na lice! Podmuklost i lukavost na po* lJe- Proklet on, koji ruši, rovari i truje! Sada znadete, zašto nečemo i ne možemo nikad zaboraviti na onaj dan, kad su govorili grobovi mrtvih Sokolova, da ih čuju živa brača! Da ih čuju i da za sva vremena zapamte ovaj govor pa da ga pokolcnje pre* nese na pokolcnje, da tako duh i sna* ga prošlosti živi za sve rodove i ostaje Paroh A. DOIĆ (Đulaves): Kakvih nas sve ima? Prateči rad i život nekih naših so* kolskih društava u raznim mestima, primetio sam, da imade mesta, gde su u sokolskim društvima i u složnom sokolskom radu zastupani svi slojevi društveni, svi staleži, svako doba ži* vota i oba spola. Život takvog društva složan je i napredan, pun bujnosti i rada kao u kakvoj zdravoj košniei. Tako i treba! U toine i jest Sokolstvo. Takvo društvo i takvi članovi utiču blagotvorno na duh celog mesta i ši* roke okoline. Na žalost poznato mi je dosta na* ših društava, u kojima ima članova, koje bi mogli podeliti na ove katego* rije: 1. Članovi, koji su potpuni Sokoli, zadahnuti i prožeti potpuno sokolskom idejom i rade marljivo i voljno u svi* ma pravcima sokolskog rada. No to su mahom članovi mladi, nižeg obra* zovanja, nižeg društvenog položaja, manjih sposobnosti pa prema torne sav njihov napor i rad ima manje uspeha. 2. Članovi višeg društvenog polo* žaja, višeg obrazovanja i jačih spo* sobnosti no njihov se rad sokolski sa= stoji samo u torne što plačajo društve* nu članarinu i ništa više. Takvi čla* novi puni su oholosti i samouobraže* n j a. Ne dolaze na društvene skupove, predavanja i priredbe. Oni obično odobravaj u sve, samo da se ne dira u njih. Znadu sve, za to ne dolaze na predavanja. No iako znadu sve ne bi ni za što održali koje predavanje. Na sokolskim priredbama nema za njih dovolj no otmenoga — njihovog i nji* ma ravnog društva — pa za to te pri* redbe kao i svaki doticaj sa Sokolima na sve moguče načine izbegavaju. To su napirlitani leptiri a ne Sokoli! 3. Članovi bez i malo sokolske ideje ali puni bolesne ambicije. Čla* novi, koje u sokolsko društvo vodi že* lja da zauzmu vidan položaj u upravi društvenoj. Ako im to ne uspije ro* vare protiv sposobnih i marljivih čla* nova svim mogučim a najviše ‘nelepim sredstvima. Takvi obično stvaraju »svoju partiju« u društvu, koja vreba zgodan čas da zaskoči ih celo društvo ili pojedine članove. Svim tim ruše ugled društva, podrivaju mu temelje i baeaju ideju u blato. Takvi su članovi po društvo najopisniji, jer su ga kadri za svoj kapric sasma rastrovati ili čak rasturiti. To su grobari sokolske misli! ^ 4. Članovi, koji su čas u društvu a čas istupe iz društva. Prema torne da li je u Sokolu koji od njihovih še* fova i principala i kako se ovi odnose prama Sokolu. Ropski paze ne bi li se tim što su u sokolskom društvu orni* lili ili se zamerili svojim šefovima pa prema torne ili stupaju u društvo ili istupaju iz njega. To su skakavei a ne Sokoli! 5. Članovi, koji niti plačaju člana* rine niti uopšte učestvuju u kakvom sokolskom radu, ali u slučaju kakvog sokolskog sleta, kad Sokoli imaju po* godnosti na vožnji, stanovanju i pre* hrani, u želji da vide i da se provedu bez velikog troška, obleču starešin* stvo društva ne bi H dobili legitima* eije društvene za te povlastiee. Prave se još uz to važni i uobražavaju si kao da svojim prisostvovanjem čine kakvu veliku uslugu i čast društvu. To su parasiti — balast! genij i simbol budučnosti! Dužnost žive brače je, da sveta i veličanstvena ostane baština mrtvih Sokolova, da junaštvo nečc biti samo sadržina pe* sama slepih guslara, nego ua če živo ostati u srcima i u delima žive brače naše za sve vekove i za sva pokole* nja! Da poštenost, bratstvo, ljubav i istina ne ostane samo odznaka čisto* če i kreposti značajeva mrtvih, nego da na jasnim čelima današnje i budu* če žive generacije neoskvrnjen ostane žig plemenite i velike jugoslovenske nacijonalne duše! Sve to zapamtitc, kad pročitate to, što rekosmo za uspomenu na dan, koga ne možemo i nečemo nikad za* boraviti! I neka se vam probudi gran* dijoznost te manifestacije u ozbiljnom pitanju: Što sam učinio u toku godine dana, da »iz Slovenstva, koje je stvo* reno u Sokolstvu i sa Sokolstvom, pritiče sva sila, sva moč, sva lepota i sva sreča naša?« Ako ništa, zašto nc? Ako štogod, s kakvim uspehom? Ta* ko se pitajte pa onda odgovorite po istini i pravdi! A tražitc odgovor i od brače i sestara, koji žive u istom dru* štu pa možda niti ne čitaju naših li* i 0. Članovi, koji su jakih sposobnosti, vidnog društvenog poiožaja, ja* ke delatnosti i koji su nekada bili aktivni i agilni sokolski radnici ali, koji su nekim slučajem ili nekim spoljnjim utieajem sišli sa sokolske akcije i sad troše delatnost i energiju svoju na druge manje vredne ili čak štetne soeijalne rabote ili zabave. To su zalutale energije. Članovima leptirima imao bi reči: Stara je bolest mnogih članova ljud* skog društva, da trče za takozvanim višim krugovima, da im se nameču i da ih vešto ili nevešto imitiraj u. Isto tako stara je bolest tako zvanih viših krugova, da postavljajo izmedu sebe i drugih, koje oni drže za niže pregra* du. Sokolstvo ruši pregrade medu sta* ležima. Sokolstvo želi da sve zbliži i izjednači ali izjednačujuči da sve usavrši i podigne u dobru i plemeni* tosti volje, karakteru i idealu. Visoka gospodo! Vi ne morate biti Sokoli, a Sokolstvo ne sme dozvoliti taktiei i ambiciji vašoj, da ono bude lestvica po kojoj čete sc vi penjati u položaju i vlasti a omalovažavati ga u isto vreme. Visoka gospodo! Vi trebate znati, da su u sokolskim društvima ljudi po* šteni, čestiti i nacionalni a uz to i dis* ciplinovani. Oni če i u sokolskom bratstvu i demokratizmu i hfeti i znati dati čast i stovanje svakoj osobi i sva* kom položaju. Dobro bi bilo znati i to da je ljubav trajnija i jača od rešpekta. Dcmokratizam i bratstvo sokolsko ne sastoji se u torne, da se jači zna* njem, položajem i imetkom spusti do slabijeg za to, da mu slabiji može jrljunuti u lice, več sc sastoji u torne što če jači spuštajuči se do slabijega podiči slabijega na svoj stepen. To znadu Sokoli i drže še toga. Sokolska društva trebaju vrlo nuž* no ljude visoke kulture i položaja kao svoje agilne i aktivne članove, ali če ih znati i u demokratizmu i bratstvu svomc ceniti i dati odgovarajuči polo* žaj u društvu. komično niko se ne može uzdiči sam a da se ne spusti do nivoa dru* štva u kom živi, koje če ga samo po* diči na zasluženi položaj. Članovima skakaveima, balastu i grobarima društvenim rekao bi: Sokolska društva nisu društva hohštaplera. Sokolstvu je želja da vas* pita najidealnije članove nacije, koji če za dobro naroda i države sve dati a za sebe ne tražiti ništa, koji če tra* žiti u nacionalnim poslovilna raela a ne počasti i koristi. V Sokolu mora svaki član biti za* poslen i savesno vršiti svoj deo po* verenog mu posla, a posao i mesto svakome je prama njegovim sposob* nostima. Največi položaj zahteva i največu odgovornost i najvišu delat* nost. Strašivice, oholice i ulizice ne* maju mesta u Sokolu. Takvi ako več ničim ne mogu poslužiti društvu neka mu posluže time što če ga rešiti — sebe. Neka ostavc Sokolstvo u miru, a za svoje ambicije i spekulacije neka potraže kakva paradoška društva. Zalutalim energijama nema se što reči. Njima samima nema ni smisla I govoriti. Njih je zahvatila druga, jača struja od njihove volje u svoje kolo zabave ili strasti. Oni puni delatne energije, troše ju besciljno i na vlastitu štetu ali nemaju dosta moralne snage, stova, a još manje promatraju duž* nosti svoje, koje ima svaki od nas do sviju nas. Tražite, radite! Budite spa* vače, bezbrižne, malodušne, tvrdokor* ne i neverne! Svaki neka bude kao val u moru, koji sc širi i zauzimlje veči i veči obim pa izbacuje nečistoču, od* stranjuje smrad i prikazuje istinitu sliku zdravog i vedrog elementa! Što ne valja — izbacimo! Zapra* vo: ncvaljano izbacuje se samo, kao što sc u čiru nabere nezdrava tvar iz krvi! Nama i narodu i zemlji treba čitavih, zdravih, moralnih, poštenih ljudi. Takvih ima u našoj domovini na stotine hiljada, samo treba da ih probudimo i dovedemo u naše redo* ve, jer pod barjakom sokolskim mo* ramo sakupiti čitav narod! Tako rekosmo na Kosovu Polju, a čula su taj naš zavet i naša brača Poljaci, Čehoslovaci, Rusi i Lužički Srbi pa je radi toga toliko veča odgo* vornost svakoga pojcdinca i sviju nas, da po tom zavetu upravljamo sva svo* ja nastojanja, da smo i ostajemo po* zitivno stvarajuči zidari pod zaštitom velikog genija slovenskog sokolskog bratstva! fPIMMIIJ Uspomena na pohod Sokolstva na Kosovo Polje 7. septembra 1928. Venac JSS, koji položismo na spomenik kosovskih heroja. ELEGIJA S KOSOVA. Kosovski heroji dižu mačevc i kopija, da čuvaju slobodu zemlje i naroda, a mačevi i kopija kopaju im grobove ... Životi ginu, sloboda se rada! Sokolovi dolaze sa sviju strana slovenske zemlje, donose vence, da ukrase grobove. Sokolovi dolaze i kite grobove cvečem, koje raste iz srdaea, iz žive krvi žive brače ... I Kosovski heroji predali su ma* čeve i kopija u junačke ruke žive bra* če i kao iz kamena i ‘ bronea stoji straža, kličuči: Spavajte mirno! Mi stražimo! E. Gangl. da se istrgnu iz tog kola pa da svoju sposobnost i svoju energiju upotrebe na opšte ili narodno dobro. Ovladani kakvom strasti oni nemaju vremena da misle ni o sebi samima a kamo li o vi* šim nacionalnim idealima. Njihovoj slaboj moralnoj volji treba da priskoče u pomoč članovi pu* ni volje za rad i da ih opet privedu u svoje kolo, ukazujuči na štetnost i beznačajnost njihove rabote i da ih ponovo zagreju za sokolski rad. Takvi če u opšte povodljivi a željni ma kak* ve delatnosti postati opet Sokoli*čla* novi od akcije. Konačno moram napomenuti još i ovo: Mnoga naša društva često i sama padaju u grešku, da za.časnike dru* štvene biraju ljude — ne prožete so* kolskom idejom i dobre sokolske rad* nike več ljude od opšteg društvenog položaja, računajuči na slabost i často* l j ubij e današnjeg društva ljudskog i nadajuči se, da če na taj način podiči snagu svoga društva. Medu tim se redovno varaj u takva društva. Snaga Sokolstva nije u tudem položaju ili kapitalu več u energiji i požrtvovnom radu članova. Za to treba svako so* kolsko društvo, koje zaista želi napre* dovati, ne težiti za što večim brojem članova več za moralnom vrednosti i delatnom sposobnosti njihovom a stre* sati sa sebe svaki balast — pročišča* vati. BRANKO HOPE (Banjaluka): Netrebaju nam pravila. Šta rade ti naši delegati koje ša = ljemo na glavne skupštine Saveza i na naše Sabore? Debatiraju — rasprav* ljaju — natežu se i dangube — a za* što? Da kuju pravila i da dopunjuju organizaeiju? Pa to je vreme zbilja beskoristno utrošeno, jer šta sve to koristi kad su mnogim društvima pra* vila trebala samo pri osnivanju da ih podnesu kao prilog molbi — na odo* brenje. 1 kad je molba stigla povoljno rešena pravilnik je otišao zajedno sa molbom »ad aeta« da više nikad ne ugleda sunčanog svetla. Ako pak nije tako zle sreče onda izade iz arhiva samo za časak, pred glavnu skupštinu samo zato, da se vidi koliko se u od* bor može uvuči ljudi koji če voditi rat — protiv pravila. Pa zato nije ni* kakvo čudo kad članstvo nema poj* ma o najelementarnijim sokolskim propisima, kad ni članovi uprave mnogih društava nisu našli za shodno da se sa njima upoznaju. Zato nije čudo da se u mnogim pitanjima dono* se smešni zaključci — najčešče sasvim oprečni od onoga što pravila propi* suju. Baš to neznanje je glavni uzrok mnogih neuspeha kojima se kite razna društva i župe. Kad bi bar koji funk* cioner znao da medu ostalim nostojl 1 »Pravilnik za disciplinarni postupak« i kad bi se češče primenio na mnoge članove društva te društvenih i žup* skih funkcionera zbod nevršenja do* brovoljno primljenih dužnosti; drug* čije bi se sedelo u odborima i druge bi se poglede imalo na »sokolski rad«. — Povrh svakog funkcionera morao bi »Pravilnik za disciplinarni postu* pak« da visi kao Damoklov mač i tad više ne bi bilo pitanja: a čemu nam trebaju pravila? — Kad bi »So* koli« malo bolje upoznali pravila si* gurno bi doznali mnogo lepih stvari koje sada ne znaju; kao n. pr. »Što je Sokolstvo?« — »Zašto su Sokoli?« — »Kako treba da se Sokoli vladaju?« — »Kako treba Soko da radi?« i na* nokon »da li je njima mesto u Soko* lani?« Mnogi bi doznali da je pravilnikom od god. 1925. članstvo sasvim izjedna* čeno, da nema više »izvršujučih« i »podupirajučih« a kamoli »počasnih« ili »utemeljitelja«, več da svaki mora da vežba do navršene dvedcsetšeste godine života a kasnije može i prepo* ruča mu sc ali ne mora. Napokon, posmatrajuči rad mno* gih i mnogih »agilnih« odbora uvida* mo da je prva alineja §§ 22. i 27. D. P. suviše širokogrudna i da bi u interesu Sokolstva bezuvetno morala biti ižme* njena i propisivati da se sednice dru* štvenih, a tim pre i župskih odbora moraju održavati jedan put sedmično u odredeni dan, kako to več odavna vrši starešinstvo Sok. župe »Aleksa Šantič« i u njoj začlanjcna društva. Za danas samo toliko, da brača doznaju da bi nam pravila ipak mogla trebati. God. XI. — br. 17. Jindrich Fiigner. še domovine. Dnevno je rečju i pri* merom delovao medu nama. To je sve činio tihim, mirnim i čednim načinom, ne mareči »ni za korist, ni za slavu«. Kao takav je živio i kao takav je i umro medu nama.« * ^ Zahvala sestre Renate Tyrševe. Jugoslovenski Sokolski Savez pri* mio je na svoju čestitku k 75*godiš* njici sestre Renate Tyrševe sledeče zahvalno pismo: »Za blahoprani k mym petasedm* desatym narozeninam, Vam, važeni bratri, uprimne dekuji. Tešilo mne, že tež z bratrske Ju* goslavie se mi dostalo vzpominku. S pranim všcho zdaru Sokolstvu v kralovstvi S. 11. S. Naše R. Tyršova. Jedno značajno pismo sveštenika rimo-katoličke crkve. Kad je pre mesec dana proslavio jedan riino*katolički sveštenik, i to župnik u miru Ivan Vrhovnik u Ljubljani, 75godišnjicu svoga života, čestitao mu je k tom jubileju i staro* sta JSS brat Gangl. Na svoju čestitku primio je ovaj odgovor: »... Blagoslovljeno bodi Vaše de* lo! Tako sem vzkliknil, prečitavši kra* sno čestitko, za katero se najiskreneje zahvaljujem. Od nekdaj sem sprem« ljal delo Sokolstva. Žalost in veselje 107 godina če se navršiti 12. sep* tembra o. g. kako se rodio prvi staro« sta Sokolstva Jindrich Fiigner. Več prošle godine zaključilo je starešinstvo JSS da če ove godine iz* dati kao umetnički prilog svečanom izdan ju Sokolskog Glasnika od 1. de* cembra sliku Jindricha Fiignera, koja je isto tako kao prošle godine Tvrše* va rad kipara br. Pekareka. Tako če s'vaki pretplatnik Sokolskog Glasnika imati dve uspele slike osnivača sokol* skih za ukras svoga stana. Koristimo tu priliku te nadovezu* jemo kratku karakterizaciju ličnosti velikog sokolskog oca, kako ju je dao dr. Miroslav Tyrš. ^ »Fiigner bijaše čovek, kojemu rav* na nečemo videti nikada. Retki su, ko* jima'se na grobu ističe takav značaj, a jedan od takvih bijaše i Jindrich Fiigner. On bijaše čovek, koji je ne misleči na zemaljsku svagdašnjost. te* žio za nebeškim višinama. Te velike misli nije bilo, koju on s poletnom svojom dušom ne bi bio shvatio. Nije bilo plemenitog čuvstva, kojc ne bi bilo ugrejalo plemenito njegovo srce. Kao što oko teži za svetlom, tako je za čistom istinom težio njegov duh. Ljagom beše mu laž, ropstvom tarna i najsvetijom verom napredak čovečan* stva i njegov razvitak. Ova njegova čistoča, koja je prianjala uz pravo i istinu. koja je bila uzvišena, koja se na vaniske razlike nije obazirala, ta bijaše jezgrom i srčikoin njegovog značaja. On je uvek verno branio za* stavu slobode, koja je zastavom ljud* stva, koja je pravom s vi ju narodi' Njegovom uzvišenom srcu beše , za* zorno, da je ljudstvo razdeljeno pre* ma slučaju, da su se neki rodili u sjaj* noj palači, a neki u maloj kolibici. Sloboda, jednakost i bratstvo nisu za njega-bile prazne reči, on je to geslo osečao sam u svojoj unutrašnjo* sti i nije mogao inače nego slagati se sa tim geslom, bez kojega nema ljud* stvu spasa. On bijaše čitav čovek, ali ne bijaše prazan kozmopolita. Bijaše skroz i. skroz Čeh. I to kakav Ceh. Nije bilo tog narodnog poduzeča, koje ne bi on bio moralno ili materijalno podupro. On je u svemu što je poduzi* mao, cenio najviše narodni ponos i čast českog imena. Tko je više žrtvovao svoju čast i korist českome imenu, nego on, koji je posvetio svome narodu svoje misli i sve svoje blago, dapače pre vremena žrtvovao i život svoj. Premda se jc za* nimao za sve, što se je zbivalo u na* rodu. to je ipak središte njegove delat* nosti, život njegova života bio Soko. Na ovom polju nije ostala uzvišena ideja slobode jednakosti i bratstva pu= kom frazom, ovde se je prvi put ostva* rila njegovim sjajnim primerom te se je širila dalje i dalje diljem čitave na* sem delil z njim. Težko mi je bilo pri srcu, ko sem ga videl preganjanega, ponižanega. Radoval sem sc, ko so se mu navzlic sovragom širila krila in je dosegel sedanji mogočni vzlet. V zve* zi z južnimi in severnimi brati ga čaka še večji razvoj. Dodeli ga ljubljenemu Sokolu v polni meri dobrohotno nebo! — ‘Nadaljni prijaznosti se priporoča s srčnim: Zdravo! — Vdani Ivan Vr* hovnik.« UL „Novi život“. »Novi život«, list za bczalkoholnu kulturu. Izašao je iz štampe 2. broj ovog našeg jedinog antialkoholnog li* sta za odrasle, kojega u Zagrebu izda* ju prof. dr. Mašek i drugovi. Ovaj je broj uglavnom posvečen prikazu veli* kili trezvenjačkih manifestacija održa* nih početkom jula o. g. u Sarajevu. Na uvodnom mestu nalazi se svečani go* vor pri otvorenju III. jugoslovenskog kongresa Trezvenosti od prof. Dr. D. Peroviča, koji je predsedavao kongre* su. Medu beleškama sc ističe naročito ona o »našoj vinskoj politici« od Iv. Marinčiča, gde pisac povodom jednog članka, nedavno izašlog u' jednom za* grebačkom dnevniku, analizira uzroke naše vinske krize pledirajuči za bez* a'koholnu orijentaciju našeg vinogra* darstva. List izlazi u mesečnim sveska* ma od 16 strana, a pretplata iznosi sa* mo K) Din za 6 brojeva (1 knjigu). — Uredništvo i administracija lista nala* zi se u Zagrebu, Opatička ul. 3 (so* ba 8). * Prosvetni bilans Vidovićeve dopisne škole. Da bi se pomoglo i onima, koji zbog siromaštva, zaposlenosti ili po* oilmakle dobe ne mogu polaziti redo* vite škole. a imaju talenta i volje za naukom, zasnovao je Vidovičev Pro* svetno*etički pokret u Sarajevu svoje Dopisne škole. I akve škole u kultur* nim zemljama predstavljaj u najjaču polugu u promicanju narodne prosve* te, a i u nas su se pokazale vrlo uspeš* ne. Učenici Vidovičeve Dopisne škole dele se na dve grupe: jedni uče samo da steknu višu naobrazbu, a školska kvalifikacija nije im potrebita, jer ra* de samostalnc poslove (trgovci.*poscd* nici, zanatlije), a drugi se spremaju za ispite, koje polažu u'državnim sred njim školama. Karakteristično j c da oko 90 od sto daka. koji pristupaju pred državnu komisiju, polažu ispite sa dobrim uspehom, sprenrajuči se u jednoj godini za 2, 3, pa i 4 razreda. Daci Vidovičeve Dopisne škole dele se po zanimanju ovako: 18 od sto na meštenici državni; 15 od sto namešte* nici privatni; 17 od sto žandari i fi* nanci; 8 od sto daci, bez zanimanja, koji su propali u redovitim školama; 9 od sto težaei (ratari); 27 od sto sa* mostalnc profesijc (posednici, trgov* ci, obrtnici. zanatlije) i 26 od sto šc grti, radnici, trgovački pomočnici i drugi. Za same 3 godine svoga opstan* ka, Vidovičeva Dopisna škola po* mogla je hiljadama naših ljudi, da do* du do više naobrazbe i da unaprede svoj položaj u društvu. U novije vre* me upisali su se u Vidovičevu školu 'akoder mnogi naši iseljenici iz Amerike i Australije. Škola je sa 1. sep* tembra proširila svoj rad, te je uspo-stavila nove tečajeve. — Brat Adam Zamoyski, starosta Saveza Poljskog Sokolstva, boravi sa svojom porodicom u Dubrovniku, od kuda šalje bratske pozdrave svoj brači i sestrama u našoj zemlji. Brat staro* sta Zamovski posetio je i našu braču na Cetinju. Dobro došao medu nama! X Skupština lužičkih studenata. Od 11. do 13. o. m. održana je u Bu* kccama u saskoj Gornjoj Lužici 54. skupština lužičko*srpskog studentstva. Kao zastupnik jugoslovenskog stu* dentstva prisustvovao je toj skupštini br. Vekoslav Bučar, koji je bio naj* srdačnije primljen, jer je bilo na skup* Stfrti po prvi put zastopano jugoslo* vensko studentstvo. X Desetogodišnjica !užičko=srp* skog studentskog saveza proslavljena je 31. augusta i 1. septembra t. g. u Budyšinu. Savez lužičko*srpskog stu* dentstva izdaje i svoj list »Serbski Študent«. Savez jc od velike važnosti za lužičke Srbe. Čestitamo brači lu* ž\čko*srpskim studentima k desetogo* dišnjici njihove organizacije, želeči im mnogo uspeha u dalj njem radu. X Predavanje br. Jana Skale. Br. Jan Skala, osnivač lužičko*srpskog So* kolstva, koji jc u aprilu mesecu t. g. proputovao Jugoslaviji! i u raznim gradovima održao predavanja o Lu* žičkim Srbima, predaje 2. septembra u Budvšinu o svojim utiseima iz Ju* goslavijc. + Sok. društvo Aleksandrovo pri* redilo je 28. jula II. ovogodišnju javnu vežbu, koja je u svakom pogledu uspe* la. 11. augusta ponovljena je u Krku u korist gradnje sokolskog doma, koji čc biti doskora izgraden te če sc kra* jem septembra obdrzavati u njemu I. svečana akademija. — Brat Anton Zach venčao sc sa sestrom Marijom Žic. Srdačno čestitamo. — Umro je 17. augusta o. g. brat Janko Mladič, član sokolskog dru* štva Ljubljana I (Tabor). Po zvanju bio je finansijski savetnik u miru. — Sokolsko društvo u Metliki, žu* pa Novo mesto, priredilo je 4. augu* sta o. g. svoju XXII. javnu vežbu sa odličnim moralnim i materijalnim uspehom. JOVO KLAD AR (Zagreb I): Utisci sa slovenskih sokolskih sletova u Poznanju i Plznju. (Nastavak 2 i svršetak.) SOKOLSKI SLET U PLZENJU. — PREDSEDNIK MASARYK PRISU* STVUJE IZVOĐENJU VEŽBI. Prvi sletski dan 5. jula ispunill su program vojnici*Sokoli sa vežbama na biciklima, na konjima i na kraju izveli šu proste vežbe i vežbe sa oružjem. Preko 50.000 gledalaca divilo se odlič* noj izvedbi svih vežbi vojnika*Sokola. Sa večernjim vlakovima doputo* vali su i poslednji transporti Sokola, tako da je taj dan u Plzenju bilo preko 30.000 Sokola. Plzenj je u svečanom raspoloženju. Grad se kupa u mnogo* brojnim zastavama. Celo pre podne drugog sletskog glavnog dana — 6. jula — vršene su pokusne vežbe Sokola. Svi dnevni 11* stovi izašli su kao sokolski brojevi puni sokolskih članaka. Vreme je oblačno, ali kiša nije padala pre podne. Več u jutro rano grad se šarenio od mnogih Sokola. Na glas da dolazl predsednik Masarvk, još veča pažnja je posvečena ukrašivanju grada i do* mova. U organizaciji sleta vidi sc raz* . lika izmedu poljskih i čehoslovačkih Sokola. Česi su u tome priznati maj* stori i svi mi, slovenski Sokoli može* mo od njih još mnogo toga naučiti, a naročito što se tiče same ovako velike organizacije. Na sletištu u Plzenju, slika je sko* ro ista kao u Poznanju. Tribine sa se* verne strane odredene za Sokole i So* kolice popunjene su več u dva sata. Ostale tri strane ogromnih tribina naglo su se počele puniti posle dva sata. Interes u gradanstvu za sam slet bio je ogroman. Naročito onda, kada je službeno najavljen dolazak preži* denta Masaryka i predsednika vlade Udržala. U loži do prezidenta Masa* rvka sedio je nas ministar u Pragu Grga Andelinovič u sokolskoj odori. Malo dalje naše starešinstvo: brača Gangl. Paunkovič i načelnik dr. V. Murnik, koji je u Varšavi iščašio nogu. Približavalo se tri sata kada je na* javljen dolazak predsednika Masarvka i početak sokolskih vežbi. Sve su tribine i lože popunjene do zadnjeg mesta. Dok smo svi sa nc* strpi j enj^m očekivali dolazak prezl* denta Masaryka dotle su se na našu največu žalost nad Plzenjom pojavili gusti črni oblači. Znak trube — Masa* rvk dolazi... Oči sviju uprte su u ložu iskičenu zastavama i zelenilom, koja čeka velikog gosta. Muzika je za* svirala čehoslovačku himnu, aeroplanl nad sletištem počeli su kružiti i sa svo* jim propelerima praviti veliku buku ... Oduševljenje veliko ... Narod ustao sa svojih mesta i sa Na zdar! Na zdar: pozdravio dolazak najpopularnijeg gra* dana republike Čehoslovačke. Srdačne ovacije Masarvku nisu prestale sve dok se nije pojavilo na vežbalištu muško članstvo. U loži sa Masarvkom prime* čen je predsednik vlade Udržal sa nc* koliko ministara. Nastup članstva trajao je skoro pola sata. Preko 5000 Sokola nastupalo je kao jedan i izvelo vrlo lepe vežbe od načelnika Plzenjske župe, Emila Strunca. O ovim vežbama dati če svoja mišljenja naši sokolski stručnjaci*teh* ničari, koji su prisustvovali njihovoj izvedbi. Posle njih, koji su vežbalište ostavili pod pljeskanjcm gledalaca, na* stupilc su ženske, članice Praške župe sa palicama. Vežbe su izvedene kao l sve ostale, koje su iz praške škole. Razdeljeno u preko 20 skupina ulazi muško članstvo i izvada vežbe na spravama. Tehnika čehoslovačkih So* kola na spravama došla je do izražaja onda, kada su vežbači sa preča bez prekida, nastavili vežbanje na ručama, koje su bile postavljene jedna do druge. Kiša je počela padati u večoj rac* ri i ometati ovaj divni sletski sokolski dan. Glcdalištc se zacrnilo od kišo* brana. Unatoč ovakvog vremena na* stavlja sc sa programom. Ulazi odeo bugarskih Junaka i Junakinja — u na* rodnim odelima — i izvodi bugarske narodne plesove. U največoj kiši, voj* ska jc vežbala: bez kape i bluze. Pu* blika se počela razilaziti i tražiti za* kloništa. Naročito žene u laganim ha* ljinama. Kiša jc malo prestala i nastavlja sc sa programom. Burno pozdravljeni ulaze jugoslovenski Sokoli na čelu sa načelnikom br. dr. V. Murnikonv— u tri grupe i izvode iste vežbe kao u Poznanju. Odlazak naših Sokola sa vežbališta gledaoci su pozdravili sa: Živela Jugoslavija! Nazdar! i burnim odobravanjem. Konac današnjcg programa završi* le su članice sa prostim vežbama od liane Burgerove*Dubove. Nastupilo je 5000 Sokolica. Veliki talasi ervenih t. zv. turskih marama, belih bluza i tam* no plavili suknja u raznim kretnjama po kolonama, odlično stupanje i pokri* vanje čeških Sokolica bilo je idealno za pogledati. Precizno izvadanje vežbi sa tehničkom spremom, to je svojstvo čehoslovačkih Sokola i Sokolica. Zato su sestre Sokolice najviše aplauza po* brale po završenim vežbama. Kada su članice napustilc vežbali* šte, kiša je ponovo počela padati i ni* je do kasno u večer ni prestala. Još se je trebala izvesti scena »Matka Vite* zova« ali je usled rdavog vremena od* godena za sutradan. Radi toga jc i pre* zident Masaryk ostavio slctište ranije, odušcvljeno pozdravljen od natoda, koji se je takoder odmah razišao. Drugi sletski dan 7. jula bio Je krasan, vedar i sunčan. Več od ranog jutra počele su se iz nastambe kretati velike povorke Sokola sa glazbama ka zbornom mestu gde su svi svrstani u povorku. U pola 10 pre podne krenula je povorka na čelu sa češkim legionarl* ma. Povorka je bila duga 2 kilometra. Celi grad Plzenj i mnoštvo naroda lz ugutrašnjosti dočekala je Sokole sa cvečem, mahanjem maramicama i Na* zdar! Dočckali su one, koji su u Če* hoslovačkoj najviše voljeni. Ovaj naš ophod kroz grad Plzenj bio jc triumfalan. Povorku jc sačinja* valo oko 12.000 Sokola i 8000 Sokolica sa preko 500 sokolskih zastava i oko 30 velikih sokolskih muzika i fanfara, kojc su prcdvodilc Sokole do velikog trga, na kojemu su održani pozdravni govori. Posle podne su izvedene vežbe sa istim programom kao na prvi glavni sletski dan, ali sa drugdm grupom So* kola i Sokolica. Tako, da jc u svemu vežbalo 10.000 Sokola i 8000 Sokolica. Istu večer mi smo otputovali sr* dačno ispračeni od gradana i Sokola. Noseči sa sobom mnogo lepih i ugodnih uspomena od našeg 15 dnev* nog boravka provedenog medu brft* čom poljskom i čchoslovačkom, svi mi, učesnici tih nezaboravnih sokolskih sletova, na ko j ima smo svuda bili pri* mani kao prava brača, oprostili smo se od njih uvereni, da smo prisustvom našim izpunili svoju sokolsku i slo ven* sku dužnost. I zato, kada smo iz Pize* nja sa stanice krenuli natrag za nasu domovinu. opažalo se na svima učesnl* cima*Sokolima veliko zadovoljstvo sa ovako lepo provedenim boravkom ka* ko u Poljskoj tako i Čehoslovačkoj. Putovali smo preko Budjejovica, a pošto smo čekali 4 sata, iskoristili su nekoji Sokoli priliku i razgledali grad. Kasno u noči nastavili smo put dalje kroz Austriju*Štajersku. Najinteresant* niji deo puta ove naše velike turneje bio je ovaj. Naročito od Linza dalje put j c romantičan; brdovit je i radi toga ima mnogo tunela na nekojim mestima vrlo duge. Oblačno vreme ni* je nam* dalo da bolje vidimo lepe pre* dele Austrijske*štajerskc. U Brucku jc počela padati kiša. koja nas je pratlla sve do Zagreba. Uopštc kiša nam je bila največi prijatelj. S njome smo pošli na sokolske slctove u Poznanj i Plzenj, a s njome smo se i vratili. U Mariboru počeli smo se rasta* jati od naše brače i sestara iz Slove-nije. Tu se je odvojilo i savezno starešinstvo, kojc je produljilo put /,« Ljubljanu. Putcm do Zagreba su nas ostavila i ostala brača i sestre iz Slo* venije, a u Zagrebu bio je opšti rasta* nak Sokola, koji su srdačno pozdrav* Ijajuči se otputovali u razne pravcc svojim kučama. U ovom našem velikom putova* nju. marljivi naši skrbnici bili su bra* ča Černe i Čebular, koji su svoju tešku i odgovornu dužnost izvršili na zado* voljstvo svih nas, pa im sc u ime svih učesnika i ovim putem najljepše za* hvaljujem na njihovoj velikoj pažnji, koju su nam celim putem ukazivall. Vredno je spomenuti Sokolicu Jele* nu Petkaničevu iz Leskovca prozvanu »Savezna tetka« i popularnog čiku Dor* da Jozifoviča Sokola iz Zemuna starog 87 godina. Oni su nas svojim duhovi* tim pričanjima »iz mladosti« znali mnogo nasmijati, a bili su svuda cen* tar interesa. Koliko je poznato, moralni i ma* terijalni uspesi u Poznanju i Plzenju bili su odlični. Zato se nadamo, da če se naši merodavni poslužiti iskustvom ovih sletova brače poljske i čehosio* vačke, kako bi se počelo ubrzanim ra* dom sa pripremama za naš slet u Beo* gradu na koji če u vrlo velikom broju doči brača sa severa, kojoj treba da pokažemo našu snagu i razvitak od poslednjeg sleta održanog \922 godine. Ugledajmo se u braču Čehe, koji veC sada mnogo rade na pripremama za sveslovenski slet, koji če se održati 1932 godine, ako hočemo da imamo uspeha. Pre zaključka mojih utisaka sa sle* tova, potrebno jc spomenuti jednu važnu činjenicu, a ta je: da se mi s!o* venski Sokoli još uvek slabo pozna* jemo. Ovo vredi naročito za- nas ju* goslovenske Sokole i poljske Sokole. Imao sam prilike za vreme ovih sletova kod raznih zgoda: banketa itd. slušati pozdravne govore naših slovcn* skih sokolskih starosta a koji su pro* žeti jedniin duhom: za veliku ideju slovcnsku. Ali pravo mesto ovih go* vora nije, samo na banketima nego u narodu, u širokim narodnim slojevima. Jer oni nas vrlo malo poznaju iako smo im po krvi slovenskoj najbliži. Ova iskustva naterače Savez Slo* vensko Sokolstvo, da počne sa što intenzivnijim radom u selu, varošici, gradu i dalje, na medusobnom upozna* vanju slovenskih naroda. A to je danas potrebnije nego ikada. U ostalom, :so* kolstvo i ima tu dužnost, jer je ono zato j edino i pozvano pošto ima i po* trebnu moralnu podlogu. Ideja slovenska samo kroz Sokol* stvo može doneti pozitivne rezultate. Pa, ako hude dobrog rada, za nekoliko godina neče se moči ova opažanja pri* metiti, bar ne u ovako velikom broju. Zdravo! — Medunarodna konfederacija studenata je na svom kongresu u Bu; dimpešti 17. augusta o. 8- zaključila, da sc osnuje stalno sedištc studentske sportskc internacionale u Rimu. Na uvom kongresu učestvovala jc i jugo; slovenska i čehoslovačka delegacija. lija Semenovič Ostrouhov, po; znati i zaslužni mecena ruske umetno; sti, umro je u Moskvi. — Generalni konzulat naše kralje; vine u Pragu ukinut jc od 1. jula o. g. Njegove poslove prcuzelo je admini; strativno odeljenje našeg poslaništva u Pragu. — Umro je u Domžalama, župa Ljubljana, brat Milan Jenčič, osnivač tamošnjeg bratskog društva i bivši njegov starosta. — Sokolsko društvo v Rimskim Toplicama, župa Celje, imalo je 18. augusta o. g. svoj javni nastup, koji je uspco vrlo dobro u svakom pogledu. — Sokolsko društvo u Mirni, župa Novo mesto, otvorilo je 18. augusta o. g. svoj Sokolski dom. To je u JSS 75. dom. — Broj učiteljskih lica u Americi. Po najnovijoj statistici ima u Americi 17.078 učitelja osnovnih škola i 144.230 nastavnika škola viših katego; rija. — U Katovicama u Poljskoj Gor; njoj Šleziji proslavili su 18. augusta o. g. desetogodišnjicu, od kako je bila ta zemlja oslobodena od vlasti Ne; mačke. II XVIII. SEDNICA STAREŠIN. JSS 29. jula 1929. Hrat Vincenc Štepanek zahvalio se JSS za izraženu čestitku prilikom njegove 60godišnjicc. Ministarstvo prosvete je dopusti; lo, da na II. jugoslovenskom svesokol; skom sletu u Beogradu 1930. god. na; stupi i školska omladina pod vod; stvom nastavnika gimnastike. Svi ve; liki župani dobili su nalog, da o gor; njoj odredbi obaveste sve škole. Ozledni fond doznačio je Sokol; skom društvu Šibenik Din 80 i Ljub; Ijanskom Sokolu Din 300 — odobreno. Sokolskoj župi Ljubljana dozvo; ljava se, da na svoj župski slct na Vi; ču pozove i susedne župe. Isto se do; pušta i Sokolskom društvu u Mo; stama. • XIX. SEDNICA STAREŠIN. JSS 5. augusta 1929. ^?.kal izvestio jc starešinstvo o likvidaciji sokolskog društva u Srp; skim Moravicama u župi Rijcka Su; sak. Članstvo društva jc na vanrednoj glavnoj skupštini društva molilo žup; ske izaslanikc za tromesečnu odgodu likvidacijo i obvezalo se, da če u roku . ? IT}eseca isplatiti sva dugovanja zupi i Savczu. Župa i Savez pristaju na ta j kompromis i očekuju, da če se obečanje svesnih članova Sokolskog društva Srp. Moravice tačno i savesno ispuniti. Brat Vidmar izveštava, da. je na okružnom sletu u Sodražici (župa Ljubljana) izručio tamošnjem starosti br. (Oberstaru, diplomu Kralja Mati; jaša u ime JSS, prilikom njegovog 20« godišnjcg starostovanja. * XX. SEDNICA STAREŠINSTVA JSS 12. augusta 1929. ' Sokolska župa Kragujevac brzo; javno pozdravlja starešinstvo sa svog župskog sleta u Oupriji, isto i Sokol; ske čete iz mostarske župe, koje su imalc svoj slet u Nevesinju. Predsednik Gospodarskog odseka JSS br. Čobal, tumači iza toga opširno gospodarski položaj JSS u prvom po; lugodištu i podastivc surovu bilancu. Za tim stvoreni su neki interni za; ključci gospodarskog značaja. Tom prilikom raspravljalo se opširno i o saveznoj štampi i sokolskim listovi; ma njihovom stanju i proširenju tc su i u tu svrhu učinjeni neki zaključci. * XXI. SEDNICA STAREŠIN. JSS 19. augusta 1929. Starosta br. Gangl čestita podsta; rosti br. Kajzelju na visokom odliko; vanju. Br. Kajzelj se zahvaljuje. O sletu župe Novo mesto u Kar; lovcu izvestila su brača Gangl i Šukljc. Starosta Poljskog Sokolskog Sa; veza br. A. Zamoyski brzojavno po; zdravlja JSS iz Dubrovnika, gde se nalazi na letovanju. S radošču se prima. Gradonačelnik Ljubljane br. Dr. D. Puc zahvaljuje se pismeno za izra; žene čestitke prilikom svoje 50godiš; njice. *■ XXII. SEDNICA STAREŠIN. JSS 26. augusta 1929. Sokolsko društvo Moste pozivaju starešinstvo JSS na proslavu svoje 15godišnjicc, koja če sc obaviti 1. sep; tembra o. g. JSS čc zastupati br. sta; rosta Gangl. Dočeku westfalskih Slovenaca 29. o. m. prisustvovače članstvo ljubljan* skih sokolskih društava u gradanskom odelu sa znakom. Na stanici pozdra; vice ih i predstavnik JSS. Sestra Renata Tyrševa poslala je JSS zahvalu na čestitci prilikom njene 75godišnjice. Zahvalu donosimo na drugom mestu. Isto tako se zahvalio na čestitci i br. Franjo Dolenc st. iz Škofje Loke, prilikom svoje 60godiš; njice. IZ ZGODOVINE SOKOLA NA VICU. Veličastni 11. slovenski vsesokol; ski zlet v Ljubljani leta 1904. in pa ustanovitev Slovenske Sokolske Zve; ze leta 1905. sta začela vzbujati po celi Sloveniji zanimanje za Sokolstvo, zla; sti septembrski dogodki leta 1908. pa ŽUPA LJUBLJANA prve priprave za ustanovitev Sokola v Rožni dolini. Bilo je sicer mnogo do; brc volje ali do uresničenja ustanovit; ve Sokola na Viču je prišlo šele pet let kasneje, in sicer 1. maja 1909. V sta; roznani gostilni pri »Bobenčku« je bil ob polnoštevilni udeležbi naprednih viških fantov in mož ustanovni občni zbor Sokola, ki praznuje letos svoj 20; WJk Sokolski dom na Viču zgrajen 1. 1920., slavnostno otvorjen 5. junija 1921 S(> Vzbudili Slovence iz mrtvila, začeli vi z®vedati, da so tudi oni del ve; 1 C.e{’£f 0var|skega naroda. Najboljša sre stva za poglobitev narodne zavesti so bila pač sokolska društva. i i • l? ?° Sc tudi na Viču vzbudili rodoljubi m ustanovili Sokola za ob; cino Vic. Prvi začetki sokolovanja se; gajo ze v leto. 1904., ko 'so se pričele letni jubilej: Na tem občnem zboru je bil soglasno izvoljen za starosto brat Josip Tribuč, za načelnika br. Slavko Novak, v odbor pa bratje Boltežar, Gašperin, Praprotnik, Ropret, Lojk, Jeločnik, Jesih, Vovk, 'Drenovec, Je* ločnik st. in Balja. Že v prvem lktu ustanovitve se jc pričelo s sistematično telovadbo. Sokol jc kljub raznim za; prekani uspešno napredoval ter prire; dil 5. septembra istega leta svojo prvo sijajno uspelo javno telovadbo ob pol; noštevilni udeležbi Sokolstva in ob; činstva. Da sc je viški Sokol dobro zavedal poslanstva velikega Tyrša nam najbolj dokazuje ustanovitev odseka viškega Sokola v Notranjih Goricah pri Brezovici 1. maja 1910. Odsek jc pred vojno dobro uspeval, nekaj let po vojni pa jc zanimanje v Notranjih Goricah prenehalo in odsek sc jc leta 1923. prostovoljno razšel. Vse delova; nje viškega Sokola do svetovne vojne jc bilo leto za letom uspešnejše, telo; vadili so vsi oddelki redno in ravno na dan 26. julija 1914, ko bi se moral vr; šiti javni nastop, je izbruhnila svetov; na vojna, ki je namah ustavila sokol; sko delovanje. Večina članov je mo; ж rala v bratomorno vojno, oni pa, ki so ostali doma, so bili pod strogim poli; cijskim nadzorstvom. Ali končno je zasijalo po 41etnem neprostovoljnem odmoru zlato solncc svobode. Sokol je zopet razpel ponosno svoja krila in začel s podvojeno silo in močjo de; lovati in nadaljevati delo tam, kjer ga je moral neprostovoljno prekiniti. Dne 22. decembra 1918 sc jc že vršil redni občni zbor, na katerem jc bil za starosto izvoljen br. Janez Ga; šperin in za načelnika br. Albert Der; gane. Delo se je poživilo in takoj po novem letu 1919; se jc pričelo z redno telovadbo v osnovni šoli na Viču. V tem- letu je Sokol proslavil svojo 10; letnico z velikim župnim zletom 7. sep; tembra, ki je v vsakem pogledu sijaj; no uspela. Ta sijajna manifestacija sokolske misli na Viču pa je imela za posledico, da so nasprotniki hoteli pregnati Sokola iz šolske telovadnice in mu odvzeti dva telovadna večera. Sokol bi prišel v težak položaj, da se niso zanj pobrigali bratje Praprotnik, Tribuč, Golob, Thaler, Lojk, Jeločnik, Gašperin in mnogi drugi. Spomladi leta 1920. so ustanovili »Društvo za zgradbo in vzdrževanje sokolskega doma na Viču« in kupili gostilno pri »Pošti«, z namenom sezidati Sokolu lastni krov. V juniju leta 1920. se je pričelo z zgradbo, delo je pod vod; stvom zidarskega mojstra br. Marin; čiča hitro napredovalo, tako, da je bila interna otvoritev Sokolskega doma že 4. decembra z gledališko predstavo »Naša kri«. Slovesna otvoritev z del; nim župnim zletom ljubljanske sokol; ske župe pa je bila 15. junija 1921. Z otvoritvijo Sokolskega, doma sc je pri; čela za viškega Sokola nova doba. Po> leg telovadbe so se vršile v zimski se; zoni tudi gledališke predstave, akade; mije, plesi, predavanja itd., ki so vsa dobro uspela in bila dobro obiskana. Leto 1922. je pričido z malo krizo v tehničnem oziru, ki pa j6 je društvo brez večjih posledic dobro prestalo,-Iz Rusije se jc vrnil po sedemletnem ujetništvu br. Bruno Borštnik, ki jc takoj prevzel vodstvo telovadbe in ta; ko dvignil Sokola zopet na svojo pr; votno višino. Načeloval je Sokolu po; žrtvovalno do leta 1926. Svojo pet; najstletnico je Sokol proslavil 12! ju; lija 1925 z razvitjem sokolskega pra; рогад ki mu je kumovala sestra Ama; lija Zorčičeva. V letu 1927. je likvidi; ralo društvo za zgradbo Sokolskega doma, pod vodstvom br. Krapeža se je ustanovil gospodarski odsek, z na; logo sanirati dolg na Sokolskem do; mu. Akcija jo lepo uspela — Sokolski dom jc bil rešen iz težke finančne krize. V tehničnem oziru gleda viški Sokol lahko s ponosom nazaj na svoje dvajsetletno delovanje. Iz njegovih vrst sta izšla naša mednarodnika brat Tone Thaler, ki se je udeležil medna; rodnih tekem pred vojno in- br. Edo Antosicvvicz, poznejši načelnik in tek; mov-alec na amsterdamski olimpijadi. V dobi 20Ietnega obstoja so sta; rostovali jubilantu bratje Tribuč, Ga-šperin (10 let), Jeločnik, , Crnagpj, Kra; pež in Mesec, načelovali pa bratje No; vak, Praprotnik, Thaler, Antosiewicz Edo, Borštnik Bruno, Belič in Anto; sjewicz France. Ob 201etnem jubileju more viški Sokol biti. zadovoljen s svojo bilanco. S svojim intenzivnim delovanjem je zainteresiral za sokolsko misel velike mase ljudi v njegovi okolici, ki so sta; le prej sokolski ideji indiferentno ali celo sovražno nasproti. V tem pravcu hoče delovati viški Sokol tudi za naprej. Njegova naloga v bodočem desetletju bo vzgajati mla; lino v zdrave in odločne državljane, ki bodo v ponos domovini in Sokol; ’.tvu. Kot smo že poročali, se bo vršila proslava 201etnice dne 15. septembra t. 1. z župnim zletom na Viču, na kar opozarjamo vsa bratska društva in Sokolstvu naklonjeno občinstvo. Sokolu na Viču pa čestitamo k ju= bileju; Zdravo! Janez Horvat. JAVNI NASTOP SOKOLSKEGA DRUŠTVA V DOMŽALAH. y nedeljo JI, t. m. je imel Sokol Domžale svoj vsakoletni nastop. Ob treh popoldne je bil sprejem došlih bratov na kolodvoru, ki so se odzvali v zelo lepem številu. Zastopani so bili bratje okrožnih društev, vsa ljubljan; ska društva, predvsem Šiškarji, kate; rih je bilo okrog 60. Prišli so Sokoli iz Most, Polja, Št. Vida in Viča. V krojih smo opazili brata župnega na; čelnika Vidmarja St., daljo podstaro; sto JSS br. Bogumila Kajzclja in br. Drenika, prvega sistematičnega vadi; telja našega društva, ki je prišel gledat svoje dete — Dolžalskega Sokola — kako raste in dela. Za praporom ljubljanskega Soko; la so jc razvila lepa povorka brojoča nad 300 pripadnikov Sokolstva v kro; jih. Ob sviranju domžalske godbo in ranfare domačega društva so prikora; kali Sokoli prod Sokolski dom, kjer jih jo pozdravil in se jim zahvalil za udeležbo društveni starosta br. Tomo Petrove. Nato jo bil razhod in skušnjo v telovadnici. Točno ob 4. uri se jc začela prod mnogoštevilnim občinstvom javna tc= lovadba, ki je izvrstno uspela. Prvi so prikorakali na telovadišče pod vod; stvom br. Vidmarja najmlajši: mdška deca (34) in nato ženska deca (48), ki so zelo dobro izvedli predpisane vaje. Najlepše je izvedel vaje moški ц naraštaj (38). Tudi ženski naraščaj, ki ga jo vodil br. Stenovec se je dobro j odrezal. Vaje so občinstvu ugajale; sa; mo treba bi bilo malo več skladnosti. Osem telovadeev domačega društva je izvajalo skupinske vaje br. Vidmarja, ki pa niso uspelo kot se je pričakova; lo; za take težko vajo jo treba več vežbanja; Nato je 21 članov nastopilo z župnimi vajami. Moč domačega dru; štva se je pokazala pri posebni točki: orodna telovadba Sokola Domžale, pri kateri jc nastopilo 5 vrst domžalske; nje u mestu. Bio je to pravi dogodaj za Makarsku, a povukao je na sebe ži« vo zanimanje i pažljivu naklonost gra« danstva, več prvog dana. U iskazima te pažnje osečala sc jc neposrednost i ljuhav gradanstva, kao i onih vlasti, sa kojima je vodstvo logora imalo sta« noviti doticaj. Ustanove, koje vode brigu o unapreclenju mesta, zabeležiše povodom ovog logorovanja po jednu novu stavku u materijalnoj i moralnoj bilanci njegove veoma važne privredne grane — prometa stranaca. Logorovanje su upriličili zemun« ski Sokoli, pod vodstvom brače: Vojc Pajiča, Josipa Bognera i Duška Živko« vica, te sestre Jovanke Pajičkc. Stigli su u Makarsku u dve grupe 12. i 15. jula, u ukupnom broju njih 67, a od pojedinih kategorija: članova 8, čla« niča 11, muškog naraštaja 20, muške decc 7, ženskog naraštaja 16 i ženske decc 5. Logorovali su na otvorenom, poit šatorima. U neposrednoj bližini mora i divne kupališne plaže, a pod zasen* kom borove šume razapešc 14 velikih šatora. Na ulazu u logor podignut jc na dva visoka drvena stuba, natpis: »Logor Zemuskih Sokola,« a na sva = kom stubu po jedna državna zastava. U logoru uzoran red, organizacija, koja iznenaduje. Sve naginje više na kučni, nego logorski red i život, na« ročito to pod onim šatorima sestara-Sokolica. Pa tko, da se tu ne snade! Pod šatorima su železni kreveti sa udobnim slamnjačama. Svaki šator no si ime stanovitc istaknute sokolske ličnosti i nekih članova mesnog sokol« skog društva, pa- to vanredno lepo de« bije." Pod jednim šatorom je vcoma zgodno improvizirana kuhinja, a pod troskom iz Zemuna i natrag iznašt borovom šumom trpezarija. Trpcza rrrn ukusnim uspomenc i- — kao spona medu nama. Sokoli smo, pa eto! Pri završetku ne smemo propu«j sti ti još nešto. U logoru je živio, po istom redu, br. Dorde Jozifovič, sta« rac od 87 godina, član starešinstva beogradske župe. Divan primer sokol« ske ustrajnosti i idealizma. Svugde je prvi i uvek pun idealizma, kad nam govori o Sokolstvu. Sa mladima išao jc čak peške na obližnje visove, gdc se i mnogo mladi teško uspinju. Pre do« laska u Makarsku bio jc na sokolskim sletovima u Poznanju i Plznju. Pod jednim šatorom živeo je, sa svojom po« rodicom, br. Panta Gajič, aktivni ko« njički potpukOvnik, tih, skroman i ra« zutnan vojnik i Soko. Njegov boravak u logoru bio je neobično zapazi j iv, a još više značajan, jer jc u očima gra« danstva utvrdio onu nedeljivu životnu vezu i saradnju Sokolstva i vojske, ko« ja u našim mesnim prilikama retko do« lazaše do izražaja. Ova dva brata bila su jaka moralna dobit za Sokolstvo i logor, jer su svojim življenjem u lo« goru dali obeležje sokolskog ideali« zma i vrednosti Sokolstva i sokolo* vanja. Ovo je, ujedno drugo logorovanje zemunskih Sokola. Lane u Aleksan« drovu, a ovc godinc evo kod nas u miWm * stva, pozdrav njima, Sokolima, sa skri« venoin željom i podstrekom, da nam opet dolete — sa sokolskom pesmom. U mestu proboraviše 35 dana. Ukupni trošak pojedinca sa putnim ŽUPA KRAGUJEVAC Šumadijska sokolska župa sa sedi« štem u Kragujevcu imala jc svoj 111. slet 10. i 11. augusta u Čupriji. Zani* manje za taj slet bilo jc vrlo veliko, iako jc mnogo dačke omladine i či« novništva na odmoru i na letovanju. Kraj toga je učestvovalo od 10 žup« skih društava samo 6, tako da se je i radi toga broj vežbajučih prilično sma« njio. Neko društvo, koje ima po ka« lendarskoj statistici upisano preko 50 vežbača, jc n. pr. javilo, da na sletu uopšte ne može učestvovati, jer je svo njegovo članstvo na ferijama. Za upi« sane vežbače brojimo one, koji su ba« rem jedanput na mesec posetili telo« vežbački čas, to dakako još -nisu rc« dovni vežbači, a tak vi i javno ne mogu nastupati. Slet sc je vršio dakle u vrlo nepovoljno vreme i u skoro nesnosnoj vručini, koju su osetili naročito oni, koji su putovali polaganom uskotrač« nom železnicom oko 120 km daleko. Sve to su činjenice, koje moramo uzeti u obzir, kod prosudivanja tchničke vi« sine sleta i broja učesnika, naročito vežbača. U subotu 10. augusta pre podne došli su več prvi gosti. Dolazili pa su još čitav dan, u nedclju 11. augusta pre podne, a nešto naraštaja je do« spelo u čupriju tek p6 zaključenim pokusima. Iza kratke sednice prisutnih na« čelnika u subotu u 4 sata posle podne i po pregledu vežbi, koji jc zatim održan na vežbalištu, t j. na dvorištu artil. podofic. škole, je na večer na vrtu hotela »Siildclič« održana vrlo le« pa akademija s više uspelih i do« brih telovežbačkih tačaka. Nastupila su pojedina odeljenja iz čačka, (lup« rije, Jagodine, Kragujevca i Kruševca. Dakle osim jednog društva sva dru« štva, koja su učestvovala na sletu. Glazbene tačke je dobro izvadao mja« di sokolski orkestar iz Kragujevca. U nedelju 11. augusta, na glavni sletski dan, počeli su več u 6 sati uju« tro pokusi svih kategorija. S ve« štim posredovanjem uklonjene su malenkostne greške te se tako postigla potpuna jednoobraznost zajedničkih vežbi. U pola 11. pre podne krcnula je povorka, koja sc je sakupila na vežbalištu, kroz mesto te se zausta« vila pred Gimnazijom, gde su ju s bal« kona pozdravili: gradonačelnik, staro« sta župe i zastupnik starešinstva JSS. U povorci jc krepko stupalo iza voj« ntČke glazbe iz Kragujevca 6 barjaka, 100 članova u odorama, članice u sve« čanim i telovežbačkim odelima, Čes kinje iz Čuprrjc u narodnim nošnja« ma, ruski Sokoli, gluhonema škoPa, po« ljopVlvredna škola i vojska. Povorka jc bila svuda burno pozdravljena od opčinstva, koje se bilo skupilo uz put. Na banketu, koji je priredila opština na čast gostiju, bilo je izreče« no mnogo napitnica, a čula se je i slo« venačka reč zastupnika starešinstva i načelništva JSS iz Ljubljane, koju su svi vrlo dobro razumeli. Početak javne vežbe zakazan za 4'30 sati, zadocnio se za 15 minuta; a telovežba jc trajala 1 sat 45 minuta te je sadržavala 12 tačaka. —• Oko 60 muške i ženske dece je zadovoljava« juce nastupilo s prostim vežbama, ko« uvek snabdevena obilatim i jelom. bladOdnroći sestri Pajifkt. kn« harici i dežurnim sestrama u kuhinji. Disciplinski red u logoru jc odli« čan, ponešto i strog, po vojničkom uzoru, ali — sokolski. Dežurni u logo« ru je dužan, da pazi na red i discipli« nu u logoru; dežurne sestre u kuhinji pomažu kuharici oko spremanja obro« 650—700 Din. 14. augusta prirediše gradanstvu oprošftfjno logorsko selo. Zalivalise sc za sve iskaze pomoči i pažnje, što su ih u Makarskoj obilato dobili. Odziv je bio velik, kakav odgovara značaju ovog sela. Sutradan dali su u logoru oprosnu večeru uzvanicima vlasti i ve* čem broju braćc mesnog društva, da . se s nama i gradom oproste, zvameno ka; svaki sator ima svog staresinu i ()prostio sc jc s nama i zahvalio Ma< svoja pravila za red, te dezurnog, koji karsk(): u imc lovora br. Pajič. U ime stara za održanje reda u šatoru. Sve karskoj u ime logora . , opštine odgovorio jc zam. načelnika - - - 1 • 1 )lsk<)g sestaraza ошап l iuu.uMlu,u m,. opštine odgovorio je zam. nao ^e to tačno provodi. Svaki propust po« bf Uarbieri, a od mesnog sok< vlači odgovarajuču kaznu. lakvu disci« t,njStva br. Dr. Puharič. Prigod plinu jc moguče postiči i lako prune- govorio i starina br. Dorde Joži plinu niti ondc, gde je razvijen osečaj auto« discipline i sokolske svesti. Čisto jc za pohvalu, kako taj mladi svet savla« e jc sastavilo načelništvo beogradske I fiava samohotno svoju živu, ncukroče je , sokolske župe za svcsokolski slet u Beogradu g. 1930. — Za njima jc dobro'nastupilo 58 daka (pitomaea) po^ ljoprivredne škole iz Cuprije s prostim vežbama i vrlo dobro 32 podoficira« Sokola s vežbama sa sabljama. — Žen« ski (48) i muški naraštaj (34) naStupio bi s teškim prostim vežbama za sve« sokolski slet u Beogradu prilično do bro, da je uvek uhvatio glazbu, što je ali odmah u sledečim taktovima več ispravio. Zato bi bilo bolje, da se nu prirodu, da je podredi čeličnoj so« k<‘lskoj disciplini. I uvek tako, bez ob« žira na nadzor starijih. Da, Sokoli su to, omladina .sokolskog uzgoja! Apotcku u logoru za prvu pomoč vo« lila jc s. Nada, a logorski lekar bio jc br. Dr. Jurakovič, član makarskog sok. društva. Za celo vreme zabeleže« no je jedilo obolenje, bez ikakvih po« sledic.a. Dnevni raspored logorskog života bio jc ovakav: u 6 i po sati ustajanje; podnipošto ne dopusti nastupiti oni« 7 i po sati uredaj šatora i. spretne; ma, koji nisu prošli pregled i pokus. ,za toga čitanje dnevne naredbe i do Kod telovežbc članova na spravama ri,čak; po doručku čiščenje logora, ras« naročito su se istakle od 8 vrstiju če« podela dužnosti i preuzimanje dnevnih tiri i to: na krugovima, preči i dve na dežurstva; u 9 i po sati zajedničko kii* ručama, koju su pobudilc u gledaoci« | panje; u 12 i po sati ručak, iza kojeg ma udivljcnjc i oduševljeno odobra« vanje. — Članice (38) su vrlo dobro izvadalc proste vežbe, a upravo tako I svaki dobijc svoju odredenu meru. Po i članovi (66); ovc dve tačke su uopšte večeri, ako nijc izlaz u varoš, prirede bile najlepše te su postigle potpun I u logoru incdusobnu zabavu, uz nago* uspeh. Sve teže prelaze vežbi za sve« I Vore o Sokolstvu. no je govorio i starina or. tJorde Jozifovič. Mora sc istaknuti i sa pohvalom, dtf jc ovoj prigodi prisustvovala bcsplatno Gradska glazba. U najlepšem sokol* skom veselju rastasmo se, da se 17. augusta odelirno. Težak je bio i ose« čajan nas rastanak. Tzljubismo se i su« zama pozdravismo. Bela lada »Kuma« novo« odveze nam ih u 12» sati odmi« čuči i mameči nam pozdrave i suze, dok nam beše oku na doglcd ... Zatim tajae, kao uvek posle oproštaja s onim, koga sc voli i teško otpušta. Ovo bi bio jedan tek zbijeni iz« veštaj o logorovanju zemunskih So* kola u Makarskoj. Ima još mnogo to« ga. što sc nc može izreči. To su ona intimna raspoloženja što ih osečasmo u sebi, mi i oni, iz dana u dan našeg druženja, a koja ostaše u dušama, kao Makarskoj. Namisao i inicijativa za njihova letovanja izbila je iz onog po« kretnog duha, što vodi to jako i ra« dino bratsko društvo prestoničke žu* pe. Ono najteže: mučnu organizaciji! letovanja, te brigu za opči i svagdanji život u logoru i delikatnu odgovor« nost zbog onih, koji su im pdvereni, izdržao jc na svojim ledima br. Voja Pajič, sa svojim vrednim pomagačima bračom Josipom Bognerom i Duškom Živkovičem, bez odmora i umora. 1 to kod oba logorovanja. Nemojte vas tro« jica, da sc namršitc na mene, zbog ove »indiskrecije«, koja, znam, dira u vašu postojanu sokolsku skromnost. 1 cške su dužnosti, što ih vi prcuzeste i izvr« šiste jedinstvenom tačnošču i sves= nosču sokolskom, a tako su retki me« du nama oni, koji bi ih hteli primiti, a kamo li mogli izvršiti, onako trudno i uspešno kao vi. Ovo logorovanje imalo jc veči propagandistički značaj i za Sokolstvo u našem kraju. Organizacija, red i op« šti život u logoru bio je očigledan pri« mer za svakoga, koliku važnost ima sokolski uzgoj za život pojedinca, pa i u svagdanjim njegovim potrebama. — Za grad Makarsku ono je celovit dogodaj i otvara važnu perspektivu za njen buduči razvitak kao letovališta, jer sa svojim retkim prirodnim lepo* tarna i osobinama i sa jedinstveno hi« gijenskim uslovima dolazi — možemo reči — prva u obzir za veča letovanja. 1 baš zbog tih osobina Makarske i poznate gostoljubivosti njenog gradan« stva, zemunska brača i sestre ponese fakve dojmove, koji su nam izmamili od njih obečanje, da če nam i dogo« dine doči. Vlade Lalič. ŽUPA VELIKI BEČKEREK sokolski slet u Beogradu svladavali su članice i članovi upravo lakočom i clc« Svoje letovanje iskoristili su ^ze« munska brača i sestre za mnogošta gancom. Ako kod toga uzmemo ii ob« §(0 je nužno da se pogleda u lepo j ma-zir sve navedene okolnosti i ako po« karskoj okolini. U večini grupama iz* mislimo, da se je u početku namera« valo nastupiti s nekim drugim starim veli su nekoliko izleta peške po oko= ‘ini i vrhovima surog biokovskog ma- vežbama a nc s obvezatim i da je bilo sjva Najvcči napor bio jc jednoj grupi vremena za uvežbavanje tih vežbi sa« I uspon na prvi vrh Biokova, zvani »Vo« mo dobra dva meseca, nam to doka« gac«, visok oko 1400 m. Ali trud je bio zuie, da je šumadijsko Sokolstvo čvr« plačen onim veličanstvenim vidikom, . v i l i l.___ i:___ nrv.i... II. t i *4... sto prožeto sokolskom voljom. Takav uspeh, postignut u tako kratkom i skrajno nepovoljnom vremenu župskog sleta, mora dati podstreka i drugim župama. Društva na jugoistoku naše domovine očito su se podigla i postigla znatnu visinu. Od društava, koja su učestvovala na sletu nastupili su svi redovni vežbači, koji su ostali kod ku« če te nisu otišli na praznike ili leto« vanje. Lako smo uvereni, da če župa što puca oku sa tog visa, na slfkovitu okolinu i mnoge dalmatinske otoke. — Skupni izlet sa automobilom na Za« dvarje, na neobično jaki i divni slap reke Cetine, zvani »Gubavica« bio im je retki užitak, gledajuli raznolikost i karakterističnu lcpotu tog kraja. Izlet parobrodom u Bol, na otoku Braču, dao im je priliku, da upoznaju osobine tog našeg sirotnašnog otoka. A sude« lovanjc njihovo ha okružnom sletu žu= druge godinc mnogo doprincti k sve« pc »Vojvode Hrvoje« u Omišu, pru« sokolskom sletu u Beogradu, gde če žilo im jc mogučnost, da i kod javne SLET BANATSKE SOKOLSKE ŽUPE U VEL. KIKINDI. Ovogodišnji slet Banatske Sokol« ske Župe, koji je po redu osmi, odr« Žan je 8. i 9. juna u Vel. Kikindi. Po* trebne pripreme i organizacij u sleta izvršilo je Sokolsko društvo u Vel. Kikindi. Tri puna meseca smišljenog rada potrebno je bilo da ovaj slet po« stigne zavidan uspeh. Preko 240 ljudi, podeljeno u razne odbore, radilo jc na njemu. Predstavnici sviju vlasti i gradanstvo pokazalo je i ovom p rili* kom veliku ljubav prema Sokolstvu. 8. juna u subotu pre podne stigli su takiničari i sudijc, pa jc još pre kojima je stigao zajedno podne održana scdnica sudija. Na toj sednici izžrebane su vežbe za utak« micu i postignut potpun sporazum u pogledu jednoobraznog occnjivanja pojedinih vežbi. Posle podne u 2 časa održane su utakmice, kojima je ruko« vodio načelnik župe br. A. Pogačnik. Na njegov znak nastupaju četiri vr« ste članova nižeg odeljenja i to Vr« šac sa 1, Bela Crkva sa 2 i Vel. Bcčke« rek sa 1 vrstom, osim toga 4 pojedin« e slet održati u poslednjim danima vežbe polože ispit pred stručnim fo= ca za posebna natecanja. Prvo mesto neseca juna, t. j. u vremenu, kad još rumom o svojoj sok. tehničkoj spremi u utakmicama nižeg odeljenja zado« meseca ne nastupaju praznici te čc tada lako nastupiti svi vežbači. Igre decc pobudilc su u gledaoci i opštoj vaspitanosti s odličnim uspc; hom, kojom prigodom su dali svoj obi-lati prilog uspehu sleta. Osim svega bila je vrsta iz Vršca, drugo i treče Bela Crkva (Ruski Sokoli). Kod same utakmice, koja je tekla u potpunom redu, opaženo je da su društva u.o« žila mnogo truda u uvežbavanje vezlia na spravama, a manje u ostalim gra« nama lake atletike, a naročito u ir* Čanju preko prepona. U toku celoga ovoga dana raznim vlakovima pristizala* su pojedina diii* štva. U svima slučajevima kada je pii-stizao ve^' broj društava izlazilo jt? celokupno kikindsko Sokolsko din* štvo sa svojom muzikom prQd goste. * Sva su ta društva dočekivana, br/O odvodena u zgrade za njih odredene, prostrane, čiste i uredne. Glavni d 'J ček bio je u 16’46 časova, kada ^ll stigla društva iz Južnoga Banata, sa kojima je stigao zajedno izaslanjk ла« veza br. Milan Dobrovič i starešinstvo župe. Brata izaslanika Saveza * zup* skoga starešinu br. Nikolo Besliča i celokupno Sokolstvo pozdravio je sta« rešina Sokolskog društva u Vel. Ki« kindi Stojan Jakšič naglašujuci da grad Vel. Kikinda rado pnma svagda Sokole, jer' je to. grad u kome je u Banatu pre svetskoga rata prvo sokol« sko društvo osnovano. Odpozdravio je starešina župe br. N. Bešlič pozi* vaj uči Sokole da sa vesno izvrše svoju dužnosti Istoga dana održana jc u dvori« štu zgrade drž. gimnazije župska aka« demi^i. Svc su tačke, od kojih je dobar deo tvorevina naših tehničkih radnika, izvedene tačno i precizno, što je do* kaz, da n tehničkom radu napredujemo i da je stručna sprema društava Han. sokolske iupe na dostojnoj višini. Drugoga dana 9. juna u 7 časova ujutro održani su na sletištu pokusi svili vežbi, koje ee se izvoditi na jav= nom času. Pokus je zavržen na vreme, te se na sletištu formirala svečana po* vorka, koja je utvrdenim redom u im* pozantnom broju krenula odredenim ulicama kro/, grad. Izvršeno jc propis* no defilovanje i zatim je pozdravljen grad. Gostoljubivo gradanstvo grada Vel. Kikinde predstavljeno u ličnosti gradskoga načelnika br. Vojislava Graniča pozdravio je starešina župe br. N. Bešlie. Otpozdravio mu je br. gradski načelnik i sam odeven u sve= čanu sokolsku odoru. Govorili su za; tim izaslanik bratskog Jugoslovenskog Sokolskog Saveza br. Dobrovic, pred; stavnik Ruskih Sokola i predstavnik Šojmi Romani. Objavljeno jc Sokolima i narodu da jc poslat telegram Nj. V. Kralju Aleksandru što su Sokoli i na* rod burnim oduševljenjem odobrili. Odsviranc su državna i sokolska hims na i komandovan razlaz. Posle podne u 4 časa održana je na vežbalištu u Gradskom Parku slcfj ska javna vežba. Vežbi su prisustvo* vali predstavnici graclanskih vojnih i crkvenih vlasti. Videli smo onde ve= likog župana beogradske oblasti g. dr. Vilka Baltića sa bračom gradskim i sreskim načelnikom, g. generala Mi* livoja Stevanoviča sa komandantima 5. i 21. artiljerijskog puka, g. dr. Gcor* gija Letiča, pravoslavnog episkopa sa njegovem pratnjom i mnoge druge od* lične gradane. Iz kraljevine Rumunije prešlo jc ovom prilikom preko 300 na* šili sunarodnika, a ukupan broj gleda* laca van svake sumnje iznosio je na c.OOO duša. Uz pratnju sokolske fanfare iz Vel. Kikinde, vojne muzike iz Vel. Ki* kinde i Vršca izvodene su razne vež* be. Tačaka jc bilo 15. Nastupale su svc kategorije, vojska iz Vršca i Vel. Kikinde, Šojmi Romani i učenici drž. gimnazije iz Vel. Kikinde, ruske gim* nazije iz Vel. Kikinde, Novog Bcčcja, Bele Crkve, kadetski korpus iz Bele Crkve i Ruski Soko iz Beograda' U okruglim brojevima nastupilo jc: mu* ške i ženske dece 350, muškog nara* Staja 100, ženskog naraštaja 150, gim* nazista (Sokola) 200;- vojnika 27. peš. puka 60, Sokoli članovi sa kopij ima 50, članovi proste vežbe 206, članice pro* ste vežbe 120, rumunski Sokoli 30, voj* niči Vojne muzičke škole 50, Ruskinje B. Crkva 9, Ruskinje V. Kikincla 100, Ruski Soko Beograd 25, na spravama 40. Svega 1484. Svc vežbe kao i nastupanja i od* stupanja izvodena su tačno i skladno, vežbači su nakon svake tačke dobili mnogo priznanja i odobravanja od strane gradanstva. Tačke su išlc brzo i glatko jedna za drugom, jedna kate* lorija je izlazila, a druga u isti mah ulazila na sletište, tako da jc ceo pro* gram izvede'n za 2 časa. Istoga dana u veče priredena je akademija sa 12 tačaka, na kojoj su istupila društva Ban. Sokolske župe. I po programu i po izvodenju poje* dinih vežbi ova akademija ni najma* nje ne ustupa akademiji prire lenoj pj’voga dana sleta. Sasvim j c razumljivo, da j« posle ovako uspel o g sleta, raspoloženje i kod domačina i gostiju bilo dobro, te- še veseli i zdravi sokolski usklici orili s Ve do polaska poj edinih vlakova, a dvodnevni veliki telesni napori nisu smctali mladoj brači i sestrama da igraj u svc do poslednjega trenutka. Razišli su se sa uverenjem da se mno* go može postiči istrajnim trudom, da su sve smetnjc i prepreke razvoju So* kolstva sitne, da se istrajinošču i snaž* nom voljOm u makakvim prilikama mora napred. I ovaj slet je jedan sna* Žan podstrek svima onima koji žele da razvijaj u Sokolstvo u Banatu. Zna* či dakle da je slet uspeo. ZUPA KRANJ TEKME DRUŠTEV GORENJSKE SOKOLSKE ŽUPE NA ORODJU IN V LAHKI ATLETIKI sc bodo vršile v soboto dne 7. in ne* deljo dne 8. septembra na Jesenicah. Skoraj vsa v župi včlanjena društva Se za te tekme temeljito pripravljajo ter se obeta s strani tekmovalcev zelo le* pa udeležba. Prvič se bode v društvih Gorenjske sokolske župe bila med tekmovalci zelo ostra borba predvsem za krasen prapor, ki se bo kot pre* hodno darilo predal na dan tekem onemu društvu, ki bo imelo pri tek* mah najboljše tekmovalce. Prapor je krasen izdelek ljubljanskega zavoda za pospeševanje domače umetne obrti, ter je bil nabavljen v svrho, da se med društvi in tudi med tekmovalci samimi zopet dvigne borbenost v vseh pano* gah sokolskega telesnega vzgojnega dela. Spored vse prireditve je sledeči: v soboto dne 7. septembra ob 14. uri nrihod tekmovalcev in sodnikov na Jesenice ter onih oddelkov ženskega naraščaja, ki bi v nedeljo ne imel pri* like tekmovati. Ob 15. uri pričetek te* kem članstva v šesteroboju in tekma vrst in posameznic v vrstah ženskega naraščaja na orodju. Zvečer ob 7. uri se vrši seja sodnikov, na to pa sc bo vršil družabni sestanek tekmovalcev, sodnikov iti ostalih sok. pripadnikov. V nedeljo zjutraj prihod vseh ostalih tek* movalnih -oddelkov s turistovskim vlakom na Jesenice. Ob 8. uri zjutraj pričetek tekem članov, članic, moške* ga in ženskega naraščaja na sokol* skem letnem telovadišču pod Mežak* 1 jo. Ob 11. uri skušnje vseh navzočnih oddelkov istotam. Ob 15. uri velik javni nastop vseh oddelkov na telova* dišču poleg stavbe novega sokolskega doma. Po javnem nastopu se vrši raz* glasitcv rezultatov tekem in slovesna predaja prehodnega darila zmagovalni ■ vrsti ter razdelitev diplom najboljšim tekmovalcem, nakar se bode na telo* vadišču in v nekaterih prostorih nove* ga sokolskega doma vršila velika 1 j ud* ska veselica s plesom, pri kateri sode* luje polnoštevilna godba jeseniškega Sokola na pihala. Sicer jc vsa prire* ditev, ki jo organizira jeseniški Sokol in GSŽ, zamišljena brez vsakega zu* nanjega pompa. Sprevodov ne bo, pač pa bodo tekmovalci in tekmovalke na tih način vršili plemenito sokolsko bortio, ne toliko v vrhunskih vajah, ampak pokazala sc bo le vsestranska smotrena in sistematična telesna vzgo* ja, tako začetnikov, kakor tudi naj* bolje izvežbanih telovadcev. In to je glavni namen župnega vodstva. Qd zadnje g centimetra KI ovisi uspjeh, kad se radi o akoku u vis, ti čanju Ш bacanju diekosa. Da se poslednji rekord po-Uiče i ponova ispravi za nekoliko eentimetara treba da natjecatelj što bolje razvije svoje spo’ sobnosti i da stekne Što veće iskustvo u vjež-banju. Osim mogućnosti izvedbe, jake volje i ustrajnog treninga, imade i ishrana odlučni upliv na rezultat gimnastickog pothvata. Čitav niz svjetskih poznatih sportaša uziina redovito kao najprikladniju sportsku branu, naravni okrepni proizvod koji pruža sportašu u malom ubujmu vrlo veliku hranivu vrijednost i izvor snage za mišice i za f živce, u prijatnoj< lako probavljivoj formi. * 2 — 3 žličice Ovomaltine ujutro i popodne . dostaju, da pruže vježbaču onaj dodatak tjelesne i duševne snage, koji mu je potreban. Ovomaltine se dobiva svagdje uz djenu od Din 18*50 po kutiji. Tražite besplatni uzorak, pozivajući se na ovaj list od Dr. A. WANDER d. d., ZAGREB Pismo iz Ivanić-grada. Odlazak brata Dra. Bogumila Kohouta. I\anie*grad, augusta 1929. Dragi brate uredniče! Premda je u Ivaničgradu Sokol* sko društvo likvidiralo pre 4 godine, molim da izvoliš primiti u »Sokolski Glasnik« nekoliko redova prigodom odlaska brata Dra. Kohouta iz našeg mesta. 5. augusta otputavao je iz Iva* niegrada, na stalan boravak u Prag, brat Dr. Bogumil Kohout. gradski le* kar. Njegovim odlaskom naše mesto gubi osnivača i dugogodišnjeg stare* sinu ivani jgradskog Sokola, dobrog le* kara, odličnog pristašu jugoslovenskc ideje i starog nacionalnog radnika, ko* ji je radio za zdravlje i prosvečivanje narodk. Pre 34 godina br. Dr. Ko* hout liošao jc kao mladi lekar iz Pra* ga u Hrvatsku, gde je našao svoju drugu domovinu, koju je zavolio kao 5 svoju česku zemlju. Službovao jc u Uljaniku 3 godine, u Kloštru Ivaniču 12 godina, a u Ivaničgradu bio je 20 godina gradski lekar. Propagirajuči sokolsku ideju 1912. god. osnovan jc u Ivaničgradu »Iirvatski Sokol«, kojc* mu je bio starešina i duhovni voda. Iste godine poveo jc u velikom broju ovo mlado sokolsko društvo na VI. svesokolski slet u Prag, odakle su sc naši Sokoli vratili sa velikim odušev* ljenjem. Njegovim intenzivnim radom i uz potporu vrsnog tehničara brata Josipa Coliča ovdašnji Soko zauzeo jc vidno mesto u tadašnjem Hrvat* skom Sokolskom Savczu. Osim održa* n ih javnih vežbi u Ivaničgradu, ovdaš* nji Soko polazio je u goste susednim sokolskim društvima i priredivao jc izlete u obližnja sela dolazeči u vezu sa širokim slojevima seljastva. U svr* hu učvrščivanja sokolske svesti i ide* je, brat Dr. Kohout držao je brojna predavanja o svim savremenim pita* njima. Več u to doba »Hrvatski So*, kol« u Ivaničgradu bio jc pobornik ju* goslovenske ideje i bratstva Srba. Hr* vata i Slovenaca. U momentu, kada je naše društvo 1914. g. htelo prirediti III. javnu vežbu. dolazi svetski rat i Austrougarska vlast raspustila je i naš Soko. Nekoliko dana iza toga franko* vačko*jezuitska ulica priredila jc u našem mestu proslavil rodendana cara Franje Josipa i manifestacij u za rat nrotiv Srbije. Na ovu k. u. k. proslavu furtimaša i huškača za rat, bio je po* zvan i Soko, ali Dr. Kohout ogradio sc je od toga s motivacijom. da je Soko več raspušten i da ne može sudelo* vati kod takve parade. Tog dana pro* pagatori za rat priredili su velike de* monstracijc protiv pristaša hrvatsko* srpske koalicije, Sokolstva, a Dra. Ko* liouta su izazivali radi čeških vojnika, koji su več počeli dezertirati iz Au* strijske vojske i stvarali dobrovoljač* kc čete. Sva ova izazivanja nisu Dra. Kohouta mogla pokolebati u uverenju, da če Austrougarska pasti, da mora doči do oslobodenja cclog Slovenstva i ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovena* ca pod žezlom narodne dinastije Ka* radordcviča. Kada je 1918. stvorena Jugoslavija, Hrv. Sokol u Ivaničgradu u junu 1919. g. jcdnoglasno prihvača ujedinjenje Sokolstva SHS i stupa u Jugoslovcnski Sokolski Savez. Pod vodstvom Dra. Kohouta sokolsko dru* štvo nastavlja i razvija svoj rad odr* žavajuči javne vežbe, koje su bile ve* like manifestacije jugdslovenske misli. Društvo polazi na sletove u Zagreb, Maribor, Celje, Ljubljanu, održava se predavanja,' akademije i zabave, a u augustu 1920. god. prireden jc izlet sa iavnom vežbom u Ludinu i na inici* iativu Dra. Kohouta osnovano- je u Ludini Sokolsko društvo, koje se i da* nas lepo razvija. Aktivnost našeg so= Volskog društva, prošircnje i manife* stacije sokolskog rada, agilnost Dra. Kohouta i jugoslovenski duh ovoga društva — to sve je bolelo one, koji su na jugoslovensko jedinstvo gledali kroz staklo versko*plcmenskih ogra* da. Zato su klerikalci 1921. god. iz* rabili plemensku psihozu, osnovali »Orao« i poveli borbu protiv sokol* skog društva i njegovog starešine Dra. Kohouta. U času kad je Soko vodio tešku borbu sa orlovima, jedan deo sokolskog članstva ostavlja redove sokolskog jedinstva osnivajuči ple* menski Hrv. Sokol, koji nakon dva meseca prestaje radom. Sokolsko dru* štvo nastavilo je svoj rad, ali nekoli* ko godina kasnije neki sokolski funk* cioneri svojim oportunizmom, dema* gogijom i prevrtljivošču počeli su ru* šiti ono, što je Dr. Kohout gradio. U društvu je nastala »diktatura« jednog »gospodina« brata i radi ličnih razmi* rica došlo je 1925. god. do likvidacije društva. Usled ovih borbi Dr.,Kohout povukao se iz javnog života ostajuči uvek dosledan svojim načelima i so* kolskom jedinstvu. Nekoliko funkcio* nera, koji su svojom demagogijom do* veli do likcidacije sokolskog društva, postali su u poslednje doba lični pro* tivnici Dr. Kohouta i iz prkosa prešli u redove »Orla« i »Hrv. Sokola«, koji je ponovno formiran 1926. god. Radi svoje skromnosti i čvrstog karaktera u današnje doba idejnog kaosa, Dr. Kohout ostače u lepoj uspomeni se* ljaštva ove okoline, svega naprednog gradanstva i iskrenih pristaša sokol* ske ideje. Za vreme od 34 godina svog nacionalnog rada on je neumor* no radio za narod držeči se sokolske poslovice, »ni koristi, ni slave«. Povodom odlaska iz našeg mesta brata Dra. Kohouta, želimo mu, da još dugo poživi u slovenskoj Meki, zlat* noj Prahi na čast i radost celog slo* venskog Sokolstva i pozdravljamo ga sa sokolskim: Na zdar! Završujuči ovo nekoliko redaka sečam se njegovog svečanog govora na javnoj vežbi u Ivaničgradu 1920. gos dine, kada j c radosnim suzama po* zdravio sakupljeno Sokolstvo iz bliže i dalje okoline ovim reeima: »Zdravo, braćo Sokolovi, dični vojnici majke Slavije; zdravo da ste pioniri jugoslo* venske misli, junači jugoslovenskih le* gija, koji ste sukrvarili na solunskom frontu, da osvetite Kosovo i Petrovu Goru. Nakon stoletnih robovanja i mnogih poniženja doživili smo ono, što je pre nekoliko godina bio san...« Zlatko Najman. Nameštenje, trebamo 2 vješta trgov, pomočnika mlada, za trgo-vinu niješovite robe Na-stup 1. ili 15. septembra; ponude slati na adresu Nikola Mirić i sin, Pakrac Zajtrkovalnica Al. Sčurk Ljub'ljana, Dunajska c. 12 priporoča vedno sveže delikatesne izdelke ter pristna domača in tuja vina. MODNA KROJAČNICA CELJE FRAN IGLIC KROJAŠKI ATELJE LJUBLJANA, KOLODVORSKA UL. 28 Vezava vsakovrstnih knjig najceneje pri H. Zupanu LJUBLJANA - MOSTE p. Moste 287 Solidna in točna izvršitev. Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska in =*= ličarska delavnica = Ivan Bricelj LJUBLJANA, Danajska cesta 16 Strokovna izvršitev telovadnega orodja. Delo solidno, cene zmerne f Продаја техничких производа шшттш друштво С О. ј. шшштш „ХАМАГ" ЉУБЉАНА КНАфЉЕВА УЛИЦА БРОЈ 4 I еодетски инструменти и помагала свију врсти. - Priporoča se za cenj. naročila Franjo Dolžan CELJE, ZA KRESIJO St. 4 Stavbno in galanterijsko kleparstvo, vodovodna inštalacija .IH i Fr.Rebernik pleskarja in ličarja se toplo priporočata vsem cenj. naročnikom — Delo solidno! — Cene zmerneI Ljubljana, Kotnikova ulica URAR, ZLATN1NAR IN OPTIK MARIBOR Vetrinjska ul. 26 Izprašani optik. Urar drž. železnice. Zapriseženi sodnijski izvedenec TRGOVAČKA TISKARA G. KRALJ ETA SUŠAK, STrossMAYEROVA br. 7 UTEMELJENA GOD. 1890. IZVADJA svakovrsne I!fKAISSKE RADNJE BRZO, ČISTO I JEFTINO --brzojavi: khALjeta SUŠ4K _ ODLIKOVANA VET,KTItELEKTRA< d.d.,Sušak Izradnja i projektovanje električnih centrala, mjestnih i gradekih mreža, nadzemnih parnih. — Dieselovih postrojenja, menjača, transformatorskih stanica, te vodova za sve napetosti. Dobava svili potrepština za električne kučne instalacije i centrale, motora, aparata za kuhanje i grijanje. Skladište svih potrepština za jaku i slabu struju itd., itd. Proračuni i informacije po ielji. amopouzelanje iugladjena spoljašnjost r B i m Makar i bio muškarac tip svoga vremena, ne mora ipak imati uspjeha na svim stranama. Potrebna je k tomu kultivirana spoljašnost, a u prvom redu besprijekorno njegovana kosa. Deset minuta posla, jedno pranje sa Elida Sham-poonom, daje željeni uspjeh. Elida Shampoo je vanredno praktičan za svakog muškarca, pošto ga može ponijeti sa sobom kuda hoče. Temeljito čisti kožu i tjeme, odstranjuje svu perut. ELIDA VSEM RODOVINAM PRIPOROČAMO NAŠO KOLINSKO CIKORIJO IZVRSTEN PRIDATEK ZA KAVO икјкџч P \J '-*vVČ 18&SS- i ?v5/So E & V VSAKI VELIKOSTI OBLIKI IN MNOŽINI IZVRŠUJE TOČNO, SOLIDNO IN ELEGANTNO V ENOBARVNEM ALI VEČBARVNEM TISKU IN SE PRIPOROČA VSEMSOKOLSKIM DRUŠTVOM IN POEDINCEM ■Os*r. TEOD. KORN, Ljubljana POLJANSKA C. št. 8 PREJE HENRIK KORN — (USTANOVLJENO LETA 1852.) Krovec, stavbni, galanterijski in okrasni klepar. Instalacija vodovodov. Naprava strelovodov. Kopališke in klosetne ■ ‘ naprave in centralne kurjave. -■■■■■ US\)BV. NOVI HOTEL MARIBORSKI DVOR A. Osel Kopalnice — Avtogaraže =-.=^x. TELEFON 302 ■ ™=--= Stolarna v Sodražici (Slovenija) nudi uz tvorničke cijene, sve svoje proizvode, kao: obične, jeftine, politirane stolice za gostione, kavane, kina i društvene dvorane, zaklopne stolice i stolove za bašću, rastezne naslonjače sa platnom, stalke za cvijede itd, itd., itd. Zahtjevajte cjenik I uzorak! RESTAU R A C I JA Gradjanski Podrum SUŠAK / SOKOLSKI DOM Izvršna vina i sarajevsko pivo, najbolja domača kuhinja. / Večernji koncerti u prostranoj bašti. / Največa i najpodes-nija restauracija za izletnike i putnike kroz Sušak. /// Preporuča se vlaenik MIRO STIPANOV Za izvršitev modernih potretov ter vsakovrstnih foto-grafičnih slik, kakor: skupin, povečav, interjerjev i. t. d. se priporoča Fotografični atelije „VIKTOR" LJUBLJANA Knafljeva ulica 4 (nasproti Narodni tiskarni) V!? '—У"— ' ^ggg 1ЛДДЛДЈ Priporoča se tvornica telovadnega in športnega orodja e—— W > J. ORAZEM, RIBNICA J J vseh vrst po foto* lqrafijahalfrizbah ■ j I izvršuje za vsatavi! JSbI sten tisti naisolldneft KLlSARNA* ST* DEU UUBLlRNRDRlMflTtNOVRt} DOLENJSKO * OSNOVANA LETA 1881. » IZVOR « VELETRGOVINA GALANTERIJSKE, NIRNBERŠKE — I KRATKE ROBE =— SUŠAK ŠETALIŠTE KRALJA PETRA produljena Zvonimirova ul. 92 5 " 7 - o £ ruštva in šole — ilidno orodje. Nizke JAČCJf FHANK 73 S "• * -® : Д ce тз Jjf S5 ra .2 m ■S . 'X i « B S > 5 S..2 - O -2 U Posojilnica v Mariboru Ust. 1.1882. r. z. z O. p. Tel. St 108. Narodni dom ■■Hk. Sprejema hranilne vloge v tekočem računu in na knjižice in jih obrestuje z dnevno razpolago po 5 %, proti odpovedi na 3 mesece po 7 %. Daje posojila proti vknjižbi po 8%, na menice po 9°/o. Stanje hranilnih vlog nad Din 80,000.000'—, rezervnih zakladov nad Din 5,000.000-—. MEDlt-ZANKL TVORNICE OLJA, FIRNEŽA, LAKOV IN BARV, D. Z O. Z. CENTRALA V LJUBLJANI * LASTNIK FRANJO MEDIČ TVORNICE: LJUBLJANA-MEDVODE PODRUŽNICE IN SKLADIŠČA MARIBOR - NOVI SAD LISTKI DOMAČI PROIZVODI: Laneno olje, firnež, vse vrete lakov, emajlno-lakastih in olnatih barv. Kemično čiste in kemično olepšane kakor tudi navadne prstene barve vseh vrst in barvnih tonov, čopičev, steklarskega kleja itd. znamke NEKAHL“ za obrt, trgovino in industrijo, za železnice, pomorstvo in zrakoplovstvo. .u:.y?wi (JENE UMERJENE. + TOČNA IN SOLIDNA POSTREŽBA. Mesne konzerve in mesne izdelke najfinejše kakovosti dobavlja vsako količino F. Slamič tvornica mesnih izdelkov in konzerv Ljubljana, Gosposvetska cesta štev. 6 Brzojavi: Slamič Ljubljana / Telefon: 29-73 / Cene ugodne! Prva primorska tvornica tjestenine LINDEN I MIKULIČIĆ SUŠAK — PEČINE Telefon broj 1 6 Telefon broj 156 Proizvadja najbolju vrst tjestenine po uzoru Napoli i Bologna uz najpovoljnije cijene i uvjete. Da su naši produkti najbolj i, svjedoče mnogobrojne narudžbe, koje dnevno stižu iz mnogih krajeva naše države a osobito iz gornje Dalmacije Osvledočite se o tome iednom pokusnom narudžhom Restauracija »Kosovo" Sušak, Mažuranićeva. Vlasnik: Šime Vranič Prvorazredno dalmatinsko i domače vino. Točenje poznatog „Union“ piva. - Prvorazredna — — - domača kuhinja, s : ИНДУСТРИЈА СОКОЛСКИХ ПОТРЕПШТИНА БРАНКО ПАЛЧИЋ ЗАГРЕБ, УЛИЦА КРАЉИЦЕ МАРИЈЕ 6p. 13 Главни добављач Југословенског Соколског Савеза Брзојавни наслов: Трикотажа Загреб Израђујем све врсти соколских потрепштина за јавии и излетни наступ чланова, чланица, нараштаја и деце 'гачно по пропису J. C. С. Надаље преузимам израдбу снаковрсне трикотаже за властити и туђи рачун. — Надаље препоручам се браћн за израдбу најмодернијих цивилних одела, која по најновијем кроју израђујем у властитој радионици. Znake dobavlja za sokolske zlete, slavnosti, društva, športne klube i. t. d. najhitreje in najceneje po lastnih ali pa vpo-slanih načrtih, smalovano ali plastično — tvrdka VILEM PEČINA, TURNOV ČSR Dobavitelj COS v Pragi in JSS v Ljubljani < c*«?«1 'V je najmoderneje urejena in izvršuje vsa tiskarniška dela od na.lpreprostejšega do najmodernejšega/Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige/ Ilustrirane knjige v enobarvnem ali večbarvnem tisku / Brošure in knjige v malih in največjih nakladah / Časopise, revije in mladinske liste /Okusna oprema ilustriranih katalogov, plakatov, cenikov in reklamnih listov/Lastnatvornicašolskih zvezkov / Šolski zvezki za osnov., mešč., sred.šol e /Risanke, dnevniki, beležnice/ Notni papir/Zvezki za okroglo pisavo GUSTAV BRELIĆ, Sušak KAĆIĆEVO ŠETALIŠTE 7/1. TRANSPORTNO, SKLADIŠN010TPREMNIČK0 P0DUZEĆE POMORSKA AGENTURA Tekući račun: JIJGOSLAVENSKA BANKA Brzojavi BREG. TELEFON INTERURBAN 23 POŠT. PRETINAC 10 Mestna hranilnica ljubljanska Ustanov. 1. 1889. (Gradska štedionica). • TELEFON ŠTEV.2016 ^ POŠTNI ČEK 10.533 Ljubljana, Prešernova ulica Stanje vloženega denarja nad 365 milijonov dinarjev. Sprejema vloge na hranilne knjižice kakor tudi na tekoči račun, in sicer proti najugodnejšemu obrestovanju. Hranilnica plačuje zlasti za vloge proti dogovorjeni odpovedi v tekočem računu najviije mogočo obresti. JaVnatvo za vse vloge in obroati, tudi tekoče^« računa, je večjo^ kot kjerkoli drugod, ker jamči zanje poleg lastnega hramlničnegn premoženja Se mesto Ljubljana z vsem premoženjem ter davčno močjo. Vprav radi tega nalagajo pri njej sodišča denar nedoletnih, župnijski uradi cerkveni in občine občinski denar. Naši rojaki v Ameriki nalagajo svoje piihranke največ v naši hranilnici, ker je denar tu popolnoma varen. Rentni davek od vložnih obresti plačuje hranilnica sama, tako da vlagatelji dobe polne obresti brez odbitka. ZHJEZARA VARE) Požtanska i željeznička stanica; VareS — Majdan Brzojavna adresa: Željezara Vareš Telefon Interurban broj; 2, 3, 4 i 5 Rudarski proizvodi: hemalit sa garantovanom sadržinom željeza od 60% na više. Prženi siderit i limonit. Proizvodi visokih peti: sivo željezo taljeno sa drvenim ugljem za ljevaonice. Belo željezo i besemersko željezo za Čelik. Metalni odljevi: od bronca, mjedi, bakra, aluminija sirovo i apretirano. Specialni fosforni brone za velika naprezanja. Strojni delovi: za [svakovrsnu industriju. — Kompletne transmisije' itd. Odljevi od sivog željeza: vodovodne i plinske cevi sviju dimenzija prema normalijama nemačkih inženjera sa kol-čakom i pelešom, sa svim armaturama. Građevinski ljev, kao stupovi, armature* za kanalizaciju, kompletne ljevane ograde itd. TrgovaČki ljev: specijalni ljev otporan protiv vatre i kise-linama. Strojni ljev kao remenice, ležaji, sP°jke, slogovi (Radsatze) u sirovom stanju i apretirano u vlastitim ra-dionicama. ■ '■ru-fcs,/ Salonska pet za ugljen Izdaje Jugoslovenski Sokolski Savez (E. Gangl). — Odgovorni urednik dr. Riko Fux. Ureduje Redakcijski odsek. za nju odgovara France Štrukelj. Za oglase odgovara Vlado Simončič. — Tiska Učiteljska tiskara u Ljubljani,