ANNALES • Ser. hist, sociol. • 10 • 2000 • 2 (22) pregledni znanstveni članek UDK 738:663.2(497.5 Dalmacija)M)3/03" prejeto: 1999-11-06 VINSKE AMFORE i POSUDE ZA POSLUŽiVANjE VINA SA HRVATSKE OBALE JADRANA Zdenko BRUSIČ Filozofski fakultet, HR-23000 Zadar. Obala Kralja Kreširrtšra IV. Z IZVLEČEK Prispevek govori o velikih transportih vinskih amfor, o čemer pričajo mnoga podvodna odkritja, ter o uvozu posod iz istega časa za serviranje in pitje vina, ki so jih v zadnjih stoletjih pred in v prvih stoletjih po Kristusu na veliko uvažali v Liburnijo. Poseben poudarek je namenjen razkošnemu keramičnemu posodju z reliefno dekoracijo, ki ga je avtohtono prebivalstvo uporabljalo med pogrebnimi obredi in drugimi svečanostmi. Tradicija uvoza razkošnega vinskega posodja po helenističnem barvnem posodju se nadaljuje z uvozom helenistične reliefne keramike iz jadranskih delavnic, potem aretinske severnoitalske sigillate in glaziranega posodja iz različnih deiavniških središč: in številne vzhodne sredozemske reliefne keramike, posebno tiste iz knidskih delavnic. Ključne besede: amfore, reliefno helenistično posodje, aretinsko posodje, Liburnijcš, keramika, Dalmacija, podvodna arheologija, rimska doba, transport, uvoz-izvoz, pivske navade, kult WINE AMPHORAE AND WINE SERVING VESSELS FROM THE CROATIAN COAST OF THE ADRIATIC SEA ABSTRACT The treatise deals with the great transports of wine amphorae made evident during the underwater investigations as well as with various wine serving and drinking vessels imported to a great extent to Libumia in the last few centuries BC and in the first, few centuries AD. A special emphasis is laid on the luxury pottery with relief decoration used by the autochthonous population during funeral rites and other ceremonies. The tradition of import of luxury wine vessels after the Hellenistic coloured vessels continues with the import of relief pottery from Adriatic workshop centres, then the Arretine and Northern Italian sigillate as well as vitrified vessels from various other workshop centres and numerous Eastern Mediterranean relief pottery, particularly from Knidus centres. Key words: amphorae, relief Hellenistic vessels, Arretine vessels, Liburnians, pottery, Dalmatia, underwater archaeology, Roman period, transport, import-export, drinking habits, cult 531 ANNALES • Ser, hist, socio!. • 10 • 2000 • 2 (22) Zdenko BRUSiČ; VINSKE AMFORE I POSUDE ZA i 'OSLUZiVANJE VINA SA HRVATSKE OBALE JADRANA. 53 T-542 Vi nova ioza (Vitis vinifera) ili divlja ioza (Vitis sil- vestris) vjerojatno je rasla kao samonikla biljka duž obala Jadrana i na otocima kao i na ostalim obalama Mediterana, te možemo pretpostaviti da je prapovijesni stanovnik mediteranskih obala došao vrlo rano do spo- znaje o koristenju ove biljke za proizvodnju vina i tako- der upotrebu ove opojne tekučine (Zaninovič, 1979). U ovom radu mislimo pak govoriti o vremenu hele- nizma i rane antike kada su narodi Histra, japoda, Libur- na, Delmata i drugi, več uvelike koristili vino bilo da su ga sami proizvodih ili nabavljali preko grčkih i kasnije rimskih emporija. Moramo naglasih da je duž istočne obale Jadrana vodio stari plovidbeni pravac koji je još od prapovijesnih vremena spajao istočni Med i teran sa sred- njom Evropom. Plovidba se odvijala uz obalu uz dnevno koristenje krmenog vjetra a brojne prirodne uvaie na kopnu i otocima pružala su brodovima ideafna zaklo- ništa noču i u vrijeme nadolaska nevremena. Na plovid- benoj ruti a posebno u stajalištima uspostavljeni su rani kontakti i trgovačka razmjena autohtonog stanovništva s pomorcima i trgovcima koji SLI ovuda plovili prema gornjojadranskim emporijima u Spini i Adriji LI grčkom i helenističkom razdobljti ili prema Akvileji i Raveni u vremenu rane odnosno kasne antike. Stoga su na ovoj pomorskoj prometnici evidentirani rani udesi trgovačkih lada, a izmedu njih je i veliki broj brodoloma, koji, su- deči po ostacima amfora, pripadaju trgovačkim transpor- tima koji su prevozili vino i u manjoj mjeri ulje. Največi broj ovih brodoloma od kojih su svakako najbrojniji oni s amforama za vino, možemo na Mediteranti a i u Jadranu datirati u vrijeme od 150. godine prije do kraja drugog stolječa posiije Krista (Parker, 1992, fig. 4; Starac, 1995). Večina ranih amfora pronadenih na istočnojadranskim podmorskim udesima pripada raznim varijantama grčko- italskih amfora, amforama tipa Lamboglija 2, zatim Dres- sel 6A i 6B (amforae olearie) te nešto manje tipovima Dressel 2-4, zatim rodskim, knidskim i drugim vari- jantama. Veliki dio ovih amfora izradivan je na području jadranskog bazena u Apuliji, Picenumu, Istri a vjerojatno i na nekim drugim mjestima (Lamboglija 2, Dressel 6A). Možemo s pravom pretpostaviti da je iz ovih prostora prevožena i največa količina vina, barem u prvom sto- Iječu prije i u prvom stolječu posiije Krista. Prema nalazima ulomaka amfora jadranskih tipova nadenim na brojnim gradinskim naseljima te u nase- Ijima priobalnih Histra, Liburna, Delmata, Daorsa i dru- gih naselja autohtonog stanovništva, izgleda da je veliki dio ovih tečeta evidentnih danas jedino po nadenim Lidesima trgovačkih lada završavao u istočnojadranskim emporijima, odakle je vino transporti rano i u udaljenija središta poput Varvarije, Aserije, Ridera, Ošaniča i dr. Naime, brojne ulomke helenističkih amfora, koje su možda sadržavale isejsko vino ali i rijetke bradavičaste skifose i drugo posude za posiuživartje i ispijanje vina, nalazimo na utvrdi naroda Daorsa u Ošaničima neda- leko Stoca u Hercegovini. Možda najbolj i primjer ove vinske trgovine pred- stavljaju ostaci antičke lade i tereta iz početka prvog stolječa posiije Krista, otkrivene kod otoka Zlarina ne- daleko Šibenika (Brusič, 1974; Parker, 1992, 318). Brod je izgleda doživio udes, tako da je vjerojatno uslijed jakog sjevernog vjetra bio bačen na jedan od rtova spomenutog otoka. Prema debljini rebara brada i na osnovi raspona pronadenih olovnih cijevi hrodske crpke (oko 9 metara), moglo se zaključiti na osnovi usporedbe s drugim nalazima na Mediteranu da je brod mogao biti dug oko 30 metara (Casson, 1971, appendix 1). Medu ostacima tereta i opreme lade na mjestu udesa nadeno je relativno malo vinskih amfora, koje su prema žigu radionice bile ukrcane t vjerojatno napunjene vinom u okolici Napulja. Uz spomenute amfore nadeno je na ostacima brodoloma i dosta keramičkog posuda od kojeg razlikujemo dvije vrste. Jednu namjenjenu prodaji koja je obično nadena u više serija i primjeraka, i drugo, kerarničko posude različite vrste, uglavnom po jedan primjerak, (često s grafitom NI), koje posude je vjero- jatno bilo svojina posade broda. Keramička roba na- mjenjena prodaji odnosila se na serije posuda (kraten, oinohoe, skifosi, kupe i dr.), što se u antici upo- trebljavalo za mješanje, posluživanje i ispijanje vina (Tab. 6). Neke od ovih posuda, posebno veliki krat.eri, reljefno su dekorirane prikazima Herakia, Viktorije i sve- zanog roba, i uglavnom potječu iz maloazijskih (per- gamskih) radionica. Druga serija posuda bez ukrasa, te jedan od više nadenih oinohoa takoder su proizvod maloazijskih radionica. Na brodu je takoder pronadena i aretinska kupa prema čijim žigovirna se moglo odrediti vrijeme potapanja broda (Brusič, 1990, 87), Kako je antički brod doživio brodolom izvan uobičajnih plovid- benih ruta i nije, kako smo naglasili, bio pod punim teretom, može se pretpostaviti da je dio svog tereta iskrcao odnosno prodao u nekom od antičkih emporija u donjem toku rijeke Krke, Skardoni ili uvali današnjeg Zatona u bližini Šibenika prema kojoj je komunicirala 2,5 kilometara udaijena liburnska Arauzona gdje su u slojevima naselja nadene vrlo rijetke ručke vinskih po- suda identične ručkama servisa iz brodoloma kod Zla- rina. Upravo na nekropoli spomenutog naselja Arauzone ali i na drugim nekropolama, naseobinskim objektima i u iučkim prostorima brojnih antičkih naselja u Liburniji pronaden je veliki broj reljefno dekoriranog posuda ko- jeg prema obiiku i reijefnom ukrasu na površini može- mo svrstati u vinsko posude. Istraživanja nekropola liburnskih naselja Arauzone (Velike Mrdakovice kod Šibenika), Nadina, Gradine kod Dragišiča ali i iučkih ili lučko radioničkih centara izvan Liburnije (Resnik kod Kaštela), pokazala su da je več u drugom t prvom stolječu prije Krista u Liburniji bilo omi- ljeno i uvozilo se reljefno helenističko posude kao na- stavak kontinuirane potrebe Liburna (poput ranijeg boja- nog posuda iz apulskih radionica) za ovim luksusnim 532 ANNALES • Ser. hist. socioi. • 10 • 2000 • 2 (22) Zdenko BRUSiC: VSNSKE AMFOKE 1 POSUDE ZA POSLUŽIVANJF VINA SA HRVATSKE OBAEE JADRANA, 531-5« keramičkim proizvodima. Ulomci velikih reljefnih kra- tera i tzv. megarskih čaša pronadeni su u velikim grob- nicama helenističkog tipa na spomenutim nekropolama, a njihova fragmentiranost i primjeri naknadnog izla- ganja vatri keramičkih krhotina zorno ukazuju na ritu- alno razbijanje ove luksusne keramičke robe u okviru pogrebnog ritusa (Brusič, 1988; 1990) (Tab. 1). Tijekom istraživanja liburnskih nekropoia iz vremena pokopa s inhumacijom i!i kasnijih s incineracijom rnogu se rekonstruirati obredi koji su se održavali prilikom pokopa članova pojedinih zajednica. Keramički reljefni krateri, bilo da su funeralnog karaktera ili su bili u upotrebi i kod drugih svečanosti, imali su funkciju reci- pijenta za vino koje se tijekom ovih obreda nad grobom ulijevaio u megarske čaše i ispijalo, odnosno lijevalo po odru iii kasnije pogrebnoj iomači te nakon toga razbi- jalo a fragmenti su stavljani u grobnu raku iii prosipani oko urne. Priiikom ovakve prakse rituainog razbijanja reijefnog luksusnog posuda u pogrebnom ritusu iskijučivo domo- rodačkih Liburna u prvom stolječu prije i prvom stoiječu poslije Krista, uveiike je korišteno vinsko reljefno de- korirano posude jadranskih radioniea u vrijeme hele- nizma {Tab. 1), zatim aretinsko posude (Tab. 2), i u največoj mjeri sjevernoitalska sigillata, naročito kupe i skifosi tipa "Sarius" (Srusič, 1989} u kasnijem vremenu (Tab, 3). Možda se ovakva praksa pogrebnog ritusa, ali i intenzivnog importa luksusnog posuda, nastavila i kasnije kada uz spomenute aretinske kupe i sjeverno- italske skifose susrečemo i brojnije posude s brad a vi- častim ukrasom (Tab. 5), maloazijsko posude (Tab. 7), posude s ocakijenom povrsinom (Tab. 4), zatim razno- vrsne proizvode knidskih radionica (Tab. 7; 8), i reljefno posude iz afričkih radioničkih centara (Brusič, 1993, 81- 90; 1999, 30-46). Večina spomenutog vinskog posuda su krateri, oino- hoe, skifosi, kupe, amforisci ili enofore, zatim posude s grotesknim prikazima ili recipijenti u obliku raznih ži- votinja (Tab. 8). Gotovo sva dekoracija koja se pojav- ljuje na ovim posudama, bilo ona figuralna iii vegeta- bilna, vezuje se uz dionizijski kuli: pa uz navedene oblike dodatno atribuiraju ovu vrstu posuda širokom ansamblu vinskog posuda koje je bilo veoma omiljeno kod autohtonog stanovništva jadranskog priobalja, po- sebno tiburna. Navedene arheološke spoznaje potkrepljuju takoder i brojni antički pisci koji upravo za domorodačko sta- novnišlvo priobalja ilirika kao i predalpskih oblasti naglašavaju njihovu neumjerenost u konzumaciji vina i ostalih opojnih tekučina. Naime, vinova loža je stalni pratilac civilizacije, posebno na prostoru Mediterana gdje su njen plod grožde a posebno njegov sok vino bili jedan od bitnih poticaja i nadahnuče čovjekovom stva- ralaštvu i civilizacijskim dosezima Mediterana. Vinu od- nosno njegovom opojnom djeiovanju u prvome redu trebamo zahvaliti za cijeli ansambt oblika posuda i raznovrsnosti scenskih prikaza na njima, koji nam je ostao sačuvan od prialpskih brončanih situla mladeg željeznog doba, preko grčke slikane keramike, heie- nističkog reijefnog posuda, aretinskib kupa, sjeverno- italske sigillate, istočnomediteranskog ocakljenog i dru- gog posuda kao i raznovrsnih knidkih enofora, anforiski te recipijenata sa životinjskim prikazima, ali i drugih večih ili manjih posuda od keramike, stakla ili ple- menitih kovina u kojima se mješao, posluživao i ispijao ovaj dionizijski dar. 533 ANNALES • Ser. hist, sociol. • 10 • 2000 • 2 (22) Ztienko I3RUSIÓ VINSKE AM F ORE I POS UDE ZA POSlUZi VANJE V! NA SA H Si VATS K F O BAI. F JADRANA, 5.31-542 Tab. 1: Helenistička rel/efna keramika (2. - ï . sí. prije Kr ist a). Tav. 1: Ceramica ellenistica con decorazioni in riiievo (II ~ I sec. a. C.). 534 ANNALES • Ser. hist. sodo!. • 10 • 2000 • 2 (22) Zdenko SRIJSIČ: VINSKE AMFORS t POSUDEZA POSLtJŽlVAN]E VINA SA HRVATSKE OBALE JADRANA, 53~ Tab. 2: Aretinska sigillata (konac h stolječa prije i početa k 1. st, poslije Krista). Tav. 2: Terra sigiilata aretina (fine I sec. a.C. e inizio I sec. d. C.). 535 ANNALES • Ser. hist. sodol. • tO • 2000 • 2 (22) Zdenko BRUSIČ: VFNSKE AMfORE t POSUDE ZA ROSIUŽIVANJE VINA SA HRVATSKE OBAI.E JADRANA, 531-542 Tab. 3: Sjevernoitalske kupe i skifosi tipa Sarius (konac 1. stolječa prije i početak 1. st. poslije Krista). Tav. 3: Coppe nordilaliche e skifos del tipo Sarius (fine / sec. a.C. e inizio l sec. d.C.). 536 AN NA LES • Ser. hist. socioi. • 10 • 2000 • 2 (22) Zdenko BRUS1Č: VINSKE AMFORE I PO.StJDE ZA POSLUŽIVANJE VINA SA HRVATSKE OBALE JADRANA, 531-542 w m $ Tab. 4: Ocakljeno posude sjevernoitalskih i is točnih radionica (konac 1, sfolječa prije i 1. st. poslije Krista). Tav. 4: Vasellame smaltato di officine norditaliche e orientali (fine I sec. a.C. e I sec. d.C.}. 537 ANNALES • Ser. hist. socioS. • 10 • 2000 • 2 (22) Tab. 5: Čase tankih sttjenki s bradavičastim tikrasima, razne radionice (konac 1. stolječa prije i 1. st. poslije Krista). Tav. 5: Bicchieri dal le pareti sottiii con ornamentazione, laboratori vari (fine I sec. a.C. e I secolo d.C.). 538 ANNALES • Ser. hist. socioL • 10 • 2000 • 2 (22) Zdenfo BRUSIČ: VfNSKE AMFORE ! POSUDE ZA POSLUŽiVANjE VINA SA HRVATSKE OBALE (ADKANA, 531 -S« Tab. 6: Vinsko posude s podmorskog nalazišta kod Zlarina (konac 1. stolječa prije i početak 1. st. poslije Krista). Tav. 6: Vasellame per il vino dalla zona archeologica sottomarina presso Zlarin (fine I sec. a.C, e inizio / sec. d.C.). 539 ANNALES • Ser. hist. sodo!. • 10 • 2000 • 2 (22) Ztienko 8RU5IČ: VINSKE AMEORF I POSUDE ZA POSI.UŽIVANJE VINA SA HRVATSKE OBALE jAORANA, 531-542 Tab. 7: Vinsko posude maioazijskib i knidskih radionica (konac T. do 3. stolječa). Tav. 7: Vasellame per vino dalle officine dell'Asia Minore e di Cnido (fine I sec. - HI sec.). 540 ANNALES • Ser. hist. sociol. • 10 • 2000 • 2 (22) Zdenko BRUSIČ: VINSKE AMFORE I POSUBE ZA POSLUŽIVANJE VINA SA HRVATSKE OBALE JADRANA, 53T-S4J Tab. 8: Maloazijske i knidske radionic.e, zoomorfni redpijenti (konac 1. do 3. stolječa). Tav. 8: Officine dell'Asia Minore e di Cnido, recipienti zoomorfi (fine I sec. - lil sec.). 541 ANNALES • Ser. hist, socio!. • 10 - 2000 • 2 (22) Zdenko 8RUS1Č: VINSKE AME0RE I POSUDE ZA POSLUl iVANJE VINA SA HRVATSKE OBALE jADRANA, 531-542 ANFORE PER IL VINO E VASELLAME PER SERVIRLO DELLA COSTA CROATA DELL'ADRIATiCO Zdenko BRUSIČ FacolEà di Letsere e Filosofía, HR-23000 Zadar, Obala Kralja KreSimira IV. 2 RIASSUNTO All'epoca dell'ellenismo e dei prími secoli dell'antichità, l'uso del vino presso popoli quali gli Histri, i Ciapidi, i Liburni, i Delmati ed altfi è già moho esteso, sia che si íimitino a produrio dalla vite silvestre o che lo acquistino tramite gli empori grec i e romani. Da sotíolineare in particolar modo che lungo la costa orientale deil'Adriat.ico cor- reva un'antica via di navigazione che collegava il Mediterráneo orientale all'Europa centrale. Le popotazioni auto- ctone delle zone litoranee cominciarono perianto molto presto a scambiare i propri prodotti e ad acquistare generí di lusso nei vari centri del Mediterráneo. Su puesta rotta rnarittima sono stati trovati numerosi resti di carichi e attrez- zature di na vi elleniche e romane naufragate. Era i resti di carichi rinvenuti nei numerosi siti archeologicí sottomarini predominano le an fore da vino (greco-italiche dei tipi Lamboglia 2, Dressel 6,4 e 2-4). I frequenti ritrovamenti negli abitati della Liburnia di frammenti di queste anfore risalenti al periodo daI II secolo a.C. al II secolo d.C. stanno a testimoniare che anche i Liburni usarono acquistare il vino riel le aree piu vinifere del Mediterráneo. In Liburnia inoltre si hanno f ratee evidenti di importazione di lussuoso va se IIame con decorazioní in rilievo usato per serviré, mescolare e bere il vino. ,4 questo riguardo intéressante soprattutto il naufragio presso l'isola di Zlarin sul cui luogo sono state rítrovate non solo anfore da vino ma anche vasellame per vino destinato alla vendita. Nelle grandi tombe ellenistiche delle necropoli della popolazione locale dei Liburni scoperte testimonianze del l'uso di crateri ellenistici, decorad a rilievo, e di coppe megariche già nei II e I secolo a.C. Anche più tardi, quando dopo l'instaurazione dell'lmpero romano predomina il rito dell'incenerimento, si puo notare che i Liburni usino lussuoso vasellame con decorazioní in rilievo che viene frantumato durante i riti fuñera ri: in occasione della cremazione si heve vino e si rompono i vasi posandone i frammenti nella tomba. Oltre alie già cítate ceramiche ellenistiche con decorazioní in rilievo, in riti del genere viene usata anche terra sigillata aretina e norditalíca. In Liburnia, l'importazione di vasellame per vino con decorazioní in rilievo a v ver ra anche in seguito, come testímoniato dalla comparsa in quei luoghi di lussuose cera- miche smaltate e di vasellame proveniente dal Mediterráneo orientale, in primo luogo dalle officine di Cnido, quali le anofore, gli anforischi e recipienti zoomorfi. Compaiono altresi numerosi bícchieri con ornamentazione a rilievo di officine varie ed infine anche vasellame prodotto in laboratori nordafricaní. Le citate conoscenze archeologiche sono avvalorate anche da testimonianze di scrittori dell'antichità che parlando delle popolazioni indigene non mancano di sottolineare la loro smoderatezza nei bere. Ma nonostante questo dato di faito dobbíamo constatare che la vite ovvero la bevanda che se ne ricava, il vino, sono stati degli accompagnatori fissi della civíitá ed uno degli stímoli fondamentali della créativité dell'uomo. È dunque alie propriété ínebríanti del vino e di altre bevande che dobbíamo tutto quell'insieme di forme e di decorazioní di vasi che va dalle situle di bronzo degli llliri subalpini ai numerosi vasi di ceramica, vetro e metalli preziosi usati per mescolare, servire e bere l'eccitante bevanda dionisiaca. Paroie chiave: anfore, ceramica aretina, ceramica elienistica a rilievo, Liburni, ceramica, Dalmazia, arcbeologia subaequea, época romana, trasporto, importazione-esportazione, abitudini relative al consumo di vino, culto LITERATURA Brusič, Z. (1974): Rt Plavac, Zlarin kod Šibenika-ostaci antičkog brodoloma. Arheološki pregled 16, 103-104. Brusiti, Z. (1988): Heienisticka reljefna keramika u Li- burniji. Diadora 10, 19-63. Brusič, Z. (1990): Itaiska terra sigillata u Liburniji. Dia- dora 12. Brusič, Z. (1990a): Resnik kod Kaštel Novog, hele- nističko pristaniste. Arheološki pregled 1990, 117-119. Brusič, Z. (1989): Reljefna sjevernoitalska terra sigillata iz Liburnije. Diadora 1 1, 93-158. Brusič, Z. (1993): Vrste imports heienističke i rimske keramike u Liburniju. Simpozij Umjetnost na istočnoj obali Jadrana. Posebno izd. Ped. fak. Rijeka, 81-90. Brusič, Z. (1999): Hellenistic and Roman Relief Pottery in Liburnia. BAR Int. Ser. 817. Casson, L. (1971): Ships and Seamanship in the Ancient World. Parker, j. (1992): Ancient Shipwrecks of the Medi- terranean & the Roman Provincies. BAR int. Ser. 580. Starac, A. (1995): Morfologija sjevernojadranskih amfo- ra: Primjeri iz Istre. Diadora 16-17, 135-146. Zaninovič, M. (1979): Iliri i vinova loza. Codišnjak Centra za balkanološka istraživanja 13-2, 261-271. 542