PoštarIna plaćena u gotova Cena Din 2'— SOKOLSKI GLASNIK CU$ | l O S AXtlA SOKOLA KRALJ EVINE JICOSUV I J E MESEČNI PRILOG SOKOLSKO SELO- • ~w Čuvajte УЈЈМ ^ U tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun Izlazi svakog petka — Gođ išnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se ||[|||ка Ljubljana, 24 maja 1935 u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun gjAj|g£|8j poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju Gođ. VI — Bl*Oj 22 Jeđna dlrlfiva sokolska manifestacija češlcoslovačko - Jug o slovensko g bratstva u Cfubljanl Predaja barjaka, dara dece Vinohradskog Sokola, deci Sokolskog društva Ljubljana 1 Barfaku |e kumovao N}. Vel. Kralj Petar II U red najclirljivijih i najsrdačnijih manifestacija našega Sokolstva zastal-no može so ubrojiti i svečana predaja ba.rjaka — dara dece Vinohradskog Sokola — deci Sokolskog društva Jugoslovenska Sckoličica želi dobro-došlicu svojoj maloi brači i sestricama iz češkoslovačke Ljubljana I. Ovaj barjak, koji nosi kao geslo napis: »Vernost za — ljubav za ljubav«, prvi je sokolske dece u našoj zemlji. I iz toga razloga, a i iz razloga što je to dar sokolske dece iz bratsko Češkoslovačke jugoslovenskoj sokolskoj deci, blago-izvoleo se je preuzeti kumstva tome barjaku sam Nj. Vel. Kralj Ketar 11. Več pola godine pripremala su se dcca Sokola Vinohradi da pohrle u be-lu Ljubljanu, u bratski zagrljaj svojoj maloj brači i sestricama. I stigli su u petak dne 17 o. m. po podne, pod vodstvom bračo načelnika: Cireka, Jirsa-ka. Bubenička, Lenca i Slavička te načelnice s. Skalicke i ss. Černetove i Svobodove. Svega je stiglo 13 dečaka i 18 devojčica, kojima je več na grani-ci u Mariboru bio prireden srdačan đoček, kao i dalje na svim večim stali icam a do Ljubljane. U Mariboru če-škoslovačkoj sokolskoj deci bila je priredena i mala zakuska, a tu ih je dočekao i tajnik Sokolske župe Ljubljana br. Stanc Flegar. Sam doček češkoslovačke decc. u Ljubljani, koja je za ovu prigodu na-poziv gradonačelnika br. dra Ravniha-ra bila iskičena zastavama, bio jo van-redno srdačan. Pri dočeku na stanici sakupila sc masa sveta, mnoštvo Sokola i prijatelja Sokolstva te pretstav-nici raznih korporacija i udruženja. Tu su se, medu ostalima, našli: konzul Če-škosfovačke Republike br. inž. Ševčik, zatim pretsednik češkoslovačko-jugo-slovenske lige br. dr. Stare, u ime gradske opštine br. dr. Fetih. U ime Sokolstva bili su: I zamenik starešine Saveza SKJ br. E. Gangl, bivši savez-ni načelnik br. Ambrožič, zamenici saveznog načelnika brača Vojinovič i Jeras, br. dr. Riko Fuks i mnogi drugi, Desetak minuta pre dolaska praškog voza stigla je na stanicu i velika povorka sokolske omladinc s glazbom Sokolskog društva Ljubljana L Na čelu ove povorke nošena su dva velika barjaka — češkoelovački i jugosloven-ski. U povorci bili su: starešina Sokolskog društva Ljubljana I br. inž. Bevc i starešina Ljubljanskog Sokola br. Kajzelj. Kada je voz ušao u stanicu, glazba je intonirala sokolski marš, a masa sakupljenih dočekala jc goste burnim poklicima. češkoslovačku bra-ču i sestre pozdravila su naj pre deca Sokolskog društva Ljubljana I, zatim pretstavnici Jugoslovensko-češkoslova-čko lige, grada i Sokolstva, zaželevši im srdačnu i toplu dobrodošlicu. Na-kon pozdrava formirana je povorka, koju je mnogobrojna publika na ulicama iskreno pozdravljala. Češkoslova-čka deca bila su nato povedena u Za-natlijsko-šegrtski dom, gde im je bilo pripremljeno udobno konačište za sve dane njihovog boravka u Ljubljani. U siibotu dne 18 o. m. ujutro češkoslo- vačka deca razgledala su Ljubljanu i pred spomenik Nj. Vel. Kralja Petra I Oslobodioca položila prekrasan venac. Tu pred spomenikom načelnik Vinohradskog Sokola br. Cirek najpre je deci objasnio istoriju oslobodilačkih borbi Jugoslovena i prikazao im veliči-nu velikog Kralja Petra Oslobodioca. Nakon njegovo^ nagovora deca su kleknula i šutnjom od 2 minute odala poštu šeni i uspomeni velikog Kralja. Nakon ovog dirljivog akta pijeteta po-šla su deca s vodnicima u Narodni dom, gde ih je pozdravio starešina Ljubljanskog Sokola br. Bogumil Kajzelj. Tu su deci pokazane prostorije Ljubljanskog Sokola, a zatim im je priredena zakuska, za vreme koje su se češkoslovačka deca odmah pomešala i sbratimila s decom Ljubljanskog I zam. starešine Saveza SKJ br. Gangl pozdravlja u ime jugoslov. Sokolstva vodu češkoslovačke sok. dece načelnika Vinohradskog Sokola br, Cireka Sokola. Po podno toga dana češkoslovačka deca razgledala su Ljubljanski stari grad, a kasnije su pošla u kavanu »Nebotičnik«, gde im je na najgornjoj etaži uprava kavane priredila čajanku. Uveče priredena je u prepunoj veliko j dvorani Sokolskog doma na Taboru svečana akademija s biranim, programom. I ovoj akademiji prisu-stvovali su svi već#pro pomenuti pretstavnici, nadalje zastupnik bana Dravske banovine, načelnik prosvetnog odelenja br. drl Breznik, gradonačei-nik br. dr. Ravnihar, francuski konzul g. Remeran, novi načelnik Saveza SKJ br. dr. Pihler, starešina Sokolske župe Ljubljana br. dr. Pipenbacher, pretstavnici Jadranske straže, Kola jugo-slovenskih sestara, Saveza kulturnih društava i t. d. Dvorana je bila ukusno dekorisana češkoslovačkim i jugoslo-venskim barjacima, zelenilom i slikama, a na balkonu izmedu jugosloven-ske i češkoslovačke trobojke bio je smešten krasno stilizovani jugosloven-ski državni grb. Medu gostima bio je prisutan i veliki prijatelj našega naroda redaktor praških »Narodnih li-stova« br. Strakati, koji se slučajno desio u Ljubljani. Program akademije počeo je svi-ranjem orkestra Sokolskog društva Ljubljana I, koji je intonirao Pašča-nov »Sokolski pozdrav«, nakon čega je pretsednik odbora za ovu svečanost I zamenik starešino Saveza SKJ brat Gangl pozdravio sve prisutne, a naro-čito uputio najtoplije pozdravne reči najmilijim gostima — deci Vinohradskog Sokola. Br. Gangl je u svom govoru osobito podvukao značaj ove proslave, do sada jedinstvene u našem Sokolstvu. Posle govora br. Gangla or-kestar je pod vodstvom br. Verija Švajgara intonirao češkoslovačku i ju-goslovensku himnu, nakon čega je ot-počelo izvodenje telovežbenih tačaka akademije. Prve su nastupilo naraštaj-ke, koje su precizno i elegantno izvele sastav s. Dopude, načelnice župe Sarajevo »Novo pokolenje« uz recitova-nje. Zatim 'je 9 brače na ručama iz-velo vrlo lepe sastave, cime se pokazalo, da Sokolsko društvo Ljublja- na I raspolaže s mnogim odličnim vež-bačima na spravama. Iza njih 6 članica izvelo je sastav s. Jugove — vežbe s čunjevima — i to odlično i skladno, što se je videlo i po tome, da se je ovaj sastav ipublici. naroeito svideo. Naraštajci, koji su za njima nastupili svojim skupnim skokovima preko dva konja pokazali su vrlo dobru izvežba-nost i sigurnost. Vodio ih je požrtvov-ni br. Prosenc. Sledili su dalje članovi, njih osmorica, koji su veoma dobro izveli teški sastav brata Poliča. To je bio ujedno i jedan od najlepših sasta-va ovog večera, koji je izazvao udiv-ljenje i oduševijeni aplauz. Zatim su članice lepo, umereno i graciozno izve-lc sastav s. Trdinove ritmičkih prostih vežbi. Za njima su ponovno na-stupili članovi na vratilu. Kao deseta tačka programa nastupili su naraštajci s vežbom: »Moč volje i čežnje«, koju je sastavio brat Nahlik i koja je izvedena veoma skladno. Zadnja tačka telovežbenog dela programa bio je na-stup naraštajaca. narastajki, članova i članica s telovežbenim plesovima, koje jo sastavio načelnik Sokola I brat Pirc. Ovaj odličan sastav, takoder jedan od najlepših, bio je i odlično izveden i izazvao je buru oduševljenja. »Sokolskim maršom« zaključena je ova akademija, na koju može Sokolsko dru- U ime Sokolskog društva Ljubljana I češkoslovačke goste pozdravlja starešina društva br. inž. Bevc. Do njega dosadanji načelnik Saveza SKJ brat Ambrožič štvo Ljubljana I biti ponosno, češkoslovačka deca, koja su bila smeštena na balkonu dvorane, s velikim intere-sovanjem pratila su akademiju, o ko- joj se je veoma laskavo izrazio i vod& delegacije načelnik brat Cirek. Nedelja pre podne bila je posvečena svečanoj predaji barjaka. Iako vreme nije bilo na jpovoljnije, ipak su na ovu svečanost d'ošla de£i svih ljubljanskih i okolišnih društava predvo-dena Članstvom, i to u velikom broju; napunivši galerije i balkone. U samoj dvorani, koja se počela puniti več pre pola deset, na naročitom podiju bila su smeštena deca Sokolskog društva Ljubljana I, a medu njima u sredini deca Sokola Vinohradi sa svojim načelnikom i načelnicom. U pozadini bila je postavljena bista Nj. Vel. Kralja Petra, Visokog Pokrovitelja ove proslave, pred podijem pak smestili su sc sa svojim barjacima barjaktari ljubljanskih i okolišnih društava. Oko deset sati bila je dvorana prepuna Sokolstva i publike. Bio je namešten i mikrofon, koji je prenosio putem radia ovu dirljivu svečanost. Sve je samo čekalo na dolazak zastup-liika Nj. Vel. Kralja. U deset i deset minuta stigao je zastupnik Visokog Kuma, general g. Jovanovič, kojeg su na ulasku u dvoranU dočekali I zamenik starešine Saveza SKJ br. E. Gangl, starešina Sokolskog društva Ljubljana I brat inž. Ladislav Bevc i tajnik župe Ljubljana brat Flegar te ga uveli u dvoranu. Glazba Sokola 1 intonirala je tada »Sokolski pozdrav«, a svi prisut-ni ustali su sa svojih sedišta. U ime dece Sokola I pozdravila je izaslanika Nj. Vel. Kralja mala sestrica Jugova, koja mu je predala kitu ervenih ka-ramfila, moleči ga, da na Najvišem mes-tu bude tumačem zahvalnosti dece Sokola 1 Visokom Kumu. Ganut. zastupnik Nj. Vel. Kralja primio je kitu i poljubio u čelo malu Sokolicu. Reč je tada uzco starešina Sokola I brat inž. Jicvc, koji je pozdravio zastupnika Visokog Kuma, moleči gav da izvoli biti tumačem izraza dubokc zahvalnosti i odanosti Nj. Vel. Kralju, a kao vidan znak tih sokolskih osečaja Sokolsko društvo Ljubljana I je srečno što može podariti Visokom Kumu sokolskog dečjeg barjaka plaketu, rad vajara Do-linara, koja simbolizuje sokolsku ljubav i vernost. G. general primivši plaketu srdačnim rečima zahvalio se je bratu starešini, izjavivši. da če na Najvišem mestu biti tumač izraza sokolske zahvalnosti i predanosti te predati ovu krasnu plaketu. Tada je starešina Sokola 1 br. inž. Bevc pročitao stigle telegrafske pozdrave ministra za fiaS: čko vaspitanje brata dra Ljudevita Auera, ministra soc. politike dra Dra-' ga Marušiča i min. na raspoloženju dra Kramera, koji su svečanosti poželeli najlepši uspeh. Obračajuči so oak deci Vinohradskog Sokola, srdačno pozdravlja ju i predaje joj sličnu plaketu te tekst Rožančeve himne »Sokol-skom barjaku«. Publika je u_ tom času pozdravila mile češkoslovačke g o‘•te burnim pljeskoin. Na kraju je br. irv. Bevc predložio da sc odašalju telegrafski pozdravi Nj. Vel. Kralju Petru II, zatim bratskoj češkoslovačkoj obci sokolskoj i Savezu SKJ, što je prim-ljeno s oduševljenjem. L1 ime češkoslovačke delegacije zahvalio se bratu starešini biranim rečima načelnik brat Skupina dece Vinohradskog Sokola, koja je stigla u Ljubljanu da preda deci Sokolskog društva Ljubljana I dečji barjak, dar dece Vinohradskog Sokola v Premešiaj Nacelništva Saveza SKJ u Beograd ^ sednice načelni šiva Saveza SKJ u Ljubljani u Ljivp k°.tu' dne 18 g. m., održana je načelnj>|an’ Poslednja sednica starog i vodj0 ia ^avcza SKJ, koju je sazvao Mirosi “osadanji savezni načelnik br. Sl*stvo Г ®vo' seice ss. Štefica Brozovič bi0 po . a’ ^ore<-l ovih na sednicu je dr Ai/Va.n i novi načelnik Saveza br. ^lf«d Pichler. Aitibr^danji načelnik br. Miroslav člall0v Zlc upoznao je na ovoj sednici nastal na^elništva sa stanjem, koje je zbofj . 11 saveznom načelništvu posle kojj jpZK^S^’^ načelnika i načelnica, a Dfojle bio održan još meseca avgusta jc bila zaključena va u-a koncentracija pojedinih delo-nie ц avs Saveza SKJ u Beogradu. Ti-čelnicve£i zbor župskih načelnika i na-S. ц g’ koji jo održan dno 12 aprila o. n°jj na osnovu več stvore- Save2., Jj^čka o prenosu načeliništva 'avo,^ u Beograd izabrao je novo f° načelništvo. ?°dišn ’e sadanja peta glavna Ц Q ,Ja skupština Saveza ovaj pred-dosadanji načelnik brat PO**« Predložio je, da se vodenje Hesc a ^ačelništva Saveza odmah prc-slatj • “cograd, kamo od sada treba USvojii SVi5 dopise, a što je sednica i v°8 sav ° definitivnog preselemja no-ra u B^znog načelnika br. dra Pichle-Jištva v0?r?d, poslove saveznog načel-Mi'r0sj ®|če I zamenik načelnika brat » Na i ojinovič. j-elnij. , koncu sednico dosadanji na-«vali0 : Ambrožič srdačno se je za-če!niStvSvim članovima i članicama na-ža na 3 ^ao i tehničkog odbora Save-m ,^ori i poverenju, koje je od nikov/'r30 za sve vreme svoga načel-0DrOst,nja u tako obilnoj meri te se je ‘ivšj n'0 °d novoga načelništva, zaže-dajr n “ Sl'ečan i uspešan rad za naprc-*asega Sokolstva. . Zahvala ^ауега bugarsklh u**aka Savezu SKJ vjie^lV?z . Sokola Kraljevine Jugosla-Јс °d Saveza bugarskih ckih društava Junak sledeču meni> zahvalu: Sofija 17 maja 1935 p ^raga bračo Sokoli! ginjjj re*S€dništvo Saveza bugarskih г S '^kih društava Junak, na svo-Ц^Чапји od 15 maja o. g., saslu-n,ka j^Veštaj vode naše delegacije Ju-fcdno Г' Pr°f. dra Mineva o tako van-*a|j ™Plom prijemu, koji ste uka-°Sečala °* delegaciji da se je zaista iotu (j3*11 ^atskoj sredini, smatra svo-Мјц bl^nošču da Vam izreče najsrdač-^arno a^°darnost, a preko Vas i blago-st bratskoj Jugoslaviji. -dravejte! Ge4eral d Pretsednik: Kaško Atanasov, s. r. p Tajnik: etar Petrov, s. r. § ^dravm telegram SKJ ministra °»mitrl]a Vujiča 4°dom održanja svoje pete skupštine Savez SKJ niinistra saobračaja gosp. „ ,ujiča pozdravni telegram ^ 4 sadržaja: n*'111 tv!° p0zdravljam skupštinu i *3(^bii,g6 uspehe za dobro Kralja i Ministar saobračaja: Dimitrije Vujič. ^SLOVENSKO JO KOLS TVC Saslav načeinlšlva bugarsklh Junaka U j e dno m od poslednjih brojeva Sokolskog glasnika objavili smo sastav starešinstva Junaka. U saveZno načel-ništvo, koje je sada formirano, ušla su sledeča lica: savezni načelnik kapetan br. Zlatan Gencv, savezna načelnica s. Marina Dobrova, tajnik saveznog načelništva br. Paraškev Georgije. Članovi načelništva jesu: Josif Burcš i Pančo Fotinov, bivši načelnici, Kiril Petrov, Milko Gančev, Krum Kacarov i sestre Anka Petrova i Vasiljka Me-roževa. Zamenici članova načelništva jesu: br. Bopis Vasilijev i Borislav Jordanov te s. Kamja Možarova Dakovi- ceva. Razne vesli iz slovenskog Sokolstva Moravsko - šleska župa prirediče dne 16 juna takmičenje decc iz svih svojih okružja i to u četveroboju, ali tako, da takmičari pre samog početka takmičenja neče znati u kojim če se granama takmičiti. Pre samog početka utakmice ižrebače zbor sudija po je-dnu vežbu iz pojedinih skuipina: sko-kova, bacanja, frčanja i igara. Deca treba da savladaju sve prvine navedenih -skupina. Time se želi postiči, da deca s jednakom uvežbanošču izvode sve vežbe, a ne samo pojedine grane. U Ružomberku ispod Tatra, gde je sedište Podtatranske župe, biče dana 23 juna oveči župski slet ove župe, koja vrlo lepo napreduje. Ovom sletu učestvovače i ostale slovačke župe, da zajedničkim snagama manifestiraju so-kolsku misao baš u ovom mestu, gde boravi poznati protivnik Sokolstva, narodni poslanik župnik Hlinka. I unatoč jakoj agitaciji Hlinkinoj i njegovih pristalica protiv Sokolstva, Sokolstvo u Ružomberku i njegovoj uokolini vrlo lepo napreduje i hvata sve jači koren. Pretsedništvo ČOS raspisalo je natečaj za pomočnu saveznu prednjači-cu, koja bi pomagala pri saveznim prednjačkim školama od 1 septembra 1935 do 15 jula 1936. Brat Aleš Andris, poznati sokolski radnik u Brnu, navršio je svoju 80 -godišnjicu života. Svojevremeno vrlo je mnogo radio na osnivanju sokolskih društava u okolici Brna, bio je dugi niz godina starosta Sokola II u Brnu i starosta brnske župe. Na sletu američkih čeških Sokola nastupiče u prostim vežbama i amc-rički Slovaci, a svoje su učestvovanje obečali Poljaci i Jugosloveni. Pretsed-nik priredivačkog odbora je češkoslo-vački poslanik u Vašingtonu. Ovih se je dana setila sva sokolska i dnevna štampa brata Karla Sta-rog, jednog od najboljih predratnih takmičaia ČOS. Brat Stari pao kao češkoslovaški dobrovoljac u borbama s bcljševicima u Rusiji. Takmičio jc počam od godine 1907 u Pragu pa do 1913 u Parizu. Pokojni brat^ nije bio samo odličan vežbač - takmičar, nego i idealan načelnik Sokola Podjebradi. Češkoslovaški Soko u Parizu izdaje i svoje vlastito glasilo, koje se 'oavi uz sokolska pitanja i opštim nacionalnim i privrednim pitanjima Če-hoslovaka u Francuskoj. Prvi ovogodiš-nji broj donosi izmedu ostalog opširan izveštaj o učestvovanju i nastupu iza-branih kategorija pariškog Sokola na akademiji gimnastičkog društva »En avant«, koja je odlično uspela. Na ovoj je akademiji g. Sanbef, počasni pret-sednik Unije francuskih gimnasta, iskreno čestitao Sokolima na mjihovom radu i uspehu i setio Se pri torne mnogih srečanja s pokojnim starešinom dr. Šajnerom i načelnikom dr. Vanji-čekom. Sokol Kromeržiž otvoriee sredi-nom juna svoj veliki stadion, koji je u stvari prošireni i modernizovani stari stadion. Ovaj če stadion biti jedan od najlepših sokolskih stadiona u ČSR. Svaki član morao je za ovaj stadion da obavi 60 časova dobrovoljnog rada kuluka — ili da plati u društvenu blagajn uiznos od 60 Kč. U listu »Slovenski Sokol« napisao je brat Milan Geting interesantan čla-nak o mlad oj slovaekoj generaciji, koja je rodena u Americi. Dok stariji još govore slovaeki i još gaje nacionalni duh, mlada generacija možda s večim interesovanjem vežba, ali zato manje interesovanja pokazujc za svoju naci-ju; ona zaboravlja svoj materinji jezik i govori skoro isključivo engleski. Brat Geting preporuča, da se bar qa-jcnju nacionalne svesti posveti što veča pažnja. — Več sada vrše se priprc-me za učestovanje slovačkih Sokola iz Amerike na narednom X svesokol-skom sletu u Pragu 1938 godine. (Nastavak s 1 stranice) Cirek, koji je naglasio neopisivu sic-ču i radost češkoslovaške sokolske de-ce s Vinohrada, koja su kao prva poletela ovamo na bratski sokolski jug. Govor brata Cirka bio je popračen frenetičnim odobravanjem. Zatim je govorio barjaktar češkoslovačke dece, Miloš Rajhert, koji je svoj odlično sa-stavljeni govor počco češki a završio slovenački rečima: »Draga bračo i sestrice, neka Vam bude ovaj barjak, ko-ji danas primate iz naših ruku trajna uspomena na naše bratstvo, vernost i ljubav, što sve gaje prema Vama češkoslovaška sokolska deca. Čuvajte Jugoslaviju! Slava Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju.« Ovaj mo-menat bio je naročito ganutljiv. U ime češkoslovačke ženske ženske dcCe jed-nako lepo i srdačno izrazila je našoj sokolskoj deci ljubav i vernost mala sestrica Dagmar Lehovcova. Iza ovih govora, frenetički pozdravljenih, češkoslovaška sokolska deca intonirala su našu i češkoslovačku himnu. U tom času zastupnik Kuma, Nj. Vel. Kralja, prišao ie bar jaku i s rečima: »Neka služi kao simbol sokolskih vrlina deci u službi narodu i Kralju«, privezao na nj divnu svilenu traku, dar Visokog Kuma. Tada je zastupnik Kuma pre-dao barjak bratu starešini inž. Bevcu, koji ga je opet predao s popratnim rečima u ruke barjaktara malog brata. Lubeja, koji obečaje u ime svoje i ostalih, da če barjak čuvati čist i ne-okaljan, te obrativši se zatim češko-slovačkoj tleči, izrazuje joj sTdaenu za-hvalu na tako dragocenom daru. I ime Saveza SKJ i kao zastupnik ministra za fizičko vaspitanje govorio je iza toga l zam. starešine Saveza brat E Gangl, koji se raduje što za starim i prokušanim dolaze i mladi pa i naj-mlađi, zadojeni jednako velikom lju-bavlju prema Sokolstvu, a što je naj-bolja garancija za budučnost Sokolstva i Slovenstva. Tada su deca Sok.društva Ljubljana I otpevala češkoslovačku i jugoslovcnsku himnu, kao i himnu no-vom barjaku, kompoziciju brata Rožanca. Zatim je izvedena krasna scena, koju je aranžirao član Sokola I-i šefrežiser Ljubljanske drame br. Osip Sest. e deklamacijama u horu, s kojim deca izriču vernost Otadžbini i svom Mladotn Kralju, koji je izgubio Svog dobrog Velikog Oca. 0 tom času poka/uje se bista Kralja - Mučenika. Tekst ovc prekrasne scene, koji je ostavila na sve prisutne najdublji uti-sak, napisala je sestra prof. Černe jeva Zaključci V redovne glavne skupštine Saveza SKJ Na ovogodišnjoj V redovnoj glav-noj skupštini Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije u nizu predmeta koji su raspravljeni na dnevnom redu, ras-pravljen je-i čitav niz raznih predloga, a po ko jima su doneseni odnosni zaključci. Raspravljeni su: 1) Predloži uprave Saveza SKJ Sa »Sokolskim maršom« zaključena je ova dirljiva svečanost. Zastupnik Nj. Vel. Kralja, kao i zastupnici vlasti, korporacija i društava upisali su se zatim u spomen-knji-gu Sokolskog društva Ljubljana I. Posle ove svečanosti počela se je na letnjem vežbalištu društva formirati ^elika povorka, koja jo zatim kre-nula obližnjim ulicama. Kako^ je u to vreme počela padati jaka kiša, to jc izveden defile pred zastupnikom Visokog kuma i ostalim pretstavnicima, pa je povorka zaključena. I u nedelju popodne održana je u dvorani doma Sok. društva Ljubljana I dečija akademija pred prepunom salom. I program ove akademije bio je lep i bogat; nastupala su izmenično češkoslovaška i naša sokolska deca. Osim možda jedne tačke, sve ostale bile su na dosto jno j višini, a naročito su se istakli dečaci i devojčice Vino-hradskog Sokola čiji je nastup sve prisutne upravo zadivio. Pogotovo sc svi-dela »Češka beseda«, izvedena u sliko-vitoj narodnoj nošnji. Od naših tača-ka, najviše se svima svideo sastav »Borci«. Nakon ove lepo uspele akademije, češkoj deci servirana je zakuska i poklonjene su joj na uspomenu razne slike. Navcče održana je za član stvo intimna zabava, tokom koje je bi lo izmenjenih nekoliko srdačnih go vora. Sutradan u ponedeonik odvezla su se češkoslovaška sokolska deca na Bled. Na stanieu ispratila ih je mno-gobrojna publika, naša sokolska deca te pretstavnici Sokolstva. Na Bledu bila su takoder pogoščena, a u pratnji starešine župe Kranj br. Jakoba Spi-cara te br. Kranjca Branka i domačina razgledala su lepote tamošnjeg kraja. Uveče toga dana otputovala su češkoslovaška deca preko Jesenica u svoj.u otadžbinu ponevši sa sobom najlepše utiske iz bratske Jugoslavije. Na Je Senicama bila su također toplo pozdravljena od1 Strane Sokolstva, gde im je priredena u Sokolani akademija. Na voz bila su ispraecna sokolskom glazbom. Na Jesenice etigla je iz Ljubljane i naročita delegacija Sokola I sa starostom br. inž. Bevcem, da sc još i na samoj granici zahvali češkoslova čkoj deci na ovoj poseti i da joj po želi srečan put u domovinu. Jesam li poslao prelplatu O za sokolske llslove t 1) Da sc za godinu 1935 pr opiše savezni porez od 5 Din godišnje ža s\'akoga člana sokolskog društva; 2) Da se odredi prinos za ozledni fond od 1 Din za svakog pripadnika (člana, naraštaja i dece) sokolskih dru štava i četa; 3) Da svako sokolsko društvo u godini 1935 plati 50 Din u fond za na-bavku sprava; 4) Da svako sokolsko društvo u godini 1935 plati 30 Din na ime oštete za autorsko pravo svih domačih auto-ra, koje zastupa Udruženje jimoslo-venskih muzičkih autora (Ujma); 5) Svi savezni prinosi iz ranijih godina i za 1935 godinu ima ju se upla-titi najkasnije do 30 septembra 1935 godine, jer su ovi prinosi predvideni u ovogodišnjem budžetu i iz ko jih če se isplačivati predložene pomoči župama to samo u onom slučaju, ako se ubere savezni porez iz ranijih godina i za godinu 1935 najkasnije do 30 septem bra 1935 godine; 6) Da se materijalna pomoč daje samo onim društvima, koja ispunjava-ju svoje obaveze prema župi i Savezu; 7) Da sve župe podnesu Savezu do raja juna tačan tabelarni izveštaj o imovnom stanju svojih područnih je-dinica na dan 31 decembra 1934 godine; 8) Da se pitanje osnivanja sokolske kreditne i pripomočne zadruge od-godi na neizvesno vreme ; 9) Da se »Sokolsko selo« odvoji od »Sokolskog glasnika« i da počne iz-laziti kao posve samostalan list; 10) Da se provede obavezna pret-plata na sokolske listove kako sledi: na »Sokolski glasnik« imaju se pret-platitir a) svi članovi uprave sokolskih društava, b) svako sokolsko društvo: do 100 članova 1 primerak, od 100 do 200 čl. 2 primerka, od 300 do 500 čl. 3 primerka, od 500 članova dalje 4 primerka, c) svaka sokolska četa 1 primerak, d’) sokolska društva imaju u svo-:im mestima osigurati izvestan bro; pretplatnika i to: društva do 100 članova 2 pretplatnika; društva od 100 do 300 članova 4 pretplatnika; društva od 500 nadalje 12 pretplatnika; na »Soko« imaju se pretplatiti: a) svako sokolsko društvo za knjižnicu 1 primerak, b) za prednjake: društvo do 100 čl. 2 primerka, društvo od 100 do 300 članova 3 primerka, društvo od 300 do 500 članova 5 primeraka, № društvo od 500 članova dalje 8 primeraka, c) medu vežbačima ima osigurati: društvo do 100 čl. 2 primerka, društvo od 100 do 300 članova 4 primerka, društvo od 300 do 500 članova 6 primeraka, društvo od 500 ^lanova dalje 8 primeraka. Sve sokolske jedinice imaju orga-nizovati raspačavanje- »Sokoliča« i »Naše radosti« u društvima, kao i u srednjim i osnovnim školama. Svi ovi predloži primljeni su jed-noglasno, pa su prema torne obavezatnj za sve sokolske jedinice čitavog Saveza. 2) članstva i naraštaja u društvima i četama. — Predlog je ustupljen statisti-čkom odeljenju Saveza da postupi po njemu. 2) Župa Karlovac Da se plačanja poreza društava i četa vrše neposredno ili da se zadu-žc-nje kao i plačanje vrši posredno preko župe. — Predlog je otstupljen go-spodarskom otseku Saveza SKJ, da ga on prouči i da po njemu Jonese svoje denifinitivno rešenje, koje ee biti me-rodavno za sve župe. 3) Župa Kranj Predlog zbora župshlb starešina Od strane zbora župskih starešina bio je podnesen predlog: »Sokoli koji su narodni poslanici ili senatori, odnosno poslanički kandidati, kao Posta li koji zauzimaju istaknut položaj u partijsko-političkom životu ne mogu za to vreme obnašati nikakvu funkciju u sokolskoj organizaciji. U slučaju da nastane sumnja, da H sc koji partij-sko-politički položaj ima smatrati istaknutim, doneče obaveznu odluku uprava Saveza. Gore navedena brača mogu biti ponovno izabrana sokolskim funkeionerima čim prestane gore navedena zapreka.« v , Po ovom predlogu skupstma Saveza donela je zaključak, da se isti u prepisu dostavi svima br. Sokolskim župama da one po njemu dadu svoje obrazloženo mišljenje i konkretne predloge, pa če se temeljem tako do-bivenog župskog referenduma od strane Uprave SKJ doneti definitivan zaključak. 3) Predloži župa Da se knjiga organizacija Saveza SKJ na novo preradi u saglasnosti s današnjim stanjem i da se novo izda-nje izda i na slovcnačkom jeziku. —-Primljcn je izveštaj Izvršriog odbora Saveza, da je drugo popunjeno i redi-govano izdanje knjige »Organizacije« u radu. Zatražiče se mišljenje svih br. župa. a onda če se knjiga izdati. Kako je nakladnik knjige Jugoslovenska sokolska matica. Uprava Saveza nije protivna torne, da Matica izda knjigu »Organizacija« i na slovcnačkom jeziku. Župa Ljubljana 1) Kako sadanji filmovi nisu uvek u skladu sa sokobkom mišlju, zabra-njuje se osnivati kino poduzeea u sokolskim domovima i pod sokolskim imenom. Sva sada postoječa kino pre-duzeča, koja imadu svoj kino u sokolskim domovima ili pod sokolskim imenom, moraju. čim budu isplačeni svi dugovi, koji su naeinjeni radi uredenja kina, likvidirati. — Predlog jc otpueen na proučavanje Saveznom prosvetnom odboru, pa da on donese konkretno resenje. 2) Pravilnik za društva, župe, pa i Savez, da se promeni tako, da u bu-duče svaku upravu Saveza, društva ili župe imade sastavljati barem polovica članova-vežbača. Za vežbače imade se smatrati samo onog člana, koji je za-dovoljio svima uslovima, koji su potrebni za traženje skračenog vojnog loka. — Predlog je ustupljen organiza-cionom otseku Saveza, a ovaj da u sporazumu s načelništvom Saveza iz-radi definitivnu rcdakciju. 5) Župa Maribor I) Župa Beograd Iznela je jedan predlog o izmeni statističkog pravilnika i o u vedenju zasebne knjige evidenciju o kretanju 1) Predlaže izmenu pravilnika dru-štvenog onamo. da članom može postati svaki državljanin, ako je bilo ko-jc slovenske narodnosti, a vanrednim članom svaki Slove n i svaka Slovenka, koji nisu državljani Kraljevine Jugoslavije, a stalno borave u našo j zemlji. Ovaj predlog ustupljen jc organiza-cionom otseku, a time da se on svede u pravu meru kako ne bi bio u oeigled-noj protinbi s postoječim zakonom o osnivanju Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije. 2) Da se izmeni § 6 pravila, naime da uprava društva može odbiti pri-manjc u članstvo bez obrazloženja, a kod prijema u članstvo uprava nadležne župe ima pravo veta. — I ovaj predlog ustupljen jc organizacionom otseku. 3) Iznela je više predloga administrativne naravi, kako da se izveštaji svedu na minimum, da se prosvetni izveštaji šal.ju samo tromesečno, a izveštaji prosvetnih odbora da se ogra-niče na najnužnije. — Ovaj predlog raspraviče se u izvršnom odboru i o definitivnom rešenju izvestiče se sve br. župe. 4) Da sve izmene i dopune bilo saveznih, župskih, društvenih pravilnika kao i novi pravilnici, važe samo onda, ako ih je donela redovna ili iz-vanredna glavna skupština Saveza SKJ. — Ovaj je predlog prihvačen. 5) Da se zaštiti sokolsko ime i odora od upotrebc u reklamne svrhe od strane različitih trgovačkih predu-zeea. — Ovaj je predlog prihvačen i upravi Saveza stavljeno u dužnost da poduzme potrebnu akciju kod nadležnih vlasti. 6) Župa Mostar zajednički prehrana i prenoejšte. Ustupljeno načelništvu Saveza na mi Ijenje i konkretan definitivni Р(ес1 "• 6) Da Ministarstvo PoHoprivrcac sve pomoči koje deli narodu u o semenja, Doljoprivrednih sprava i • • deli kroz sokolske čete. -; no i stavljeno u dužnost upravi za da se naročitom pretstavkom obrati na nadležno mesto. . i, 7) Da Ministarstvo ?olj°Pr!vrfH. na neki način reorganizuje rad u • nost sreskih poljoprivrednih refe ta a u praveu vaspitanja naroda na renu u smislu racionalnog^ gospo nja. — Prihvaeeno i stavljeno u nost upravi Saveza da se pretstav obrati na merodavnom mestu. 8) Da žu’pškr referenti za sokokkj čete po uzoru tehničkih i pr°sv organa, na saveznim pretkoni^crenotre-ma sami raspravljaju o svojini P bama i pitanjima sokolskog rada lu. —- Prihvaeeno. , se 9) Da se poradi na tonne ' * ^ uposlivanjc stranaca oncmoguci,, bi naši domači ljudi došli la^se,. пП ц poslenja. — Prihvaeeno i stav-u .j_ dužnosti upravi Saveza da sc ® tom pretstavkom obrati na me no mesto. 10) Da se ne ide n^letove^v^ 1) Da Savez pomoč za gradnju domova prvenstveno daje četama, jer su sokolski domovi po selima mnogo po-trebniji, a u radu nas mora voditi princip: hitnije i humanije. — Predlog ot-pučen gospodarskom otseku s napo-menom da ga prouči i da se uprava Saveza po njemu u buduče ravna 'kod podeljivanja pomoči i pozajmica za gradnju domova. 2) Da se poradi kod Ministarstva prosvete da ono u svom planu za gradnju osnovnih škola po selima predvidi jednu salu gde bi mogli vežbaU i škol-ska deca i vežbači sokolske čete za vreme -ružnih elana, ako čete nemaju svog doma. — Stavljeno u dužnost upravi Saveza tla uputi naročitu pret-stavku na merodavno mesto. 3) Da se izradc vežbe za sokolske čete po motivima iz njihovog svako-dnevnog života i rada u polju. — Prihvaeeno i ustupljeno na daljnji rad načelništvu Saveza. 4) Da vežbače odelo za članove sok. četa ostane narodno odelo sa sokolskom kapom. — Upučeno načelni-štvu na mišljenje i na konkretan definitivni predlog. 5) Da pri izletima i putovanjima za sve članove društava i četa bude godine, nego najviše svaae t^;-, ~ ne, jer sletovi i fizički i materija crpljuju članstvo. — Ustupljen etan čelništvu na mišljenje i na kons predlog. 11) Da svaka sokolska jedrn ^ svom e teritoriju iznađc lmena.;s„ u slavnih ljudi, koji živote *U^0[jcnje borbama za naše narodno osloDO^ ^ uuiuciiiiči naiuunv ^ ^q- i da ih istakne na pročelju svob j kolskog doma. — Predlog Prj,. -c8®d izdače se naredenja svima jedm1 GG N G 11« i G LI G II. J tl , 12) Da se zamoli MinistarsB^^, nansija da se sokolske čete nrj. od plačanja 20% državne takse n redbe u selima. — Prihvaeeno • se ljeno u dužnost upravi Saveza naročitom pretstavkom obrati na rodavno mesto. uno- 13) Da se pravilnici za čete ne i. se u novu organizaciju dok ih Рге:тСј no ne prouče i ne dadu svoje P['?e|a- A л \_/ Д 1 V f V V I v V* 11 V* v* J be radnici koji rade u sokolski® ma. — Prihvaeeno. .. na- 14) Da Ministarstvo zdraV4 se redi svojim sreskim lekarima, u"v»tc ljaeima daju besplatnc lckarske s .J(j; i da vrše besplatnc preglede. gVj hvačeno i stavljeno u dužnost^ Saveza da se naročitom pre teta obrati na merodavno mesto. • ^ 15) Da sc restringiraju izdat ^ « dnevnice i putovanja. — Pr*rnan0v0g uzcee se u obzir kod donošenja n pravilnika. 16) Da Savez svakom društvu, koje imade najmanje^ .„ц vil o.ii > u, XvV/JU iniiiuv naju* .i nC()C‘ tivnih sokolskih četa dade ®e jj potporu od 500 do 700 Din, s ti® ^„ј-se nade eiromašnog sokolskog CI1oj ka, koji če stalno raditi u d rus ?(). kancelariji i svršavati poslove н t;cp kolskim četama. — Predlog u,s po Ki/ibKiiii GCLaiim. — l iсишц - pu gospodarskom otseku Saveza da njemu donese svoje definitivno nje. 7) Župa Novi Sad fr 1) Da sc »Sokolsko selo«. o ij u a se »OOKOISKO seio«, --- ^ u datak »Sokolskog glasnika« štainn više primeraka nego što se s sam »Sokolski glasnik« i da se 1 . „„... —....... — j- minimalnu cenu, kojom samo f. llllllllllulllll vvll IV v* J \J III — y ' pokriju režijski troškovi, rastu selima. jer čc se na 'taj način џ- ocuuia, jel V.C ai, »a L«.| gplj^ ; zainteresovati za sokolsku Ј^с1имоЈс ka u mnogo večem broju, nego f«- I i u mnogo večem broju, neu« - cir do sad postignuto. — Predlog g)-sti' prihvačen i povereno upra to losti' , veza da ga realizira. v 2) Da se članstvo sok. ce Ufo'" nema narodne nošnje uzme kao j.p- sokol‘ nema narocine nošnje uzme sko odelo: cipele, crne hlače, ue t,0je. - ■ • C 0 A: šulja, sokolska kapa i surka crne л. Materi ja mora biti što jevtinija tičnija, da se može nositi U,°tupliei danom sem kape i surke. —■ L s je ‘ no načelništvu Saveza na misU konkretan predlog. , 1>0via; 3) Da se izmeni pravilnik ?\ sticama na državnim železni j|| brodovima onamo, da se nararcte deci kada prave društvene lZ, fj po* idu na sletove i letovanja odo up« idu na sletove i letovanja vlastica u vožnjj_ od 75% * • I Ga U VUZ-UJI UU ЛЛЈ1, d cene. — 'Predlog -prihvji , ,>i Saveza stavljeno u duz vozne upravi Saveza stavljeno u ee prestavkom obrati na mer mesto. ,p0 mesto. 4-љ .p*' 4) Iznct je predlog uPO®® rin<^* Čanja saveznih i župskih dov j to canja saveznm i zupsM« , \ ■ članova dobrotvora i utcmeUa w nonlrt Aci CPi ПГОССП^ v ipd' na nosa način da se odredi procena . jCd-ia, koji dobrotvor ili u,ternf [aj nom za svagda položi i da se . uplatl centualno odredeni iznos odm ■„ go-župi i Savezu. - Predlog uPac ^ ф spodarskom otseku Saveza ^. Jet prouči i po njemu donese sv p' nitivno rešenje obvezatno za župe. 8) Župa Osijek i jeg se vodi šudberii posrupsk . vičnom predmetu, dužan da jjstdP ukloni s položaja do zavrse .inio, * ka, Ukoliko ne bi to sam US AjnicGi, da ga ukloni uprava vise J ^ve> ako je dotieni član sevezne ust№ da ova. — Predlog Pr,h.vauJ S»& ljen organizacionoip °U„;7aciju-da se unese u novu organ 5) Župa Petrovgrad bar Se 11 svakom društvu odiži <™i- n,?^avezan tečaj idejne škoie mf..f Sodine i da sokolski zavet ne Пц ti ko nije prošao kroz idej- vih '} ^a sc Pravilnik o primanju 110-novC'?n°Va 5loPuni time, da ie svaki 3? n ^u,zan Pohoditi idejnu škoiu. nrnn--. Savezni prosvetni odbor iJra£I!ie uormalni nastavni plan i pro-« z? sokolske idejno školc i da - Р ч,а ° i?da priručnik za te školc. SVPtnhVačeno 11 celosti i ustupa se nro-'£Pm odboru radi same provedbe. pra ■ °.nar°čiti svoj predlog, a u ras-Sav'- ° izvcStaiu gospodarsko^ otseka la j023’ u.Plava župe Petrovgrad izne-slnv SV°’ nar°čiti predlog sledečo do-ovne sadržinc: ua polovinu pomoči, koju dobija 0.,jZl}a uprava od države na ime L П)е sokolskih domova, podeli rav-s ti,.erno među 2з sokolskih župa, dok vez U®orn P°lovinom da raspolaže satan”11 u^rava Prema najboljem shva-da •U’k'~ v^redlog je prihvačen time, don!,e “udžetska partija za gradnja do- Vq Za Sod. 1935 n celosti angažo-'dna. 10) Župa Sarajevo ia ^ .da sc obave,stanje sokolske oba rp** Preko »Sokolskog glasnika« iJa u obliku župskog pisma; olavk sc postoječi pravilnik za oeno otseke hitno izmeni; Sv , ' Da pretsednik saveznog pro-ПотП°? odbora postane stalnim čla-S'avnog prosvetnog saveta; n: J Da se što pre pristupi štampa- JU ‘Organizacije«; st .?). Da savezna uprava nadopuni ■shku s novim rubrikama; G) Da se predvidi i proslava 100 isnjice ilirskog pokreta. ,^vi su ovi predloži prihvačeni i eni prosvetnom, organizaeionom, upuč, °Un, da osno statističkom otseku Saveza, ; , °nl po njima dadu svoja mišljenja Konkretne predloge. Kiti Pa se na mesto dosadanjih le* ј;о.П1ас>Ја uvodu listne legitimacije, ftiocr SU z2°dnije za nošenje i kojc se Ov'-1 .dobiti uz novu manju cenu. — u a',je predlog prihvačen i.stavljeno žira nost uPravi Saveza da ga reali- jed 8) Da so uvodu jednoobrazne i što i tnn°Stavni'e knjige za sokolske čete smisl' . na ta.j način, da sc zatraže u tom S? u Podatci br. župa. Predlog vačen i odredeno je upravi Saveza jjj^Postupi po njemu u smislu izneše- zelja. kol Da se odobri učostvovanje so-Oam četama na Scdišnjim skupšti- taz hrustava i župa po delegatima ^tcdvrno Prema broju članova. — ku upučen organizaeionom otse- radb • ^a ”a uzme u °bzir kod iz-j?c[ e. i korekture pravilnika za drugo nJe »Organizacije«. 11) Župa Split Nijedna sokolska jediniea ne dav’f • Prcthodnog odobren j a župe, at> nikome nikakvih izjava. sij. ) Nijedna sokolska jediniea ne °bi i1Zvršiti akt posvete nekog svog pre’ пе^° što se bude obratila n0 Za upute, kojih se mora bezuvet-ć ^Jstrože držati. — Predlog prihva-12?.1 donesen zaključak da se o tomc ste sve sokolsko župe. 4ač izmena društvenih pravila na stfuv c^a sokolsko članstvo bude dvo-vr| ..t' i- da bude podeljeno na iz-Pr6J|U^e i podupirajuče članstvo. •— кц ? upučen organizaeionom otsc-sV(>s time, da ga on raspravi i donesc 1 konkretan predlog. 12) župa Sušak sok l) ?a se predusretno premeštaju џ inskih funkcionara ako su ovi došli jfc .lcn> spor s drugim funkeionarima i и^с. jedinice. — Predlog prihvačen *i ijUcena uprava Saveza da 'budno oa-pr a se ovakvi slučajevi epreče, a več v®deni repariraju. Sod-^a so za rad u četama u osro-veči'S^Jem budžotu za taj rad predvidi darsi,Iznos- — Predlog upučen gospo-w ^0lT1 otseku s time, da on nastoji Sokolska MjfštK _ »лмЛлјтшЈа '■ wrwrwJ ^aDIO-STANICA BEOGRAD bledeča sokolska radio-predavanja: Нац!“.с 30 maja predaje brat Mijo tica„ jC' Subotica, o temi: »Stara Subo-(večernic); Hajič-llQ ~ ^una Prt;dajc brat Nenad tiča« V ubotiea, o temi; »Nova Subo-IPopodncvno); 6 jmla predaje dr. Aleksa Ivić, oivr ° temi: »Slovenska naselja u °dini« (večernic); M Juna predaje dr. Stanoje °rbo Beograd, o temi: »Političke Oslobo/„ba i Bunjevaca u Vojvodini do da se tom predlogu do najviše mere moguenosti izade ususret. 13) Župa Tuzla 1) Da .se po sokolskim četama u interesantnem obliku iputem filma ili dijapozitiva prikaže život i rad jednog osrednjeg gazdinstva, i to u ravnici i u brdskom kraju. — Prihvačeno i ot-pučeno otseku za sokolske čete s time, da ga ostvari. 2) Da so poradi na tomc, da se do-kinu takse na sokolske priredbe. — Stavljeno u dužnost unravi Saveza, da se naročitom pretstavkom obrati na nadležno mesto. 3) Da se što pre sprovede podela župa na okruge. — Primljen do znanja izveštaj Izvršnog odbora da se po tom predlogu več radi u samo j upravi Saveza. 4) Da sc župi Tuzla obezbedi stalno nameštenje dvaju putujučih pred-njaka. — Otpučeno načelništvu Saveza na mišljenje. 5) Da se pri raspodeli pomoči uz-mu u obzir i potrebe župa prema njihovem brojnom stanju, a u glavnom prema stanju, na kojem je njihov kulturni i privredni razvitak. — Upučeno gospodarskom otsoku Saveza, da uva-ži u svom radu oko nodeljivanja pomoči. 6) Da Savez daje pomoč za g-rad-nju domova samo onda ako dobije ap-solutno jamstvo, da če dom biti uknji-žen na društvo ili četu i da se od svih onih domova kojima je dana savezna pomoč ili su sagradeni bez te pomoii zatraži uverenje o gruntovnom knjiženju, pa da se prema rezultatima pred-uzmu korači. — Konstatuje se, da je uprava Saveza i dosada postunala u tom pravcu, pa če i u buduče jedna-kom merom opreznosti postupiti u svim slučajevima gde če se zatražiti gradnja doma. 7) Da se proizvodnja i potrošnja potrebnih tiskanica sokolskim jedini-cama reši na zadružno) sokclskoj osnovi. — Otpučeno gospodarskom otseku Saveza na proučevanje i definitivno rešen j e, 8) Da sc reši odnos novoosnovanih četa, a naročito s obzirom na to, kad se imaju smatrati stalnima. — Otpučeno otseku za čete da po tom predlogu denese svoje definitivno rešenje. 9) Da se izde-jstvuje nadopuna ili interpretacija zakona i uredbe o podi-zanju domova tako, da zaduženja kod državnih ustanova mogu biti sokolskim iedinicama regulisana. — Prihvačeno time, da se uprava Saveza na nadležno mesto obratiti se naročitom pretstavkom. 10) Da se članstvo deli u pomazu-če i izvršujuče. — Upučeno organiza-cionom otseku na mišljenje i definitivni zaključak. 11) Da se radi ukonačenja članstva na sletovima iponovno uvede praksa konačara. — Prihvačeno i na-redeno upravi da predlog realizira. 12) Da Savez za nabavku sprava preuzme garanciju, a ne župa. Upučeno gospodarskom otseku Saveza na konkretno rešenje. 13) Da se.provede reformiranje sokolskih listova s osobitim obzirom na pretplačivanje. — Upučeno gospodarskom toseku Saveza na proučavanje i konkretno rešenje. 14) Župa Zagreb 1) Da se uprava Saveza predavanju pomoči za gradnju sokolskih domova rukovodi principima: a) daje se pomoč prvenstveno jedinicama kojo su dokazale da uspešno sokolski rade; b) jedinicama na granici i c) jedinica-ma kojc moraju da izdrže borbu s pro-tivnicima Sokolstva. — Upučeno gospodarskom otseku Saveza time, da se u rešavanju akata za podeljenje pomoči ili pozajmica za gradnju domova uravnava prema ovom predlogu. 2) Sva društva i sve čete Saveza imadu da održe svoje glavne godišnje skupštine prve nedelje u mesecu septembru, župe poslednje nedelje meseca septembra, a Savez najkasnije do kon-ea meseca oktobra. — Upučeno Upravi Saveza da po ovom predlogu konsul-tuje sve sokolske župe i donesc s\oje definitivno rešenje. гчп г - • ^uujevata u L'nja« (večernic); Več 18ОТТ Predavanja održavaju sc do 19.15 časova. P ?.e 0drj>Odntvna predavanja i nadalje Je U "avaju svake prve i' treee nede-Secu od 15.15 do 15.30 časova. KRONIKA Nedelja bugarske knjige. Počet-kom maja priredena je u čitavoj Bu-garskoj nedelja bugarske knjige. U vc-čim gradovima priredeno su izložbe bugarskih knjiga u svrhu propagande domače 'književnosti. Največa izložba je bila u Sofiji u prostorijama Nacionalne biblioteke, gde ic priredena i retrospektivno-istorijska izložba. Na ovoj izložbi bilo je posebno odeljenje posvečeno pivom nacionalnom buditelju monahu ocu Pajsiju, čije je veliko delo »Istorija Bugarske« iz godine 1765 takoder bilo izloženo. Nedelja bugarske knjige bila je zaključena i’odišnjim kongresom »Saveza narodnih čituoni-ea«. Ovaj je savez najjača bugarska prosvetna organizacija, koja broji oko 2400 čitaonica s preko 100.000 članova. U tim je čitaonicama oko milion i po knjiga u vrednosti od preko 47 miliona leva. Ove narodne čitaonice imadu nadalje po mnogim krajevima i svojo dilentantsko-pozorišne, predava-čke, pevaeke i muzičke otseke i t. d. Lane je priredeno oko 11.000 predava- nja, 1300 večernjih točajeva, preko 5600 pozorišnih pretstava, oko 9000 kinematografskih pretstava, 800 konce-rata i t. d. Iz ovoga se vidi, da je prosvetni rad ove organizacije veoma jak i intenzivan. t Sava Todorovič. Pre nekoliko dana-umro je u Beogradu poznati i popularni glumač Sava Todorovič, koji je spadao u veterane beogradskih glumača. U svojim mladim godinama bio ic član raznih putujučih pozorišnih trupa, a godine 1887 stupio je kao ko-mičar u beogradsko narodno pozori-štc. kojemu je dugi niz godina ostao jedan od glavnih stubova. Pre pet godina proslavio je pedesetgodišnjieu svog umetničkog rada, pa se je onda povukao. Umro je u 73 godini svog života. Njegovom smrču izgubilo je beogradsko pozorište jednog od največih svojih umetnika, koji je bio uzor i mnogim mladim glumcima. Američko odlikovanje pretsedm-ka T. G. Masarika. Dne 10 o. m. oba-vešten je telegrafskim putem pretsed-nik bratske Češkoslovaeke Republike dr. 1. G. Masarik, da ga je zadužbina Vudrbva Vilsona odlikovala evojom zlatnom medaljom. Ovaj telegram glasi: čast mi je da Vam mogu saopštiti, da Vas je uprava zadužbine Vudrova Vilsona izvolela odlikovati svojom zlatnom medaljom iz sledečih razloga: Tomi G. Masariku, naučniku, humanisti, oslobodiocu i pretsedniku Češko-slovačke Republike, koji je proglasio nezavisnost češkoslovačke u punoj sa-glasnosti s idealima presidenta Vudrova Vilsona i njegovom pomoču u Va-šingtonu, u kolumbijskem distriktu, na dan 14 oktobra 1918, u znak priznanja za njegovu odlučnu borbu za ljudska prava protiv tiranina, za prava čitavih klasa protiv soeijalne krivice i isko-riščavanja i za prava naroda protiv tudeg gospodstva, i u znak zahval-nosti, da je rcpubliku, koju je osno-vao, uspeo da održi na principima konstitucije j parlamentarne demokratije, na principima čovečanstva, slobode reči, štampe i ubedenja. S toplim ličnim pozdravima, pretsednik ustanove Hamilton.« Do sada je ova ustanova odlikovala svojom medaljom lorda Cecila, pukovnika Lindberga, Društvo naroda i američkog senatora Elina Roota. Daljnje manifestacije kulturnog zbliženja Bugara i Jugoslovena. Ovih dana otišao je u Bugarsku na umetni-čku turneju pevački hor Jugosloven-skog učiteljskog udruženja, da pronese i u krajeve gde do sada naši horovi još nisu istupili lepotu naše oesme i da manifestira .jugoslovcnsko-bugavsko bratstvo. Istovremeno nalazi so na svo-joj umetničkoj turneji po Jugoslaviji crkveni hor iz Rusa (Ruščuka) na Du-navu, koji spada u red najodličnijih bugarskih erkven. horova. Ovo je prvi mešoviti bugarski hor, koji nam je do-šao u goste. Ovaj hor bio je svuda gde jo istupao, oduševljeno i bratski prim-Ijen i postigao je velik umetnički uspeh. — I na sastanak rotarijanaca, ko-ji je održan ovih dana na Fruškoj Gori, došli su bugarski delegati da mani festiraju svojo bratske osečaje prema našem narodu. Razne kulturne vesti. Ovih dana boravio je u našoj sredini profesor dr. Jirži Horak, koji je a^demskoj- omla-dini u Beogradu. Zagrebu i Ljubljani oclržao nekoliko predavanja. Teme ovih predavanja bile su »Masarikov slovenski program« i »Uticaj srpsko-hrvatske narodne pesme na slovenske literature«. Ova. turneja uglednog i medu akademskom omladinom popu-larnog naučnika, koji ie i veliki prijatelj našeg naroda te velik Sloven, odra-ziče se bez sumnje vrlo dobro i u mišljenju i radu naše akademske omla-dinc. Početkom maja o. g. mavršio je pedesetu godinu svog plodnog života Pavle Kršiškovski, poznati propagator češke narodne pesme, njen sakupljač i kompozitor. Ove obletnice setila se je sva češkoslovačka kulturna javnost. II MASIH ŽUPA ШЈ S TAVA it ETA Župa Beograd BEOGRAD. — Župskj tečaj za učitelje(-ee). Tehnički odbor Sokolske župe Beograd održao ie sokolski tečaj za učitelje (-ice). Tečaj je trajao od 19 do 27 aprila t. g. i održan je u prosto-rijama Sokclskog drufitva Buograd IV — na Čukarici. Na tečaju je bilo učes-nika 32, i to 17 brače i 15 sestara. Svi su učesnici tečaja učitelji(-ce) s teritorije beogradske Sokolske župe. Na tečaju je održano svega 64 časa, i to 42 praktična i 22 teoriska. Dnevno, prosečno, je bilo po 8 časova. Tečaje) su, poreci svakodnevnoga napomoga rada, obišli i razgledali uredenje vodovoda beogradske opštime, posetili iz-ložbu Narodne odbrane »Svoj svome«, i jednom prisustvovali večernjoj pret-stavi u Narodnome pozorištu. Uprava Narodnog pozorišta izdala je tečaj-eima besplatne karte, na čemu joj se i ovom prilikom svesrdno zahvaljujemo. Tečaj je organizovan na internat-skoj osnovi o trosku župe i teeajci su stanovali besplatno ii Državnoj fabri-ci šočera na Čukarici. Valja naročito naglasiti, da je Uprava fabrrke šečera bila veoma. predusretljiva u svemu uvek, pa i ovom prilikom, prema So-kolima i njihovom nastojanju oko fi-zičkog, nacionalnog i moralnog podi-zanja naroda. Upravi državne fabrike šečera na Čukarici i ovom prilikom toplo so zahvaljujemo. Uspeh na tečaju je zadovoljavajuči. Župa Ceiinfe KOSOVSKA MITROVIČA. — Akademija. Sokolsko društvo Kosovska Mitroviča razvilo je sve grane sokolske dclatnosti i uspešno širi sokol-sku ideju po svojoj bližoj i daljoj oko-lini, tako da društvo danas ima 10 sokolskih četa, koje po ugledu na matično društvo fazvijaju sve grane delat-nosti, moguee u jednoj sokolskoj četi. 11 maja t. g. naše je Sokolsko društvo priredilo svoju sokolsku aikademi-ju, na kojoj su nastupile posebnim tačkama sve kategorije društva s pro-branim programom, uzetim večini delom iz stručnih gimn as tičkih n o vina: »Gimnastikona« i »Vežbe«. Sve tačke izvedene su s precizno-šču, koja je izazvala frenctične aplau-zc rekordno« broja publike, koja je u vrlo velikom broju posetila, ovu sokolsku priredbu, i u veliko pripomogla moralnem i materijalnom uspehu akademije. Brat Cvetkovič Milorad, suplent, predavao je o Sv. Savi, povodom 700 godišnjice njegove smrti. Zasluga za uspešan ishod ove lepe sokolske manifestacije ide brači predli j acima ovog društva, koji pod vodstvom načelnika i načelnice neumornim radom u sokolani razvijaju so-kolsko delo. Neka ovo nekoliko redaka bude neumornim sokolskim radnicima ovog vrednog sokolskog društva potstrek za još veči napredak i još 'bolji rad društva i njegovih četa u ovom delu našeg Kosova. Župa Karlovac PLAŠKI. — Akademija. 11 maja o. g. održana je akademija u prostorijama br. P. Bunjevca. Pred dupkom punom dvoranam, započeo je u 8 sati naveče program sa skladno otpevanim »Sokolskim pozdravom« po društve-nom mešovitom zboru. Naraštajka s. S. Radulovič deklamovala ie od D. Andelinoviča: »Naš Mrtvi Kralj«. Mala deca ispod 6 godina izvela su sim-boličku vežbu »Sat«. Slede proste vežbe muške dece, pa »Čuvajte Jugosla-viju« peva društveni zbor. Jugoslavtn-skom Kralju, deklamirao je član pod-nrlatka. Vežbe vcnčičim(a izvodio je ženski, a sekirama muški naraštaj. Osobito se svidela vežba ženske dece lepezama, te ritmičke vežbe članica. Zatim su članovi izveli proste vežbe, i društveni zbor otpevao je »Iz bratskog zagrljaja«. Na koncu su društveni diletanti izveli od B. Niišiča: »Svetski rat«. Na akademiji je prviput nastupio društveni mešoviti zbor, koji je u kratko vreme uvežbao tri pesme. Posle programa bila ie igranka uz sviranje društvenog tamburaškog zbora. Župa Mostar IMOTSKI. — Đurđevdanski ura-nak. Ovo društvo priredilo je Durdev-danski uranak sa svim svojim članstvom na mestu zvanom »Gaj«. — Uranak je dobro uspeo. — Vežbači-vežbačice izvodili su na uranku sem disciplina iz prostih grana i utakmicu u odbojci. Naraštajska akademija. — Nara-štajski otsek ovoga društva pokazuje veliku aktivnost. Redovno svakih 14 dana prireduje svoja sela s biranim rasporedom, a isto tako i izlete u pri-rodu. Kako je Durdevdan ujedno i omladinski dan, to je otsek toga dana na veče priredio u Narodnom domu veliku akademiju. — Na toj je akademiji naraštajski otsek pokazao uspeh svoga samostalnog rada u svim pravci-ma sokolskog uzgoja. — Tako je po-red raznih vežba bilo i deklamacija i recitacija, govora i pesama. Prikazan je i jedan mali pozorišni komad. Župa \ovt Sađ ADA. — Javni čas. Sokolsko društvo u Adi održače dana 2 juna o. g. svoj javni čas, kojom če prilikom razviti i csvetiti društveni! zastavu. Zastavi če kumovati starešina župe Novi Sad brat dr. Ignjat Pavlas. Ovo društvo, koje postoji več 22 godine, hoče ovom prilikom da dostojno manifestu je misao, snagu i zadatak Sokolstva u našem narodu. Poprsfe Nj« Vel. Kralia Petra П od Horda Jovanoviča Naš slavni vajar akademik gosp. Dordc Jovanovič izradio je poprsje našega Kralja u sokolskoj odori, kao starešine Saveza SKJ. Poprsje je umet ničko delo u punom značenju te reči, u koje je umetnik unco d usti i verne .t lika. Kako je naš Kralj prikazan u sokolskoj odori od ruke jednog velikog umetnika sve župe a i društva, koja mogu, trebala bi da nabave ovo poprsje. Poprsje je izradeno u nadpri-rodnoj veličini. Primerak u bronzi staje 15.000 Din, a u gipsu 1000 Din. Na-radžbe prima br. Franjo Malin, upravitelj Muzeja Matice Srpske, Novi Sad. Umoljavaju se bratske jedinice da narudžbu što pre izvršc, jer čc se u toku idučeg meseca početi s izlivanjem. Ovaj dan osveeenja zastave biče ftjedno i dan narodnoa slavlja. Pripre-me se čine uveJiko, da ova proslava ispadne što lepše i svečani je. ILOK. — Zrinjsko-Frankopanska proslava. Sokolsko društvo u Iloku priredilo je dana 30 aprila o. g. svečani pomen mučeničke smri naših narodnih velikana, Petra Zrinjskog i Krste Frankopana. Pomen se je održao u sokolani, u prisustvu brojnog članstva. Prigodni govor: »O radu Petra Zrini-skog za narotfnu samiostalnost« — održala je sestra prosveitarka Katica Kalea. Ostali deo programa izvela su vrlo uspešno sokolska školsika deca osnovne školo »Josip Juraj Štrusma-jer«, deklamacijama, prigodnom pes-mom: »Na vojsku!« i alegoričkim prikazom: »Pred moštima Zrinjskog i Frankopana«. Program jc odlično uspeo. Svetosavska proslava. Dana 12 maja o. g. naše jo društvo svečano proslavilo sa svojim članstvom 700 godiš-njicu smrti narodnog velikana Svetoga Save, u vezi sa svetosavskom godi-nom. Prigodni govor: »O značenju Sve-tog Save za našu narodnu prosvetu«. održala je sestra Ljubica Savič. Nara-štajke i sokolska Školska deca otpe-vali su državnu i svetosavsku himnu, recitirali prigodne deklamacije i izveli ritmičku vežbu: »Neka živi Jugoslavija«. Uspeh programa bio je odličan. Javni čas. Društvena uprava odiu-čila jo da održi meseca juna svoj javni čas, za koji se marljivo pripremaju sve kategorije. Vlasnica hotela, gospoda Rajnovič ustupila je svoju veliku salu ovom društvu za društvonu sokolanu. Time je pitanje sokolane našeg društva definitivno rešeno. Društvo je uvelo u dvoranu električno svetlo. Uprava društva izriče gospodi Rajnovič na ovoj plemenitoj ges'ti svoju najdublju hva-lu. M. ŽEDNIK. — Javna vežba. Sokolska četa Žednik održala je 12 maja t. g. svoju javnu vežbu uz učešče bratskog matičnog Sokolskog društva Bačka Topola i bratskih Sok. četa: So-kolac, Tomislavci, Dobrovoljačko Selo, Gor. Rogatiea i Njegoševo. Uprava Sok. čete Žednik uložila je mnogo truda i napora oko ove priredbe. Stanov-ništvo ove naše napredne kolonije, koja se nalazi na severnoj granici naše otadžbine, pokazuje živo interesova-nje za naš sokolsko-naeionalni rad, te je toga dana doživelo po prvi put veliku radost i sreću, da u svojoj sredini vidi toliki broj Sokola. Još od ranog jutra stizali su Sokoli i gosti iz okolnili mesta, koji su srdačno pozdravljeni od Strane Sokola j gradanstva. Ujutru su održano zajednički pokusi svih vežbi, a u 11 časova pre po-dne formirana jc lepa sok. povorka na letnjem vcžbalištu. Povorka e muzi-kom na čelu i zastavom, prošla je u uzornom redu kroz selo toplo pozdrav ljena od seljana a potom se vratila na letnje vežbalište, gde je starešina čete i matičnog društva brat Kosta Lavirac održao pozdravni govor. Sir. 4 »SOKOLSKI GLASNIK«_________________ r,r>d. VI - broj 22 HOSIJ A - F O N SI E. H # društvo жо o&iguranfe i reosiguranfe m Reograd Po podne u ЗУј časova počela je javna vežba u prisustvu lepog broja -posetilaca. Program je dobro izveden i na prisutne je ostavio snažan utisak. Vežbe, koje eu se izvodile, propisane su za pokrajinski sokolski slet severnih župa u Subotici. Naročito dubok utisak ostavile su na prisutne dve skupine svih kategorija, koje su izveli žednički Sokoli, za koje vreme je muzika intonirala »Hej Sloveni«. Posle završenog programa nastalo je na vežbalištu uz pesmu i muziku narodno veselje. Zupa Osi/eh TOMPOJEVCI. — Streljačka sekcija Sokolskog društva u Tompojevci-ma obavila je dne 12 maja prvo redo-vito oštro gadanje iz pušaka. Udalje-nost mete utvrdena je sa 250 metara. Strelište je bilo dobro i obezbedeno, a disciplina članova upravo uzorna" Cadanju je pristupilo 17 članova. Pre početka gadanja održao je brat načelnik Mato Petričevič, vrlo lep i patriotski govor. Uspeh je iznad očekivanja. Svi članovi pokazali su sigurnost svoje ruke i oka. Zupa Petrovgrad TOMAŠEVAC. — Društveni izlet. Dana 6 maja t. g. — na Durdevdan bili su svi pripadnici ovoga društva na izletu u obližnjoj šumi. Nekoji su igrali odbojku, drugi su priredili razna trčanja, a nekoji .su se bratski veselili u igri i pesmi. Zupa Sušak - Hiteli a ALEKSANDROVO. — Durdev-danski uranak. Naše je Sokolsko društvo i ove godine proslavilo ovaj naš tradicionalni nacionalni običaj — Dur-itcvdanski uranak u nedelju 12 maja. Več u 4 Vi sata u jutro bilo je okup-ljeno članstvo, naraštaj i deca sokolska, a došli su mnogi naši prijatelji te se zajednički krenulo prema odrede-nom mestu za uranak zvanom Doho-lovo, kamo smo stigli baš u vreme iz-laska sunca. Črtavo vreme proveli smo u naj*-lepšem veselju i zadovoljstvu. Svaka kategorija pored skupne zabave traži-la je i svoj način zabave. Članovi su se zabavljali gadanjem iz pušaka te je bilo živo natecanje u borbi o prvenstvo. Ali zato neki članovi bili su osu-deni i na pečenje janjaca te nisu mogli tako živo da se nateču u gadanju. Članice i naraštajke zabavljale &u se odbojkom, a posle njih i muški nara-štaj i tako se čitavo do podne provelo u naročitom razpoloženju. Posle ručka brat prosvetar održao je govor o znaeenju Đurđevdanskog uranka iznesavši sve one teške borbe našega naroda protiv Turaka te značaj borbi hajduka, koji su se o Durdev-danu sastajali u gori da nastave borbu ilo Mitrovdana. Posle toga krenuli smo uz pesmu kuči te je tako završen ovogodišnji naš durdcvdanski uranak. M. B. CRIKVENICA. — Proslava Zrinj-sko-Frankopanska. Naše Sokolsko društvo proslavilo je dne 12 maja vrlo svečano dan Zrinjskog i Frankopana. Do podne u 11 sati održana je matineja u opčinskoj večnici s vrlo lepim programom. Omladinski sok. zbor otpevao je himnu , a zatim je brat Bogovič održao vrlo lepo predavanj« o 'Zrinjskom i Frankopanu. Nato je zbor otpevao »Na vojsku!«, vrlo skladno, pod ravnanjem sestre Ivšič. Mali brat Hajdukveljkovič dekla-movao je »Na Ozlju gradu« s mnogo čustva i orosio mnogima oči kada je zadnje stihove plačuči završio. Sa »Sokolskim pozdravom« završen je prvi deo proslave. HBBastave u s vi m a izradama t^ržavne, sokolske i brodarske f^azašiljem brzo i jevtino. — /Vdresa: Radionica zastava \f INKLER JOSIP, Subotica C^ferat i cenovnik besplatno. 100-2 Na večer istog dana održana je sokolska zabava u prostorijama Espla-nade, koja je ispala vrlo dobro. Prikazan je igrokaz »Vilinsko kolo«, koje su izvele naše naraštajke i sok. deca. Naši mali glumci i glumice pokazali su, da se s malo volje može mnogo učiniti. Iza toga nastupile su gospode Pavlovič j Mejovšek sa solo pevanjem uz pratnju gde Strojnij Nade i pobrale buru pljeska. Zadnja točka »Alegarična slika« izvedena je vrlo lepo. Iza toga nastala je zabava s plesom. Naše gospode, pod vodstvom sestre Skomorovski, pokazale su, da se i u Crikvenici može prirediti jedna zabava, koja može svakoga zadovoljiti. Organizovale su odlično bufet. Naši trgovci, obrtnici i hotel j eri dali su vrlo vredne darove za tombolu, koja je bila iznenadenje za svakoga. Hvala svima darovateljima i onima koji su i najma-nje pridoneli, da je ova priredba u svakom pogledu ovako sjajno uspela. OTOČAC. — Zrinjsko-Frankopan-ska proslava. 12 maja o. g. naše društvo održalo je proslavu Zrinjsko-Franko-pansku. Uspelo predavanje održao je br. Jakov Beljajev. Predavač je u svom govoru ocrtao teško ondašnje stanje pod tudinom i postepeno buđenje sve-sti za oslobodenjem i ujedinjenjem. Ti ideali ostvareni su ujedinjenjem u ve-liku i inočnu Kraljevimi Jugoslaviju. Ostali deo programa bio je: J. Rukavina: Slava Zrinjskom i Frankopanu (deklamovao naraštajac br. Petranovič), čitanje ulomka iz romana »Urota Zrinjsko - Frankopanska«, J. Mitrovič: Pred moštima Zrinjskog i Frankopana (izvodili brača Maraš i Tepevac). Ova skromna proslava ostavila je vrlo lep utisak na sve nazočne. PAG. — Prikazivanje Gogoljeve »Ženidbe«. Pozorišun otsek Sokolskog društva u Pagu priredio je u nedelju 12 maja Gogoljevu »Ženidbu«. — Izvedba ovog komada, koji po svojoj psi-hološkoj osnovi, dramskoj napetosti i tehničkoj strukturi spada medu teže komade i za koji, ako če da uspe, treba i mnogo truda i isto toliko talenta, pri-mamila je mnoštvo gledalaca, te je dvorana bila dupkom puna. — Zahvaljujuči dobro uigra,noj glumi od Strane pozo-rišnih dobrovoljaca, njihovom uživlja-vanju u radnji čitavog komada, publika je od početka do kraja pratila glu-mu S interesom i voljom. Pored mnogih nedostataka komad je izveden dobro i na opće zadovoljstvo. I ovoga puta, a to nije prvi put, ističemo' da je u Pagu moguče uraditi mnogo na pozorišnom polju. Uveti su svi tu. Samo malo više volje kod intelektualaca, pa bi se ova-kove priredbe mogle izvoditi vrlo če-sto. Korist od ovakovih priredaba nije valjda potrebno posebno naglašavati. VRBNIK. — Zrinjsko-Frankopan-ska proslava. U nedelju 28 aprila se je održala proslava u spomen Zrinjsko- Frankopanske tragedije. Pred punom dvoranom otvorena je proslava sa »Sokolskim pozdravom«. Pored državne himne pevano je još nekoliko prigod-nih pesama. Naročito je gradanstvo bilo oduševljeno lepim recitacijama, kao i prostim vežbama ženske i muške dece, koju su za taj dan odlično spremili: agilna sestra Sofija Jerkovič i brača Trinajstič i Polonijo. Iscrpno predavanje o životu i radu Petra Zrinjskoga i Frane Krsta Frankopana održao je brat profesor pop Jerko Grškovič. Simpatična pojava popa Jerka na sokolskoj pozornici bila je jedna ugodna no vina za ceo Vrbnik. Naročito su se njegove miroljubive, hriščanske i bratske reči i misli du-boko dojmile one najšire i neupučene mase, koja, krivo odgojena, vidi u Sokolu svoga neprijatelja. Brat pop Jerko — kome od srca čestitamo svi — razbio je u mnogima lažne iluzije, ko-jima su ih nesavesni i anacionalni ljudi dugo vremena zavaravali. Proslava je završena svesloven-skom himnom »Oj Sloveni«, koju su svečano pevali svi prisutni. Hupa Varaždin VARAŽDIN. — V župska nate-canja. U nedelju 2 juna održavaju se u Varaždinu peta župska takmičenja. Do sada se je prijavilo preko pedeset vrsta, koje če se natecati o prvenstvo župe. Sokolske čete takmičiče o veliki srebrni lovor - venac, dar Blaženopo-čivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, koji je darovao prigodom prvog župskog sleta za najbolju četu varaždinske župe. 1932 godine osvojila je taj venac četa Macinec, a 1933 i 1934 četa Nedclišče. DEKANOVEC. — Proslava Maj-činog dana. Sokolsko društvo u Deka-novcu proslavilo je Majčin dan u su-botu dne 11 maja 1935 u 17 časova. Predavanje o Majci održao je brat Vel-čič, društveni prosvetar. Zatim je de-klamovala s. Kata Kontrec, »Majci» od br. Velčiča, a iza inje s. Ana Krnjak deklamovala je pesmu »Majčino tepa-nje« od br. dra Vojislava Rašiča. Pesmu »Majčine oči« od br. Gabrijela Cvitana deklamovala je s. Tereza Lisjak. Peta i poslednja točka programa bio je igrokaz u 1 činu »Majčin dan« od br. Velčiča. U očima gledalaca bli-stale su suze. Cela priredba, a osobito poslednja točka imala je veliki moralni uspeh. IVANEC. — Okružni slet. Pri-gorsko okružje prireduje 22 i 23 juna o. g. svoj prvi okružni slet u Ivancu. U subotu 22 juna biče akademija s nastupom najboljeg pevačkog zbora čete Križovljan-Cestica, koji je na na-tecanjima u Zagrebu postigao prvo mesto, a na akademiji prigodom sleta u zagrebačkom kazalištu izazvao veliko oduševljemje. Tom zgodom svirače i naraštajski tamburaški zbor iz Ivanca, koji je postigao lepe rezultate na sa-rajevskom sletu. U nedelju 23 juna održače se u jutro pokusi, zatim povorka mestom i zborovanje na glavnom trgu. Posle podne biče javna vežba s nastupom svih kategorija. Iako je taj slet obvezatan samo za Prigorsko okružje uzeče na njemu uče-šča i susedna okružja varaždinske župe, tako da če to biti jedna od najja-čih ovogodišnjih priredbi u našoj župi. Za taj slet sve su pripreme u toku, a zatražiče se povlaščena vožnja i posebni voz za povratak. ŠENKOVEC. — Tehničko - idejni tečaj. Mursko sokolsko okružje priredilo je 12 maja u Šenkovcu jedno-dnevni tehničko-idejni tečaj za sokolske čete Šenkovec, Mcškovec, Zasad-breg i Sv. Juraj na Bregu. Tečaj je vo-dio župski prednjak br. Ivo Peršič. Tečaju je prisustvovalo 30 tečajaca. Predavali su brača: Peršič Ivo: laka atle-tika, igranje odbojke, proste vežbe, liršev sustav (praktički), raznolikosti te igre; Bartol Šantek je održao predavanje: »Što je istina o Medimurju«. Predavanje je bilo vanredno zanimlji-vo i potkrepljeno historijskim doka-zima. Br. Sabljak Zvonimir predavao je o sokolskoj misli, a ujedno je i teoretski prikazao Tiršev sustav. Posle podne u 5 sati bila su natecanja na kojima je osvojila prvo mesto Sokolska četa Šenkovec, druga je četa Zasad-breg. a treča Sv. Juraj na Bregu. Tečaj je trajao od 8 ujutro do 5 sati posle podne.. Iza natecanja otpevao je uži me-šoviti zbor čete Šenkovec pod vodstvom br. Fabete nekoliko pesama. Ovaj tečaj bio je jak potstrek za župsko natecanje 2 juna u Varaždinu. Zupa Zagreb KUTINA. — Izvedba operete »Li-jepe Gejše«. Sokolsko društvo Kutina, pevački otsek, priredilo je dne 11 maja o. g. operetu »Lijepe Gejše« ili »Jedan dan u Japanu« za mešoviti zbor, soliste i plesače. Dvorana Sokolskog društva bila je prepuna članstva i prijatelja Sokolstva. Iza svakog prizora bilo je burnog odobravanja, jer su glumci i solisti izvadali svoje uloge upravo majstorski. Balet je sastavila i uvež-bala s. Blumenberg Šari. Isti je izveden po članicama vtlo uverljivo i živo na sveopče zadovoljstvo. Br. ing. Vajler, šumar, izradio je kulise upravo umetnički. Kostimi i svetlo mogli su se uporediti s onima u velikim kazalištima. Glazbeni deo (ziborovc i sole) uvežbao je savesno i režirao br. Dolenec Matija, ravnatelj grad. škol. U svakom pogledu je ova priredba bila na višini, te je na sve prisutne imala najdublji utisak i umetnički uži-tak. Sveopča je želja, da se ista ponovi u mestu i u okolnim sreskim me-stima. Materijalni uspeh bio je isto tako zadovoljavajuči. OROSLAVJE. — Zrinjsko-Fran- kopanska proslava. Dana 19 maJa Д proslavilo je Sokolsko društvo u • slavju obletnicu smrti neumrlili Ju ka Petra Zrinjskoga i Franje Kr Frankopana. U punoj dvorani Poz». ' vio jc sve prisutne zamenik starčki brat Mato Križanac. Zatim je , prosvetar Andrija Vučak održao lep govor o velikim junacima. nas svi prisutni kliknuše: Slava. Na^to otpevana državna himna. Iza toga dila je deklamacija Zrinjsko-rran1 , panka, koiu jo flf ' limo--'1'1 B .« t razr. Jagečič Katarina. Učenica Zdenka ukratko je govorila o °P1® ^ ju Zrinjskog i Frankopana pre s • Svečanost je zaključena pevani pesme »Iz bratskog zagrljaja«. SLAV. POŽEGA. — Zrilfk3°o Frankopanska proslava. U utora1£ , aprila 1935 godine održalo jc sko društvo Slav. Požega spomen-p slavu povodom obletnice tragične 5 ti narodnih velikana Petra Zrrnjs i Franje K. Frankopana. Akademi.ia je održala u dvorani Gradanskog ^ pred punom dvoranom članstva i K stiju, u 8 i po sati navečer. ,-man Program, koji je bio vrlo ooi ^ i skladno izveden, bio je oval ■ _ Zajc: Zrinjsko-Frankopanka ..i,a muški zbor »Vijenca«}; 2) Mučen smrt P. Zrinjskog i F. K. Fran1л. (Predavao brat A. Petkovič, Pr0 fcnlo* 3) A. Diabelli: Sonata G-dur poi klavir s. M. Kunc, uč. I razr. £1Г®рПд 4) Ch. Beriot op. 100: Baletska sce (Solo violina brat A. Blasak, na ^ viru pratila sestra V. Štajnerova). ,. Zajc: »Na vojsku!« (otpevao 111 v zbor Hrv. pjev. društva »Vije1} . ' 6) Zajc: Ouvertura iz opere vještica« (Svirao orkestar Jug-udruženja »Štrosmajer«); 7) H 1 Karišik jugoslov. napjeva (Svirala ^ kolska glazba); 8) Muški narastai proste vežbe; 9) Vlasak: Karisik rodnih pjesama (Svirao^ orkestar ^ dačkog udruženja »Štrosmajer«), Muška deca — proste vežbe; Ш be na ručama (muški naraštaj). ŽIVAJA. — Priredba. Na aprila 1935 održala je ova četa 'ogodišnju zabavu u 0Vl,aSrirfl- 29 prVU OVO^ULliSiiJu zauavu u ^ državnoj osnovnoj školi. Poset. danstva bio je odličan, tako da .l1- pfl. lika dvorana bila dupkom puna- ^ zdravni govor odižao je starešina Svetozar Gačič, a zatim je izveden ^ deči program: 1) Deklamacija Mučeniku«, deklamovao dak IV r 2) »Sveti Sava«, deklamovao dak razr.; 3) »Našem Sokolu«, deklarn° ^ član podmlatka; 4) »Govor fvt^aci igrokaz u jednom činu, izveli »e. osnovne škole; 5) Proste vežbe te, izvodili vežbači ove čete; 6) v društva Dubica; 7) »Nesrečni pr°s vj šala u jednom činu, izvodili eia ovc čete. Lepa točka bio je nastuP raštajaca Sokolskog društva Posle programa bio je ples. . « * O % Centrala: Zagreb, Kraljice Marije ul. 6, tel. 26-77 Filijala: Beograd, Balkanska 24, tel. 2-61-01 KifiElK JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA u Ljubljani regisirovana zadruga s ogranlčenim Jamstvom 103-22 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kaiegorija Naslov: Jugoslovenska soholska malica, Ljubljana, Narodni dom Pošlansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 25-43 Zahtevajte ceniK* odi KLIšMMAtt-DEU ЦИВКјАМА^АШДПИОУаИ 104—22 Izdaje Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Sijepan Celar Lreduje Redakcijski otsek • Tiska Učiteljska liskama (prelslavnik Franc« Šlrukelj); svi u