Poštarina plaćena u gotovu Cena Din. 1.— COKOLvJM <5 <§, IL A«/INI I & 6LA5ILO JAVEZA JOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJI 6LA5 LO 5AVEZA KOKOLA KRALJEVINE. JUGOSLAVIJE čuvajte Jugoslaviju! Izlazi svake subote Godišnja pretplata 50 din Uredništvo i uprava Prestolonaslednikov trg 34 Telefon uredništva 30-866 i 26-516, uprave 30-866 Račun Poštanske štedionice br. 57.686 Oglasi po ceniku Rukopisi se ne vraćaju Beograd, 24 april 1937 God. VIII ♦ Broj 12 Sokolski pefogodišiiji plan rada pr o vodi se već u mnogim župama s velikom aktivnošcu i uspešno Audijencija samcnifia starešine Saveza S. K. /. brata E. Gangla kod Nj. Kr. Vis. Kneza Namesnika Pavla Nj. Kr. Vis. Knez Namesnik Pavle blagoizvoleo je primiti dne 10 o. m. u podužu audijenciju pr v o g zamenika starešine Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije brata Engelberta Gangla. Član načelništva ČOS brat Bogumil Havel posefio je Savez S. K. U utorak dne 20 o. m. stigao je ■z Praga u Beograd brat Bogumil Havel, član načelništva češkoslovačke obče sokolske. Brat Havel došao je u Beograd da kao pratstavnik bratske ČOS s vodstvom Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije reši izvesna pitanja o sarad-nji jugoslovenskog i češkosrtovačkog Sokolstva prigodom izleta i sletova u ino-stranstvu. Nakon održanih konferencija, brat Havel srdačno se oprostio s članovima savezne uprave u Beogradu i otputo-vao u četvrtak dne 22 o. m. večer-njim brzim vozom za Prag. Godišnja skupšfina Saveza S. K. \. Kao što je več javljeno, glavna godišnja skupština Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije održače se dne 30 maja o. g. Pre same glavne skupštine, i to dne 28 maja, održače se sednica plenuma uprave Saveza, a dne 29 konferencija skupštinskih delegata. Toga dana ujed-no predvideno je da se održi i zbor župskih prosvetara, zbor župskih načelnika i načelnica i sastanak pročel-n>ka župskih narodno-odbrambenih ot-seka. U vezi s održanjem savezne glavne skupštine, uprava Saveza uputila je 21 °- m. svitn bratskim župama posebnu °kružnicu, na koju i ovim skrečemo bratsku pažnju. Posefa engleskih novinara Savezu SKJ U sredu dne 21 o. m. popodne poseko je Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije engleski novinar Mr. Vilijam Berk Tiling, saradnik londonskog „Tajmsa“ 1 »Dejli Telegrafa”. Mr. Berk, koji je °držao u Beogradu niz predavanja, po-setio je Savez SKJ u pratnji beograd-skog dopisnika ,„Tajmsa” g. Kozomari-ca, želeči da se obavesti o organizaciji i radu jugoslovenskog Sokolstva i 0 sistemu sokolskog telesnog vaspita-nja. Uglednom gostu dao je iscrpna °baveštenja o organizaciji i delovanju našega Sokolstva tajnik Saveza SKJ “rat prof. dr. Mihailo Oradojevič. Na-*°n što je zatim razgledao savezne pro-^torije, Mr. Berk je u pratnji brata Gradojeviča, dopisnika „Tajmsa” S- Kozomariča i urednika našega lista P°setio savezni prednjački tečaj u do-I1111 Sokolskog društva Beograd—Matica 1 prilikom ujedno razgledao ipro-storije doma. Več je prošlo 7 meseci od dana, koga je jugoslovensko Sokolstvo pro-klamovalo svoj Petrov petogodišnji plan rada. Mnoge bratske župe več su do danas za veliki broj svojih jedi-nica, društava i četa, poslale Savezu razne predloge i spiskove radova i poslova, koje misle i za koje su se zavetovale da če sprovesti u postav-Ijenom roku od pet godina, do punolet-stva Nj. V. Kralja Petra II. Iz svih ovih izveštaja bratskih župa vidi se, da one hoče da ulože največi napor u ostvarenju svojih postavljenih zadataka. Savez če i sa svoje strane pružiti bratskim župama svoju punu moralnu i moguču materijalnu pomoč, premda i sam ima svoje specijalne zadatke koje ima da ostvari u postavljenom roku. Stoga neka bratske župe strogo vode računa o tome da sa svojim jedinica-ma ne uzimaju i ne postavljaju one ciljeve koje ne mogu da ostvare, več da se kreču u granicama materijalne mogučnosti i naravno u okviru sokolske ideologije, obradujuči i razvija-juči glavne tačke našeg sokolskog programa, tj. u nacionalnom, moralnom i fizičkom pravcu. Ima medutim i izvestan broj bratskih župa koje ni do danas nisu dostavile Savezu nikakav elaborat po o-vome pitanju, tako da Savez ne zna, da li te bratske župe ma šta rade sa svojim jedinicama u ovome pogledu. Savez stoga preporučuje tim bratskim župama da nastoje energično, da sve njihove jedinice što pre izaberu izve-sne poslove koje mogu da ostvare u postavljenom roku. Savez je poslao bratskim župama spi-sak zadataka i dužnosti od kojih bratske župe mogu izabrati za sebe i za svoje jedinice one zadatke, koje i prema svojim mesnim prilikama treba i mogu da ostvare. Savez sa zadovoljstvom konstatuje da su se mnoge bratske župe pokazale naročito aktivne, kao što su župe: Mostar, Sarajevo, Cetinje,, i još neke druge, pa je želeti da i sve ostale po-kažu punu aktivnost na ovome poslu. Iznosimo ovde program rada, koji obuhvata one dužnosti i zadatke, koje su postavile sokolske jedinice da izvrše u roku od pet godina, do navršenja punoletstva Nj. Vel. Kralja Petra II godine 1941. Jugoslovenska nacionalna misao: održavanje predavanja; manifestacije; održavanje hodočašča na Oplenac; održavanje komemorativnih sastanaka; proslavljanje 1 decembra i svih istorijskih značajnih dana, kao rodendana Nj. V. Kralja i sl.; podržavati i obilaziti čuvene zadužbine i frnanastire naših kraljeva; propaganda. U moralno-prosvetnom, socijalnom i zdravstvenem pogledu: trezvenost; štednja; izleti; radne za-jednice; humanitarni rad; taborovanje; održavanje idejnih škola; predavanja; Do sada je održano i nekoliko me-dužupskih sastanaka, kao u Sarajevu, Mostaru, Dubrovniku i Cetinju, a za 23 maj ove godine zakazan je medu-župski sastanak i u Splitu. Kako su se ovi medužupski sastanci pokazali kao veoma korisni, jer se na njima izraduju gledišta na mnoga sokolska pitanja u vezi sa Petrovim pe-togodišnjim planom rada i kako se na ovaj način uspostavlja živi kontakt izmedu pretstavnika raznih bratskih župa, a koji je inače dosta slab, to je Savez prihvatio misao o ovim sastan-cima i na njima če uvek biti zastup-ljen preko svoga delegata. Sem ovoga Savez če preko svoga naročitog otseka za sprovodenje Pe-trovog petogodišnjeg plana rada vršiti potreban nadzor nad radom sokolskih jedinica i voditi računa o tome, da sve one izvrše preduzete dužnosti, jer Sokolstvo mora časno iskupiti datu reč i ispuniti zavet, koji je položilo pred celim narodom, pred svojim uz-višenim Starešinom i pred celokupnim svojim članstvom. Savez preporuča bratskim župama da za sebe, kao i za svoje jedinice, sa-stave posebne otseke ili da odrede naročite referente, koji če bditi i voditi računa nad celokupnim radom u pogledu Sokolskog Petrovog petogodišnjeg plana rada i koji če biti u te-snoj vezi sa otsekom u Savezu, koji vodi brigu nad sprovodenjem pome-nutog plana rada. Kroz izvesno vreme Savez če sa-zvati sve pretstavnike bratskih župa, koji imaju za dužnost nadzor nad iz-vršenjem ovog plana rada, te je stoga neophodno potrebno, da bratske župe što pre sprovedu organizaciju u gornjem smislu, u koliko to več nisu do sada uradilef, i da o tome obaveste Savez, dostavljajuči mu imena lica odre-denih za sprovodenje pomenutog plana rada. Bračo i sestre, svi na složan i sna-žan rad, za dobro Kralja i sreču O-tadžbine. Zdravo! prosvetne akademije; čitaonice i knjižnice; štampa; govori pred vrstom; ana-falbetski tečajevi; narodni univerzitet; održavanje domačičkih tečajeva na selu; održavanje higijenskih tečajeva; osniva-nje sokolskih zdravstvenih zadruga; o-državanje predavanja iz opšte higijene; osnivanje putujučih diletanskih pozori-šta; priredivanje izložbi muških i ženskih radova; organizovanje suzbijanja bogohuljenja, ogovaranja i klevetanja i štetnih narodnih običaja; uredivanje groblja sokolskih i ostalih; održavanje socijalne nedelje za prikupljanje raznih stvari za odevanje i prehranu sirotica, udovica, bolesnika i iznemoglih stara-ca i starica; suzbijanje pijanstva; organizovanje pevačkih zborova i orke-stara i muzike; organizovanje zdravstvenih zadruga; organizovanje javne hi- gijene; suzbijanje zaraznh bolesti; razvijanje guslarstva; održavanje raznih zabava, posela i slične priredbe; razvijati recitovanje; organizovanje ručnih a-poteka; nagradivanje dece sirote, pomoč nezaposlenim i bolesnim članovima; otvaranje kuhinja za ishranu siro-mašnog nezaposlenog članstva; stvara-nje letovališta u zdravim krajevima države radi oporavljanja bolesnog i si-romašnog članstva; odevanje i obuvanje siromašnog članstva; pomaganje siromašnih daka školskim knjigama, a mladih zanatlija novčano radi otvaranja zanatskih radnji; organizovanje pokret-nih biblioteka pri osnovnim školama gde su naše sokolske čete; organizovanje ,,Kola Sokolica” i iste vaspitavati u domačinskim školama, kako bi bile sposobne za otvaranje domačinskih tečajeva u selu, a tako isto i za hi-gijenske tečajeve; organizovanje debatnih večeri; razvijati zajednicu kuče, ško-le i sokolane; tečajevi sokolskih i narodnih pesamja i igara; posečivati ratne položaje, koji su od osobite važnosti za jugoslovensko narodno vaspitanje. Tehnički i organizacioni rad: podizanje sokolskih domova i vež-bališta; nabavka sprava; podizanje ce-lokupnog članstva i njihovog takmič. rada; osnivanje plivačkih i veslačkih otseka; osnivanje streljačkih društava; priredivanje pešačkih izleta; osnivanje odevnih sekcija radi nabavke svečanog i vežbačkog odela uz vrlo uinerene cene; osnivanje konjičkih otseka; osnivanje smučarskih otseka; nabavka i o-svečenje sokolskih zastava; usavršava-nje administracije: evidencija članstva, matičnih knjiga, kartoteka i pristupnica; priredivanje roditeljskih sastanaka; deč-je akademije; organizovanje motorbici-klističkih otseka; organizovanje šahovskih otseka. Privredna delatnost: podizanje četnih ambara; zasadivanje vočaka i šuma, parkova i sl.; održavanje zimskih poljoprivrednih tečajeva; izgradivanje dubrišta; priredivanje gospodarskih izložbi; podizanje mostova; bunara, spomenika, škola, puteva; izgradivanje silosa i magacina; razvijanje pčelarstva; podizanje žive ograde i ogradivanje imanja; razvijanje raznih nih poljoprivrednih grana: zemljorad-nje, stočarstva, vočarstva, šumarstva, živinarstva, pčelarstva i dr.; podizati drvorede pored puteva; regulisanje toka reka i potoka. ................. U ——.......... Slef Sokolske župe Beograd Proglas članstvu Sokolska župa Beograd prireduje u Beogradu svoj VI župski slet o Duhovima, na dan 20 i 21 juna t. g. Povodom toga uprava Sokolske župe Beograd uputila je celokupnom svom članstvu proglas sledeče sadržine: — Bračo i sestre! Sokoli i Sokolice! Sokolska župa Beograd prireduje na Duhove, 20 i 21 juna svoj VI župski slet. Najvažniji i najznačajniji dogadaj na ovome sletu biče osvečenje župske sokolske zastave, koju daruje Njegovo Veličanstvo naš mladi Kralj i Starešina. Župski slet največa je sokolska priredba koju može župa kao samostalno telo da priredi. Uspeh sleta pokazače jačinu i vrednost našu. Do uspeha do-lazi se samo marljivim spremanjem svi-ju jedinica i pojedinaca. Ako bude sva- Program rada koji je Sokolstvo preduzelo da izvrši kroz pet godina Godišnja skupština Sokolske lupe Kragujevac ka jedinica i svaki pojedinac več sada odgovarao savesno i tačno svojim duž-nostima, mirno i radosna srca može-mo da očekujemo sletske dane. Župski slet moramo ovoga puta sve-stranije spremiti, jer nam dolaze u posetu brača Junači iz Bugarske, bra-ča ko ja su pokazala 1935 godine i sada, kod posete naše župe Sofijsko vi-teško-junačkoj oblasti, da upravo našu župu neobično vole i cene. Trebalo je videti kako brat brata pozdravlja i kako ga dočekuje. Ako ništa više a ono ne smemo ni u čemu da zaostanemo za btačom Bugarima. Bračo i sestre! Nije dovoljno da naš slet bude samo na tehničkoj višini, da bude brojno zastupljen vežbačima i da vlada primerna disciplina. Potrebno je da vežbalište bude puno glcdalaca ne Dne 18 o. m., u 10 i po časova pre podne održana je u Sokolskom domu „Matice”, godišnja skupština Sokolske župe Beograd. Skupštini su prisustvovali delegati svih sokolskih jedinica sa teritorije Sokolske župe Beograd. Osim toga skupštini je prisustvovao ppretstednik Narodne skupštine, g. dr. Fr. Markič, izaslanik češkoslovačkog poslanstva brat dr. Franja Bahtik, izaslanik ministra vojske i mornarice, general g. Đukić, izaslanik ministra finansija, g. Rista Nastič, izaslanik ministra prosvete, brat A. Štefan, izaslanik ministra socijalne politike i narodnog zdravlja, g. dr. Živojin Miladinovič, izaslanik ministra za fizičko vaspitanje naroda, g. dr. A-leksandar Stefanovič, kao i izaslanici mnogih kulturnih i nacionalnih društa-va. Od strane Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije skupštini je prisustvovao brat inž. Radule Radulovič. Skupštinu je otvorio starešina župe brat Staja Stajič. Otvarajuči skupštinu i pozdravljajuči sve prisutne, starešina brat Staja Stajič održao je kratak govor. Posle toga brat Stajič pročitao je sledeči telegram, upučen Nj. V. Kralju Petru II: „Glavna skupština Sokolske župe Beograd, u svojo j nepokolebivoj odanosti i vernosti Vašem Veličanstvu i celom Kraljevskem Domu, ostajuči dosledno na stajalištu jedinstva jugoslovenskog naroda i neprikosnovenosti državne celine, podnosi smerno i oduševljeno svo-me Starešini, Vašem Veličanstvu, sokolski pozdrav Zdravo!” Posle toga prešlo se na dnevni red skupštine. Izveštaj o radu Sokolske župe Beograd u toku prošle godine o-štampan je i podnesen godišnjoj skupštini. Iz ovog izveštaja vidi se celo-kupan rad Sokolske župe Beograd, ko-ja na svome području ima 43 sokolska društva, od kojih se 12 nalaze u Beogradu, a ostala u Arandelovcu, Bataj-nici, Bogatiču, Valjevu, Topoli, Groc-koj, Debeljači, Erdeviku, Zemunu, (dva društva), Indiji, Kovinu, Lazarevcu, Laj-kovcu, Ložnici, Ljigu, Mladenovcu, O-brenovcu, Pančevu, Petrovcu na Mlavi, Požarevcu, Rumi, Smederevu, Smede-revskoj Palanci, Sremskoj Mitroviči, Staroj Pazovi, Starim Banoycima, Ubu, Crepaji, Šapcu i Šidu. U toku prošle godine na teritoriji Sokolske župe Beograd priređeno je 87 akademija, 22 javne vežbe, 170 po-sela sa vežbanjem, 2 taborovanja i ve-či broj izleta, u kojima je učestvovalo 3787 Sokola i Sokolica. U delokrugu rada prosvetnog odbora vršeni su svi poslovi u vezi sa sokolskim petogodišnjim planom rada, nadalje su održavani prosvetni zborovi, tečajevi, predavanja i slično. Tu ujedno spada i rad sokolskih knjižnica i či-taonica sa 18.267 knjiga, zatirn rad na širenju trezvenosti, štednje, sokolskog pozorišta, sokolske muzike i pes,me. Sokolska župa Beograd ima i 93 sokolske čete, u kojima je približan broj pripadnika iznosio u 1936 godini: 4.438 članova, 331 članica, 1.098 muš-kog naraštaja, 265 ženskog naraštaja, 2.607 muške i 2.080 ženske dece — sve-ga 11.019 pripadnika u sok. četama. samo iz Beograda, nego i iz celog područja naše župe. Potrebno je da bu-du Sokoli, a naročito brača junači, na svakom mestu, u svako vreme, najsr-dačnije primani i pozdravljanj. To če se postiči samo u slučaju ako poje-dinci lično, medu svojim prijateljima i poznanicima, povedu svestranu propa-gandu za ovaj slet. Radeči tako, sestre i bračo, osvetla-čemo Исг naše, lice sokolsko. Takvim radom korističemo našem jugosloven-skom narodu i pokazačemo da u na-šoj miloj i dragoj prestonici, u našem lepom Beogradu, bukti i plamti sokolska svesit i sokolska volja. Verujemo da radom za naš slet ra-dimo i za celokupno naše Sokolstvo. Sa tom verom i puni nade pozivamo vas, sesjre i bračo, na posao! Zdravo! U toku prošle godine osnovane su nove sokolske čete u selima: Grabov-cima (kod Šapca), Kravljem Domu (kod Požarevca), Kovačevcu (kod Mladenov-ca) i Cerovcu (kod Smederevske Pa-lanke). Pristupiče se organizovanju četa i u selima: Glušcima, Lipolistu, Cr-noj Bari, Beloj Reci, Uzviču (kod Bo-gatiča), Koviljači, Čokešini, Dragincu (kod Ložnice), Brzohodama, Aleksandro vcu i Kalištu (kod Požarevca). Prema statističkim podacima, u sokolskim društvima župe Beograd, osim broja pripadnika u sokolskim četama, bilo je na dan 31 decembra 1936 god. 14.706 učlanjenih Sokola i Sokolica, i to 5.942 člana i članice, 3.155 muš-kog\ i ženskog naraštaja i 5.609 muške i ženske dece. Po zvanjima, u sokolskim društvima največi broj procenata (oko 18 od sto) pada na zanatlije, posle kojih odmah dolaze državni službenici, zatim trgovci, učitelji i profesori, pa privatni namešte-jiidi i rpdnici (oko 10 od sto). Znatno manji procenat otpada na vojnike (5 od sto), na dake i študente (3 od sto), na seljake (3,87 od sto), lekare (2,78 od sto), advokate (1,66 od sto). U sokolskim četama 61 i po od sto pripadnika dolazi na seljake, oko 8 od sto na učitelje, 7 od sto na đake i študente. Kao što je poznato Sokolska župa Beograd, pored svog redovnog rada, izvela je u toku prošle zime akciju za zimsku pomoč beogradskoj siroti-nji u saradnji sa akcionim odborom za zimsku pomoč Poglavarstva grada Beograda. U ovoj akciji učestvovalo je 209 Sokola iz beogradskih i zemunskih sokolskih društava. Na ovaj način beogradski i zemunski Sokoli prikupili su 5.287 komada odela, 1.623 kilograma životnih namirnica i 14.524 di-nara u gotovu,1 Podeljeno je 1.650 paketa sa odelom| i namirnicama beogradskoj sirotinji. Gotov novac upotreb-ljen je za sirotinjske kuhinje. Budžet Sokolske župe Beograd za i-duču godinu iznosi 432.175 dinara. Pošto je u toku cele prethodne noči održavana pretkonferencija delegata, na kojoj su pretresam i primijeni svi ovi izveštaji, skupština je jednoglasno pri-hvatila izveštaje dajuči razrešnicu do-sadašnjoj upravi. Zatim se pristupilo izboru nove u-prave. Za starešinu ponovo je izabran brat "Staja Stajič, za prvog zamenika starešine brat dr. Branko Cipčič; za za drugog zamenika starešine brat Gojko Mudrinič; za trečeg zamenika starešine inž. brat Miodrag Matič. Za tajnika izabran je brat Adolf Štefan; za pretsednika prosvetnog odbora brat Mornir Sinobad; za načelnika brat Pe-tar Colovič; za načelnicu sestra Slavka Vučkovič; za pretsednika odbora za rad na selu inž. brat Svetislav Vučkovič; za blagajnika brat Gojko Čebo, za pretsednika revizionog odbora brat Mi-lorad Popovič; za pretsednika suda časti general brat Ljubomir Maksimovič. Nova uprava, pored ostalih poslova, nastaviče sve radove za izvodenje žup-skog sleta, koji se prireduje u Beogradu o Duhovima ove godine. Ove godine održala je Sokolska župa Kragujevac svoju glavnu godišnju skupštinu u Čupriji, i to 27 i 28 marta U subotu pre podne od 9—12 časova održana je proba sletskih vežbi, jer če se od 22—24 maja o. g. održati V župski sle* i I župski prosvetni slet u Kragujevcu. Posle podne u 12,40 časova stigla je uprava župe iz Kragujevca sa mnogim delegatima društava’ i četa svečano dočekpna od strane čuprijskih Sokola. U 13 časova održana je, pod pretsed-ništvom brata Josipa Prohaske, žup-skog načelnika, sednica zbora društvenih i četnih načelnika i načelnica. Pored rešavanja tekučih pitanja u vezi sa godišnjim izveštajem o tehničkom radu u društvima i četama, naročito je rešavano o pretstoječem V župskom sletu u Kragujevcu i V pokrajinskom sletu u Skoplju i o učešču Sokola i Sokolica Šumadije na ovim sletovima. U 16 časova održana je u velikoj sali gimnazije predkoferencija delegata, na kojoj su pretresani izveštaji funkcio-nera (sekretara, načelnika, pretsednika prosvetnog odbora, otseka za čete, blagajnika, lekarskog otseka, statističara i revizionog odbora). Osim toga rešavano je o V župskom sletu i I župskom prosvetnom sletu i donete ko-načne odluke, od kojih je najvažnija ta, da če na slet u Skoplje moči da idu samo oni, koji budu učestvovali na sletu u Kragujevcu. U 21 čas održane su akademije, na kojima su nastupile razne grupe vežbača i vežbačice Sokolskog društva Čuprija, Kragujevac Matica i Kragujevac I, kao i čete Majur. Svirala je muzika Sokol-društva Sisevac (rudnik). U nedelju u 8 časova održana je, pod pretsedništvom brata Save Duki-ča, pretsednika prosvetnog odbora, sednica župskog prosvetnog zbora. Sem rešavanja tekučih stvari u vezi sa godišnjim izveštajem o prosvetnom radu u 1936 godin^i i programa u 1937 godini, rešavano je i o I žJupskom prosvetnom sletu i donete shodne odluke. U 10 časova izvršeno je osvečenje kamena temeljca Sokolskog doma u Cu-priji u prisustvu izaslanika Nj. V. Kralja, art. pukovnika R. Jovanoviča, pret-stavnika mesnih vlasti, a uz učešče svi-ju delegata i mesnih Sokola i Sokolica, kao i mnogobrojnog gradanstva. Tom prilikom održali su prigodne govore, arh. namesnik g. Erič; starešina Sokolskog društva Cuprija, brat Drag. Jankovič i starešina Sokolske župe Kragujevac, brat M. Pavlovič. U 11 časova u velikoj sali gimnazije otvorio je godišnju skupštinu župe brat M. Pavlovič i pozdravio Prvog Sokola, Nj. V. Kralja Petra II, zatim sve pretstavnike državnih i građanskih vlasti, mesnih društava, a naročito pret-stavnika čehoslovačkog poslanstva, brata Dr-a Bahtika; izaslanika bratskog Saveza Sokola Kralj. Jugoslavije, brata M. Vojinoviča i sestru Ljubiču Jovanovič, kao i sve delegate društava i četa. Posle su jednoglasno i bez diskusije primijeni svi izveštaji i priedlo^i i iza-brana nova uprava župe za 1937 godinu, u koju su ušli ova brača i sestre: starešina: M. Pavlovič, zamenici D. Milovanovič i P. Jevdevič, načelnik: J. Prohaska. zamenici: S. Sekovanič i M. Obrenovič, načelnica: B. Aksentijevič, zamenice: S.. Grfofič i M. Loc, pretsed-nik prosvetnog odbora: S. Dukič, sekretar: I. Pavlovič, članovi: P. Noži-nič, J. Kramer, Dr. B. Jurišič, V. Bra-tuljevič, F. Rebernik, V. Miličevič, Dr. M. Krestič, Đ. Pavlovič, V. Lazarevič, M. Derenčin, D. Stojadinovič, J. Draš-koci, J. Mitrovič, J. Bekeruš, S. Nikolajevič, D. Mitrovič, D. Stranjakovič, S. Damnjanovič, D.!Jankovič, M. Nikolič, Ž. Brzakovič, V. Matovič, Lj. Filipovič, L. Stojanovič, S. Markovič, D. Kutlešič, Dr. N. Petrovič, S. Živkovič, M. Pelnarž, S. Pecinič, B. živkovič, D. Platnik, V. Lemajič, S. Dabažinovič, T. Golič, S. Haznadarevič, M. Gusev, Ž. Petrovič, M. Nikolič. Revizori računa i zamenici: J. Pavičevič, M. Loc, V. Popovič, J. Ditrih, R. Vodlak. Sud časti: pretsednik V. Lazarevič, zamenik K. Božič, delovoda N. Daškijevič, članovi: M. Aleksič, B. Katič, S. Živkovič, D. Ružič. Na kraju je rešeno, da se iduča skupština održi u Paračinu. U 13 časova bio je zajednički ručak, posle koga su se delegati razišli svojina kučama čvrsto rešeni da i u 1937 godini istraju na svom teškom i uzviše-nom sokolskom poslu, koji ima jedini cilj: sreču i blagostanje Kralja i O-tadžbine. Godišnja skupština Sokolske lupe Novi Sad Župa ima 58 sokolskih društava i 30 sokolskih četa sa 22.339 pripadnika Dne 11 o. m. u 9 časova pre podne održana je u velikoj dvorani novosad-skog Narodnog spomen-doma glavna godišnja skupština Sokolske župe Novi Sad. Skupštinu je otvorio starešina župe brat dr. Ignjat Pavlas, koji je u svome pozdravnom govoru najpre izrazio osečaje bezgranične ljubavi koju So-stvo gaji prema svome uzvišenom Starešini, našem mladom Kralju Nj. Vel. Petru II. Zatim je pozdravio zvanične prestavnike, i to: izaslanika bana Du-navske banovine načelnika g. Jakši-ča, komandanta I armijske oblasti generala g. Petra Kosiča, načelnika Kr. banske uprave g. Dragutina Došena, komandanta mesta, prestavnika Matice Srpske g. dra Aleksandra Moča te zamenika starešine Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije brata Duru Paun-Đkoviča, moleči ga da( i u buduče posveti svoje sile i svoju pažnju na-pretku našega Sokolstva. U daljnjem svom govoru starešina brat dr. Pavlas rekao je izmedu ostalog: — Večno je samo ono što izvire iz duše naroda, a Sokolstvo je izraz duše narodne. Posle svake borbe sokolska misao postaje sve jača, snažnija i lepša. Služeči toj misli, vi se, bračo i sestre, dobrovoljno podvrgavate disciplini i u toliko je veličina vašeg rada značajnija, jer ste na vaša mu-ška leda uzeli jedan opšti teret. Mi smo izvan politike i partija, ali mi se nadamo pomoči od političkih pokreta, jer su oni državotvorni i jer naš rad pripada celom narodu. Sokolstvo o-buhvata sve manifestacije našeg na- roda u traženju savršenog oblika duše. Naš rad biče gotov onda kada dopre u najšire mase našeg naroda. Molim vas, da u vašem radu prelazite preko sitnih razmirica, jer imajte u vidu, da je pravda oličena u sokolskoj misli jača od svega. Ja vas na koncu, bračo i sestre, pozdravljam dobrodo-šlicoinl i sa željom da zajedničkim sna-gama postignemo naš sokolski maksimum. — Zatim je zamenik starešine župe brat Milovan Kneževič predložio da se u-pute pozdravni telegrami Nj. Vel. Kralju Petru II, nadalje ministru za fizičko vaspitanje naroda dru Josipu Ro-giču, Savezu Sokola Kraljevinne Jugoslavije, Savezu slovenskog Sokolstva, češkoslovačkoj obci sokolskoj, Savezu bugarskih Junaka, Savezu poljskog Sokolstva i Savezu ruskog zagraničnog Sokolstva. Skupština je ovaj predlog primila jednodušno i s burnim klicanjem Nj. Vel. Kralju. Nakon toga je zamenik starešine Saveza SKJ brat Dura Paunkovič pozdravio veoma toplim rečima rad skupštine, sečajuči se svih večili sokolskih ma-nnifestacija posle ujedinjenja, u kojima je Sokolska župa Novi Sad uziniala uvek najvidnijeg učešča i uvrštavajuči se svojim radom medu naše najprve župe. Podvukao je svoju radost što je delegiran od Saveza SKJ baš na ovu skupštinu, jer ga za ovu župu vezuju ne samo uspomene iz doba posle ujedinjenja, več i iz doba pred-ratnog delovanja Sokolstva. Posle govora zamenika starešine brata Dure Paunkoviča, koji je bio toplo Godišnja skupština Sokolske župe Beograd Na području Sokolske župe Beograd deluju 43 sokolska društva i 93 sokolske čete sa ukupno 25.925 pripadnika pozdravljen, načelnik župe brat Milan Teodorovič, prosvetar brat Svetislav Marič, brat Nedeljko Stakič i druga brača iznela su program rada za i-duču godinu a u okviru sokolskog Petrovog petogodišnjeg plana rada. U pogledu pak ovogodišnjeg župskog sle-ta odlučeno je da se isti održi 6 juna u Novom Sadu, a da župa uzme vid-nnog ueešča i na ovogodišnjem pokra-jinskoni slelu u Skoplju. U izveštajima je pored ostalog kon-statovano, da na teritoriji Sokolske župe Novi Sad ima 58 društava i 30 sokolskih četa sa ukupno preko 22.000 sokolskih pripadnika. Od toga ima ve-žbača: članova 1.643, članica 450, mu-škog naraštaja 1.852, ženskog naraštaja 754, muške dece 5.493 i ženske 4.357 — ukupno svih vežbača 14.549. U toku prošle godine održano je u žup-skim jedinicama 542 predavanja, od kojih 409 u društviina i 133 u četama. Ova predavanja slušalo je 57.000 slušalaca. Govora pred vrstom bilo je 1.054, a slušalo ih je 34.700 brače i sestara. Jedinice Sokolske župe Novi Sad imaju 12.226 knjiga, a čitalaca u prošloj godini bilo je 5.246. Održano je 217 pretstava lutkarskog pozorišta, 156 zabava i 79 akademija. U novu upravu Sokolske župe Novi Sad skupština je aklamacijotn izabrala sledeču braču i sestre: starešina dr. Ignjat Pavlas; prvi zamenik dr. Toma Jovanovič, drugi zamenik ing. Kosta Petrovič i treči zamenik Milan Kne-ževič; načelnik Milan Teodorovič: prvi zamenik Pavle Daljev; drugi zamenik Lazar Tešič; načelnica Vasiljka Rakič; prva zainenica Mara Daljev; druga za-tnenica Marija Slezak; tajnik dr. Nikola Pervaz; prosvetar prof. Svetislav Marič; statističar Pavle Daljev. Članovi uprave: Vlada Višosevič, Dura Jovanovič, Miodrag Jovanovič, Dušan Lackovič, Miro Mandič, Bogdan Pot-konjak, Milan Protič, Nedeljko Stakič, inž. Milenko Spernjak i Ignjat Furlan;; zarnenici: Boško Vukičevič (Sombor), dr. Lazar Dujič (Kula), dr. Miloš Kne-ževič (Senta), Kosta Lavirac (B. Topola), Nenad Rajič (Subotica), dr. Kosta Majinski (Žabalj), Stevan Petkov (Bečej), dr. Stevan Simeonovič (Sr. Karlovci), dr. Borislav Uvalić (B. Pa-lanka), dr. Josip Sušter (Petrovac). Re-vizori: Gaja Gračanin, Joca Divild, Ljubomir Miloševič, Lazar Kovačevič, A-leksandar Popov; zarnenici: ing. Vasa Kapamadžija (Titel) i Dura Borkovič (Beočin). Sud časti: dr. Milan Vaka-nnjac (Apatin), dr. Antun Grpinčevič (Petrovaradin), dr. Jovan Laurovič, Va-siljko Stefanovič i dr. Voja Mijatovič; zarnenici: Marko Adam (Petrovaradin), i Stojan Radovič. Ljubomir Maširevič (Melenci), Kosta Jovanovič (Jaša Tomič), dr. Milovan Mošorinski (Srp. ltebej). Revizori: Mi-lorad Vladiv, Svetozar Cvetkov i I-van Petrov; zarnenici: Milorad Caran i Svetislav Subič, svi iz Petrovgrada. Sud časti: Ivan Podgradski, Sava La-zarev, Slavko Gligorijevič i Blagota Ko-ljenšič, iz Petrovgrada, te dr. Radiša Ostojič iz B. Sv. Đurđa; zarnenici: Žarko Rajkovič iz Uzdina i Milan Ofici-rovič iz Kumana. Glavna skupština Sokolske župe Petrovgrad U nedelju dne 11 o. m. održana je u domu Sokolskog društva Petrovgrad Matica glavna godišnja skupština Sokolske župe Petrovgrad. Uoči toga dana održan je zbor društvenih prosvetara, na kome je bilo zastupljeno 27 jedinica od 74 koliko ih ima župa, ali sve te jedinice nisu u svemu aktivne, te se može kazati, da je na ovome zboru bilo zastupano tek polovina svih aktivnih jedinica u župi. Kao delegat bratskog prosvetnog odbora Saveza bio je na zboru brat dr. Tihomir Protič, koji je posle o-tvaranja zbora sve prisutne pozdravio prigodnim govorom. Zatim se prešlo na raspravljanje 0 prosvetnom radu, te su doneseni za-ključci o osnivanju novih i proširenju 1 povečanju več postoječih knjižnica, dalje o radu pozorišnih otseka, naroči-to u pogledu izmene pozorišnih komada izmedu jedinica u župi, o radu i osnivanju glazbenih otseka i o negovanju horske muzike. Zaključeno je takoder da se za vreme Petrovog petogodišnjeg plana nastoji sanirati sve poslove u jedinicama i u tom pogledu postiči maksimum, a pored toga da se poradi i na toine, da i župa kao celina učini nešto u toku tih pet godina. Na kraju su prisutni prosvetari društava jedno-glasno doneli zaključak, da župskoj skupštini predlože za prosvetara župe u 1937 g. dosadašnjeg prosvetara brala prof. Miloša Stanojeviča. Na dann 11 aprila t. g. izjutra u 8 časova održan je i zbor društvenih i četnih načelnika i načelnica na kome su pretresena pitanja u vezi sa pret-stoječim tehničkim radom u župi u loku 1937 g. Zaključeno je da se predloži župskoj skupštini da se župski slet održi na dane 5 i 6 juna o. g. u Vršen. Zbor je na koncu jednoglasno doneo zaključak da se za načelnika župe predloži dosadašnji načelnik brat Alojz Pogačnik, nastavnik gimnazije, a za načelnicu sestra Julka Cvejanova, . dosadašnja načelnica. Na zboru je bilo zastupljeno 40 jedinica. U 9 i po časova starešina župe brat dr. Jova Popovič otvorio je godišnju skupštinu Sokolske župe, pozdravivši Prisutne delegate jedinica. Kao izasla-aik bratskog Saveza bio je prisutan brat Dobra Bogdanovič, član savezne hprave, koga je starešina župe bratski Pozdravio. Na predlog brata starešine Zupe otposlati su sa skupštine pozdravni telegrami Nj. V. Kralju Petru II, ■ zatim g. Banu Dunavske banovine i bratskom Savezu S.K.J. Posle toga se Prešlo na dnevni red. Izvršena je verifikacija punomočja delegata te je ustanovljeno, da je prisutno 38 delegata jz jedinica koje su udovoljile svojoj o-bavezi prema župi, 12 delegata jedini-Ca koje nisu udovoljile i 4 delegata iz II pokusnoj mobil^adji češkoslovačkog Sokolstva učesfvovalo je preko pola mližjtina sokolskih pripadnika četa. Posle krače diskusije oko prava glasa četnih delegata, koji u smislu pravilnika Sokolske župe neinaju prava glasa, skupština je uzela na znanje objašnjenje brata starešine, da prema tumačenju bratskog Saveza, koje me-dutim nije bilo objavljeno u zvaničnom glasilu Saveza, i četni delegati imaju pravo glasa na župskim skupštinama. Potom se je prešlo na diskusiju o izveštajima funkcionera, koji su svi bili otštampani i na 14 dana pre skupštine razaslati svima jedinicama. Posle krače diskusije svi su izveštaji primljeni. Po predmetu višine župskog doprinosa zaključeno je, da taj doprinos ostane i za 1937. g. u višini od 2 dinara po članu. Zatim je usvojen i proračun župe za 1937 g., koji predvida prihode u svoti od 84,500 dinara i isto tolike rashode. Dalje je usvojen predlog zbora načelnika da se XI! slet Sokolske župe održi u Vršcu 5 i 6 juna o. g. Na predlog uprave župe doneta je odluka i o izmeni jednoga člana pravilnika fonda za gradnju sok. domova i u pogledu postizavanja što češčeg kontakta između župe i jedinica. Najzad se je pristupilo izboru nove uprave župe. Bile su predložene dve liste, i to jedna na čelu sa bratom dr. Mišorn Matičem, lekarem, i druga na čelu sa dosadašnjim starešinom bratom dr. Jovom Popovičem. Pristupilo se je tajnom glasanju te je sa 34 :25 glasova primljena lista brata dr. Miše Matiča, pa su izabrana ova brača i sestre: starešina dr. Miša Matič (Petrovgrad); zarnenici starešine: dr. Petar Bojanič (Vel. Kikinda), Bogdan Dimitrijevič (Vršac) i Toma Irovič (Bela Crkva); prosvetar Miloš Stanojevič, profesor gimnazije; tajnik Stevan Že-beran, dosadašnji tajnik ŽPO; načelnik Alojz Pogačnik; zarnenici načelnika: Blagoje Strajnič (V. Kikinda), Miloš Milosavljevič (Vršac) i Strahinja Rajič (Petrovgrad); načelnica: Julka Cvejanova; zamenice načelnice: Julijana Petrovič (Vršac), Jovanka Ungo-ran (Vel. Kikindaj) i Stojanka Vujanova (Petrovgrad); blagajnik Borislav Cvetkov i statističar Sever Babič. Članovi uprave: dr. Jovan Sremac (V. Kikinda), Doka Nikolič (Petrovgrad), Vuk Radovič (Novi Bečej), Mirko Petrovič (Ninčičevo), Dušan Adamov (Mokrin), Voja Gavrilovič (Novi Kneževac), Pavle Zadera (Nova Crnja), Josip Zupan (Tomaševac), Mihajlo Radotič (P. Sv. Nikola), Milivoj Cirilov (V. Kikinda), dr. Svetomir Mijatovič (Ban. Karlovac); zarnenici: dr. Aleksandav Spenul (Kovačiča), dr. Milorad Lazič (Dala), Petar Erdeljan (V. Kikinda), Alija Čorda (Rusko Selo), Paja Kli-novski (Bela Crkva), Branko Konič (Or-lovat), Borislav Radovanovič (Vršac), U nedelju dne 18 o. m. popodne češkoslovaško Sokolstvo izvelo je po-kusnu mobilizaciju svih svojih pripadnika. Ova pokusna sokolska mobilizacija, u kojoj su učestvovaii svi pripadnici obojega spola, od najmladih do najstarijih, imala je da pokaže pripravnost, spremu i disciplinu češko-slovačkog Sokolstva za slučaj neop-hodne potrebe. Ima več niz godina da češkoslovaško Sokolstvo ovakvim pokusnim mobilizacijama svojih pripadnika poklanja veli-ku pažnju, jer se na ovaj način može najbolje da vidi i oceni svest, disciplina, spremnost i pripravnost kao i stvarna snaga i jakost koju Sokolstvo može da pokaže i pruži za obranu svoje zemlje i svoga naroda. Pokusna sokolska mobilizacija izvedena prošlih dana bila je zaista veli-čanstvena manifestacija pripravnosti, discipline i svesti češkoslovačkog Sokolstva, u koju brača Čehoslovaci mogu s ponosom da gledaju kao na svoju do-brovoljnu narodnu vojsku. Ova sokolska mobilizacija izvršena je istovremeno u 3.093 sokolska društva, čiji su se pripadnici po narede-nju svog vrhovnog vodstva u određeni čas našli na odredeno -mesto, gde su odali pošast državnoj zastavi i saslu-šali govore svoga vodstva iz Praga, koji su prenošeni radiom. Nešto pre 2.30 časa popodne 530.916 sokolskih pripadnika od njih 750.000, koliko ih ima češkoslovaško Sokolstvo, — dakle 70<>/o — odazvalo se pozivu svog vodstva, i našlo se na odredenim zbornim mestima, gde su preko radia slušali govor načelnika ČOS brata dra Miroslava Klingera i načelnice sestre Marije Provaznjikove. Načelnik brat dr. M. Klinger govo-rio je o značaju iznenadnog zbora za odbranu države i naroda, i o torne da Sokoli i ceo češkoslovaški narod žele samo mir. Ako bude trebalo, namet-nuče ga i onima koji drukčije misle. Ali za to se treba spremiti. Dalje je brat dr. Klinger govorio o problemu demokratije rekavši i izmedu ostalog: — Problem voda u demokratiji je težak. Budimo demokrati i na vodečim mestima. Tako čemo biti u stanju više da uradimo. Demokratija ima svoje teš-koče, ali povečava snagu. Volja naroda je jača nego naredenje diktatura. Zbog toga odbacujemo strane uzore izgradnje države. Verno stojimo na ovoj grudi i dalje čemo se truditi, da češkoslovaška Republika bude čvrsta, jaka, demokratska i večna. A da če to tako i biti, na to se zaklinje čitava sokolska porodica, mladi i stari. — Načelnica sestra M. Provaznjikova govorila je o ulozi žene u odbrani države. — Služba pod oružjem bila je i osta-če stvar muškaraca, — rekla je s. Provaznjikova. Verujemo da češkoslovačka Republika nikada neče upotrebiti žene za borbu. Ali zato želimo da vojsku li-šimo sviju ostalih briga. Želimo da se pobrinemo za decu vojnika i čitavog naroda, da iz rata izidu neoštečeni duhovno i fizički. Želimo da se pobrinemo za dovoljnu ishranu čitavog stanovni-štva i pod najtežim okolnostima. Bo-ričemo se protiv bolesti. Pobrinučemo se za ranjenike. U civilnoj odbrani od aviona nečemo biti one koje treba braniti, nego one koje brane imovinu i živote. Pobrinučemo se da ne prestane rad administracije, saobračaja i produkcije uopšte, što je od značaja za ostalu odbranu. Pozivom „Sva srca — jedan lanac” održačemo i obezbediti slobodu i demokratiju naše republike. — U celoj zemlji na zbornom mestu Sokola svirana je državna hirrina i is-taknuta državna zastava. Kad su se Sokoli sakupili, članovi su krenuli na odredena mesta, a članice su otišle u sokolane, gde su lekari održali predavanja o borbi protiv bolesti, o ishrani za vreme ratat i o sanitetu uopšte. Na drugim mestima izvršeni su razni za-daci, kao na primer da se za jedan sat sokolana spremi kao ratna bolnica i dr. Svi zadaci su svršeni dobrovoljno i brzo. U toku manifestacije Sokolstvo je dokazalo da ima odličnu obaveštajnu službu. Prag je rekordno brzo dobio sa svih strana izveštaje o broju učes-nika i rezultatima zbora. Automobili-ma, motociklima," na konjima, biciklima, peške i poštanskim golubovima poslani su izveštaji u župe, odakle su telefonom saopšteni Pragu. Celokupna organizacija i rezultat sokolskog odbranbenog zbora ostavili su dubok utisak. Smotra sokolskog felesnog vaspifanja pred turskim državnicima D sredu 14 o. m. održana je u Beogradu smotra sokolskog telovežbačkog sistema pred pretsednikom ministarskog saveta Turske Republike g. Isinetom 1-nenijem i ministrom spoljnih poslova g'- Ruždi Arasom. Smotri je prisustvo-vao i pretsednik vlade g. dr. Milan Stojadinovič sa ministrima, generalitet i mnoge druge ličnosti. Izvršenje ovog zadatka palojeu deo Sokolskoj župi Beograd, koja je taj za-datak časno izvršila. U izvodenju programa učestvovala je vojska i mornarica. Smotra je održana na Topčideru, pred Gardijskim domom', i to u krugu gde gardisti održavaju svoju slavu. Tačno u 15,45 časova smotra je ot-počela nastupom vojnika pešadijskog puka Kraljeve garde. U svečanim u-niformama, njih 90 na broju, odvežba-li su vežbe s oružjem od br. Kovača. Posle njih nastupili su 32 naraštajca Beograda II u belini gačicamla i majicama. Oni su interpretirali „slikovite vežbe” od br. Roksandiča. Treča tačka bile su raznolikosti. Na-stupila je vojska u 7 odelenja. I, II, i III odelenje sa vežbama medicinkom; sva tri odelenja sačinjavali su 55 pi-tomaca Vojne akademije. 45 pitomaca mašinske škole mornarice u sledeča tri odelenja pokazali su odbojku, preskoke preko živih sprava i razne načine šta-fetnog trčanja. U VII odelenju 22 pi-tomca mornaričkog odreda iz Zemuna navlačili su konopac. Pitomci su vež-bali u svorne odelu a mornarica u belim pantalonama i gologrudi. Zatim su vojnici artilerijskog puka kraljeve garde vežbali s buzdovanima. Njih 21 nastupili su u koloni po 3 u plavim majicama, ervenim pantalonama i belim pojasom. Podoficiri artiljeriskog puka kraljeve garde dali su vrlo skladno skupinske vežbe desetorice. Posle njih su nastupili članovi, članice i naraštaj na spravama: vratilu, gredi, razboju i stolu u širinu. Članovi Sokolskog društva Beograd II odvežbali su Kovačevu „Panta rei”. i poslednju tačku „Hajd’ junači” od-yežbalo je 36 mornara mašinske škole mornarice i 72 pitomaca I pešadijske podoficirske škole Kralja Aleksandra 1. Iako vreme nije bilo povoljno ova smotra je potpuno uspela i visoki gosti su bili zadovoljni, jer su svaku tačku popratili burnim aplauzom. Smotra je završena oko 17 časova. Završen je opšti savezni tečaj za članice Dne 14 o. m. završen je opšti sa-vezni tečaj članica. Ujedno ovo je poslednji zimski tečaj ove sezone. Opšti savezni tečaj za članice deli se na dva dela — zimski i letnji deo. Pošto se na zimskom delu prelazi isključivo gradivo za rad u vežbaonici, a letnji za rad na letnjem vežbalištu, to se oba dela upotpunjuju i tek po završetku oba tečaja dobija se uverenje sa ocenama o svršenom saveznom opštem tečaju. Jedna ista tečajka ne mora, a-ko ne može, iste godine da završi oba tečaja več može i docnije, narednih godina. Ovaj tečaj počeo je 1 aprila i bio je na čistoj internatskoj osnovi u režiji Saveza. 22 tečajke iz svili krajeva Prilikom svoje posete tečaju Mini-starstva za fizičko vaspitanje grupa turskih novinara posetila je i opšti savezni tečaj za članice. Goste je dočekala vodnica tečaja sestra Agata Žic. Zatim su tečajke od-vežbale pred gostima nekoliko vežbi i odigrale nekoliko narodnih kola. Strani novinari su sa interesom pratili vežbe i kola. Zatim su se raspitivali o organizaciji Sokolstva. Gostima je davao obaveštenja i br. dr. Milorad Dragič, član savezne uprave. Ruski Sokoli u Novom Sadu, zajedno sa članovima ruske kolonije i novosadskim Sokolstvom i građanstvom, ima-li su dne 11 o. m. jednu lepu sokolsku svečanost: osvečenje zastave Ruskog ot-seka Sokolskog društva, kojoj je kumo-vao Nj. Kr. Vis. Kraljevič Andrej. Pored velikog broja gradana osveče-nju zastave prisustvovali su i pretstav-nici vojnih i civilnih vlasti: komandant Prve armijske oblasti general g. Pet^-Kosič, izaslanik bana, načelnik uprav-nog odeljenja g. Milan Jakšič, starešina Saveza ruskog Sokola br. Roman Drajling, drugi zamenik starešine Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije brat Dura Paunkovič, starešina ruskog Sokola u Beogradu brat Viktor Artama-nov, potpretsednik novosadske opšti-ne g. dr. Miloš Petrovič, i drugi. Oko 12 časova svečano je dočekan izaslanik kuma zastave Nj. Kr. Vis:. Kraljeviča Andreje — pukovnik g. Dušan Petrovič. Osvečenje ruske sokolske zastave izvršio je ruski pravoslavni sveštenik g. Sergije Samšonijevski. Na svečanosti pevao je ruski pevački hor. Posle osvečenja zastave, izaslanik Vi-sokog Kuma, pukovnik g. Petrovič, u-kucao je spomen-klinove Nj. V. Kralja Petra Drugog, Nj. y. Kraljice Marije i Nj. Kr. Vis. Kneza Namesnika Pavla. Zatim je, uz topli prigodni govor, predao zastavu starešini Ruskog Jugoslavije slušale su i sa uspehom završile ovaj tečaj. Nastava je trajala pre podne od 7—12 a po podne od 3 do 6 časova i održavala se u ve-likoj sali doma „Matice”. Nastava je bila: proste, Strojeve i vežbe na spravama, narodna kola, sistem, dečija te-lovežba, sudenje za sve grane, prva pomoč, higijena, literatura, ideologija, besedništvo, organizacija, dužnosti načelnice i dr. Voda tečaja je bila sestra Agata Žic a predavači sestre: Skalar, Šepa, Sko-vran, Pavič, Jovanovič, Vojnovič, Polšak, Gorupenko, Kedanko i Štifter, te brača dr. Krsmanovič i dr. Dragič. Tečaj su pod kraj posetili turski novinari. Za organizaciju Sokolstva naročito se interesovao urednik carigradskog „Tan-a” g. Ahmet Emin Jalman, inače pretsednik turske sportske federacije. G. Jalman je izrazio želju da bi rado po-setio Savez Sokola gde bi inu se sva-kako mogla detaljno izneti organizacija Sokolstva ali na žalost nije imao mnogo slobodnog vremena. Na kraju je izrazio želju da dobije detaljan elaborat na francuskom jeziku o organizaciji Saveza Sokola. Turski novinari su dobili po jedan primerak Bogičevičevog „Priručnika”. sokolskog otseka u Novom Sadu bratu Fedoru Kališevskom. Primivši zastavu od g. pukovnika brat Kališevski umolio ga je da na Najvišem mestu bude tumač blagodar-nosti i vernosti Nj. V. Kralju Petru Drugom. Dirljivim govorom zatim je brat Kališevski predao zastavu zastavniku ruskog otseka bratu Serdukovu, koji se, takode, prigodnim rečima zahvalio na počasti koja mu se ukazala. U ime Ruskog sokolskog saveza go-vorio je brat Roman Drajling, a u ime Saveza SKJ zamenik save/nog starešine brat Dura Paunkovič, rekavši izmedu ostalog: — Skupite sada i zbite vaše redove pod ovu zastavu. Neka ona bude znamenje pod kojim čete i dalje ponosno i uspešno iči cilju koji ste sebi postavili. Gajite veru i nadu u mir svoga naroda, pod svojom zastavom kročite junački napred. Verujte u pobedu is-tine i pravde. Radujuči se sa vama današnjem vašem slavlju, bratski vas pozdravljam sa sokolskim „Zdravo!” Govor brata Paunkoviča bio je prim-Ijen s velikim oduševljenjem. Tada je brat Kališevski pozvao pri-sutne da uskliknu Nj. V. Kralju Petru Drugom, Nj. V. Kraljici Mariji, Nj. Kr. Vis. Knezu Namesniku Pavlu i Kumu zastave Nj. Kr. Vis. Kraljeviču Andreji, našto se dvorana Spomen- doma prolamala od dugotrajnih i spontanih uzvika i ovacija. Sa svečanosti upučeni su pozdravni telegrami Nj. V. Kralju Petru II, Nj. Vel. Kraljici Mariji i Nj. Kr. Vis. Knezu Namesniku Pavlu. Posle ovog svečanog dela na kojem je došlo do bratimljenja izmedu novo-osvečene zastave i ostalih sokolskih zastava, prireden je u restoranu Spomen-doma banket za ugledne uzvanike, a kojemu su izmedu ostalih prisustvovali komandant armije general g. Kosič, izaslanik bana načelnik g. Jakšič, starešina Sokolske župe Novi Sad brat dr. Pavlas, starešina ruskog Sokola brat Drajling, potpretsednik opštine g. dr. Miloš Petrovič i drugi. Uveče, u prepunoj dvorani Sokolskog doma, održana je vrlo uspela sokolska akademija, na kojoj su sve tačke iza-zvale oduševljene aplauze i jednodušno dopadanje. One su se, i pored svoje jednostavnosti, odlikovale izvanrednorn preciznošču i estetskim izvodenjem, tako da su ostavile naročito sa završ-nom tačkom „Hej Sloveni” na sve gle-daoce najlepši utisak. Reorganizacija Olimpijsko# odbora Ovili dana održana je u Ministarstvu za fizičko vaspitanje naroda pod pret-sedanjem ministra dra Josipa Rogiča konferencija pretstavnika sportskih saveza, na kojoj se raspravljalo pitanje reorganizacije Jugoslovenskog olimpij-skog odbora, a u vezi s pretstoječiin olimpijskim danom. Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije na ovoj konferen-ciji zastupao je brat dr. Oton Gavran-čič, zamenik saveznog starešine i starešina Sokolske župe Zagreb, te brat dr. Alfred Pihler, savezni načelnik. Na konferenciji je zaključeno, da se početkom maja održi ponovna šira konferencija pretstavnika jugoslovenskih sportskih i telesno-vaspitnih organizacija, nakon koje če se zatim održati iz-vanredna skupština Jugoslovenskog o-limpijskog odbora, koja če doneti nova pravila u saglasnosti sa članovima Me-dunarodnog olimpijskog odbora. Bu#arska umetnica g-dica Diana Gidikova prirediće u Beogradu koncerat u korist siromašnih Sokola Mlada i talentovana bugarska umetnica u pevanju, gdica Diana Gidikova, lirsko-dramski sopran, koja je u Sofiji završila državnu muzičku akade-iniju kod profesorice gde Marinove Cimbulkove, prirediče meseca maja u Beogradu koncerat bugarskih narodnih pesama u korist siromašnih beograd-skih Sokola. Premda još veoma mlada, gdica Gidikova je u Bugarskoj poznata i cenjena umetnica, te je više puta učestvo-vala i na koneertima prigodom raznih svečanosti na bugarskom dvoru. Naš književnik i diplomata lova n Dučić poklonio je zastavu Sokolskom društvu Nevesinje Naš uvaženi književnik i poslanik naše države u Rimu, g. Jovan Du-čič, koji je rodom iz Trebinja, od-lučio je da Sokolskom društvu u Ne-vesinju pokloni zastavu. Zasttava če biti ovih dana izradena i poslana So-kolskom društvu, a osvečenje če ' se izvršiti po svoj prilici u junu mesecu. G. Dučič če i kumovati zastavi. Sokolsko društvo Petrova* radin osnovalo je Mali narodni univerzitet Prošlih dana Sokolsko društvo Pe-trovaradin zaključilo je da u okviru rada sokolske Petrove petoljetke osnuje Mali narodni univerzitet, namenjen opštem obrazovanju najširih narodnih slo-jeva. U tu svrhu sastavljen je i plan predavanja, koja če se održati iz nacionalne i opšte istorije, geografije Jugoslavije, slovenskih i ostalih evropskih država, iz etnografije, ekonomije, kulturne istorije i higijene. Za držanje ovih predavanja zamoljeni su naj-ugledniji sokolski i kulturni radnici No-vog Sada. Svečano otvorcnje narod* no# univerziteia u Novom Bečeju Sokolsko društvo Novi Bečej otvo-rilo je prošlih dana na veoma svečan način Sokolski narodni univerzitet. O-voj svečanosti, koja je usledila zajedno sa svečanom proslavom jugoslovensko-bugarskog pakta o večnom prijateljstvu, prisustvovali su pretstavnici svili mesnih vlasti, kulturnih i humanih u-druženja, učenici sviju škola, mnogo-brojno gradanstvo kao i članovi ta-mošnje bugarske kolonije. 11 Subotici osnovana je Sokolska muzička škola Zauzimanjem starešine Sokolskog društva — Matica u Subotici, brata Nenada Rajiča, osnovana je Sokolska mu-žička škola. Ova če škola imati stepen srednje muzičke škole. U ovoj školi poučavače se ne samo violina i klavir več i ostali instrumenti. Ovo je jedina ovakva škola u Jugoslaviji i opšte u ovom delu Evrope. Škola če več skorih dana početi svoj rad. Stručni muzički voda Sokolske muzičke škole je kapetan I klase g. Ljubomir Bošnjakovič, kapelnik Vojne muzike. Sokolska muzička škola primače ne samo sokolsku več i ostalu mladež, škola je osnovana naročito zbog toga da mladež nauči pravilno i notalno sviranje, ne samo na violini i klaviru več i na narodnim instrurnentima: tamburici, fruli i harmonici. Na ovaj način stvoriče se veliki kadar omladine, koji če širiti narodnu glažbu i pesme. Školovanje je besplatno. Svi oni koji žele da nauče na nekim instrurnentima mogu se prijaviti u kancelariji Sokolskog društva. Glasovi s t a m p e „JUNAČI” NECE NA SELO Na sastanku organizacije HSS prošlih dana u Slavonskom Brodu narodni poslanik dr. Filip Markotič izjavio je, da su „Junači” isključivo gradska organizacija te da se neče osnivati na selima. „KATOL1ČKI TJEDNIK” O „JUNACIMA” „Katolički tjednik”, glasilo sarajevske nadbiskupije, objavio je ovih dana članak o važnosti osnivanja organizacije „Junaka”, u kome se izmedu o-stalog veli i sledeče: „Hrvatska omladina ne može i ta-koder neče sva uči u redove Križara i Katoličke akcije. Ove su dve organizacije strogo verske, a katoličkoj hr-vatskoj omladini treba dati mogučnost da se organizira takoder izvan njih, jer če drugačije pre ili kasnijc zapasti u komunizam. Bio je zato zadnji čas, da se osnuje „Junak”, i mi čemo tu organizaciju podupirati, te je preporu-čujeino.” Nove finjige »Opšfa fakmičenja za čla* nove i naraštaj za 1937 #.« II deo U najkrače vreme izlazi iz štampe II deo knjige „Opšta takmičenja za članove i naraštaj 1937 god.”. Knjiga donosi uputstva za ocenjivanje svih takmičarskih vežbi. Knjiga se šalje (besplatno) kao prilog prednjačkog lista „Soko”, svima koji su namirili pretplatu za „Soko” za god. 1937. Upozoravamo stoga bratske jcdinice i pojedinu braču, da pretplatu, ukoliko su zaostali, odmah pošalju, da bi mogli knjigu odmah dobiti. Načelništvo Saveza SKJ Poscfa turskih novinara tečaju za članice Osvečenje zastave Ruskog otseka Sokolskog društva Novi Sad kojoj je kumovao Nj. Kr. Vis. Kraljevič Andrej Fcrijalna putovanja sokol« skog naraštaja Otsek Saveza SKJ za vaspitanje na-raštaja pozvao je raspisom preko župa sve bratske jedinice, da po zaključku radnog zbora župskih načelnika i načelnica u Kamenici obrazuju prenočišta za naraštaj. Organizovanjem tih prenočišta omogučilo bi se našem nara-štaju da putuje širom domovine i tako upozna i jače zavoli svoju domovinu i svoj narod. Ta prenočišta treba urediti do 15 juna tek. g. a izveštaj o pripremama poslati odmah preko župa načelništvu Saveza, da bi se na vreme moglo iz-raditi spisak svih prenočišta i isti dostaviti bratskim jedinicama. Naraštajci koji žele da se koriste ovim prenočištima dobiče naročite legitimacije. U prijavi treba navesti tačnu adresu prenočišta, saobračajne veze kao i kome se treba prijaviti po dolasku u kraj, broj ležišta na slami ili broj kreveta, kao i uslove za prehranu. Načelništvo Saveza SKJ Matica našega Sokolstva Ljubljanski Sokol poveo je akciju za podignuce svog doma - Apel društva na članstvo i prijatelje Sokolstva Naše najstarije sokolsko društvo, Ljubljanski Sokol, povelo je akciju da za vreme Sokolske Petrove petoljetke, a u proslavu 75-godišnjice svoga postajanja, koju navršava 1938 godine, po-digne svoj dom. U tu svrhu društvo je izdalo na svoje članstvo kao na prijatelje Sokolstva naročiti apel, koji su potpisali pret-sednik društvenog otseka za gradnju doma brat dr. Vladimir Ravnihar, starešina društva brat Bugumil Kajzelj i tajnik društva brat France Ahčin. U apelu se veli sledeče: — Na pragu Sokolske Petrove petoljetke ovogodišnja glavna godišnja skup-Stina društva na predlog uprave i otseka za gradnju sokolskog doma jed-nodušno je zaključila da u okviru petogodišnjeg sokolskog radnog plana stvori svome članstvu nove i bolje u-slove za rad, razvoj i napredak u duhu sokolskih načela. Skupština je konkretno zaključila da u ovom značajnom vremenu provede akciju za podignuče vlastitog doma. Sadanje društvene prostorije več o-davna ne udovoljavaju svrsi, jer nikako ne odgovaraju ni današnjim znanstvenim tekovinama ni praktičnim iskustvi-ma na polju telesnog vaspitanja. Nije stoga čudo, da takoder i ustrajni i smotreni rad u tim prostorijama nije posvema urodio zadovoljivim i trajnim uspesima, i da je uvek bila živa želja članstva da sokolskom vaspitnom radu stvori bolje materijalne uslove i da je ta želja najposle došla do konkretnog izraza u manifestantnom zaključku na glavnoj skupštini. Svesni smo značaja ovoga zadatka, kao također i ozbiljnosti sadanjeg vre-nvena, ali svesni i svoje snage, koja če, oslanjajuči se na požrtvovnost i Čvrstu volju, savladati sve zapreke i omogučiti najlepše uspehe. Znamo najposle i to, da smo pre svega upučeni na pomoč svoga članstva i prijatelja našega društva, a tek zatim, ako pokažemo svoju vlastitu požrtvovnost, da n*ožemo apelovati i na javnost. S ovim1 stvarnim saznanjem obračanj) se na članstvo i prijatelje s uljud-nom i hitnom molbom da nas što mo-guče izdašnije podupru u našem ne-®ebičnom nastajanju. Svaki član, svaka Članica, zapravo svaki pripadnik našega društva, naraStaj i deca, neka odtoči, da če u značajno doba Sokolske Petrove petoljetke u vidu svog nvate-rijalnog doprinosa za dom postaviti spomenik preporodenom sokolskom poko-*ienju. Svaki treba da doprinese pre-•tta svojim silama, ali svaki b;(r to-Hko, da bi na zaključku akcije i u Proslavu društvene 75-godišnjice mogao da bude položen temeljac kamen hudujem zdanju i da bi naše zasnovano de-*° bilo krunisano vidnim uspehom. To je naš poziv u duhu zaključka Slavne skupštine. — 60«$odišnjica brata Aleksandra Kostnapfela Ovih dana navršava 60-godišnjicu života brat Aleksandar Kostnapfel, naš stari i istaknuti sokolski radnik u Sloveniji. Brat Kostnapfel roden je 27 aprila 1877 u šturjama kod Ajdovščine, u Gorici. Gimnaziju i trgovačku školu po-hađao je u Gorici, a zatim' se posvetio grafičkoj štruci. Več tada on se u Gorici zanimao za telovežbu i redovito posečivao sokolsku vežbaonicu, gde je upotpunjavao svoje stručno sokolsko znanje, marljivo se pripremajuči za sokolskog prednjaka i vaspitača. Prese-livši se god. 1896 u Ljubljanu, odmah stupa u redove Ljubljanskog Sokola, u kome je vežbao i pomagao pri vodenju odeljenja. Godine 1899 odlazi u Celje i tamo u Sokolskom društvu pod vodstvom tadanjeg načelnika brata Jože Smertnika preuzima vodenje muškog naraštaja i sudeluje vrlo aktivno u sve-mu društvenom radu te na svim javnim nastupima i priredbama. Zatim se ponovno vrača u Goricu, gde u Sokolskom društvu deluje kao vaspitač i vodnik raznih odeljenja. Od godine 1902 do 1907 bio je načelnik Sokolskog društva u šiški kod Ljubljane, pri čijem je osnivanju i sam učestvo-vao. Sa skromnim sredstvima s kojima je raspolagao, brat Kostnapfel udario je novosnovanom društvu temelje rada u vežbaonici, iz koje su kasnije izišli broini dobri sokolski radnici. Naročita ie zasluga brata Kostnapfela što je tada u svom društvu uveo telovežbu i za decu, te je time njegovo društvo prednjačilo pred mnogim drugim sokolskim društvima tamošnjih krajeva. Godine 1906 preselio se u Ljubljanu gde postaje redovni član prednjačkog zbora Ljubljanskog Sokola, a zatim i član tehničkog odbora tadanje Slovenske sok. zveze. Godine 1919 našavši se u rodnom mestu italijanske vlasti optu-žiše ga da je učestvovao u organizo-vanju otpora protiv italijanske okupacije, te ga odvedoše u zloglasne trš-čanske zatvore, u kojima je odležao tri meseca. Vrativši se zatim u Ljubljanu, gde postaje činovnik Komore za trgovinu, obrt i industriju, ponovno pri-stupa aktivnom sokolskom radu, i to u Ljubljanskom Sokolu, Sokolskoj župi i Jugoslovenskom sokolskom savezu. U društvu je dugi niz godina vodio mu-šku decu, u župskom tehničkom odboru i načelništvu postaje jedan od ve-oma vrednih i agilnih saradnika, kao takoder i u saveznom tehničkom odboru sve dok ovaj nije zajedno sa sa-veznim načelništvom premešten u Beograd. Prigodom organizacije i sproved-be svesokolskog sleta u Ljubljani godine 1922 brat Kostnapfel pružio je svoju odličnu saradnju. Bio je takoder i dugogodišnji zamenik starešine Sokolske župe Ljubljana, a i sada je jedan od najagilnijih članova župskog tehničkog odbora i član župskog omla-dinskog otseka. Na mnogobrojnim ve-čimi i manjim sletovima našeg i osta-log slovenskog Sokolstva brat Kostnapfel bio je uvek agilni učesnik, vodnik i vežbač. Uredivao je takoder i predratno glasilo sokolskog naraštaja „Naša budučnost” i pisao u mnogim sokolskim listovima. Dugi niz godina saradivao je i u našem listu kao iz-vestilac tehničkog odbora Saveza SKJ. Pored toga napisao je veliki broj telo-vežbačkih sastava, s kojima su na-stupala mnoga naša društva, pa tako i vežbe za mušku decu za ovogodišnji slet Sokolske župe Ljubljana. Pre rata obišao je brat Kostnapfel mnoga sokolska društva kao voda i učitelj, po-dižuoi i jačajuči u njima sokolski rad i sokolski duh. Davno je brat Kostnapfel navršio 40-godišnjicu svoga sokolovanja, ispu-njenog intenzivnim, požrtvovnim, nesebičnim' i veoma plodnim sokolskim ra-dom, ostajuči pri tome uvek tih i lično neobično skroman. A uz taj bogati sokolski život našeg sokolskog veterana rese i najlepše vrline: kremenit značaj, čestitost duše i plemenitost srca. Politikom brat Kostnapfel nije se nikada bavio, ali je bio uvek otvoreni i iskreni pristaša napredne misli i osvedočeni Jugosloven. Bratu jubilarcu na mnogaja ljeta i bratski Zdravo! Sokolska župa Mostar na delu sprovodenja sokol« skog petogodišnjeg plana rada U okviru sokolskog petogodišnjeg plana rada Sokolska župa Mostar pre-duzela je da če sa svoje 173 jedinice, društva i čete, do 6 septembra 1941, kada če Nj. Vel. Kralj Petar II postati punoletan, izvršiti sledeče: pošumiti 32 dvorišta bogoinolja, u 69 sela domačini zasadiče u svojim dvorištima Kraljevo drvo, pošumiti u Hercegovini, Dubrovačkom Primorju i Imotskoj Krajini 64 groblja, zasaditi 34 Petrova gaja, palim borcima za slobodu podig-nuti 13 spomenika i 15 spomen-ploča, izgraditi 115 javnih česama, bunara i čatrnja, zasaditi 77 ulica, napraviti 92 odmarališta i urediti 22 narodna zbo-rišta, izgraditi 406 privatnih čatrnja, zasaditi povrčem i ograditi 1094 vrta, zasaditi 494 vočnjaka sa najmanje po pedeset vočaka, nabaviti 388 preslica za brzo predenje vune, nabaviti i urediti 2400 košnica, izgraditi 409 du-brišta, podignuti 838 nužnika, za 425 domova nabaviti pljuvaonice i otira-če za noge, urediti 18 vočnih rasadni-ka, osnovati 8 zadružnih hambara i 38 zadruga, i to zdravstvenih, sirarskih, stočarskih, uljarskih, pčelarskih, vodnih i vinarskih, izgraditi 63 sokolska doma urediti 33 vežbališta i nabaviti i osvetiti 24 sokolske zastave. Sa tečajeva našiti društava Sastav takmičarskih ode« ljenja višega razdela U pogledu sastava takmičarskih o-deljenja višega razdela za ovogodišnje takmičenje za mač blaženopočivšeg Vi-teškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, načelništvo Saveza SKJ odredilo je, da se u višem razdelu smeju takmičiti samo društvena odeljenja, a ne žup-ska. Kao društvena odeljenja se sma-trajui i ona, u kojima su barem četiri takmičara pripadnici istoga društva. O-stali članovi odeljenja mogu pripadati drugim društvima župe. Načelništvo Saveza SKJ Naši pokojnici f Brat Andrija Ruman Dne 17 o. m. umro je brat Andrija Ruman, član vežbač i tajnik prednjačkog zbora Sokolskog društva Beograd IV na Čukarici. Pokojni brat Ruman bio je jedan od omladinaca iz redova intelektualaca, koji je Sokolstvo istinski zavoleo, i koji mu je bio poklonio svu svoju pažnju, oduševljeno učestvujuči u njegovom radu. U svome društvu, koje inače zbog posebnih prilika oskudeva na takvim članovima, pokojni brat ula-gao je veliki trud i napor kao vežbač i kao tajnik prednjačkog zbora. Na sahrani, koja je obavljena 18 o. m., pokojnika je na njegovom poslednjem putu ispratilo brojno članstvo društva i glazba bratskog Sokolskog društva Beograd VIII. Od pokojnog brata oprostili su se starešina društva brat dr. Miodrag Stefanovič i društveni načelnik brat Dragutin Špiček. Pokojnom bratu neka je večni mir i slava! Knjige i listovi Čuvajmo Jugoslaviju Vesnik Sokolske župe Karlovac. Mart 1937, br. 3. Sadržaj: M. Sablič: Verom u po-bedu — napred! — Izveštaji funkcione-ra za glavnu godišnju skupštinu. Drugi prednjački tečaj Sokolskog društva Indija, održan od 18—27 III 1937 Prednjački tečaj Sokolskog društva Mandalina, održan od 1—24 III 1937 Sokolski život List Sokolske župe Niš, Mart 1937, br. 3. Sadržaj: Radovan T. Dimitrijevič: Sokolstvo, narod, država i politika. — Sokolstvo kao osnovica jugoslovenske pedagogike. — Velimir Cemovič: Sokolstvo i njegov zadatak. — Prof. St. Ste vanović: Sećanje na pokojnog Sotira J. Radoičića. — BI. K. Ristič: Surdu-lica. — Sokolski zvučni film „Oj letni sivi Sokole! — Govor pred vrstom. — Iz načelništva župe. — Iz starešinstva župe. — Kroz društva i čete. — Vesti. Knjiga za sokolsko selo Sokolske župe Mostar. April 1937, br. 3 Sadržaj: Dr. Josip Nemec: Verujmo u našu jugoslovensku budučnost. — Vladimir Gačinovič — sokolski pečal-bar i jugoslovenski borac. — Aleksa šantič: Otadžbini. — Duš. Zivkovič: U selu je snaga zemlje i odbrana nacije. — Gusle su narodni iz naroda učitelj. — Šarovič Boško: Smrt Vi- teškog Kralja Aleksandra I. — Jovo Kurtovič: Tu je meni najmilije. — Hasan Ljubunčič: Ljudi nam treba — Sokola! — Borisa P. Starovič: Put nebu. — Ismet A. Tabakovič: Smrt sestre dr. Renate Tirš. — Hajrudin čurič: So-kolskom snagom svom. — Zavetna snaga i primljene dužnosti. — Petar M. Nikolič: Petoljetka našega napretka. — St. O. Stankovič: Narodni univerzitet u Trebinju. — Jovan Vlahovič: Sokolska Petrova petoljetka. — Poljoprivred-ni čas. — Beleške. — Vesti iz jedinica. Iz naših župa Sokolsko društvo Malinska. U ne- delju 4 aprila prikazao je diletantski otsek ovog društva pozorišni komad ,,Običan čovek” od Br. Nušiča. Izvedba je oduševila mnogobrojne gledaoce. I ovog su puta naši hvalevredni diletanti na čelu sa bratom Marijanom Sučičem opravdali svoj lepi glas koji uživaju u mestu i okolini. Uspeh koliko moralni toliko i materijalni bio je iznad svakog očekivanja. Verujemo, da če ovi lepi uspesi dati ponovno potsti-caja našim diletantima, pa i svima ostalim članovima, da rade nesebično za napredak ovog društva. — F. K.. Sokolsko društvo Mokrin. U nede-Iju 11-IV po podne u sokolani održa-no je prvo ovogodišnje selo. Posle govora br. I. Dražiča izvela su deca članovi i podmladak nekoliko kratkih i poučnih pozorišnih komada, jedan monolog i nekoliko recitacija. Program je izveden vrlo lepo i publika je bila zadovoljna. Poseta je bila dosta dobra, a uspeh materijalni dobar. Sokolsko društvo Oštrelj održalo je prvi dio društvenog tečaja za sve kategorije, koji je trajao 7 dana, i to od 4 do 11 o. m. Tečaj je pohađalo 8 članova, 3 naraštajca, 6 naraštajki, 10 muške i 10 ženske dece. Voda tečaja bio je župski prednjak brat Miloš Volk. Tečaj je završen predavanjem brata Ša-hinpašiča Mustafe s teinom „Šport i Sokolstvo”. — M. M.. Načelništvo sokolskog okružja Drvar održalo je 11 o. m. sednicu, na kojoj su bila po prvi put zastupljena u ove dve godine sva društva ovog okružja. Delegati župe bili su župska načelnica sestra Lepa Gutman i župski prednjak brat Miloš Volk. Na ovoj sednici iza-brano je načelništvo okružja, i to: načelnik brat Drago Šarič, načelnica sestra Zagorka Markovič i tajnik brat Mile Balaban. Na sednici je ujedno rešeno, da se održi smotra celokupnog članstva naraštaja i dece za celo okružje na Bravskom 30 maja o. g. Istog dana če se sravniti vežbe za župski slet, koji če se održati 13 juna o. g. u Banja Luci. Osim toga rešeno je, da sva društva okružja uzmu vidnog učešča u javnom nastupu o. g. na Oštrelju, kada če se ujedno izvršiti otvorenje novo podignu-tog doma. — M. M.. Sokolsko društvo Radeče kod Zida-nog Mosta podiže svoj dom. Posle 27 godina svoga postojanja ovo vredno društvo približuje se ostvarenju svojih davnih želja, da naime dode do svog vlastitog krova. Dne 11 o. m. društvo je održalo izvanrednu skupštinu, na kojoj je nakon podnesenih izveštaja o akciji za podizanje doma zaključilo da se isti podigne na zemljištu, koje je društvu darovao pokojni brat Aleksa Podvinec, a koji je društvu ostavio i izvesnu svotu novca. Na skupštini je izabran i posebni odbor za gradnju doma, u koji su ušla sledeča brača: pretsednik Karl Novak, tajnik, Miro Vidmar i kao članovi: Žane Haler, Ferdo Laznik i Artur Nahbar. Prema o-vlaščenjima primljeniin od društvene skupštine, ovaj če odbor imati da za-snovanu akciju provede u delo. Sokolsko društvo Novo Sarajevo priredilo je 11 o. m. slobodno trčanje preko polja. Staža je išla od doma, pa odmah preko njiva uzbrdo, skrenula u šumu i dalje uskim šumskim putelj-kom kroz šikarje. Nekoliko puta je prelazih potok sve bez mostova, te je tre-balo preskakati dve ograde, dok se nije stiglo na glavnu cestu, kojom se išlo oko 1500 metara do doma. Teren je bio za trčanje idealan. Takmi-čile su se sve kategorije, muške i ženske. Članovi su imali stažu od 6 km, članice i muški naraštaj na 2 km, a ženski naraštaj na 1 km. Svi takmiča-ri su startali odjednom, a usled razli-čitih staža stizali su na cilj kategorija za kategorijom, dočekivani od velikog broja publike. Ovo takmičenje pret-stavljalo je po broju takmičara neka-kvo nezvanično prvenstvo Sarajeva u slobodnom trčanju. U Sarajevu je to do sada jedino takmičenje te vrste, jer ga ne prireduje nijedno ni sokolsko ni sportsko društvo. Kao nagradu daje društvo pojedin-cima mesto diploma naročite spomen-plakete; prvaci dobiju pozlačene, a o-stali, koji postignu za 10o/0 slabije vreme od pobednika, posrebrene plakete. Ovom prilikom se merilo vreme a-utomatski sa naročitim aparatom, koji se pokazao odličan u svojoj funkciji. Postignuta je tačnost 1/30 sekunde, ko-ja je kasnije zaokruživana na desetine. U ovom takmičenju, koje je dalo veoma lepe rezultate, učestvovalo je 14 članova, 4 članice, 38 muškog i 9 ženskog naraštaja iz 9 jedinica. Sokolsko okružje Beli Manastir. Dne 11 aprila o. g. obišla je sestra Horvat Nada, načelnica belomanastirskog sok. okružja, u pratnji sestre Dokič Jelene, društvene načelnice iz Kneževa, Sokolske čete Bolman i Jagodnjak radi pregleda rada sa ženskim kategori-jma. Ceta Bolman, koja je prilikom svog osnivanja pred nekoliko meseci imala 14 naraštajki i s njima neko vreme uspešno vežbala, sada nema ni jedne na-raštajke. Smatra se, da je tome uzrok, što su vodstvo ove kategorije preuzela brača. Trebalo je jednu od sestara toliko uputiti, da je uz saradnju načelnika mogla preuzeti vodstvo ženskih kategorija. Sa ženskom decom tek se za-počelo s učenjem ovogodišnjeg tak-mičarskog gradiva, te je sestra okruž-na načelnica pokazala i dala uputstva u toni pogledu i prešla sa ženskom de-com ovogodišnje dve sletske proste vežbe. U četi Jagodnjak je brat četni načelnik prešao i naučio sa ženskom decom sve ovogodišnje takmičarsko gradivo, kao i proste vežbe, koje su več potpuno uvežbane. Četa za sada nema načelnice ni vodnice za ženske kategorije, od kojih ima samo žensku decu, koju uspešno vodi načelnik brat Ala-jica. Četa uopšte razvija u svakom pogledu veoma živ rad. Sokolsko društvo Blato. Otrag krat-kog vremena u našem Sokolskoin društvu obrazovana je diletantska sekcija od članova i članica, koja je sa svojim radom za relativno kratko vreme po-stigla veoma lep uspeh. Kao prvi komad izabrala je sekcija komediju „Dr” u 4 čina od Branislava Nušiča. Premijera ovog komada usledila je na Uskrs, u dvorani novog još nedovršenog Sokolskog doma. Pret- stavi je bio prisutan veliki broj gleda-laca, na koje je izvedba komada uči-nila vrlo dobar utisak. Komad je uvež-bao brat Miljenko Batistič, starešina društva, koji se, pored ostalili dužnosti, primio da organizira i vodi ovu našu mladu sekciju. LJ nedelju 4 o. m. davana je repriza ovog komada. I na reprizi bila je poseta veoma dobra, čak je bilo i mnogo onih koji su po drugi put došli da vide izvedbu ovog komada. — M. V. Sokolsko društvo Donji Milanovac. Novo osnovani muzički otsek — tam-buraški zbor — priiedio je više mu-zičkih večeri. Kao novitet ovog kraja privuklo je i omladinu k Sokolstvu koja je do tada rezervisano posmatrala rad u sokolani. To je znak uspeha i rada uprave i jačanja sokolske organizacije. — K. Sokolsk odruštvo Kastav — priredilo je dne 11 aprila o. g. uz sudelovanje bratskog društva kazalištnih dobrovo-ljaca iz Sušaka i bratskog društva „Graničar” iz Spinčiča Nušičevo veče sa komedijom „Dr” u 4 čina. Priredba uspela je na sveopče zadovoljstvo u svakom pogledu. Sooklsko društvo Mandalina održalo je od 1 do 24 marta o. g. prednjački tečaj. Tečaj je vodio župski prednjak brat B. Kovačevič, a pomagali su mu starešina i prosvetar društva brat Ante Vlahovič. Tečaj je pohađalo 20 tečajaca, 8 ženskih i 12 muških, koji su redovito polazili tečaj i marljivo pratili sva predavanja. Disciplina u tečaju bila je odlična, a radilo se od 18.30 do 23 sata, jer su tečajci bili večinom radnici, koji su preko dana zaposleni. Nekoliko puta u tečaju je pomagala i sestra Zorka Kovačevič. Uspeh tečaja je veoma dobar, te su na njemu tečajci stekli najpotrebnije znanje i spremu za rad u društvu. Tečaj je završen zajedničkom sedni-com predavača, tečajaca i članova društvenog prednjačkog zbora, na kojoj su donešeni važni zaključci o budu-čem, a napose o ovogodišnjem radu u društvu, kao i priredbama, javnim nastupima, takmičenjima i izletima. Delegat Saveza SKJ brat Dobra Bogdanovič, starešina Sokolskog društva Beograd III, koji je došao na godiš-nju skupštinu Sokolske župe Šibenik-Zadar, učinio je tom prilikom i posetu našem društvu. Brat Bogdanovič iz-razio je svoje veliko zadovoljstvo s uspešnim i požrtvovnim radom ovoga društva, koje je uspelo da srazmerno malim materijalnim sredstvima podigne krasan i velik Sokolski dom. Kada se ovaj dom potpuno dovrši slu-žiče kao sokolsko, nacionalno i kulturno žarište ovoga mesta. Sokolsko društvo u Prokuplju je nedavno sagradilo vrlo lep Sokolski dom, koji pretstavija kulturnu i nacionalnu dobit cele Toplice. U domu se omla-dina priprema fizični i duhovno za sve velike pothvate koji očekuju naš narod; u njemu su smeštena gotovo sva viteška i kulturna udruženja: Narodna odbrana, Jadranska straža, Crveni krst, četničko udruženje, Gradska čitaonica itd. Dom služi i kao lep ukras va-roši: on spada medu najlepše zgra-de u Prokuplju. Ove godine, 10 juna, društvo če imati veliko slavlje: proslaviče tridese-togodišnjicu svoga postojanja i otkriti spomen-bistu Viteškog Kralja Ujedini-telja i spomen-bistu četničkog vojvode Koste Vojinoviča. Kraljeva spo-men-bista postavljena je u holu Sokolskog doma. Ona je umetnički iz-rađena. U lepom merinernom posto-lju urezan je soko sa raširenim krili-ma na kojima se naslanja bista. Sokoli Toplice, na ovaj način, odače hva-lu i poštu Onome koji je ceo svoj život posvetio jugoslovenskom narodu i koji je tako mnogo učinio za napredak jugoslovenskog Sokolstva. Vojino-vičeva spomen-bista postavljena je u gradskom parku, ispred zgrade Okruž-nog načelstva. I ona pretstavija jedno lepo umetničko delo. Postavljanjem i otkrivanjem ove spomen-biste Sokoli če odati hvalu legendarnom heroju Toplič-kog ustanka. Pripreme za svečanost ozbiljno se vrše. Interesovanje je veliko u celoj Toplici. Prokuplje se spretna da primi goste iz cele zemlje. Na dan svečanosti održače se sokolski slet Okružja Niš. Sokolska svečanost u Prokuplju pret-stavljače nacionalnu i kulturnu mani* festaciju Toplice. Topličani su gordi što se ova svečanost izvodi u nji-hovoj sredini, i što če na dan 10 juna, zajedno sa učesnicima, manife-stovati svoju zahvalnost prema onima koji su u našoj novijoj istoriji tako mnogo značili. — D. V. Sokolska radio«predavanja radio slanica Beograd«Zagreb«Ljubljana Sledeča sokolska radio-predavanja o-državaju se: Dne 29 IV predaje sestra prof. Ljubica Pavlovič (Skoplje) o temi: „Zrinjski i Frankopan”; Dne 2 V predaje brat Petar čolič (Jagodina) o temi: „Sokolsko telesno vaspitanje”; Dne 6 V predaje brat Petar Jovanovič (Skoplje) o temi: „četnički pokret u Južnoj Srbiji i njegov značaj za naše oslobođenje”; Dne 13 V predaje brat S. Zafirovič (Skoplje) o temi: „Istorija naše nacionalne prosvete u Južnoj Srbiji do 1912 god.”; Dne 16 V predaje brat Sava Dukič (Kragujevac) o temi: „V župski slet i I župski prosvetni slet Sokolske župe Kragujevac.” Večernja sokolska radio-predavanja održavaju se od 19.30 do 19.50, a popo-dnevna od 16.45 do 17 časova. Natečaj za učitelja glasbe Sokolsko društvo Vis raspisuje natečaj za učitelja glazbe. Molbe uz naznaku ličnih podataka i zahteva uputiti do 1 maja o. g. Sokolsko društvo Vis Iz uredništva Da bi u buduče obezbedilo uredno i tačno izlaženje lista, uredništvo se iz dosadašnjih saveznih prostorija preselilo u štampariju u kojoj se štampava naš list. Kako usled toga broj koji je tre-bao da izide u subotu dne 17 o. m. nije mogao da izide, molimo najlepše da se uvaži gore navedeni razlog, kao i da se broj lista s pomenutim datumom ne reklamira. Svi rukopisi neka se i u buduče ša-lju na adresu uredništva: Beograd, Prestolonaslednikov trg 34. APSOLUTNA SIGURNOST gimnastičkih sprava prvi je zahtev vežbača. Naše sprave ne odgovaraju svima vaSim zahtevima samo svojom apsolutnom sigurnoSču, nego i u pogledu praktične upotrebe, preciznosti, krasne izvedbe i neverovatno niške cene. TVORNICA GIMNASTIČKIH - SPRAVA - J. ORAŽEM RIBNICA NA DOLENJSKEM 19—9 POMAŽITE / ŠIRITE SOKOLSKU ŠTAMPUl zdajezaSavez Sokola Kraljevine Jugoslavije Đ. Paunković, Rumunska 56 • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Celar, Jovana Rističa 6* Uredjuje redakcioni odbor Stamparija Drag. Gregoriča, Strahinjića Bana 75. — Beograa