FIZIONOMSKA TRANSFORMACIJA MEDIMURSKOG PROSTORA POD UTJECAJEM VANJSKE MIGRACIJE
Rebeka Mesaric Žabčič'
COBISS 1.01
IZVLEČEK
Fizionomska transformacija medimurskog prostora pod utjecajem vanjske migracije
Rad se bavi analizom migracija, a težište je usmjereno prema utjecaju vanjske migracije na fizionomsku transformaciju naselja Medimuija. Medimuije se nakon Drugoga svjet-skog rata medu prvima u bivšoj državi uključilo u tijekove vanjske migracije radne snage zbog velike gospodarske nerazvijenosti, nemogučnosti zapošljavanja u rodnom kraju itd.
Na smjerove vanjske migracije prema zapadnoeuropskim zemljama (Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj) pored geografske bližine i relativno dobre prometne povezanosti utjecaja su imali i povijesno-poltički i ekonomski odnosi navedenih zemalja s Hrvatskom. Tezu kako su vanjske migracije utjecale na fizionomsku transformaciju naselja istražili smo na terenu anketom. Najznačajnije promjene i posljedice vanjskih migracija odražavaju se u promjeni izgleda naselja. Kako če se u budučnosti odvijati transformacija medimurskih naselja pod utjecajem migracija ovisit če o povratnički orijentiranim migrantima koji če biti zainteresirani za društveno-ekonomski razvitak rodnog kraja.
KLJUČNE BESEDE: vanjska migracija, povratnici, naselje, fizionomska transformacija prostora, Medimurje
ABSTRACT
Physiognomic transformation of the Medimurje region under the influence of external migration
The contribution deals with the analysing of migrations and is focused on the influence of external migrations on physiognomic transformation of the settlements of Medimurje. Medimuije was after World War II among the first regions in the previous state to include in the migrations of labour force due to its economic underdevelopment, impossibility of employment in native places etc. Directions of external migrations towards western European countries (Austria, Germany and Switzerland) were besides geographical proximity and relatively good traffic connections also determined by historical-political and economic relations of the mentioned states with Croatia. The thesis on how external migrations influence the physiognomic transformation of settlements was investigated in the field by an opinion poll. The most significant changes and consequences of external migrations reflect in the change of the image of settlements. How the transformation of the Medimurje settlements under the influence of external migrations will develop in the future will depend on the returning home oriented migrants who will be interested in social-economic development of the native place.
1	Dr. sc. Rebeka Mesarič Žabčič, Institut za migracije i narodnosti, Trg Stjepana Radiča 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska.
Dve domovini • Two Homelands 23 • 2006,181-200
KEY WORDS: external migrations, re-emigrants, physiognomic transformation of the
settlements, Medimurje
UVOD
Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stolječa veliki je broj medi-murskog stanovništva otišao na privremeni rad u inozemstvo. Zbog mnogih uzroka, od kojih posebno treba izdvojiti nemogučnost zapošljavanja u rodnom kraju i veliku gospo-darsku nerazvijenost Medimuija, pronašli su zaposlenje u zapadnoeuropskim državama koje su zbog nedostatka domačeg, bile prisiljene zapošljavati strano radno sposobno stanovništvo iz manje razvijenijih zemalja. Stekavši uvjete za mirovinu, u nekim sluča-jevima i prije mirovine, veliki broj ih se vrača u rodni kraj. Izgradivši kuče, ugostiteljske objekte, objekte za raznu namjenu, podizanjem poljoprivredne mehanizacije na višu razinu, otvaranjem malog obrtništva, ulaganjem u lokalnu infrastrukturu itd., povratnici s privremenog rada iz inozemstva značajno sudjeluju u transformaciji medimurskih naselja. Poznavajuči i promatrajuči Medimurje od djetinjstva, do danas, primjetila sam postupno transformiranje polj opri vrednog i nerazvijenog prostora iz sedamdesetih godina prošlog stolječa u sve razvijeniji i prosperitetni prostor Republike Hrvatske. Transformacija je vidljiva u mnogim segmentima i strukturama. Transformacije nastale utjecajem socijalno-geografskih procesa i migracija odražavaju se u fizionomiji naselja, kultumom pejzažu, uočavaju se u transformaciji, prilagodbi i načelno u izjednačavanju ponašanja i odijevanja Stanovnika sela sa stanovnicima grada. Opčenito možemo reči da se značajnije uočavaju u višem nivou životnog standarda u odnosu na ostale krajeve Republike Hrvatske. Zadane su bile slijedeče hipoteze:
* Zbog teške gospodarske situacije 1960-ih i 1970-ih godina iz Medimurja u eu-ropske zemlje, Njemačku, Svicarsku, Austriju, kreče visoki udio radne snage.
* Medimursko stanovništvo je osobito pokazalo sklonost povratka rodnome kraju.
* Migracije su utjecale na fizionomsku transformacij u naselja.
* Povratnici iz inozemstva značajno sudjeluju u fizionomskoj transformaciji naselja Medimurja.
EVOLUCIJA VANJSKE MIGRACIJE MEDIMURSKOG STANOVNIŠTVA
Svaka migracijska skupina ima odredena specifična obilježja po kojima se razlikuje od ostalih. Specifičnosti i uzroke potrebno je tražiti u selektivnosti migracije koja utječe samo na tu odredenu strukturu stanovništva da se prostorno pokrene.
Evoluciju vanjske migracije može se pratiti od početka 20. stolječa kada Medimuije bilježi agramu prenapučenost koja se zbog velikog prirodnog priraštaja u posljednjih
stotinu godina stalno povečavala, a odražavala se na usitnjavanju posjeda i višku radne snage. Zbog toga, več krajem 19. stolječa s ovog prostora započinje iseljavanje najvi-talnijeg stanovništva i to prvo u prekooceanske zemlje, a zatim u zapadnu i sjevemu Europu2. Laci (1962.) ističe kako veliki prirodni prirast i male mogučnosti zaposlenja u zavičaju, prisiljavaju medimursko stanovništvo krajem 19. stolječa na iseljavanje u prekooceanske zemlje, a kasnije u zapadnu Europu. Isto tako, veliki prirodni prirast poljoprivrednog stanovništva, te prodaja i dijeljenje veleposjeda, odražavaju se u usitnjavanju parcela što se zbiva vrlo brzo, a ta je pojava, naročito poslije Prvoga svjetskog rata do vela do velikog siromaštva poljoprivrednog stanovništva što se odrazilo u po-jačanoj migraciji (Laci, 1962.). Do Drugoga svjetskog rata stanovništvo Medimurja je uglavnom iseljavalo u prekooceanske zemlje, a nakon 1945. godine u europske zemlje. Službena statistika raspolaže o poslijeratnoj (ekonomskoj) vanjskoj migraciji tek od
1960.	godine, jer dotada "europska struja" nije poprimila masovniji karakter (Nejašmič, 1991.). Medimurje se rano uključilo u tokove suvremene vanjske migracije radne snage, proces se proširio na cijelom području, iako su intenzitet i posljedice prostorno vrlo različiti. Odlazak medimurskog stanovništva na privremeni rad u inozemstvo nakon Drugoga svjetskog rata istodobno prati migracijske tokove koji su u tom razdoblju bili aktualni na području cijele Hrvatske. Največi val vanjskih migracija u tom razdoblju zahvača Medimurje krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stolječa3, a migracije radne snage s medimurskog područja pripadaju tipu privremenih ili povremenih migracija s krajnjim ciljem povratka u "rodni kraj".
Tablica 1. Broj radnika na privremenom radu iz Medimurja od 1971. do 2001. godine prema zastupljenosti.
Godina	Njemačka	%	Austrija	%	Švicarska	%	Ostale zemlje	%	Ukupno
1971.	7138	60,2	3147	26,5	460	3,9	1111	9,4	11856
1981.	6480	66,8	2093	21,6	622	6,4	502	5,2	9697
1991.	5600	58,3	1816	18,9	933	9,7	1261	13,1	9610
2001.	5080	46,0	2731	24,7	878	8,0	2347	21,3	11036
Izvor: 2, 3, 4, 5, 6.
U tablici 1. uočili smo da se broj medimurskih radnika na privremenom radu u inozemstvu od 1971. godine postupno smanjuje u Njemačkoj. Ukupan broj radnika
2 U 19. i 20. stolječu možemo izdvojiti četiri velika vala iseljavanja hrvatskog stanovništva: od 1880-ih godina do Prvoga svjetskog rata (prekomorsko iseljavanje), nakon Drugoga svjetskog rata (prekomorsko i zapadnoeuropsko iseljavanje), u 1960-im godinama (odlazak na tzv. privremeni rad u inozemstvo, uglavnom europske emigracije), u 1990-im godinama (zapadnoeuropsko i dijelom prekomorsko iseljavanje) (Akrap, 2003., Čizmič, Živič, 2005.).
3 Grupa autora (1982.) ističe kako je 1974. godine izvan granica tadašnje Jugoslavije bilo preko 16 000 osoba iz Medimurja stoje tada činilo oko 14% ukupnog stanovništva Medimuija.
2001. godineu odnosu na 1971. godinu smanjio za 820 osoba ili 7,4%. Dakle, Njemač-ka konstanto bilježi lagani pad, dok Austrija i Švicarska osciliraju s brojem migranata od popisa do popisa. Austrija od popisa 1971. godine do popisa 1991. godine bilježi pad radnika na privremenom radu za 1331 osobu, da bi popisom 2001. godine zabi-lježila porast za 915 osoba. Švicarska je do popisa 1991. godine bilježila porast osoba na privremenom radu, a popisom 2001. godine prvi puta bilježi lagani pad. Ukupno smanjenje broja medimurskih radnika na privremenom radu u inozemstvu, može se objasniti ili povratkom osoba srednjih godina s djecom koje su u jednom trenutku iz odredenih razloga donijele odluku o povratku u rodni kraj, starenjem i stjecanjem uvjeta za mirovinu odredenog broja radnika ili umiranjem prve generacije radnika, s obzirom daje prva generacija u inozemstvo odlazila u najvitalnijoj dobi života prije četrdesetak godina. Porast radnika na privremenom radu u Austriji ne iznenaduje, s obzirom da je Austrija, osobito danas zbog dobrih cesta i autocesta, ali i sve boljih i bržih automobila nekima bliža od Zagreba. Potrebno je spomenuti da i zbog pada nataliteta unazad desetak godina, Strane ženske osobe koje radaju djecu u Austriji brže i jednostavnije dobivaju zaposlenje i odredena prava što je dodatni stimulans nekima za odlazak na privremeni rad. Opče je poznata činjenica da su Austrijanci oduvijek cijenili medimursko stanovništvo upravo zbog njihovog odnosa prema radu i radnih navika, pa bez obzira na teškoče stranaca u pronalaženju zaposlenja u Austriji, mnogi ih privatni poduzetnici i danas vrlo rado zapošljavaju.
U analizi i odgovorima na pitanja tko odlazi i iz kojih dijelova Medimuija, pomogli su rezultati ankete koji pokazuju kako od ukupnog broja ispitanika 72,1% odlazi iz donjeg, 27,9% iz gomjeg Medimurja. Isto tako, od ukupnog broja ispitanika na privremeni rad u inozemstvo odlazi 65,7% muškaraca i 34,3% žena koji su u vrijeme odlaska pripadali najvitalnijoj i mladoj reprodukcijskoj dobnoj skupini. Opčaje karakteristika Medimurja, a i tadašnje Hrvatske daje največim dijelom odlazilo mlado, radno aktivno, nekvalificirano, najvitalnije i uglavnom muško stanovništvo sa sela koje je bilo glavni izvor radne snage za zapošljavanje u inozemstvu. Prvi odlasci bili su redovito ilegalni, odlazili su mahom mladiči što predstavlja svojevrsnu teškoču statistici u utvrdivanju tko su zapravo bili prvi vanjski migranti i gdje je proces najprije započeo (u kojem dijelu Medimurja). Smatra se daje migracija u inozemstvo manjim intenzitetam započela krajem pedesetih godina prošlog stolječa i opče je uvjerenje da je najprije počelo odlaziti stanovništvo donjeg Medimurja, da bi početkom šezdesetih godina prošlog stolječa proces iseljavanja zahvatio i stanovništvo iz gomjeg Medimurja (Pavlakovič-Koči, 1976.).
MOTIVI I RAZLOZI ODLASKA NA RAD U INOZEMSTVO
Važnost utvrdivanja motiva kao poticajnih razloga na reagiranja nekih socijalnih grupa u prostoru ne može se uvijek shvatiti i objasniti po principu istovjetnosti jer ponekad iste socijalne grupe ne reagiraju jednako. Otkrivanje motiva pomaže kako bismo shvatili reagiranje odredene socijalne grupe i razumijeli širenje istraživanog procesa u nekom
geografskom prostoru. Zbog toga smo se odlučili za prikupljanje što točnijih i preciznijih podataka putem ankete. Na primjeru Medimurja, negativne poticajne okolnosti koje su utjecale u največoj mjeri na odlazak na privremeni rad u inozemstvo bile su besposlica, nedovoljno radnih mjesta u obližnjim gradovima (Čakovec, Varaždin, Koprivnica), neri-ješeno stambeno pitanje, neposjedovanje nikakvih nekretnina i slično. Pozitivne poticajne okolnosti i ciljevi kojima su težili radnici koji su se odlučili za odlazak na rad u inozemstvo su prije svega mogučnost zaposlenja, mogučnost veče zarade i štednje, rješenje stambe-nog pitanja (gradnja kuče ili kupnja stana), kupnja poljoprivrednog zemljišta ili Strojeva, kupnja automobila, kamiona, otvaranje privatne radnje, obrta (zanatske, ugostiteljske), veča mogučnost potrošnje, viši nivo na društvenoj i socijalnoj ljestvici i slično.
U sastavljanju ankete vodilo se računa da se za utvrdivanje motiva i razloga odlaska ponudi pet glavnih kategorija (nemogučnost zapošljavanja u domovini, teški uvjeti rada, mala, niška plača, nemogučnost razvoja započete karijere, politički razlozi), a ponudenaje i kategorija nešto drugo, ukoliko bi ispitanici smatrali daje potrebo upisati još nešto prethodno nenavedeno, a za njih značajno i neizostavno. Rezultati ankete su dokazali kako su ekonomski motivi i razlozi bili presudni kod donošenja odluke za odlazak na privremeni rad.
Baučič i Maravič su 1971. godine u zajedničkom istraživanju vanjskih migranata iz SR Hrvatske došli do zaključka da se kao tri osnovna motiva zapošljavanja u inozemstvu izdvajaju: mogučnost dobivanja zaposlenja, mogučnost rješenja stambenog pitanja i želja za uštedom koja če im omogučiti da se nakon povratka bave nekom privrednom djelatnošču.
Svi motivi, razlozi i ciljevi medusobno se isprepliču, podložni su mnogim pro-mjenama tijekom boravka radnika u inozemstvu, pod utjecajem su promjenjivih uvjeta života i rada u stranoj sredini i promjenama prilika u obitelji. Ciljevi su bili različiti, u odnosu na generaciju kojoj su migranti pripadali, a postajali bi viši stjecanjem novih spoznaja o kvaliteti života.
Motiva i razloga je nekoliko. Rezultati ankete su pokazali slijedeče:4
Od ukupnog broja anketiranih ispitanika, statističke frekvencije su pokazale da je 92,5% ispitanika odlučilo migrirati zbog nemogučnosti zapošljavanja u domovini, 90,6% ispitanika odlazi i zbog teških uvjeta rada, a 94,5% odlazi zbog niške plače. Razvoj karijere i politički razlozi ukupno gledani nemaju veče značenje za stanovništvo s medimurskog prostora.
No prije temeljne analize postavlja se pitanje da li su motivi i razlozi odlaska bili isti, slični ili različiti u svim prethodno navedenim razdobljima odlaska. Te smo rezultate dobili križanjem pitanja 5 (varijabla: P05) i pitanja 13 (varijable: P13.1, P13.2, P13.3, P13.4, P13.5, P13.6).
Rezultati križanja varijabli su slijedeči (tablica 2.), dok slika 1. zorno prikazuje razloge odlaska medimurskog stanovništva na privremeni rad u inozemstvo u istraži-vanim razdobljima.
4	Pitanje 13 u anketi.
Tablica 2. Motivi i razlozi odlaska u inozemstvo
1.	nemogučnost zapošljavanja u domovini
Razdoblje	jako važno	donekle važno	nevažno	Ukupno
do 1961.	5	0	0	5
	100%	0%	0%	100%
1961.-1971.	77	45	3	125
	61,6%	36,0%	2,4%	100%
poslije 1971.	30	29	11	70
	42,9%	41,4%	15,75	100%
Ukupno	112	74	14	200
	56,0%	37,0%	7,0%	100%
%=18.565 Cramer's V .215 df 4značajnost .001p<0.05*5, Izvor: 1.
2.	teški uvjeti rada6
Razdoblje	jako važno	donekle važno	nevažno	Ukupno
do 1961.	4	1	0	5
	80%	20%	0%	100%
1961.-1971.	86	33	7	126
	68,3%	26,2%	5,6%	100%
poslije 1971.	42	16	11	69
	60,9%	23,2%	15,9%	100%
Ukupno	132	50	18	200
	66,0%	25,0%	9,0%	100%
X=6.538 Cramer'sV .128 df 4značajnost .162p>0.05* Izvor: 1.
3.	mala (niška) plača
Razdoblje	jako važno	donekle važno	nevažno	Ukupno
do 1961.	5	0	0	5
	100%	0%	0%	100%
5 Svi moguči odgovori ispitanika označavaju se simbolom df. To su ujedno i stupnjevi slobode, tj. frekvencije njihovih odgovora. Simbolom p označava se razina značajnosti. Značajnost mjeri razliku izmedu odgovora koji su se očekivali i odgovora koje smo dobili prilikom anketiranja (tj. to je razlika izmedu očekivanih i dobivenih frekvencija). P se testira na grešci od 5% i to je dopustiva statistička greška. Ako je p> onda nema statistički značajne razlike, a ako je p< onda razlika postoji. (Npr. možemo očekivati da če se svi 60 odgovora podijeliti na: 20, 20,20 tj. ravnopravno, no u praksi to nije tako, tj. odgovori če se podijeliti nepravilno, ali če na kraju njihov zbroj iznositi 60.).
6 Odgovor na pitanja 2. i 3. popunjavali su svi ispitanici (zaposleni i bez posla)
Razdoblje	jako važno	donekle važno	nevažno	Ukupno
1961.-1971.	122	1	3	126
	96,8%	0,8%	2,4%	100%
poslije 1971.	61	1	8	70
	87,1%	1,4%	11,4%	100%
Ukupno	188	2	11	201
	93,5%	1,0%	5,5%	100%
1=1.119 Cramer's V. 139 df 4značajnost . 102p>0.05* Izvor: 1.
4.	nemogučnost razvoja započete karijere
Razdobij a	jako važno	donekle važno	nevažno	Ukupno
do 1961.	0	2	3	5
	0%	40%	60%	100%
1961.-1971.	5	12	109	126
	4,0%	9,5%	27,1%	100%
poslije 1971.	4	19	47	70
	5,7%	27,1%	67,1%	100%
Ukupno	9	33	159	201
	4,5%	16,4%	79,1%	100%
X= 13.151 Cramer's V.181 df 4značajnost .01 lp<0.05* Izvor: 1.
5.	politički razlozi
Razdoblja	jako važno	donekle važno	nevažno	Ukupno
do 1961.	0	0	5	5
	0%	0%	100%	100%
1961.-1971.	0	8	118	126
	0%	6,3%	93,7%	100%
poslije 1971.	1	5	64	70
	1,4%	7,1%	91,4%	100%
Ukupno	1	13	187	201
	0,5%	6,5%	93,0%	100%
X=2.298 Cramer's V .076 df 4značajnost .681p>0.05*7 Izvor: 1.
7	Razlike izmedu odgovora ispitanika označenih različitim varijablama izračunali smo y 2 testom. U slučajevima kada više od 20% kučica (čelija) ima očekivane frekvencije manje od 5, nismo najčešče mogli sažimati kučice jer bismo tako izgubili smisao istraživanja, pa u tim slučajevima (koji če biti označeni sa slijedečim simbolom*) "uvjetno" koristimo kriterij značajnosti od 0.05.
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
■ jako važno □ donekle važno C nevažno
Slika 1. Razlozi odlaska u inozemstvo prema istraživanim razdobljima.
Ako se kao polazna pretpostavka uzme osnova da su velika gustoča naseljenosti i veliki udio polj oprivrednog, ruralnog stanovništva8, uzrokovali potrebu da se dio radno sposobnog stanovništva uputi na rad u inozemstvo, (tj. kako su službeni statistički podaci i istraživanje pokazali, uglavnom u zemlje zapadne Europe), jer u rodnom za-vičaju ili nije uopce postajala mogučnost zapošljavanja ili se nije mogao dobiti posao u stečenoj štruci, od posebne je važnosti bilo istražiti koji su uz navedene bili ostali negativni čimbenici u promatranim razdobljima odlazaka zbog kojih je stanovništvo iseljavalo.
Rezultati ankete pokazuju da su na pitanje 13., o razlozima odlaska kod svih skupina ispitanika, bez obzira na sociodemografska obilježja, najčešči odgovori ispitanika u postavljenim pitanjima bila je podkategorija "jako važno".
Do 1961. godine svi traženi faktori odlaska zastupljeni su sa zanemarivim po-stocima jer je broj ispitanika koji je migrirao u torn razdoblju bio 5. U razdoblju od
1961.-1971. godine nemogučnost zapošljavanja u domovini, teški uvjeti rada, mala (niška) plača i opredjeljenje za odgovor "jako važno", presudni su čimbenici zbog kojih su se ispitanici odlučili otiči na rad u inozemstvo, dok nemogučnost razvoja započete karijere i politički razlozi za ispitanike nisu bili važni. Poslije 1971. godine situacija je gotovo identična s prethodnim razdobljem, ali uz činjenicu da se dio ispitanika (32,8%) izjasnio kako su se uz spomenute faktore odlučili na odlazak i zbog nemogučnosti
8	Gustoča naseljnosti iznosilaje 1961.154 stan./km2, a 1971. godine 159 stan./km2. Istodobno, 1961. godine udio aktivnog poljoprivrednog u ukupnom aktivnom stanovništvu iznosio je 61,02%, a 1971. godine 57,62%.
razvoja započete karijere. Mogučnost dviju komparacija medu ispitanicima, prvi koji su odlazili na privremeni rad u inozemstvo u razdoblju od 19611971. godine, mahom su bili ispitanici s nezavršenom ili završenom osnovnom školom, osnovnom školom ili poneki sa srednjom školom što potvrduje i opis posla što su ga obavljali (spremači, fizički radnici, radnici u gradevinarstvu i sl.) i drugi koji su odlazili nakon 1971. godine koji su u odnosu na prethodne ispitanike imali su srednjoškolsko, više ili visoko školsko obrazovanje. Zabrinjavajuča je činjenica o odlasku visoko obrazovanog kadra.
Rezultati ankete ponovo upucuju na zaključak i potvrduju daje stanovništvo Medi-murja odlazilo u inozemstvo zbog nepovoljnih prilika koje su šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stolječa zahvatile Medimurje, ali i mnoge druge krajeve Hrvatske. Ipak, ovdje posebno treba istaknuti kako su Medimurci i oni, koji su se medu prvima u Hr-vatskoj nakon Drugoga svjetskog rata otisnuli u inozemstvo kako bi pokušali svojim radom i ustrajanošču učiniti svojevrstan pomak na društvenoj i socijalnoj ljestvici, što su u večini i uspjeli!
SMJEROVI VANJSKE MIGRACIJE
Neposredno nakon Drugoga svjetskoga rata migracije su bile u funkciji rekonstrukcije zapadnoeuropskih privreda i rasta koji je posljedično uslijedio u tim zemljama. Smjerovi vanjske migracije bili su usmjereni u početku prema Njemačkoj, Italiji, Svi-carskoj, Francuskoj, Austriji, a kasnije prema Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Svedskoj, Danskoj i Belgiji (Salt, Clout, 1976., Mikulič, 1991., Nejašmič, 1991.).
Potkraj šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stolječa iz Medimurja u europske zemlje (Njemačku, Austriju i Švicarsku) kreče visoki udio radne snage, a Medimurje postaje odmah nakon Dalmatinske zagore druga emigracijska regija u Hrvatskoj (Her-šak, 1991.). Zbog toga se s pravom postavlja pitanje koji su razlozi da se medimursko stanovništvo odlučilo upravo največim dijelom za navedene zemlje?
Najčešče tri destinacije (prema postoječim službenim statističkim podacima, a naknadno su potvrdene i anketiranjem povratnika 2002. godine) koje su posebno bile interesantne i popularne za Medimurce, bile su Njemačka (48,2% ispitanika), Austrija (34,3% ispitanika) i Švicarska (14,9% ispitanika), a tek onda slijede ostale zapadno-europske i sjevemoeuropske zemlje. To su ujedno i top odredišta opčenito za vanjske migrante iz Hrvatske. Nekoliko je razloga tome:
Jedan od razloga možemo obrazložiti činjenicom da su navedena tri odredišta vjerojatno bile popularne i favorizirane zbog bližine tih zemalja rodnom kraju i veli-kom potrebom navedenih zemalja za radnom snagom. Drugi razlog je taj što je večina medimurskog stanovništva (konkretni slučaj: svi ispitanici ankete, Izvor: 1., pitanje 26)9 investirala u izgradnju nekretnina u rodnom kraju i kako je odredeni dio stanov-
9	Pitanje u anketi je glasilo: Da li ste tijekom rada u inozemstvu ili nakon povratka u Medimurje izgradili ili dogradili neki objekt? l.da 2.ne. Svih 201 ispitanika je odgovorilo pozitivno da su izgradili ili dogradili neki objekt.
ništva otišao bez obitelji (kategorija pojedinci, Izvor: 1., pitanje 7), bližina mjesta, države, privremenog rada rodnom kraju imala je i te kako veliku ulogu i značenje kod putovanja mjesto rada-rodni kraj i obmuto kao i za sve oblike održavanje veza. Faktor udaljenosti bio je za veči dio vanjskih migrantata prvi značajan čimbenik pri odluci kuda (u koju državu) migrirati. Bližina države u kojoj su bili na privremenom radu omogučavala im je češči dolazak u rodni kraj, mogučnost gradnje kuče u kračem vremenskom roku, kao i gradnju ostalih objekata primamog, sekundamog i tercijamog sektora djelatnosti. Drugi razlog zašto su odlučili otiči na rad u Njemačku, Austriju i Švicarsku, je istodobna potreba navedenih zemalja za jeftinom radnom snagom, zbog manjka domače. Pasivno znanje njemačkog jezika kod pojedinih ispitanika trečije važni čimbenik zašto su izabrali jednu od tri več spomenute destinacije, a što je itekako imalo značajnu ulogu prilikom razgovora za posao i ugovaranja posla. Pod četvrtim razlogom smatramo mogučnost da su vanjski migranti-ispitanici u izabranoj primajučoj zemlji rada imali nekog bliskog, ili iz kruga obitelji, prijatelja, susjeda, poznanika.
TIPIČNA ULAGANJA
Bez obzira na motiv i razloge odlaska, gotovo svim radnicima na privremenom radu u inozemstvu uspijevalo je da nakon podmirenja egzistencijalnih životnih potreba, jedan dio zarade izdvoje i uštede i da ga neposredno i sukcesivno troše za poboljšanje životnog standarda ili da ga dijelom ili u cijelosti akumuliraju za manje ili veče investicije. Mesič (1991.) ističe kad je riječ o Čakovcu daje ta prije nerazvijena opčina svoj razvoj medu prvima (izostajanjem večih državnih investicija) uvelike bazirala na uštedama svojih migranata i povratnika. Za očekivati je i to da nekim pojedincima akumuliranje uštedevina, može biti i krajnji cilj rada u inozemstvu. Na primjeru medi-murskih vanjskih migranata-povratnika rezultati ankete su pokazali kako svi ispitanici ulažu svoju uštedevinu u nepokretne objekte (kuče, vikendice, ugostiteljski objekti i sl.). Pavlakovič-Koči isto ističe kako je glavni cilj vanjskih migranata nova kuča i poboljšanje životnog standarda (1976.). Provedenim istraživanjem 1991. godine u Medimurju, Mesič (1991:106) daje rezultate ulaganja ušteda povratnika10. U izgradnju kuču ili kupnju stana ulaže 95,2% povratnika, u gradnju/kupnju vikendice ulaže 3,3% povratnika, poljoprivrednu zemlju je kupilo 52,7% povratnika, 59,4% povratnika je kupilo poljoprivredne Strojeve, a 5,2% otvorilo je zanatsku radnju.
Rezultati ankete iz 2002. godine pokazali su kako gradnja, dogradnja ili kupnja kuče (stana) apsorbira največi dio svih ulaganja. Kuče se redovito grade jako velike, veče nego li što su potrebnije sada i u budučnosti, s obzirom na činjenicu da su pojedini članovi obitelji (misli se na djecu i unučad) odlučili ostati raditi i živjeti u inozemstvu. Osim kuča, 35,8% ispitanika osnovalo je privatnu tvrtku, što se s obzirom na broj anketiranih
10	Mesič i suradnici su u okviru projekta "Vanjske migracije i društveni razvitak" proveli anketno ispitivanje radnih migranata porijeklom iz Čakovca i Slunja. Uzorak je sačinjavalo 215 ispitanika iz Čakovca.
može smatrati velikim brojem, 3,0% ispitanika izgradilo je imanje za seoski turizam, 32,3% uložilo je u poljoprivrednu farmu, mehanizaciju, a 37,8% ispitanika uložio je svoju uštedevinu u "nešto drugo".11 Kategorija "nešto drugo" stavljena je s namjerom i s ciljem da ispitanik sam navede što je izgradio u rodnom kraju (cesto su odgovori što su izgradili u vezi s njihovim zanimanjem što su radili u inozemstvu), uz pretpostavku da se prethodno nije mogao poistovjetiti s ponudenim odgovorima u anketi (pitanje 27 glasi: Ako jeste što ste izgradili?). Odgovori na tu kategoriju pitanja dali su uvid u planirano zanimanje po povratku u Medimurje i njihovim budučim planovima.
Iz navedenog proizlazi zaključak daje dosadašnje investiranje uštedevina ispitanika polučilo mnoge korisne rezultate u unapredenju gospodarstva i poboljšanju egzisten-cijalnog položaja odredenog broja ljudi s područja Medimurske županije. Ulaganjima povratnika transformirana je večina medimurskih naselja ili pojedine četvrti (u 64 anketirana naselja postoje konkretni dokazi o navedenom) otvorena su nova radna mjesta u sekundarnim i višim sektorima djelatnostima na čitavom prostoru, od osobitog je značaja i spoznaja kako je ipak jedan dio mladih pronašao zaposlenje u štruci "kod kuče" nakon završenog školovanja.
Baučič (1971.) ističe da empirijska istraživanja pokazuju da su migrantska ulaganja u stambene nekretnine vršena mahom, u preko 90% slučaj eva, u zavičajnim krajevima, tj. na područjima iz kojih su oni krenuli na rad u inozemstvo, što i u slučaju Medimurja potvrduje hipotezu da večina migranata ni nakon povratka ne planira i ne želi mijenjati svoje mjesto boravka u Republici Hrvatskoj. Rezultati ankete pokazuju kako se od ukupnog broja ispitanika 93% ispitanika vratilo u isto naselje iz kojeg su otišli na rad u inozemstvo, a samo 7% mijenja naselje nakon povratka. Pretpostavljamo da se 7% ispitanika vratilo u rodno mjesto supružnika ili u Čakovec. Time potvrdujemo polaznu hipotezu kako su povratnici pokazali sklonost povratka rodnome kraju te nakon povratka iz inozemstva ne mijenjaju svoje mjesto boravka u Medimurju.
Isto tako na primjeru Medimurja ne možemo u potpunosti potvrditi i složiti se sa stavovima autora koji zastupaju tezu da vanjski migranti nakon povratka iz inozemstva postaju unutamji. Nejašmič ističe kako "... istraživanja pokazuju da povratnički kontingent nije tako izrazito mobilan kako se često pretpostavlja ...; ... realno je za pretpostaviti daje privremeni rad u inozemstvu (odnosno stečeni novac) ubrzao transfer stanovništva na relaciji selo-grad ..." (1991: 194-195). Prema rezultatima ankete pri povratku povratnici se uglavnom vračaju u isto naselje iz kojeg su iselili i tamo osnivaju i pokreču novi posao ili uživaj u u mirovini (ako se vračaju kao umirovljenici), a samo dio njih postaju unutamji migranti i to uglavnom dnevni unutamji migranti.
Koliko je suditi po razgovorima i snimljenim intervjuima s ispitanicima i migran-tima koje smo slučajno zatekli na vikendu, može se pretpostaviti da če se u narednim godinama vratiti još odredeni broj osoba s privremenog rada, ali starije dobi, pa je stoga
11	Pod pojmom nešto drugo ispitanici su naveli: restaurant, kafid, cesta, vinski podrum, vikendica, vinograd, hipodrom, videoteka, auto salon, autopraonica, staklenik s vrtom, kapelica, trgovina, radionica za preradu drva, pizzeria, garaže za automobile, bazen, frizerski salon, benzinska pumpa, salon za masažu, knjižara, pekara, autoradiona i servis, nogometni stadion, teniski tereni.
za očekivati da če se situacija razvijati slično kao i do sada. Za značajniji povratak mladih osoba iz inozemstva vrlo je teško iskazati i govoriti o pozitivnim pretpostav-kama, iako u pojedinim opčinama postoje i takvi slučajevi.
FIZIONOMSKA PREOBRAZBA NASELJA I STANOVNIŠTVA
Opče je poznato da se ulaganja pojedinaca, a kasnije i zajednice u poboljšanje uvjeta života i standarda (kuče, infrastruktura, objekti za kulturu, šport, zabavu i slično) odražavaju u promjeni izgleda naselja. U Medimurju, večinska ulaganja započela su povremenim dolascima (tjednim, mjesečnim, godišnjim, za vrijeme blagdana) ili definitivnim povratkom radnika s privremenog rada iz inozemstva krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stolječa. Modernizacija naselja kao efekti van učinak migracije i usvajanje modemijeg "mota" o životu (tzv. stila života), utjecala je i na promjene ponašanja pojedinaca, stanovništva i lokalne zajednice.
Opčenito se može reči daje u medimurskim naseljima s večim brojem vanjskih migranata došlo do jače fizionomske transformacije naselja. Prema relevantnim po-dacima Medimurske županije (podjela na gradove i opčine), gradovi i opčine s večim brojem vanjskih migranata su:
-gradovi Mursko Središče i Prelog,
-u gornjem Medimurju opčine: Štrigova, Sv. Juraj na Bregu Sv. Martin na Muri, Selnica, Gornji Mihaljevec,
-u donjem Medimurju opčine: Podturen, Dekanovec, Domašinec, Belica, Mala Subotica, Orehovica, Prelog, Sv. Marija, Kotoriba, Donja Dubrava.
Fizionomska transformacija naselja, primarno se odražava na objektima za stanovanje, na okučnicama za odmor i rekreaciju, na izgradnji ili dogradnji malih tvrtki, u privredi, na polj opri vrednim cesticama i na komunalno-infrastruktumim objektima. S obzirom da su vanjski migranti pristup i način života, kao i drugačiji stil života do-nijeli iz zapadnoeuropskih zemalja u kojima su bili na pri vremenom radu, možemo sa sigumošču reči da fizionomska transformacija naselja utječe i na promjene ponašanja12 vanjskih migranata-povratnika, ali i domicilnog stanovništva13.
Intenzivna izgradnja i promjene u izgledu sela u Medimurju, glavni su dokazi koji potvrduju daje stanovništvo bilo na radu u inozemstvu uz obrazloženje da fizionomija pojedinih četvrti naselja podsječa na tipove naselja koje susrečemo u Njemačkoj, Au-striji, Svicarskoj. Seoska naselja mijenjaju izgled na tri načina:
12 Ognjen Caldarovič (1985:30) tvrdi da se okolica uzima kao uzročni element u postavljanju odnosa izmedu habitata i čovjeka. Ako pojedinca preselimo iz "nezdrave" u "zdravu" okolicu, njegovo če se ponašanje promijeniti. Promjenu ponašanja možemo primjetiti i u medimurskim naseljima.
13 A. Hodžič ističe kako je pored ishrane značajna i možda najzapaženija promjena u standardu (a što znači i kulturi) seoskog stanovništva, jest promjena u stanovanju. Ona je višeslojna, ne znači samo mladi stambeni fond niti povečanje stambene površine, ona znači drugi tip gradnje, tj. drugčije funkcionalno uredenje stambenog prostora, drukčiju opremljenost stanova (kuča), drukčiji način (bar potencijalno) obitavanja u tom prostoru (1984:177).
a) gradi se na području starih jezgri, u bližini crkve, škole, gdje se isprepliču novi elementi sa starima pa nerijetko pojedina naselja dobivaju nove male trgove (središta okupljanja nakon misa, važnih dogadanja i slično),
b) naselja se sire na potpuno novom prostoru, uglavnom pretvaranjem poljopri-vrednih površina u zemljište za gradnju, pa tako nastaju novi dijelovi i četvrti naselja, kao i nove ulice,
c) grade se nove industrijske zone14 tj. sela postaju središtima nove industrije15.
U nekim medimurskim naseljima postoje izdvojene četvrti u kojima su gradili ili
još uvijek grade isključivo vanjski migranti, a od domicilnog stanovništva možemo saznati gdje su ulagači boravili i radili, jer ih oni najčešče nazivaju prema zemlji rada (npr. njemačka, austrijska ulica), ili prema pojedinoj regiji (npr. Tirol, Schwarzwald i slično). Izgled novih četvrti u naseljima stvara dojam da su vanjski migranti morali uložiti mnogo truda, vremena i novaca da bi se izgradili danas postoječi objekti. Terensko istraživanje glede investiranja u izgradnju objekata za razne namjene polučilo je nadasve značajne rezultate koje smo podijelili u tri faze:
Istraživanje je dokazalo daje u prvoj fazi vanjskih migracija večina vanjskih mi-granata investira u mjestu boravka, (rezultati ankete su pokazali daje 99% ispitanika izgradilo kuču u mjestu boravka, 9,0% gradi i u drugom naselju kuču, najčešče djeci ili roditeljima)16, najčešče grade kuču kako bi rješili prvobitno postavljeni cilj zbog kojeg su migrirali; stambeno pitanje. U drugoj fazi, investiraju i daju doprinose za izgradnju i asfaltiranje prometnica u naselju (12,4% ispitanika daje svoj doprinos za asfaltiranje cesta), što je krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih prošlog stolječa pospješilo proces redistribucije stanovništva unutar Medimurja.17 U trečojfazi, vanjski migranti investiraju u poslovne, ugostiteljske i športske objekte (76,6% ispitanika ulaže u poslovne objekte, 7,9% u ugostiteljske, 1,9% u športske objekte, dok su ostali ispi-tanici, 13,4%, uložili ili samo u kuču ili su statističkom obradom podataka pribrojeni u kategoriju nešto drugo, npr. kapelica, vikendica ili slično.
Materijalne prednosti od rada u inozemstvu najbolje se uočavaju u porastu živo-tnog standarda pojedinca, odnosno pojedinih domačinstava. Materijalne prednosti zbog više zarade u inozemstvu omogučile su odredenoj, migracijskog grupi stanovništva da u relativno kračem vremenu u komparaciji s ostalim grupama stanovništva poboljša životni standard, a nove kuče (najčešče prevelike), otvoreni obrti, pokrenuta poslovna suradnja, modemi kučanski aparati, poljoprivredni Strojevi, modemi odjevni predmeti, novi vozni park i slično, postaju indikatori ekonomskog i socijalnog uspona pojedinaca.
14 Industrijske zone formirane su u Donjem Kraljevcu, Kotoribi, Murskom Središču, Goričanu, Donjem Vidovcu i Nedelišču (Grupa autora, 1982.).
15 Razvitak industrije u ruralnim centrima služi zapošljavanju stanovništva, ali ona djeluje i na otva-ranje novih (uslužnih) djelatnosti tj. formiranje urbanog naselja (Nejašmič, 1991.).
16 Ovdje nisu uključene vikendice; one su bile posebna kategorija u anketi.
17 Proces redistribucije stanovništva posebno je ubrzan u gornjem Medimurju zbog asfaltiranja prometnica sedamdesetih godina prošlog stolječa, što gaje bolje povezalo s Čakovcem, ali je i medusobno okupilo i povezalo okolna raštrkana naselja.
Transformacije koje smo primjetili u prostoru i na ljudima pokušali smo analizirati i objasniti na slijedečim činjenicama.
Vanjski migranti kao specifična grupa utječu na domicilno stanovništvo u medi-murskim naseljima koje ne migrira jer se povečava struktura potrošnje cjelokupnog stanovništva naselja i šire zajednice. Dugoročna težnja i želja večine vanjskih migranata je da trajno promjene socijalni status kojeg su imali prije odlaska na rad u inozemstvo. Istodobno se javlja speciflčan oblik ponašanja razvijen izmedu vanjskih migranata i domicilnog stanovništva, ekonomsko-socijalni prestiž. Kako bi održali postignuti viši nivo standarda, vanjski migranti kao grupa stanovništva koja je ekonomski i socijalno bila prethodno integrirana u drugi (zapadnoeuropski) prostor, unosi nove elemente u izgled naselja i u način života. Javljaju se novi pokazatelji postignutog višeg nivoa životnog standarda, a povečava se i konzumna moč domicilnog stanovništva s naglaše-nim mehanizmom oponašanja vanjskih migranata na cijelom prostoru. Ipak, promjene u izgledu naselja i očitija promjena u ponašanju, odijevanju, promijeni voznog parka i slično, očekivano se največim dijelom pojavila u seoskim naseljima, s obzirom na činjenicu daje večinom na privremeni rad u inozemstvo odlazilo seosko, ruralno stanovništvo. A. Hodžič isto tako ističe kako seosko stanovništvo brže i masovnije usvaja inovacije, mijenja prehranu, način odijevanja i sl. (1984.). U ruralno nasljede se kao element novog urbanog identiteta seoskog stanovništva, projektiraju gradski elementi; postepeno su unošeni elemenati gradskog načina života mijenjanjem strukture seoskog načina života. U lokalnim zajednicama pojedinci mijenjaju ponašanje, stječu nove manire i postepeno se u medimurskom selu oblikuje specifično kulturološko i motivacijsko ozračje koje se identificira s gradom. U početku je domicilno stanovništvo novitete, informacije, odječu, "kopiralo", preuzimalo i oponašalo od grupe vanjskih migranata, dok danas do in-trendova dolaze uz dostupnost raznih medija i postojanje svih oblika komunikacija. Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stolječa neki indikatori životnog standarda, kao npr. broj radioprijemnika, televizora, satelitska antena i slično, bili su pokazatelji višeg životnog standarda18. Danas je taj pokazatelj zanemariv zbog činjenice da uglavnom svako kučanstvo ima po nekoliko radioprijemnika i televizora. Jedan od važnijih pokazatelja danas je priključak na internet, ISDN i ADSL mrežu. Prema informacijama HT-a, Cameta i ostalih mreža navedenih u izvorima, na području Sjeveme Hrvatske ima 12,3% internet korisnika (Izvor: 11.). Ne zna se koliki je točan postotni udio Medimurske županije u ukupno 12,3% jer navedene mreže još uvijek ne vode podatke po hrvatskim županijama.
Dakle, na selu se transformacija odrazila ne samo u promjeni izgleda naselja, več i u promjeni ponašanja seoskog stanovništva koje sve više pod utjecajem urbanizacije prelazi na gradski, urbani način života. Pod utjecajem sveopče modernizacije društva,
18	Ujednom od svojih programa razvojnog planiranja izmedu ostalog, FAO je 1973. godine predložila za unapredenje života seoskih Stanovnika sustav ekonomskih i socijalnih indikatora. Riječ je o 104 ekonomska i 20 socijalnih indikatora, čija analiza i okvir nisu predmet ovoga rada (Grupa autora, 1984.).
seosko stanovništvo u svim aspektima oponaša urbano stanovništvo kako bi se identificiralo s gradom, a to se najviše uočava kod promjene ponašanja.
Isto tako, promjena u načinu odijevanja u medimurskim selima prisutna je kod svih dobno-spolnih skupina, a posebno kod mlade populacije, tako da je vrlo teško zaključiti po izgledu da lije promatrani pojedinac Stanovnik sela ili grada. Kod večine posječenih domačinstava primjetili smo moderno uredena dvorišta i okučnice19 koja nakon završenog radnog dana postaju prostorom za opuštanje i rekreaciju. U naseljima gomjeg Medimurja (npr. Lopatinec, Pleškovec, Vukanovec itd.) pojavljuje se relativno novi oblik stanovanja; kojeg s pravom možemo nazvati vikend stanovanje, jer pojedine skupine ljudi tamo borave isključivo za vikend. Tzv. "vikend" grupu stanovništva možemo podijeliti na: Stanovnike koji odlaze u vikendice isključivo zbog odmora i relaksacije i na Stanovnike koji dolaze u vikendice jer tamo dodatno uz primarno zanimanje i posao obraduju vinograd, vrt ili vočnjak. Rezultati ankete su pokazali daje od svih anketiranih povratnika, 7,9% izgradilo vikendicu u gornjem Medimurju, 6,9% ih je izgradilo vinski podrum (za očekivati je da če u skoroj budučnosti uz vinski podrum i vinograd izgraditi i vikendicu), a 3,4% ih je zasadilo vinograd.
U medimurskim seoskim naseljima dolazi do mijenjanja opčeg stila života, podiže se razina kulturne svijesti seoskog stanovništva, lokalni identiteti zamijenjuju se regionalnima, pojavljuje se vrijednosno polje gdje je predmet s oznakom "novi" odreden vrijednijim, šire se tercijame djelatnosti na selo gdje pojedinci u tercijamom sektoru rekonstruiraju svoju obiteljsku ekonomiju. Selo se pojavljuje kao novo urbano mjesto (I. Rogič, 1990.). Urbanim novitetima u medimurskim selima povečana je kvaliteta života, a selo postaje "mali agrarni grad".
Sastavni dio fizionomske transformacije u naseljima je osnivanje i razvoj malog vlastitog obrta20. Obrtništvo je od 70-tih do 90-tih prošlog stolječa upošljavalo maleni broj djelatnika, s malim brojem uslužnih obrtničkih radionica proizvodnog karaktera i rašireno najviše u gradevinskom sektoru i poduzetništvu s proizvodnjom tekstilnih i sličnih proizvoda, preradom drva i preradom metala. Povratnički kapital radnika s privremenog rada iz inozemstva, jedan je od značajnijih razloga bržeg razvoja obrtništva
19 Ne skrivajuči oduševljenje izgledom dvorišta i okučnice i na naš upit tko ih ureduje, nekolicina nam je rekla da mjesečno naručuje i kupuje Strane magazine (zbog slabe zastupljenosti ili nepostojanja hrvatskih) gdje se mogu vidjeti najnoviji trendove za uredenje kuče, vrta i okučnice. Ureduju ih sami, što je dokaz da su "poljoprivredne" aspiracije u reduciranom obliku još uvijek prisutne. U samo dva slučaja, ispitanici naručuju uredenje okučnice od Strane djelatnika iz Gradskog komunal-nog poduzeča ČAKOM, što je svojevrsni dokaz da če elementi načina gradskog uredenja prostora uskoro doprijeti i u širim razmjerima na selo.
20 Obrt ima dugu tradiciju u Medimurju. Prva izvješča o obrtnicima datiraju iz razdoblja Rimskog Carstva. U srednjem vijeku nema pouzdane evidencije, ali postoje zapisi daje obrtništvo ponovo oživjelo u 15. stolječu. Juraj Zrinski 1579. godine daruje poveljom posebna prava gradanima-obr-tnicima. Veči uzlet obrtništva zabilježen je u 17. stolječu, a u 18. stolječu kao poznata obrtnička naselja spominju se Čakovec, Prelog, Donja Dubrava, Štrigova, Kotoriba i Nedelišče (današnji centri rada). U 19. stolječu postoje cehovske udruge i osnovane su obrtničke skupštine koje su se brinule ne samo za razvoj obrta, nego i za sportske i kulturne aktivnosti (Lajtman i ostali, 1995., Cimerman, 2002.).
i poduzetništva u ovom dijelu Hrvatske. Prema podacima Obrtničke komore Medimur-ske županije iz 2000. godine u komori su učlanjena 1952 aktivno djelujuča obrtnika, zaposleno je oko 4500 gradana što predstavlja gotovo 12% od ukupnog broja zaposlenih osoba21 u Medimurju. Medu njima najbrojniji su preradivački i proizvodački obrti (30%), slijede ih različite usluge i trgovina (21%), obrtnici koji obavljaju transportne usluge (12%) i obrtnici u djelatnostima pripreme i proizvodnje hrane (11%).
ZAKLJUČNE NAPOMENE
Na temelju provedenog terenskog istraživanja, analize podataka, konzultiranjem navedene literature i izvora mogu se izvesti odredeni rezultati i zaključci o učincima i posljedicama istraživanih vanjskih migracija medimurskog stanovništva. Takoder se mogu identificirati postoječi problemi kao i neka moguča rješenja.
Može se zaključiti kako su vanjske migracije utjecale na transformaciju medimurskog prostora. Hipotezu da li su vanjske migracije utjecale na transformaciju naselja istražili smo na terenu anketom. Svi ispitanici ulažu u nepokretne objekte (kuču, vikendice, ugostiteljske objekte i slično). Uz navedeno izgradeno, 35,3% ispitanika ulaže i u izgradnju privatne tvrtke, 3,0% gradi objekat za buduči seoski turizam, 32,3% investira u poljoprivredu, a 37,8% ulaže uštedevinu u "nešto drugo" (vinski podrum, auto salon, autoradionu, hipodrom, frizerski salon, benzinsku pumpu, infrastrukturu naselja, itd.). Izgradeni poslovni objekti često su u vezi s njihovim zanimanjem kojeg su obnašali u inozemstvu. Proces transformacije medimurskog prostora se 1960-ih i 1970-ih godina brže i jače širio u naseljima donjeg Medimurja gdje se najprij e javljaj u fizionomske promjene naselja kao "rezultat i dokaz" rada u inozemstvu. Dakle, zaključuje se kako su naselja koja imaju veči broj vanjskih migranata postala inicijatori fizionomskih promjena.
Istražujuči i analizirajuči fizionomsku transformaciju prostora pod utjecajem vanjske migracije polučeni su korisni i nadasve zanimljivi zaključci. Fizionomske transformacije u širem značenju, odmah na prvi pogled, vizualno su uočljivije u seoskim naseljima. Največim dijelom to su posljedice vanjskih migracija, tj. postoji dokaz, u prostoru kojeg smo istraživali, daje stanovništvo bilo na privremenom radu u inozemstvu, jer je ipak večina noviteta idejno preuzeta iz zemalja u kojima su migranti radili. Izgradnju modemih objekata sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stolječa s tada nepostoječim ili vrlo skupim gradevinskim materijalima u bivšoj državi, mogli su financirati isključivo vanjski migranti.
Odgovor na pitanje kako če se u budučnosti odvijati transformacija medimurskog prostora (naselja i stanovništva) pokušati čemo obrazložiti slijedečim pretpostavka-ma. Pretpostavljamo da če buduče transformacije medimurskih naselja pod utjecajem migracija ovisit o nizu okolnosti. U prognozama (glede transformacije medimurskih
21	Ukupan broj zaposlenih u Medimurskoj županiji iznosio je 2001. godine 37 762 (Izvor: www.dzs. hr, podaci u statističkom ljetopisu).
naselja) je moguče dati naznake za razumijevanje budučeg stanja stoga čemo pokušati izdvojiti i slijediti dva pristupa: prvi se oslanja na radne migrante povratnički orijentirane koji su uvelike zainteresirani za društveno-ekonomski razvitak rodnog kraja, štoviše imaju znatne povratničke investicijske, pa i poduzetničke planove. Smatramo da su povratnici iz inozemstva u velikoj večini slučajeva "oni" koji mogu izdvojiti značajno više novčanih sredstava (pod pretpostavkom da su voljni ulagati u rodnom kraju). Drugi prisup se oslanja na daljnji razvoj i uspon privatnog poduzetništva u Medimurju. Osni-vanje firmi, izgradnja novih ureda, pogona i otvaranje novih radnih mjesta zahtjevati če i popratnu infrastruktura, izgradnju parkirališta, uredenje okoliša i sl. što če nužno utjecati na transformaciju naselja. Istodobno če se zbivati i socijalna transformacija stanovništva koje če težiti postizanju višeg nivoa standarda. Pretpostavljamo kako če se socijalna transformacija stanovništva odraziti na modemiji način života i preslikati na estetiku i modemizaciju kučanskih aparata i uredaja, voznog parka, okučnice, itd. što če isto tako značajnim dijelom utjecati na transformaciju naselja i prostora.
LITERATURA
AKRAP, Andelko (2003). Migracija Hrvata u posljednjem desetlječu 20. stolječa. U: Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini, Zbornik radova, Frankfurt am Main. BAUČIČ, Ivo (1971 a). SR Hrvatska u vanjskim migracijama radne snage, Savjetovanje "Stanovništvo, emigracija, zaposlenost", Zagreb.
BAUČIČ, Ivo (197 lb). "The Effects of Emigration from Yugoslavia and the Problems of Returning Emigrant Workers", OECD Manpower and Social Affairs Directorate, Paris.
BAUČIČ, Ivo (1971 c). Vanjske migracije radne snage kao faktor socijalno-ekonomskih promjena u seoskim sredinama, Sociologija sela 31-32, Institut za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela, str. 127-140, Zagreb.
BAUČIČ, Ivo (1973). Radnici u inozemstvu prema popisu stanovništva Jugoslavije 1971., Radovi geografskog odjela PMF-a, br. 12, Zagreb.
BAUČIČ, Ivo (1974). "Yugoslavia as a country of emigration", Paper read at First International Slavic Conference, Banff.
BAUČIČ, Ivo i MARAVIČ, Ž. (1971). Vračanje i zapošljavanje vanjskih migranata iz SR Hrvatske, Radovi Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu, knjiga 2, sv.10, str. 11-50, Zagreb.
BIČANIČ, Rudolf (1940?). Agrarna prenapučenost. Gospodarska struktura Banovine Hrvatske broj 3. Zavod za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva "Gospodarska sloga", Zagreb.
CIMERMAN, Franjo (2002). Razvoj obrtništva i poduzetništva u Medimurju, 2002, Čakovec.
CRKVENČIČ, Ivan (1962). Kretanje radne snage kao geografski problem, Geografski glasnik, br. 24, str. 51-66, Zagreb.
Čaldarovič, Ognjen (1985). Urbana sociologija, socijalna teorija i urbano pitanje, Novi svijet, Globus, Zagreb.
ČIZMIČ, Ivan i ŽIVIČ, Dražen (2005). Vanjske migracije stanovništva Hrvatske-kritički osvrt, u: Stanovništvo Hrvatske-dosadašnji razvoj i perspektive, Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb.
FELETAR, Dragutin (1992). "Geografska osnova posebnosti Medimurja".- Podnesak na Kolokviju "Regionalno-nacionalno-univerzalno", Ogranak Matice Hrvatske, Čakovec.
FRIGANOVIČ, Mladen (1984). Egzodusna područja (ne/razvijenost i populacijska politika u SR Hrvatskoj), Radovi Geografskog odjela PMF-a 19, Zagreb.
HERŠAK, Emil; ŠIMUNKO, Joža (1990). "Medimurje - povijest, identitet i seobe".-Migracijske teme, br. 4, str. 569-591, Zagreb.
GRUPA AUTORA (1982). "Medimurje - monografija", Zrinski, Čakovec.
HERŠAK, Emil (1991). Medimurje: povijest i seobe, u: Vanjske migracije i društveni razvitak, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, str. 36-61.
HODŽIČ, Alija (1984). Urbanizacija kao element kulturne transformacije sela, u: Dugoročne promjene u ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovništva i zaposlenosti, (Znanstvene osnove dugoročnog razvoja SR Hrvatske do 2000.), Zagreb, str. 173-180.
LACI, Silvestar (1962). "Donje Medimurje".- Geografski glasnik, br. 14, str. 83-101, Zagreb.
LACI, Silvestar (1979). "Centralna naselja Medimurja",- Radovi, Geografski odjel PMF, br. 14, str. 19-39, Zagreb.
LACI, Silvestar (1982). Razvoj naseljenosti Medimurja",- Geografski glasnik, 44,
51-68, Zagreb.
LACI, Silvestar (1998). "Čakovec - povijesno-geografski razvoj i suvremeno značenje grada"- Geografski horizont, br. 2, 7-30, Zagreb.
LAJIČ, Ivan (2002). Hrvatske migracije početkom 21. stolječa, Migracijske i etničke teme 18, broj 2-3, IMIN, str. 135-149, Zagreb.
LANDRY, Charles (2000). The creative city-a toolkit for Urban Innovators, Earthscan Publications LTD, UK, London.
MESIČ, Milan (2002.): Medunarodne migracije tokovi i teorije, Societas, Zavod za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb.
MIKULIČ, A. Branislav. (1991). Vanjske migracije i razvoj Jugoslavije, Ekonomski institut Sarajevo, Sarajevo.
NEJAŠMIČ, Ivica (1990). Iseljavanje iz Hrvatske u Evropske i prekomorske zemlje od sredine 19. stolječa do 1981. godine-pokušaj kvantifikacije, Migracijske teme,
6,	4:511-526, Institut za migracije i narodnosti, Zagreb.
NEJAŠMIČ, Ivica (1991 a). Iseljavanje iz Hrvatske-brojčani aspekt stoljetnog procesa, u: Političko-geografska i demografska pitanja Hrvatske, Savez geografskih društava Hrvatske, svezak 8, str. 61-83, Zagreb.
NEJAŠMIČ, Ivica. (1991 b). "Depopulacija u Hrvatskoj, korijeni, stanje, izgledi", Globus, Zagreb.
PETZ, Boris (1985). Osnovne statističke metode za nematematičare, Sveučilišna naklada Liber, str.37-165, 173-301, Zagreb
SALT, John i HUGH, Clout (1976). " Migration in Post-war Europe-geographical essays", Oxford University Press, Ely House, London W.l.
SALT, John i HUGH, Clout (1976). "International Labour Migration: The sources ofsupply", Oxford University Press, str. 126-167, London.
ZELINSKY, Wilbur. (1966). A Prologue to Population Geography, Prentice-Hall, INC., Englewood Cliffs, New York.
ZELINSKY, Wilbur. (1971). The Hypothesis of the Mobility Transition, Geographical Review, American Geographical Society, vol.61, str. 219-249, New York.
IZVORI
1. Anketa 2002.
2. Popis stanovništva 1971. Dokumentacija 1972. 132.
3. Popis stanovništva 1971. i 1981. Stanovništvo po zajednicama opčina i opčinama, dokumentacija 569, godina 1984. Republički zavod za statistiku, SRH, Zagreb, 1989.
4. Popis stanovništva 1991. Dokumentacija 810, 811, Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1991.
5. Popis stanovništva 1991. Dokumentacija 882, 884, 885, 886, 887 Državni zavod za statistiku, Zagreb, 1992.
6. Popis stanovništva, kučanstava i stanova 31. ožujka 2001. CD Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2002.
7.	Pregled podataka o Županiji Medimurskoj 2001. Čakovec, 2001.
8.	Pregled podataka u Županiji medimurskoj, statističko	izvješče, 1994.
9.	Pregled podataka u Županiji medimurskoj, statističko	izvješče, 1995.
10.	Pregled podataka u Županiji medimurskoj, statističko	izvješče, 2001.
11. Mreže HT, Carnet, Europroneet, Globalnet, Iskon Internet, Viponline, Vodatel, Ceetel.
SUMMARY
PHYSIOGNOMIC TRANSFORMATION OF THE MEDI MU RJE REGION
UNDER THE INFLUENCE OF EXTERNAL MIGRATION
Rebeka Mesarič Žabčič
Towards the end of the 60s and in the beginning of the 70s of the previous century, a large number of the Medimurje population went on temporary work abroad. Due to many reasons among which the impossibility ofemploying in their native places and the economic underdevelopment of Medimurje should be pointed out, they found jobs in western European countries that were because of deficiency of native labour force compelled to employ foreign capable workers from less developed countries. When acquiring conditions for retirement, some even before reaching retirement, a large number of them return to their native places. By building houses, catering establishments, objects for different purposes, by raising agricultural mechanisation to a higher level, by introducing small trades and handicrafts, by investing in local infrastructure etc., the returnees from temporary work abroad are participating considerably in the physiognomic transformation of the Medimurje settlements. Transformations are at the same time noticeable in many other segments and structures. Transformations that emerged from the influence of social-geographical processes and external migrations reflect in the physiognomy of settlements, in cultural landscape, they are noticed in the transformation, adaptation and principally in equalization of behaviour and dressing of the inhabitants of villages and towns. With the aim to establish the stated, the contribution analyses external migration of the Medimurje population to the countries of Western Europe after World War II and researches how the Medimurje returnees from abroad have physiognomically transformed the Medimurje space. The object of the research is Medimurje that is the Medimurje county, a predominantly agrarian and low-lying region situated between the rivers Drava and Mura at the far northwest of the Republic of Croatia, that is, at the tri-border area of Slovenia, Hungary and Croatia. Under the notion modern migrations, we understand external migrations of the population from the year 1971 to 2001. The time frame is thus determined by the year 1971 when the official statistics registers for the first time external migrations. The basic goal of the research was to investigate and establish the causes for the migrations of the population of Medimurje, and based on field research, statistical data, conducted opinion poll (201 returnees from abroad have been interviewed), interviews, applied literature and sources, carry out results and conclusions by which we want to point out and caution of the consequences of migration of the population of Medimurje. External migrations are being researched into from the departure to the return (the tendency was towards observing all elements of the migration process, that is, from the beginning to the conclusion of the “migration cycle”) to the native place during the period 1971-2001. We have focused on 64 settlements, which are significantly affected by external migrations; hence, field research was carried out in communities and settlements with larger numbers of external migrants.