(brinj evca) uz najniže cijene na veliko i na malo nudja
„PECARA68 D,D. SISAK
UPiTAJTE LA CIJENE!
Skoro največji
modemi mlin
v Češkoslovaški na prodaj. Cena Kč 4,700.000. Reflektanti, ki se zanimajo za točen opis, naj blagovolijo sporočiti svoj naslov na Aloma Company, družba z o. z. Ljubljana, Kongresni trg štev 3.
Lastilo P za cipele
prodaja na veliko i malo. Kemička tvornica
JlaUITHJIO Ia sa urniejie
npoaaja na bejihko h Maao. KeMHHKa TproBHna
Fränt Trefnv 1 <I>PaHT TPE®HH
r> X, i ä v, ^	PoÄHHTa^, Hecna
Kozmital Vesko	^ ^	^ 1Q t
Oddelčni 18 f. 1 Oaeaeme 18
General, zastopstvo in skladišče za SHS :
FRANC MARINI, MARIBOR, GOSPOSKA ULICA 27.
INTERESANTNA NOVOST!
POŠUMAVSKA INDUSTRIJA.
MODERNE ZRCALNE URE
„SATURNUS“ POSTAV. ZAVAROVANO.
JINDftlCH BUDIN, Stankovy, ČECHOSLOVENSKO.
GENUINE CARNI0LAN
0 T
PROCURES
Muiwm. huiu
Sadržaj 22. broja:
Something about the foreign trade of Ju-goslavia. — Nov zakon za naše ribarstvo. — Tudjinski kapital kod nas. — Produkcija žitu v Vojvodini. — Kriza u industriji drveta. — Naša izvozna trgovina v prvem kvartalu 1921. — Za domaću industriju!
Something about the foreign trade of Jugoslavia.
Fram the Statistical data oi the foreign rtide of Jugoslavia. of wfaich just now ha» beeil P'oblisdied a book. it is possible to gather some passibilities regarding mercamtile conditions that may be of Interest and benefit to bpth countries, England and Jugoslavia.
The most characteristic part of this book is the Statement that the lairgest partion of our Import consists in plant and animal raw material s for spinning and weawinig and finisihed Products made from them. Of such raw materials and textiles, were imported in the vear 1919 for 2,377.738.615 iMnars (one Pound Sterling about 130 Din.) that is for nearly 18-3 Millions Pound Sterling. In the vear 1920 there were inmported oi such goods for 1,843.353.722 Din. Both these sums give therefore the colossal amount oi 4,221 Milliards of Dinars or in English value 32-4 Millions Pounds Sterling.
These goods rep res ent in the year 1919 80% ob oiur total import and in 1920 53%. At this import has profited Italy the mast, thcn Czccho-Slovalkia and lastly Austria.
Linder these textile goods came cotton, wool. flax, silk, divers woven goods, booikbin-dery linen. feit, ciothing, underclothing. millinery articles and weaving refuse.
Of cotton was inmported the most; in the year 1919 for 1166.5 Mfllions of Dinars and in -1920 for 1283 Mil. of Dinars. A remarkable feature is the circumstance that we Import very considerable quantities of flar and wool — natural pro'ducts we produce themselves and which retum to us as fimished Commodities.
It is int endet, and the Governmet will cer-tainly vvith all its influence suipport the idea. of developing as muoh as posisible he producti-on of fine wool. flax etc. on the great and feudal estates wich now belorog to the State.
At present we have no textille industry of Importance. For the establishment of such are given favorable conditions in the northern part of the State and in Litorale and wihere the natural water powens , could be as producers of electricity utilized.
It is evident that the textile Products will for a lon-g time remain the main factor of our Import and therefore the main cause which will influence cur mercantile balance in a negative direction.
In Jugoslavia reign order and tranquilLity smpreme. The internal and externa! consolidaition of the State and Government is taktno the form of secure stability. Industrial and mercantile enerprlse can -by improved traiffic conditions without risk take their normal course of deve-Ipoment.
111111111111111
ONE OF THE LARGEST

IN CZECHO - SLOVAKIA FOR SALE
PRICE 4,700.000 CZECHOSL CROWNS
FOR INFORMATIONS WRITE:
flLOMfl COMPANY, LJUBLJANA, JUGOSLAVIJA
Ne kupujte za drage novce
umetne ude (proteze), pomožna orodja, pasove proti kili, rokavice, ortopedične čevlje in pripomočke novodobne kirurgije
pri tujih neprijateljskih podjetjih
ako vse te predmete v brezhibni izpeljavi
po konkurenčnih cenah lahko nakupite v tovarni dobroznanega
,Ortopedičnega društva voj. invalidov1 Praga, Vyäehrad. tr.-Emanzy, Češko.

Posebni oddelek za izdelavo navad, čevljev.
Filijalka: HRADEC KRÄLOVE-TftlDA NÄRODNIHO VOJSKA.
Zahtevajte v lastnem interesu naš prospekti
I
s Veliki izboil
■ Umjerene cijene!
5 TELEFON 8R 9-2i
■
Solnaroba!
Umjerene Eijenel
TELEFON BR. 9-27
iEltil UREDSKI HADIIEŠTAJ
■ Blagajne i kasete, sigurne groti vatri i provali « Pisaće strojeve raznih sustava oz jamstvo dobavlja
EIER IDR0U1GRE8, ILIČA AR. 21
Oni trgovci in tovarnarji u Jugoslaviji, ki žele eks-portirati svoje proizvode v Argentinijo, naj spo-roče svdje naslove pod
Ohh TprOBKH H TBOpHH-sapn y Jyroc^aBHjH, Koja acera eKcnoprapaxH cbo-je npoaSBoae y APFEH-THHHJY, HGKa jaše cbo-je nacaoBe noa
„F. K. CALLE PANNERO“
na upravo lista.
na ynpasy Ancxa.
Na prodaj:
Prvovrstna trgovska hiša,
banko, lokali prosti za takojšnjo vselil
sredini mesta posr. bližini Ma
Več trgovskih prostorov ;
Penzija 12 hiš,
Posestva, gostilne, hoteli, milni in vile
pod najugodn. pogoji. Pojasnila proti znamki za odg.
kiteaiitetna pisarna „RÄP10“, Maritior, Gosposka 28.
DamaZa tvrdka. Solidne cene.
Ljubljana
Prešernova ulica 9. ItajnovejSi kroji. Točna postrelila.
Velika izbira izgotovljene
obleke
vseh vrs! za gospode, daie in otroke. Zaloga vsakovrstnega
blaga
za moške obleke, pimšnike in suknje, doije vata za krojače v kosih in na metre.
TVorrl«« za dolazeću sezonu jednu firmu, ko-
irdZim joj potrebuje OVČJA VUNA
da joj nabavljam in kupujem u komisij on. Reflektanti neka se obrate na
Ivana Zavišiča, komisionara u Vel. Bečkereku.
BijiteMp ameianski pisati strni
ÜNDERWOOD
dobije se odmah kod
THE REX CO., Ljubljana
Gradišče štev. 10 Gradišče štev. 10.
Kod redih narudžaba popast.
ADVERTISEMENTS

FOR ALL JUGOSLAVIC NEWSPAPERS MANAGES PROMTLY THE ADVERTISING OFFICE
/
,ALOMA COMPANY1, LJUBLJANA, JUGOSLAVIJA
iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiinriiiiiiiiiiiiiniiiiiii
Novi zakon za naše ribarstvo.
Pravila za naše pomorsko ribarstvo su bila prviput kodificirana 1808 g. u takozvanom »Dan-dalovani 'pravilniku za ljetni ribolov«. Starbu kodifikaciju iz d ab a mletačke uprave u Dalmaciji n/iijesam .našao štampanu; medjutim je moguće, da bi se pronašao u starim pravilima zapisan jadan sipot o lovačkom pravu, gdje bi bila zapisana talkodjer odredba. Najvažnija naredba našeg ribarskog prava jest. da im adu članovi- iprimorske općine ipra'vo loiviti ribe ii djelu mora, koje leži pred nhlhovđm općiti om. i to na daljinu jedne potmorske milje (1852 m). Pravo lova i ribolova spaida u takozvana jura regalia minora vladara, koji je ono pravo poidijeljlvao neko vreme fi-zićniim. a onda opet juridičnim osabajma.
Iz mladiieg doba postojaju neka prava na hr-vatslkem Prllmorju. po kojim imaldu, kao što vele ipoijedmici i neke općine, »regalno« pravo ribolova te ne dopuštaju stanovnicima Općina loviti na dotičnom mjestu. U onim djelovima našeg Primarija. koji su bili pod mletaokom vladam, ima takcizvane »terminaizioni venete«, po kojim su fizične i iuridččne osobe imale pravo ribolova na izvjesnim mjestima, kuda nije bila dozvoli eno stanovnicima olpćine loviti. Koji vladar i kada je dao primorskim općinama prav9 ribolova u prvoj pomorskoj milji, to do danas nije 'historički ustanovljeno. Vjerojatno ovo pravo poteka iz davnih doba; ali pošto je eno pravo prešlo tako reči već u krv našeg Primorca, ga moramo smatrati templjem našeg ribarskog prava. Pobune starih Neretvanca i Uskoka protiv Milećana su imale u tom pravu velik dio uzroka. Naš Primorac nikada niie dopustio, da bi tuđjtoac orao njegovu njivu, a ma bila ta njiva more ispred njegove kuće. Tokom vremena nas ic to općinsko pravo ribolova štitilo od navale tudjlnca na naš ribolov; ovo pravo će nas štititi i u buduće.
Dnugilpiut je .bilo naše ribarsko pravo kodificirano pod austrijskom upravom u pravilniku z dne 6. maja 1835. Pravo lova apćroara u prvoj milji je ostalo neokrnjeno. U ono doba smatrao se ribolov (kao što u slatkoj vodi) granom poljedelstva. Moja zemlja graniči na more. zašto dakle ne hi ribanio? Onda pojam morske obale kao vaižmidg pravnog objekta nije bio toliko razvijen nego li damals; naročito nije bilo nikakve pomorske Uprave te su zato administrativne vlasti raspolaisale i morem, što je sveBcako bilo štetno 0o napredak ribolova. Sporovi su Ml na dnevnom redu; činovnici za to najesu bili specijalizirani, mjesu razumjeli ribara, niti njegove terminologije. ipremda su nekoji bili -od njih domaćini; ribar nije razumio činovnika i tako se g omilile pogrješke uz poigriješke.
Trećiput je bilo naše ribarsko pravo toodim-cirano 1884. g„ a zasebna pravita za ljetni ribolov bila su izidata 1897. g. I tada je pravo Občinar a na ribolov u prvoj mili ostalo netaknuto. Ribarsko je pravo iPrešlo pad pomorsku upravu, što ie bilo oid velike koristi. Time se tokar počinje doba novog napretka u našem pomorskom ribarstvu; ddbro bi bilo, ako bi onako ostalo i u našoj državi.
U ovo par godin-ama našeg samostalnog državnog života su bili izneseni već mnogi predlogi za napredak našeg morskog ribarstva. Me-djnrt'im oni su predlogi imali tak odi er dosta oogri-ješaika, uslijed čega se niiesu mogli ostvariti. N. pr. predlog, da bislmo prenijeli ribolovnu tehniku iz ostalih država ik nama. ne može se ostvariti, pošto je fauna našeg mora drukčija nego li u ostalim moriimla. Tražilo se. da počnemo proučavati naše more, u čiju svrhu imao bi se postaviti naročiti biolog. Biolog je namješten, ali još nemamo biološkog inštituta (koji ie danas veoma skulp); sada možemo se tješiti time, da onai biolog već godinu dana dobiva dobru plaću, a ne radi ništa, jej nema potrebnih sredstvi. U admi-mstraciii no može da pomaže, ier ne pozna nar šeg jezika te nema potrebne ,pralkse. Ono 100.000 kruna, koje «mo potrošili zanj. mogli bismo upo-
V Čehoslovaški (Košiće)
je ceno na prodaj velika množina hrastovih
vinskih sodov
ogrskega tipa, vsebine 150—300 1. Sodi so razloženi in numerirani tako, da pride na 1 vagon približno 300 kosov. Izvoznica oskrbljena. Ponudbe pod „V. D. vinski sodi“ na upravo lista.
Trgovina čevljev (cipela)
in čevljarskih potrebščin na drobno in debelo.
Matija Trebar, Ljubljana, Sv. Petra c. 6
Telefon št. 539.
j
TPAzKHMO
arnjiHe sacxynHHKe no cbhm BekuM MecTHMa sa nam jihct, IIoHyÄÖe na ynpaßy
» JYTO CJIABEHCKE BYP3E«
Priporoča se Tvrdka
JOSIP PEIELffi,
Ljubijana, Sv. Petra nasip 7.
Tovarniška zaloga šivalnih strojev, za rodbinsko in obrtno rabo, na veliko in malo, posamezni deli za vse sisteme, olje igle in deli koles.
Traži se
društvenik
za rudnik ugljena u Štir-jancima kod Ormoža. 19 slobodnih traga, ugljen 4800 kalorija. Ponude pod „I. F. 357“ na upravu lista.
Trgovci! POZOR! Trafikanti!
Cigaretni papir, stročnice vseh vrst, pis. papir, kremo, ličilo, vazelina, riževe ribarice, konjske ščetke, nogavice, rokavice, sviterje, šale, žabce, sukanec, bombaž vseh znamk, vezalke, sesalke, plavilo, ter vse galanterijsko blago, kupite najceneje in po konkurenčnih cenah pri tvrdki
DiliivteitilLiiililiia, Sv. Pelin.]].

Trgovina z urami in zlatnino F. ČUDEN, Ljubljana, Prešernova ul. 1.
Štora d z °-z-
Št. Vid nad Ljubljano
tovarna za gardine, bonfams, posteljna pregrinjala, zavese za kavarne in hotete iz tula, ripsa, entamina, kongresa, platna i. t. d.
HairpTe
sa nABKare h peKžiaMHe Kapre sa npenopyKy, HaiweibeHe sa pasry-paH>e npnroÄOM I. BejiecajMa y Jby6.zbaHH npnöaBH:
AJIOMA UOMIIAHV Jbyß^bana, KonrpecHH rpr 3.
Lesene žeblje za čevljarje
(drvene čavlje za postolare) i z r a d j u j e Tvornica drvenih čavlja,
Ivan Seunig ml., Taten pni imamo goro pri Ljntiliani.
50.000
metrov
„Hydrofilgaza“
vel. 5/5, 40/42. 80/82 cm 1 m po . . Kč 2'80
se takoj proda.
Ponudbe pod „V. D. gaz“ na upravo lista.
wexapa
«XHÄpocfjHTirasa»
nea. 5/5, 40/42, 80/82 um. 1 m no . . . Ku 2"80
lipova ce OÄwax.
tloHyfle uoä »B, JI, ras« ua ynpasy jiucTa.
jyPOC/IABEHCKH EKCIT0PTEPH, koju xene
HHCepnpaTH y GepJIHIICKHM CTpyWHHM HOBHHaMa
„OCX - EKCnOPT“
h to y saceßnuM SpojeauMa:
25, jyua OnucKa (sa us^oacöy y Xe^suur^opcy), 10. jyjia h 10. ayrycra saceöuH 6poj sa ueMauKy »OcTMece«,
25. jyaa cneuuja;iHO nsaaite sa ns^oacöy y Puru, 10. cenTBMÖpa saceßun 6poj sa cajaM y Peaa^y, ueua öesoaBaauHO rpaace npopauyue ko/i sacryn-HiiuiTBa: AaoMa KoMuauu, Jbyö/bana, KourpecuH rpr 6poj 3.
Prah zoper mrčese
(proti muham in bolham)
100 škatlic za pršenje (Spritzkarton) K 350"—.
Sprejmejo se zastopniki!
,Herba‘z.s.o.j. Zagreb, PalmotićevalO.
NAROČILA
za izdelavo plakatov za „Ljubljanski velesejm“ sprejema Aloma Company Ljubljana Kongresni trg 3.
Hiša v St. Ilju9
najlepša lega, ob cesti, nasproti pošte, do kolodvora 10 minut, cerkve 50 korakov, z lepim sadnim vrtom, njivami, pod najugodnejšimi pogoji na prodaj. — Ponudbe se prosi na upravo pod „L. Š. Hiša.“
Naravne bruse
leseno robo: stavbne samokolnice, lestvice, vile za seno, kosišča, grablje, brezove metle, lopate vseh vrst, špilje za mesarje itd. nudi najceneje
A. STRNADEL, izdelovatelj HOŠTALKOVA-Moravsko (Češkoslov. repubi.)
Orion-Maršner
akc. spol
Praga - Kral. Vinohrady
Československo
nudi za eksport: čokolado, oriental, bonbone, fine deserte itd. Zahtevajte ponudbe.
Hyl)a sa eKcnopr: hoko-jiaay, opneuTaa. öohöohc, cjjHHe Aecepre h t. a. TpaacHTe nonyAe.
Metle salonske
(sirkove) broj 0/750, 1/850, 2/950, 3/1050, 4/1150, Reforma br. 5/1250. Metlice za odjela čistiti po K 600'—. Cijene se razumijo za 100 komada. NUDI NA VELIKO!
Pa j o Babic, agentura ::: Zagreb.
trijebiti koristni]e. Oni, koji su savjetovali, da se mora lagano iti dalje, da se odstrane nepravilnosti, itijesu bili slušani. Mi bismo već 1919 g„ kada srao dobili pomorsku upravu, morali sastaviti nacrt za novi zakon za pomorsko ribarstvo. Ali ova je bila ideja odbijena, jer tobože loš nema ustava. Tiftne smo gubili godinu dana za kolektivno proučavanje predmeta.
Ali i u nesreći ima sreće, veli naš narod. Absolutna ustanova ie pomogla četrvrtu kodifikaciju našeg rilbarskoig prava. Dob ili smo naime ukazom od 6. septembra 1920 .poroonslkiu upravu, j kojoj je povjeren pomorski ribolov. Medi u tim j ministarski je savjet dne 9. aprila 1920 naredio, da spada u pomorsku upravu samo red pomor-
1	skoig ribolova (t. zv. morska policija), a sve ostalo bi imalo doći pod upravo ministarstva polio-pnivrodc. Onda je naime prevladavala teza, da su veze izmedju slatkovodnog i pomorskog ribolova jače negoli kultunnohistoričke veze. Ali ornih
! veza zaista nema. i er su odnosi i tehnika ra'zlič-I ne. Ipak je ona absolutna ustanova od 9. aprila I pdmiagla do toga. da ćeano prije doći do nacrta za zakon o poMorskiom ribolovu. Ministarstvo po-Ij'dpriivrdde je novemlbra 1920 odreldiilo. da se izvede tai nacrt, a na intervenciju mlMstarstva saobraćaja smo konačno došli do toiga nacrta. Ovo lje dakle četvrta kodifikacija našeg ribarskog prava, a naše Primorje iu je uzelo u pretres.
Povodom kodifikacije moramo uzeti u pretres sve nedostatke doisadaš. kodifikacija te prihvatiti - sve one reforme, koje se nama pokaizivaiu potrebnim. Bez sumnje jest. da moramo potvrditi praJVo lapqjEiara u prvoj milji. U noVtim zakonu moramo kazati nekoliko više njeći o upotrebi morske obale, da bi se što najviše moguće eliminirali sporovi, koji nikako ne hasne napretku ribolova. Uzakoniti se moraju isto i ribarske zadruge. Pravo oipćinara na ribolov je izvor njihovog interesa na ribarstvo; ali pošto je pravo ribolova dati olpćihairftna kao olpćinarima. a ne kao što ribarima, ie logično, da se krug. iz kojega se rekrut ina ju članovi ribarskih zadruga, proširi = na dpćmare; tim više. ier ima ribara razmjerno malo te radi toga ne mogln da stvore finančno jaku zadrugu. Ribarske zadruge će omemioigMĆiti sporove u nibnldvu. Svi ribari ne magu da love na istom mjestu n isto vreme: stoga ie zakonom ^ireldiiena organizacija potrebna. Formu zadruge priznajemo • najboljim sredstvom, ali nad zadrugama mora da bude faktor, koji mora neprestana paziti, da se zadrugarski duh ne Pokvari. Razlika iTnndđiu ribara do zvanju i ostalih ribara u Pri-'
2	jašnjiim kddiifkaciiaton nije bila ni kakva. U praktičnom radu taii nedostatak nije bio dobar. Ova razlika mora biti Ako se tralži, da buide i ribar opskrbljen u bolesti i starosti, je potrebno, da dokumentarno ipdkaße tačnu historiju svojeg ribar-akog života, ier bi se inače državni novac mogao upotrebljavati za ono. što ne treba pomoći. Novi zakon mora tak edier imati oštre odredbe za zaštitu rasploda riba te oštre kazni za one. koji se u ribolovu služe eksplozivnim, narkotičnim 1 Otrovnim sredstvima U pogledu ribarske utora-
1 ve treba obdržati instituciju triju instancija. kola I garantira taonije proučavanje spornih pitama kao i veću objektivnost u d rps ud ji vanju.
Nadajmo se, da su svi primorski krugova uvjereni, diai mora novi zakon za naš ribolov sadržavati sve potreb, elemente, da će se odstraniti današnji nedostatci i nepravilnosti te da će Se stvoriti tislovi za rac®analni i metodički razvoj, j Naše ribarstvo mora biti- dobro i praktično ure-dierto, ne samo s obzirom na nas satne, nego i s obzirom na inozemstvo Potrebno je. da se za ovali važni dio naše ekonomije zainteresiraju 1 unutarnji krugovi, da bi .se mogla osnovati i veća riboLovska poduzeća. Držim, dai bi se na polju nomorskoig ribarstva mogli snaći svi bez obzira na političku bojd.
BaiBPBCIBĐBDBPMPMPIE1**0 PWDIPMPBOBO
POZORI Ljubljanski vel. vzorčni semenj
POZOR!
Ljubljana.	13.—24. avgusta 1921.
BPBPBPBPBPHDBPBDBPBPBPBDDBDBPBPB
Tudjinski kspital kod nas.
Poznato je, da tudji kapital i tudja radna snaga igraju kod nas veliku ulogu. Tako ®u n. pr. sva veća Industrija!na poduizeća u Vojvodini
PT1 v •
i razimo
agilne zastupnike po svim većim mjestima za naš list. Ponudbe na upravu
„Jugoslavenske burze“.
Jugoslavenski eksporteri, koji žele inse-rirati u berlinskim stručnim novinama
„O S T - E X P O R T“
i to u zasebnim brojevima 25. juna Finska (za izložbu u Helsingforsu),
10. jula i 10. augusta zasebni broj za njemačku „Ostmesse“,	(.
25. jula specijalno izdanje za izložbu u Rigi,
10. septembra zasebni broj za sajam u Revalu,
neka bezodvlačno traže proračun od zastupništva Aloma Company, Ljubljana, Kongresni trg 3.
Nekoliko vagona porcelana (bjeli porcelan), tanjiri, zdjela, tase itd. dobave se odmah kod
HeKOAiiKO Barona nop-uenana (6bah nopnenan), Tartupn, sac/ic, race n. T.A. AoSase ce OAMax koa
ItiUiisks tovarne [ortelana, Klösterle a. Eyer - Češkoslovenska.
Pocinkanu ploćevinu
u većim množinama oddaje najjeftineje
Ivan Podboj ::: Ljubljana,
Sv. Petra cesta št. 95.
Prostore
za reklamu
na gradnji palače Ljubljanske kreditne banke u Ljubljani ispred glavne pošte (na raskršću četiri najprometnijih ulica u Ljubljani) predaje Anončna ekspedicija Aloma Company, Ljubljana.
Svjetski list
,Prager Presse’
izlazi svakog dana dva puta u nakladi od
80.000 primjeraka
te se razašilje u sve djelove svjeta. Prijave za pretplatu i oglase prima
Aloma Company d. s o. j. Ljubljana, Kongresni trg 3.
Brzojavi: Aloma. Tel. interub. 174.
V Jugoslavijo pošilja
biče, jermena za šivanje in usnj. trakove za čevlje
F. Liibomir Bilek, Metylovke u Mistkii, Morava-[SL.
Izdelovanje bičev in jermen.
HOTEL na prometnom mjestu, blizu dunavske ——————— parobrodarske i željezničke stanice, u
jednom gradu u Srijemu, prodaje se dobrovoljno hotel sa zakupnim ugovorom, cijelokupnim inventarom, 20 mo-bliranih soba i sa elegantno ured jenom bašćom. Pobliže u upravi- lista pod „Hotel 20“.
Iščemo
agilne zastopnike v vseh večjih mestih za naš list. Ponudbe na upravo
„Jugoslovanske borze“.
Novost! Novost!
Izdelovanje zračnih motorjev
za prenos premoga in drugih predmetov po žlebovih.
Sistem „Ostrava“ pat. ing. V. Peläk, Siezska Ostrava — ČSR.
Orodje, okove za pohištvo in stavbe
nudi najugodneje Rudolf Kmen, Dunaj
Wien V. Margarethenstr. 110. Zahtevajte vzorce.
Polušloo
BRtlTfl
Seoer
Ljuliljana ulil
Kolizej ■. ^ -ilL
Jugoslovanski eksporterji, ki žele inserirati v berlinskem strokov, časopisu
„O S T - E X P O R T“
in sicer v posebnih številkah 25. junija Finsko (za razstavo v Helzingfors)
10. julija in 10. avgusta posebna številka za nemško „Ostmesse“,
25. julija specijal. izdaja za razstavo v Rigi,
10. septembra, posebna številka za semenj v Revalu naj nemudoma zahtevajo proračune pri zastopništvu ALOMA COMPANY, LJUBLJANA.
Kongresni trg 3.
Sanduke za šljive,
okviri će za opeku, drvene remenice iz tvrdog drveta izradjuje i dobavlja uz naj-, niže ejene tvornica sanduka i remenica
Dum Mtiiijafels Sim,Badmilje,Slovenila.
VELIKO IMANJE
proda se u Posavini: 50 jutara prvo- ! klasne oranice, 100 jutara livade, 25 ju- 2 tara šume i živi i mrtvi inventar. Cjena !' 2,500.000 K — Naslov u upravi lista. |
Več vagonov porcelanastih
(beli porcelan) krožnikov, skodelic, tas i. t. d. dobavi takoj
Ttiiinska tovarna porcelana, Hlösterle a. Eier, Eeškeslsv.
u ritkama titdijih graidjama: iz ostalih mjesta (Hrvatske, Bosne. Slovenije) nama u tam pogledu niiessu iPtizmati podate i, ali ie sigurno, a i tamo kapital igra veliku ulogu.
Zato je potrebno, pitati se:
1.	Hočemo li još dalje dopustiti p ut stranom kapitalu k natna. i to uz koje uvjete?
2.	Hočemo li te na koji način nacijoinalizirati tuđila poduzeća?
Za sada hočemo da promotrimo prvo pitanje. Prti e svega pak moramo da naglasimo stvar, koja ie posve jasna, a se u tim stvarima uvjek zaboravila.
Mi smo ioš m la/d a država, koja nema još kapitala niti radnih snaga, poglavito kvalificiranih sila. Alko velimo, da nama toga ne dostaje, ne mislimo to u abs oktetom, nego u relativnom smislu riječi, t. i. da imademo premalo onih faktora, koje bismo, trebali za potpunu razvitost naš-h ekonomskih sila.
Ova konstatacija nas vodi u dilemu, koju moramo -uvjek imati pred očima: ako hoćemo, da izbijemo strani kapital, se moramo odlučiti ili za to, da se zadovoljimo s onim što imademo. ili za to. da pripustimo strani kapital i strani rad. ali da razvijemo i svoju djelatnost.
Izbor izmediu mrve i druge solucije je težak, u današnji im nenormalnim prilikama još težili: najveće poteškoće nama oouzrdkiuje činjenica, da na svaki korak sretnemo tud ja ili mješovita poduzeća. dok naima nije poznat ni broj ni procemat dielo'tvorenia stranog kapitala u Ovim poduzećima.
Nepotpuni i netačni podatci u tom pogledu nama nalažu dužnost, biti u raznim odlukama vrlo Opreznim; tek onda. kada ćemo tačno znati sve podatke, bismo mogli otpočeti stalnom politikom u tom pogledu.
tz toga ioš proizlazi zaključak, koji valja istaknuti:
Danas možemo donijeti odluku, koja mora vrijediti samo privremeno, dok ne ćemo. dobiti talčmijilh podataka. Pri takovom stanju, što ga imademo danas, t. i. kad ne znamo tačnilh podatak ai, postoji riziko. da bi odluka bila pogriješila, — ali mora se razlikovati, ie li pogriješila u tom ili onom pravcu: ako naime previše Odbijamo strani kapital, može se ta pogriješka tokom 2--3 godina ispraviti (kada bismo dobili tafcnc podatke, koji bi nama pokazali, da ie opasnost manja nego što smo mislili); ako učinimo pogri-ješ-kiu u protivnom smislu, ne ćemo ie više moći ispraviti.
To mora biti izlazna tačka za današnje nesenje; do našem mišlianiju bi trebalo postupati na slijedeći način:
Dok ne dobijemo talonih podataka, moramo zabraniti svako novo poduzeće sa tudjim kapitalom. Od toga pravila možemo odstupiti samo onda. kada se radi oko uopće korisnih poiruzeća. medin ktiia Spadaju:
1.	sva prometna sredstva (željeznice, mostovi, luke).
2.	induistr.ijalna poduzeća, koja proizvajaju potrebni inventar (radlotaice za strojeve).
Za sva ostala poduzeća moramo se ograničiti na demlaići kaioital: kalšniie ćemo vidjeti, koliko tiudjeg kapitala možemo i u onima dopustiti.
0D		ZH3
□	Našim generalnim zastupcem	a
	proĆeskoslovenskou republiku	
	jest p. Viktor Dostäl v Fraze,	
an	Marianskä 16. — Tel. 228/VIII.	□ D
Produkcija žita u Vojvodini.
U uvodnom članku »Obzora« stoji, da, je Vojvodina prije rata pdila 12 milijuna met. ce-nata pšenice, a danas samo 4:5 milijuna. To nije istina, a bi moglo dovesti i inozemstvo u Smutnju. Pored toga ovakva tvrdima može postati običnom frazoim publike, koja s njom operira u svojim argumentacijama. U. G. Lakatoševoii knjizi »Jugoslavija u svijetlu statistike« zbilja stoji, da ic privreda ošenice i raži u »dielovima Ugarske« iznosila 13:1 milijuna met. cenata. Ali g. LakatoŠ Uzeo ie u račun (još prije mirovne konferenco) i cjeli Tatmišfci Banat, što je pripao Rumunjskoj, te »koridor« sa Čeiškoslovačkoim. koji ie prema mirovnom ugovoru pripao djelomice .Austriji, a djelomice Madjarskoi. Preiti a- podatcima, koje je iznio u »Zdstalvi« g. B. Bahman. je iznosila pše-
Nacrte
za plakate i reklamne karte za preporuku, namenjene za rasturanje prigodom I. velesajma u Ljubljani pribavi:
ALOMA COMPANI, Ljubljana, Kongresni trg broj 3.
Jedilno orodje
iz srebrnobele jako trpežne kovine v vseh oblikah in vrstah, dalje garniture za sve-tiljke in svinčene plombe izdeluje
,CinaI‘tvornica jedilnega orodja, Celje.
Takojšnja in točna izvršitev. Lastna galvanizacija. Kupuje baker, medenino, aluminij, cin in svinec. Zahtevajte cenike ih proračun.
ČELIČNE
ZA VOJNE KAPKE
za dućane i izloge (Stahl-Rollbalken). Konstrukcije za sunčane plahte svih sistema kompletno, Bostwik-gitere (škaraste gitere za sklapanje) u svim dimenzijama i prvoklasnoj izvedbi preporučuje
Prva jugoslavenska tvornica žaluzija, roleta, drv. i čeličnih kapaka
G. Skrbić, nasljednici
Braća Vidakovič
Ilica br. 40 Zagreb Tel.int.4-92
Preprodavci i trgovine željezom popust. — Svaka naručba se izvršuje najbrže (za 2—3 dana). — Vlastita proizvodnja na veliko. — Popravci brzo i jeftino Tražimo zastupnike po cijeloj Jugoslaviji.
T oaletna zrcala brušena
in nebrušena, v niklastih in lesenih okvirjih v vseh izdelavah (namizne, ročne, žepne, tridelne) nudi
Zrcadläma Lažne železnice ::: Čehosiov.
FURNIR
žagan, iz vseh vrst trdega lesa, od 1 mm debeline naprej, :::
ima v zalogi tovarnafurnirja,žaga, in trgovina z lesom Podrečje p. Domžale.
Nakupuje trdi suhi les v plohih in hlodih.
uininint
jwwiiwua v
terpentlnovo čistilo za čevlje razpošilja glavna zaloga
M- Trebar
LlubSJana
Sv. Petra e. 6. Telet. 539.
Industrijalci i trgovci,
na jesenskom praškom velesajmu
neka blagoizvole odmah javiti svoj naslov na „Aioma Comoany“, odjelenje Velesajmova :	:	:	Ljubljana, Kongresni trg 3.
Micron posijana površina naše Vojvodine 1914. g.
689.000	hla (5,878.000 metara ipnivrede); raži
32.000	haktara (357.000 m.c .); jaičam 67.000 ha (886.000 m. c.): ztib 174.000 ha (2,760.000 m. e.); kukuruz 607.000 ha (11,305.000 ,m. c.). 0. 1-920. i metila je površina, posijana oziimom p-šenioni. 473.087 ha (iprđdukciia 4,252.768 m. c.); raž dm 16.966 ha (133.498 m. c.); jaSrnom 63.-698 ha (5;1,1.749 m. c. ); zob 117.792 ha (1,039.024 m. c.); kuk-uru'z 565.096 ha (8,541.132 m c.). U tekućoj godini posijano je pšenice 528.995 hai raži 21.797 ha, ja Sin a 38.868 ha. Pšenice je dakle Ijetols'posijano viise od prošle godine. Produkcija ie u si Med rata u svim zemljama pala te se sada poimalo diže. Tako smo n. pr. neki dan dcnlieli vijest, da Ru-m-umila ove godine ne će imati ni koje pšenice za izvoz.
G. Bahman je prikazo još i žalosnu čMiljenicu da je sredinjska hektolitarska teža pšenice pala od 76—77 kg (kao što u prijašnjim godinama) 1920. g. na 73—74 kg ili pače na 70 kg. i to radi toga, jer nemia dobrog sjeni eha. Zato bi bilo potrebno, da bi država odgojila kvalitetno sjeme, da se na taj način opet podigne kvaliteta žita.
„TEPNÄ“
mednarodni list za industrijo, trgovino, uvoz in izvoz. Izhaja v sedmih jezikih. — Naslov:
„TEPNA“
Nachod-Češkoslovesiska.
Kriza u industriji drvela.
iPaglaviti uzrok krize u našoj industriji dr-veta leži u tome. da naša vlada nije dovoljno izkoristila našu industriju dhveta u radu za obnovu zemlje. Naše tvornice dnveta oroilzvađjani do-voljno*Diro-dukaita. da ih nikako ne trebamo uvažati. Još više: konstatirano jest. da naša država potrebuje od cjelokupnih proizvoda industrije deveta, koji se nroLavaidljaiu kod -nas. samo 35%, dok . as talio 65% može ostati za izvoz u inozemstvo.
Jedino sredstvo, da popravimo svoju valutu, lest, da nastajamo izvoziti što moguće naših proizvoda u inozemstvo. Najvažniji predmet izvoza u naß je drvo i drveni proizvodi. G. 1919 je uslijed veoiiria pogriješe-ne mimsta-nske naredbe moglo sama 5% izvazničara drveta izvesti drvo. Ona pogriješila naredba bila. je ukinuta tekar općom n-aredboim o izVozu. Prije nego što je druga naredlba stulpila na snagu, zadržani su na nogra-ničinim stam-i-cama svi transporti drveta za ino-zamistvo; na tim stanicama su stojali vagoni, natovareni drvetom višeputa više mjeseci; raaumi-ie se salm-o sobom, da se drVo mediju tim veoma kvarilo. Vrh toga su morali vlasnici platiti leža-riuiu za vagane, što ie svakako velika krivica.
Aik-o bi oba situacija trajala još dalje, bismo mogli izvažati s've manje drveta. naročito jer bi naše drvo ne moglo konkurirati sa rnmuinijskiiim. Rumu-ni-ia ima-da danas na pograničnim stanicama te u njihovoj blizini 40.000 vagona, spremnih za izvoz, dok u Erdelju stoji 80.000 vagtina drvenog materijala. R-dmuniski materijal ie bolji od našeg: osim toga se rumunjska vlada stara na sve načine, kako bi povisila svoj izvoz; zato ie smanjila carinu na 50%. a mi smo ostali koti vi-sdke carine. Kada će Rum unija urediti i svoje prometne Prilike, čamio teško moći konkurirati sa rumunjskim drvetom.
Ogromna množina izvezenog drveta iz Austrije i Českdslovaičke ie primorala švicarsko centralno Seljačko udruženje, da -protestira protiv uvoza drveta u Švieu, jer -su uslijed toga cjeli e onako ipale. da Sviea ne može da uzdrži svoju konikurenou.
-Ova opasnost prijeti i natnai. ako ne zaštitimo uvoz drveta i njegovih prodiulkata u našu državu visokom carinom.
Uslijed visoke izvozne carine ne mažemo izvažati ni drva za ogrije v. akoiprem ga preostaje svake godine ža 20 do 25.000 vagona. Pored toga mora ministarstvo saobraćaja taikddjer odrediti, da se plati vozarina za drvo samo po jednoj skali, po ki-lometraži od postaje dogovora do postaje rastovarenja.
Mi se u svojai trgovačkoj politici nikada ne obazire,mo na iskustva, koja dolaze iz stranih država. Mi bismo morali po primjeru Beča, Varšave i Frankfurta odrediti, da se barem svakih 14 dana stvore na burzi topog,ledini zaključci te da se na. njima trguje i s drvetom.
Industrija drveta. je za nas tolike važnosti, da bi moralo ministarstvo, u čije p-oidmćje ona spada, saizvati dotičnu .anketu naših industrijalaca. na kojoj bi se pretresale sve u tu struku spadajuče stvari. Prije svega pak je potrebno, da se smahju u tom pogledu carinske izvozne tarife, da se ukine obrtni i poslovni porez, da se oemogne carinski postupak te da se ukine le-žarina vagona, natovarenih drvetom. koji čekaju na carinjenje.
To ie edini način, da se izkoristi naša industrija drveta i time podigne naša valuta.
JltlHlllllllllllHllHllllllHeillHUHMII.IIIIllHMmn.MMHIll.l.Hlllllll.M.I.I.IM«,
SAMPLE-FAIR
! IN LjUBLjANA i I	JUGOSLAVIA	!
-	lilillllliiliiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiieimiiiiiii	Z	"
i	AUGUST 13 -• 24	i
!	19	2	1	!
:	iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiimiiiiiiiiiiiiiiimiimmii	-
FOR INFORMATIONS WRITE: ALOMA COMPANY, LJUBLJANA, JUGOSLAVIA
Tiiiiiitiiiiiiimiiiiiniimiii,Mm,iiiiiiu,,i      ,7
Naša B2S¥©zraa trgovina u prvom kvartalu 1921.
Danas ćemo saopćiti statistične podatke našeg izvoza mjeseca marta ti g„ prema kojim smo izvozili raznu robu u vrijednosti od 228 milijuna timara. Ako tolme pridodamo još one iz prvih -dviju mjeseci t. g.. ie naš izvoz u prvo tri mjeseca t. g. iznosio 569 milijuna dinara.
Ako sravnimo ovaj izvoz sa izvozom u istim mjesecima prošle godine, koji je iznosio 230 mi i. dinara, onda možemo svim pravom gledati u bolju budiućno&t nalše izvozne trgovine te na sve posljedice. koje iz toga proizlaze.
Izvoz iza prvo tri mjeseca nama dokazuje, da je naš -optimitistični nalzor bazirao u tom pogledu na realnom podlogu; držimo, da ćemo ovaj naš izvoz još popraviti i onako poboljšati svoj ekonomski položaj kao što i valutu, ako se odstrane sve zapreke, što nas još dana« smetaju u izvozu.
Karakteristična strana Izvoza u ovo tri mjeseca jest, d.a naima daje ipre-gleđnu sliku iz-
voza onih predmeta, koje najviše proizvađjamo te koje Smo u prošloj godini izvažali samo u maloj mjeri. Dok smo naime prošle godine od cje-lokuipne vrijednosti izvoza izvozili 52% drveta. 5% mesa. 5 odst. kukuruza. 2:5 odst. žita. 2% brašna. 1 Odst. jaja. 1 odst. svima. 2 odst. šljiva, iznaša izvoz u prvom kvartalu t. g.:
.Predmet:	tona	mil. dim.
žito	26.535	61:9
kbkuruz	93.347	89:1
brašno	12.380	49:1
varivo	9.030	12:5
šljive (suhe)	12.666	3-8:—
kud el ja	3.215	13:5
stoka	—	70:5
meso	8.700	100:1
j-aja -drvo in drveni -pro-	—	31:4
dukti-	—.	40:—
cemen-t	45.690	50:—
Percentualno smo izvozili drveta 7% od vrijednosti cjelokupnog izvoza, žita. kukuruza i braišna 38%. šljiva 7 odst., stoke, mesa 30%. Izvoz drveta oao ie znatno, jer naša industrija nije dovolimo jaka, da bi uzdržala jaču fcomfcu-remcu ostalih država, što izvažaj u -drvo; zato je potrebno, -da se za drvo ukine svaka Izvozna carina. Ako bi u izvozu drveta ne bilo one zapreke. onda bi naš izvoz u tri mjeseca Sigurno iznosio okolo 700 milijuna dinara; ako bi naš uromet bio bolji te ako bi izvoz svih naših proizvoda bio slobodan, bi nama statistika pokazivala iOš bolje stanje.
Unatoč x>vim nefpavol'jnim -pir-ilikalma -te unatoč konkurenci tudjih država moramo zadovoljstvom konstatirati, da naš izvoz ove godine pokaživa velik nalpredak. U ovo vreme još nemamo statističnih podatki o uvozu, da bi ih mogli sravniti s gorenjim podatcima o izvozu te na taj način vidjeti našu trgovačku bilancu, ali prema carinskim prihodima i praktičnom iskustvu l&glcđav da« uvoz nije tako velik kao što u prvom kvartalu prošle godine. Primjetmuli smo već prije. Ikada smo govorili o trgovački bilanci za prošlu godinu, da ie naša država uvozom u godinama 1919 i 1920 nadoknadila one -ispade, koji -su u državi nastali uslijed šestgodišniioig ratai; spomenuli smo tak od jer. da će nam trgovačka bilanca za tekliću g-oidi-nu pokazati, drugu, bolju sliku.
Ova bilanca malm dopušta nadu. da mažemo optimistično gledati u budućnost. Premo današnjem stanki poljodjelstva' možemo se nadati dobrih rezultata: zato će biti superprodukcija. nami eniena Izvozu, dosta velika.
Druga važna okolnost, koju ootvndjuje ministarstvo palioprivrcde. iest, da ie ljetos oosiijiana veća površina zemlje nego li orcšR godine: zato možemo i sb,o,g toga nadati se veće produkcije.
što se tiče izvoza stoke, nalazimo se ove gOdi-ne u dobrom stanju. Ratom opustošena mjesta već su snabdjevena stokom: zato za oma mjesta neće vrše morati skrbeti omi. koji im idu hiperprodukciju stoke, nego će ju moći izvažati.
Nepovoljna strana ovogOđišnjog izvoza jest, da inozemska tržišta kupuju stoku i zemaljske produkte od onoga, što ih nudio jeftinije. Konkurenca ostalih država nama čini. pa nama će i u buduće činiti zapreke u izvozu. Da bi se ova konkurenca onemogućila, bj trebalo dati izvoznoj trgovini potpunu slobodu. Zato moramo za .svaku cjenu ukinuti svu izvoznu carinu i ostale »ajordkc, organizirati promet za izvoz, a s loovotinii-m tarifama moramo da pomažemio izvoz, da bi se moga# uspješno upustiti u konk-urencu.
■■■BBBBBanHBBHBBBaHaaaBBVMH
g	SEJM-VAŠAR
LIBERCE-REICHENBERG
B	(ČEŠKOSLOVAŠKA)	■
AVGUST 1921 g
5b.——b—.b
Za domaću industriju!
D r. Fran Ogrin.
Nakon toliko stoljeća smo postigli Jugoslaveni zajedničku Vlastitu nezavisnu državu. Ali politička samostalnost u punom značenju rječi može se očuvati samo, alko se i u ekonomskom pogledu dsamiosvoii-lmo potpuno. U tu svrhu je treba uza-
HHAycTpnjaAitH h xproBitH, kojh HaMepasajy hsaoskhth CBoje nponsBO^e
HA JECEHCKOM HPAIHKOM BEJ1ECAJMY
H6Ka ödiaroHSBO/ie OAMax jaBHTH CBoj HacjiOB na „AžioMa Komhann“, ^AejieH>e sa Be^ecajMOBe :	:	:	:	:	JhyöjbSLna, KonrpecHH xpr 3,
jamnog smotrenog sudjelovanja na čitavom pro-stranom -polju narodnog gospodarstva, i to prl-valtii'h i javnilh činitelja. Poglavito moramo niuddaiti najveću moralnu i materijalnu umoru -svoidi mila-doi indnstoji. da hi se ratevila u Silaln i jak faktor naše samostalnosti i samobitnosti.
I.	Upora kroz privatne činitelje.
Trgovac mora da naručuje robu domaćeg izvora. Ako možda još nemamo vlastitih proizvoda dotične vrste, mora se izmedju ostalih davati prvenstvo slavenskim firmama. U tom pogledu moče nas baš českoslovačka indiustrija poslužiti razncvrstndm roibdm. n. pr. strojervinta, tvorničkim i poljskim alatom, keramičnim proizvodima itd. U ostalom se i naša inidulstrija razvija tako brzo i krijopko. ćta ima zastupane već i -rijetkije struke: izradjivanje robija, igračaka, če-šalja. gdmba'. boljih vrsti papira (kuverta) itd. Izgovor veletrgovaca. uvodničara dakle, dia se dovinlča roba u Jugoslaviji ne midže dobiti, već sada u najviše slučajeva ne valja-. Kakva robu dobavlja gnoisteta. onakvu rasprodaje i detaj list a.
Dopisivanje naših veletvrtki sa inozemskima, koliko ie prema gornjem principu još potrebno, mora se dakako vršiti u narodnom jeziku, srb-o-hrvatskom ili slovenskom. Time dižemo ugled naiše đnžave u inozemstvu te skrbimo, da i tud-jinci, koji hoće da s nama treštim, uče naš jeiz-ik. odn. postavlj-aju naše ljude kao dlolplsnike. Ovi pravilo dobije iznimku, kada mi sardi u in dz ernst vu tražimo kupce za svoju izvoznu robu. Onda će se naši Izvozničari služiti jezikom kupca ili jodnim meidüuuarodnim or ome tulim jezikom.
Naš konzument podjipire domaću industriju time, da kupuje po mogućnosti samo kod trgovaca. koji prodavani proizvode jugoslavenskog porijekla. U svrhu sveopće kontrole bi se imalo izdati geslo ili pače službena naredba, da moraju svi oredimeti i malti dotičnu oznaku (glede porijekla). desi > »svoji k svojima« imalo J>i se dakle vršiti svom dosljedne®ću i neumiolilvošću.
II.	Upora industrije kroz iavne činitelje.
Madiu ove činitelje spada pored općina i viših samoupravnih korporacija poglavito država. Državna uprava može da štiti i unapređuje razvoj domaće industrije prije svega na trojni način 1. dobavama. 2. zakonodavnim 1 naredbenim putem. 3. novčanim potporama.
Ad 1. Državna uprava imala bi dobavljati notrebe za svoja gospodarska, prometna poduzeća (železnice, poštu, brzojav, telefon), za upravne zgrade itd. isključivo kot domaćih pro-ducenaita 'i trgovaca, i to putem javnih ponudbeni i i rasprava, za kale moralu vrijediti Običajni ■primjerni .propisi: raspis u pravo doba. ne previsoke kaucije (razmjerno) te što je poglavito, da se kauč ii,a brzo vraća onim panudnicima. kojih oferte nijesu prihvaćene, odn. o kojima je una-ored razvidno, da se ne će prihvatiti. Trgovac, industrijalac, najme potrebuje svoj Obratni kapital i ne može da pusti, da deset i stohiiliaida niegovjg novca kao kaucija leže neuipotrebljeni u raznim uredovima čitave mjeeece. Načelo, da se razna roba dobavlja doma. mora biti onako nepokolebivo, da se ponude domaćih iirma prihvaćaju i onda. ako bi slučajno njihove oferte bile manije povoljne, što se tiče kakvoće ili cjene robe, ako nema velikih razlika. Ako se ćemo držati toga. to se možemo nadati., da će jedanput rzrdstati skupe vožnje zastupnika raznih ureda u inazemsvu za robu. koju vrlo lahko možemo dobiti doma. Talkav oostulo-ak je nerazumljiv, štetan i naš ugled i -industriju, a uieđno opterećuje naše željeznice, dok ,hi se mogle upotrebi,ti za ostale tra-nsoorte. Novac ide sasma nepotrebno u inozemstvo, što našu valutu trajno drži na niskom tečaju.
Investicijom dvijetmilijardnoig unutarnjeg zajma, namjenjenog u prvom redu za željezničke zgrade, (popravak oruge Beograld-Sisak) ima državna uprava prekrasno polje, ipotmoći promišljenim nacrtom i pravodobnim ponudbenim raspisima domaću inidustriiu.
Što vrijedi glede državnih dobava, vrijedi svakako i za dobave javnih ureda, zavoda i ustanova u-dPĆe. Ali nije dosta samo propis, da se ima uvažiti domaća produkcija, nego i treba da se taj prooi-s zbilja vrši od najmanjeg ureda do ministarstva. Li tu svrhu mogle bi se izdati razne kautele.
Ad 2. U Jugoslaviji, gdfie se tekar osniva vlastito narodno gdspodlarstvö, treba ne satno inicijativa sa strane državne uprave, već i direktni propisi, pamet,no gospodarsko zakonodavstvo. čiia 13 svrha potpomaganje narodne industrije, Suvišnim množinama domaće robe. bilo
agrarne, bilo industrijalne vrste, ima se zasigu-rati izvoz, a inozemskim sirovinama, potrebnim za našu industriju, ima se polakšati put u Jugoslaviju, oteščati pak onim stranim proizvodima, koje nudja ili može nudiiatl domaća industrija. Regulator izvozne i uvozne trgovine ie carina. Njezin zaštitni ili direktno -podtibitivni učinak -m-olže se po volji upotrebijiti. Ovoj će svrsi služiti i nova carinska cari-fa. U ostali om su u zaštitu domaće produkcije i komzuma umjestn-e takodjer formalne izvozne i uvozne zabrane, barem privremeno. Tako s-u morale n. pr. naše solane u Bosni svoj obrat izdatno ograničiti, jer više mjes-u mogle Ja r isoačajiu svoje zalihe radi uvoza inozemske sob. Što se tiče porabe soli. to mažem j. uvaižuj'UĆ i morske saline. produkciju di-g-niuti tako. da ie nepotreban svaki inozemski uvoz. Zašto dakle pacamo novac van? U oči ove činjerlice će vlada ad iuna daiie zabraniti uvoz inoizemške soli. dok ie već tefšla zabrana uvoza češke pive u zaštitu domać-iili pivovara kao što i zabrana uvoza) vina. Jednako možemo da za n-ektelnko godina podignemo orodukciiiu šećera. Potrebno •je samo um,nože,nie sad jenja šećerne repe i faktično izradjenje sve domaće repe doma. u koj-u svrhu bi se imale zgraditi nove šećerne tvornice. U ostalom se već sada tuže naši šećerni obrati, da im inozemski šećer čini preveliku konku-renću te traže zaštitu. Naša tekstilna industrija se takodjer lijepo razvija, dok industrija strojeva još dulje vremena me će moći udovoljiti ■svim potrebama.
Kardinalno načelo u prospeh domaće industriie jest. da izradimo sve svoie sirovine sami, da izvažamo i agrarne i industrijalne predmete u onom stanju, da se pravilno u inozemstvu ne mogu više dalje izradijivati. To dakle vrijedi iza stoku meso, i za žito. brašno, i za drvo. drvene proizvode itd.. alkoprem ne zavisi samo od n-ais. što i kako bi izvažali, nego ima u tom i važnu rječ kupu ju će inozemstvo te strana komiku,renea. U izvjesnoj mjeri možemo i ovo načelo oživotvoriti no principu:	Na izvoz naših fabrikata niska Iz-.
vozna carina, na izvoz sirovina visoka, na, uvoz inozemskih, nam potrebnih sirovina niska, na uvoz inozemskih fabrikata visoka uvozna carina.
Ad 3. Rarzvoi naše industrije, osobito važnije ili nejake struke, odnosno nejake, ali uzorne ,mjerodavne poduzetnike mora da podupire državna uprava s-a bezkamatnim zajmovima, novčanim subvencijama, poreznim polakšieatma itd.
Svestrano podupiranje domaće industriie dakako ne smile da bude producentima povodom za izrabljenSe konzumenata bilo glede cjena bilo glede kakvoće robe: nego to neka ima bude samo pobudom za usavršavanje, jer bi inače potrošači tražili pomoć, osobito veći uvoz inozemsKe robe.
TURISTI!
PENZIJA
„GRINTOVEC“
v grajščini „Preddvor“, pošta Tupaliče pri Kranju ::	:: Slovenija
nudi svojim gostom izborno in ceno prehrano, krasne izlete, kopeli na prostem in druge zabave. — Po naročilu pričakuje vsakega gosta voz na kolo dvoru v Kranju.
AnonSna ekspedicija i reklamni zavod Al. Matelič iu Ljubljani je likvidirala, a Sve je njezine iposlove preuzela navio osnovana firma Aldma Company, d: s. o. koja se bavi s (poslovima, kako se maže vidjeti iz oglasa na zadnjoj strahi današnjeg broja. Vodstvo novog .poduzeća je (preuzeo g. Alojzij Matelič.
Odšteta Njemačke u robi. Kao što poznato, mora Njemačka predati nama izvjestan broi razne stoke. »Jugoslavenska burza« ie opetovano predlagala, da bi se mjesto stoke preuzeli inidu-strijalni predmeti n. or. strojevi itd. Tako je napokon riješio i ministarski savjet te iie i već bio cd redi en broj vagona i lokomotiva, koje će Nje-
mačka dati u zamjenu. Ali sada Opet se doznaje, dai ćemo preuzeti stoku te ju jednostavno naložiti u vagonima sa lokomotivama, koji su u svoie doba bili odvezeni iz Srbije. Bi li ne bilo stoputa bolje, naložiti u ome vagone strojeve, orodje Itd., koje mi sami ne izradjujejmo odn. ;ne u dostatnoj množini!
Likvidacija bivše Kranjske zemaljske banke.
Riiešenie zemaljske vlade za Sloveniju od 29. maja slove: 1. Kranjska zemaljska banka v Ljubljani se likvidira. 2. Osnovati se ima, hipotekarna banka u obliku dioničarskog društvai koia će preuzeti sva aktiva 1 pasiva Kranjske zemaljske te obavljati poglavito hipotekarne poslove. 3. Osho.vanje hipotekarne bknke ima se povjeriti proponentskom odboru petorice članova, koji će izraditi nacrt statuta dioničarskog diruštva. Članove će imenovati zemaljska vlada za Sloveniju.
4.	Obveznost jamčenja bivše vojvodine Kranjske napram vjerovnicima Kranjske zemaljske banke uslijed likvidacije barake nikako se ne tangira.
5.	Imanje bivše vojvodine Kranjske, ikoju zastupa zemaljska vlada za Sloveniju, dobiti će toliko dionica po nominalnoj vrijednosti, koliko će iznositi čisti suvišak imanja zemaljske banke, lste će tvoriti jedan dio imanja bivše vojvodfine Kranjske. Ostale dionice će dobiti sindikat regu-lativnih štedionica, koji će ih plasirati po volji. C. Imanje bivše vojvodine Kranjske mora biti zastupano u upravnom savjetu hipotekarne banke najmanje sa dvjema članovima i jednim revizorom. koje će imenovati za cjelu polovnu dobu upravnog savjeta zakoniti zastupnik »imanja biv. vojvodine Kranjske«, privremeno, pak pred sjedit ik zemaljske vlade. 7. Odstup dionica, označenih pod b. drugam činitelju, može se (izvesti samo, ako se bivša vojvodina 'Kranjska istovremeno razriješi obvezanosti jamčenja glede Kranjske zemaljske banke time. da preuzme jamstvo za obvezanosti Kranjske zemaljske banke drug jednakovrijedan činiteli (jednako vrijedno samoupravne ' tijelo ali država).
2 kolo
državne razredne loterije se prične.
Opozarjamo na prilogo Mednarodne banke d. d. Zagreb.
Vso reklamo
za Ljubljanski veliki semenj
oskrbi najtočneje
ALOMA COMPANY
d. z o. z.
(preje ačonč. eksp. Al. Matelič)
LJUBLJANA
Kongresni trg 3/1. Telefon 174.
kupiti dobrog domačeg paškog i no-valjskog sira na malo i na veliko, neka se obrati na Vjekoslava Bodena — Otok Pag — Dalmacija.
Šaljem pouzećem ili novac u napred.
Češko - slovenska
tlecKOCJiOBencKa
tvornica vijakov TBopmma mapama
T p a 3K H
3a npoaajy cbojhx npo-H3B0«a y Jyroc^aBH)n ÄHpeKTne CBese ca koh-SyMEHTHMa HJIB ÄOÖpO yaeÄenHX sacrynHHKa. floTHMHe uonyAe y.MOAja-Bajy ce boä «B.fl-BnjaK» na ynpasy jmcxa.
i s c e
za razpečavanje svojih izdelkov v Jugoslaviji direktne zveze s konzumenti ali potom dobro vpeljanih zastopnikov. — Tozadevne ponudbe se prosi pod „V- D. Vijak“ na upravo lista.
KORDBARŽUNI
v raznih barvah in kakovostih,
baržuni za obleke, chiffon i. t. d.
nudi najceneje Huttendorfer. mehanična tkalnica
Rudolf Müller::: Hcitentiorf-HolieneOie, Četioslavaško.
Galerist
vešč v žaganju vsakovrstnega blaga, in
•	1	1	• e vešč brušenja žag, se pod ugodnimi po-
CirKUiariSt goji takoj sprejmeta. — Ponudbe pod
„Gaterist“ in „Cirkularist“ na upravo.
ZASTOPNIKI
za razpečavanje kemičnih izdelkov se sprejmejo. — Prednost dobro vpeljani. Ponudbe pod „LABORATORIJ upravo lista.
na
41
i
: mara-sp
PRODA SE
DOBRO OHRANJEN
KOf LETIH Sil ZA MIO POKALIC 1 SÜDMODE
Z VSO OPREMO IN ! STEKLENICAMI. !
NASLOV V UPRAVI LISTA.
Iščem delavce
ki so popolnoma izvežbani v izdelavi roženih plošč (Hornplatten) in sicer na najmodernejših strojih. — Ponudbe z zahtevo plače je staviti pod „Togig“ na Aloma Company, Ljubljana.
Družabnika
s kapitalom 300—500.000 kron išče prvovrstni izdelovalec kotlov. Dopisi pod „KOTLI“ na upravo.
Tehnična moč,
tehnik samostojen v visokih stavbah, išče v Ljubljani primernega mesta. Dela ev. lahko tudi doma. Cenj. ponudbe se prosi pod „Takoj H. K.“ na upravo lista
7000 sifonskih steklenic,
ne montirane, 1 literske, znamke „S 1 a n i n a“ iz čistega gladkega kristalnega stekla, se pod ugodnimi pogoji proda. — Ponudbe pod 7000 na upravo lista.
7000
CH(j)OHCKHX 6ona
ne MOHTiipane, jmiap-cKe, Mapite »Gnanima« H3 HHCTor rjiaTKor kph-cTanHor CTaiuia, npona-jy ce ys noBOjme ycjio-Be. nony^e no^ »7000« na ynpaey jihcte.
Edina razprodaja vseh vrst špecijal,
za vso kraljevino SHS. TVORNICE: Stanz, Kindberg, Semmering, Scottwien, Puchberg, Ausee-wiese etc. nudi po najnižji ceni iz svojih zalog:
Ljubil"ana, Osijek, Novi Sad, Zemun — KOŠTA NOVAKOVIČ, LJUBLJANA, Židovska ulica 1. W
I
Šramel kvartet
(2 violine, kitara in chro-matična harmonika)
sprejme za čas od 1. julija do 15. septembra pod ugodnimi pogoji angažma v kakem letovišču. Cenj. ponudbe se prosi pod „Šramel kvartet“ na upravo lista.
Firme, koje bi dobavljale iz Njemačke,		
		*
	odn. bi preuzele zastupstvo za Jugoslaviju za počinjeno kuhinjsko posudje, tezulje, mlince za kavu, meso itd., stolnu spravu, kanglice za m'jeko, posrebreno luksusno posudje, štednjake itd., neka pošalju svoje ponude pod „W.A.Haas“ na upravu lista.	
	\	d	\
Opekarna v Račjo, Slovenija
npcaasa najjecjjTHHHje
yropene upene h ocraTiy KpoBHy
OnEKY
prodaja najceneje
zarezno in drugo
STREŠNO
OPEKO
zidake, cevi za drenaže najbolje vrste.
SHuaxe, iieBH sa upe-naate Hajdo/te spere,
Bakreni kotli
domači izdelek i. s. za kuhanje žganja, krme za prašiče in za perilo, brizgalnice za vinograde na prodaj. — Naslov v upravi lista.
Trpežne trakove za čevlje, (Eisen-garn), in stremena (Schuhstrupfen) nudi točno po najnižjih cenah FR. DOSTAL, veleizdelovalnica trakov za čevlje in stremen. TROPAVA. Čehoslovenska.
KOVAČKA RADNJA
Joče J. Rajnića u Kragujevcu,
Balkanska ulica broj 11,
izradjuje mehove
za kovače i bravare
najboljeg kvaliteta v ceni od 300—600 din., u isto vreme primam stare na opravku Mehovi su stabilni i najbolje konstrukcije kao i koža na nima. ::::	To sve je ručrii rad. ::::
Za Hrvatsku, Slavoniju, Medjumurje, Banat i Bačku se preporučamo za nabavu svih potrebština za
pisaće strojeve, naroEito bojadisane vrpce
za sve sustave i u svakoj boji, dalje karton-papir i voštani papir itd. kao što i pisaće stroje Underwood Samoprodaja
Zagreb, Mesnička ul. 1, Underwood.
mm
Katera konkurenčno močna I tvrdka bi založila solidno rer I elno tvrdko na deželi z ma- I nufakturnim, galanterijskim in I špecerijskim blagom na me- I sečni obračun, ali mogoče kdo I finansira proti 15° o polletnin obrestim ? Cenjene ponudbe j na upravo lista pod „Dobička-nosna trg. 100“.
ŽELEZNIŠKE PRAGE
hrastove, bukove in borove raznih tipov z izvoznim dovoljenjem KUPIM.
Ponudbe samo resnih producentov z bančno g a-r a n c i j o — na adreso
V. Dostal, Praga II., Marianska ulica 16.
Telegram: „Epidaurus“.
AlPAVk-ATEUt
Ročni menjalnik
8 zavarovanjem, na dva pola. 250 Volt, de 400 Amperov.
Tvornica električk. aparata za jaki tok
SCHEIßER & KWAYSSER
d. z o. z.
Wien XIII/2 AL, Linzerstrasse 16
APARATI ZA
NISKU I VISOKU NAPETOST.
Cijeniki i ponudbe besplatno.
Ustanov. 1898.
Ustanov. 1898. j
Anončna ekspedicija AL Matelič
Ljubljana, Kongresni trg 3. Telefon 174.
(Pri vprašanjih zadostuje poleg navedena številka.)
Na prodaj:
47. Mala grajščina na Gorenjskem z 9 orali zemljišča.
48. Enonadstropna hiša tik pred vojno zidana, s štirimi stanovanji na periferiji Ljubljane,
9. Hiša v Ljubljani (Trnovo) s prostori za obrt.
j50. Hiša v Spodnji ^iški z 9 stanovanji, hlevom i. t. d.
55. Hiša v Ljubljani s trgovskimi prostori.
56. 500 parov možkih, ženskih in otroških čevljev radi opustitve trgovine ceno na prodaj.
(58. Dve lokomobili 6 HP na bencin ena popolnoma nova, druga nekoliko rabljena, najboljše in najmodernejše konštrukcije, uporabljive za obrt ali kmetijstvo, s priklopljeno cirkularno žago, na prodaj.
59.	Enonadstropna v obliki vile zidana hiša z vrtom, pritiklinami, stavbnimi parcelami in trgovino v bližini kolodvora v manjšem mestu Slovenije, se proda. Kupec dobi tudi stanovanje, obstoječe iz 4 sob in pritiklin.
60.	Hiša na Dolenjskem, s prostori za mesarsko in gostilniško obrt, zamenjam za malo hišo v Ljubljani radi potrebe stanovanja za šoloobvezne otroke
Kupi se:
51.	Srednje veliko posestvo v okolici Ljubljane.
52.	Hiša v Ljubljani, ki bi se dalaS preurediti za kavarniško obrt.
53. Vila, kjer bi se dobilo stanovanje.S
54. Hiša kjerkoli v Ljubljani, samo daj se dobi stanovanje.
Automobile, Stolesa, motocikle ter vso opremo msdi is skladišča i» Goreč, garaža, delavnica Ljubljana, Gosposvetska 14, Vegova 8.
TproBim y CpČEjn
Koju j oni ne ÄOÖHnajy öecn^axHO »TyrooiaseHCKe öypse«, HCKa npiijane cnoj naciiOB ynpasu, JasHTe h Hacjiose CBojnx KOiiera!
OBRTNA BANKA
LJUBLJANA, KONGRESNI TRG 4 ::: TELEFON 508
Preskrbuje nakup n prodajo vsakovrstni vrednostnih papVev, deviz in valut. — Vnovčuje kupone in izžrebane vrednostne papirje. — Preskrbuje naka/ila in inkasso na vsa tu- in inozemska bančna tržišča. — Daje predujme (posojila) na vrednostne papirje. — Eskomptuje in vnovčuje menice. — Sprejema denarne vloge na tekoči račun ali pa na čekovni promet. — Hrani in oskrbuje vrednostne papirje, reviduje številke. Dovoljuje vsakovrstne kredite.
Finansiranje obrtnih podjetij.
‘i V m v:'V.

uoium
TELEGRAMI: J L 0 M A‘
PvtMivima anonce za sve tu- i ino-
rreuzmid zemske novine.
T7 reklamu svih vrsti, p 1 a-katiranje it. d.
nacrte za umjet-ničke plakate, zamote itd.
Posreduje kupnjV VaLta!
Fällt MOBtl m-BltlJČ 1L. MELI!
npeysuMa ~cll "

Aranžira
svakovrsne koncertne priredbe.
Prima kupnju i prodaju robe i za-stupstva prvih inozem. firma.
TD--- Tl_ peK^aMy cbhx spcxH, n^axa-^	rapame h t. a.
üpHÖaB^a "e,3™™ Hocpenvie y npoaa’H H Kyn[bH
i,... iiimi law .apeajiHTexa.
ApanÄupa CBaK0„Bpc”e „KTrep.IH.e ,__Ll___ J,, , npnpenHXBe,
IloHMa KynH’"y H nP°^aiy po6e H sa-
cxyncxsa npsux hho3. «jinpAta,