ANNALES 3/'93 O B LET N IC E / AN N IVERSARI kvarnersko otočnih skupština opčina te Skupštine Op­ čine Rijeka, više drugih uglednih kulturnih, političkih i znanstvenih ličnosti. Predsjednik Programskog odbora bio je prof. dr. V. Tadejevič, a Znanstvenoga odbora dr. P. Strčič. Proslava ja započela 5. studenoga polaganjem spo- menvijenaca na groblju Mirogoj u Zagrebu, uz sud- jelovanje potpredsjednika Matice iseljenika akademika dr. S. Babiča, predsjednika Društva hrvatskih književnika N. Fabrija i Društva za hrvatsku povjesnicu (Saveza po- vijesnih društava Republike Hrvatske) dr. P. Strčiča te drugih, a predstavnici Laginjine rodne Klane donijeli su i grumen zemlje iz njegova zavičaja. Nakon toga je, istoga dana, u palači HAZU započeo znanstveni skup kojemu je predsjedavao potpredsjednik Akademije dr. I. Padovan, a u ime HAZU skup je po- zdravio akademik dr. H. Sirotkovič. Referat "Život i djelo dr. Matka Laginje" pročitao je dr. P. Strčič, a priopčenje "Matko Laginja o Kastavskom statutu i Vinodolskom za­ konu" akademik dr. L. Margetič. Iste je večeri, u Kastavu, uz sudjelovanje pjevačkog zbora "Istarska vila" iz Kastva i učenika iz Osnovne škole "M. Brozovič" Kastav (čitali su izvode iz Laginjinih basni), prikazan Laginjin igrokaz "Šilo za ognjilo" u izvedbi mladih glumača iz nekoliko amaterskih društava (tom je komedijom Laginja 80-tih godina 19. st. udario temelje hrvatskm glumištu u Istri). Sljedeči dan 6. studenoga - u Klani je nastavljen Znan­ stveni skup, tijekom kojega su izneseni slijedeči referati: "Život i djelo dr. Matka Laginje" (dr. P. Strčič), "Laginjina transkripcija kastavskoga statuta" (dr. L. Margetič), "Po- vijest u djelima M. Laginje" (mr. D. Munič), "Laginja, Austrija i hrvatsko pitanje 1883. godine" (prof. N. Crn­ kovič), "Književna valorizacija Matka Laginje" (M. Strčič) i "Čakavština u basnama i komediji 'Šilo za ognjilo' M. Laginje" (dr. I. Lukežič), a J. Gržinčič iz Klane evocirao je sječanja Klanjaca na svog velikoga sumještanina. Po­ tom je posječena rodna Laginjina kuča (najmladi pripad­ nik obitelji ima dvije godine i takoder se zove Matej Laginja). Uvečerje ponovno izvedena spomenuta Lagin­ jina komedija "Silo za ognjilo". Zatim je 7. studenoga u Kastvu održan treči i završni dio skupa. Ovdje su na uvid sudionicima podneseni sljedeči referati: "Politička komponenta u djelu M. La­ ginje" (dr. P. Strčič), "Laginja u Istarskom saboru" (N. Crnkovič), "M. Laginja i Hrvatska zajednica" (dr. H. Mat­ kovič), "Laginja kao povjerenik Države SHS za Istru" (A. Giron), "Laginja u zagrebačkom tisku 1918 - 1930" (dr. B. Janjatovič), "Politički krug M. Laginje od 1918 -1930" (mr. Ž. Klaič), "Status animarum Clanae Popis duša Klane" (mr. V. Munič), "Dnevnik M. Laginje kao bana" (M. Grakalič st. dr. P. Strčič), "Likovni priloži o M. Laginji" (dr. V. Ekl), "Doprinos M. Laginje narodu Kastavštine" (J. Čikovič), "M. Laginja U Puli" (T. Crnobori) i "Priloži za bibliografiju o M. Laginji" (S. Hozjan). Re-ferenti su bili iz Rijeke, Pule, Opatije, Klane, Zagreba, Varaždina i Samobora. Istoga dana otkrivena je spo-menploča na kastavskom "Trgu Matko Laginja", a u Ronj-gima je odr­ žan "Pogovor" Znanstvenom skupu, na kojem su o mu­ zikologu Ivanu Matetiču-Ronjgovu i o njegovu tamo- šnjem spomen-muzeju središtu čestih kulturnih i znan­ stvenih manifestacija djelovanja vrlo plodne Katedre Ča- kavskog sabora KPD "Ivan Matetič Ronjgov" govorili I. Jardas i mestro D. Prašelj. Isti dan uvečer u Klani je održana svečana akademija, na kojoj su govorili pred-sjednik Skupštine Opčine Rijeka mr. Ž. Lužavec i dr. P. Strčič, a u programu su sudjelovali pjevački zborovi "Matko Laginja" iz Laginjine rodne Klane i "Riječki oratorijski zbor" pod ravnanjem D. Prašelja te zbor "Roženice" iz Pazina pod ravnanjem N. Milottija. Recitalom, nastalim na temelju djela Matka Laginje, na proslavi su sudjelovali i učenici Osnovne škole Klana. U nedelju, 8. studenog 1992. godine, mons. Jure Petrovič, generalni vikar riječko-istarske nadbiskupije, predvodio je koncelebriranu Sv. misu u mjesnoj crkvi u Klani, tijekom koje su prvi put pjevani dijelovi staros- lavenske glagoljaške "Dobrinjske mise" (o. Krk) prema zapísima Ivana Matetiča Ronjgova te dijelovi "Jubílame mise" J. Gržinčiča iz Klane. Iza toga posječena je rodna kuča M. Laginje (na kojoj je svojedobno postavljena spomenploča), uz prigodan program te pratnju sopilaša (narodni instrument sopile-sopeli ovdje su se, čini se, prvi put čule nakon punih 80 godina!). Položen je i spomenvijenac na spomenbistu velikana u samóme sre­ dištu Klane (bista je otkrivena 1952, u povodu njegove 100-godišnjice rodenja). Pokrovitelj ovih kulturnih i znanstvenih manifestacja bila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Dopun- jena i proširena ¡zlaganja na znanstvenom skupu bit če objavljena u posebnom zborniku koji je u pripremi. (Uoči znanstvenoga skupa umnoženi su sažeci svih pri- opčenja, u riječkom "Novom listu" i puljskom "Glasu Istre" objavljen je osežni serijal o M. Laginji, a Hrvatska televizija prikazala je dokumentarac). Goran Filipi ZNANSTVENI SIMPOZIJ OB 750. LETNICI MARČANE IN 100. OBLETNICI HRVAŠKE ČITALNICE. Marčana 18. aprila 1993 Občina Marčana, Hrvaška matica Pulj, Znanstvena knjižnica Pulj in Društvo bibliotekarjev Istre so 18. aprila 1993 organizirali enodnevno znanstveno srečanje v po­ častitev 750. letnice mesteca Marčane in 100. obletnice tamkajšnje hrvaške čitalnice. Srečanje se je začelo sve­ čano: ministrica za kulturo R Hrvatske, mag. Vesna Girardi -Jurkič je pred številnimi domačini, gosti in ude­ leženci simpozija odkrila spominsko ploščo na stavbi, v kateri je nekoč bila čitalnica. Na srečanju smo slišali 409 ANNALES 3/'93 O B LET N IC E / ANN IVERSARI sedemnajst referatov. Moderator simpozija je bil dr. Bra­ nimir Gla-vaš. Prvi prispevek (Arheološke najdbe na Marčanskem) sta pripravila prof. Klara Buršič-Matijašič in mag. Robert Matijašič. Klara Buršič, ki je referat prebrala, je govorila o arheoloških najdbah (1800 p.n.š.) iz jame, ki ji doma­ čini pravijo Pečina in o rimljanskih vilah in bazilikah, ki so znane pod imenom Marciana (od tod ime kraja). Prof. Ljubica Širec (Baročni oltar v cerkvi sv. Antona Padovanskega v Marčani) je orisala barokni žrtvenik v cerkvi sv. Antona Padovanskega iz Marčane. Svoje pre­ davanje o oltarju (takim spomenikom zgodovinarji umet­ nosti ponavadi pravijo "zlati oltarji") je avtorica pospre­ mila z bogato prejekcijo diapozitivov. Marčanski župnik Ivan Štokovič (Krščanstvo skozi zgo­ dovino Marčane) je govoril o krščanstvu in pomenu Cerkve pri ohranjanju kulturnih vrednot in identitete Marčancev. Marčana je bila pod patronatom mutov- ranske župnije, samostalna župnija pa je postala leta 1912, kar potrjujejo mnoge ohranjene knjige in zapiski. Dr. Petar Strčič je Marčancem in gostom predstavil življenje in delo v svetu najbolj znanega Marčanca, dr. Edvarda Čaliča. Dr. Čalič je najbolj znan hrvaški zgo­ dovinar in politolog izven domovine. V mladosti se je ukvarjal s slikanjem, a se je kmalu popolnoma posvetil zgodovini in politologiji. Področje njegovih znanstvenih raziskav je fašizem in II. svetovna vojna (z bivšim nem­ škim kanclerjem W. Brandtom je ustanovil "Znanstveno društvo za zgodovino II. svetovne vojne"); tudi sam je bil žrtev nacističnih taborišč. Kot dopisnik zagrebških časopisov iz Berlina, je že na samem začetku fašističnih osvajanj Hitlerju sporočil, da bo vojno izgubil. Z okoli šestdeset objavljenih knjig (več kot 600 izdaj), več kot 1000 študij in na tisoče časopisnih člankov ter z mnogimi dramami, prevodi in filmi si je v svetu pridobil velik ugled. Njegova dela so prevedena v mnoge jezike (tudi v japonščino). Absurd je, da so mu na Hrvaškem objavili samo tri knjige. Po zanimivem Strčičevem predavanju je tudi dr. Calič, krepki devetdesetletnik, spregovoril nekaj besed navdušenemu poslušalstvu. Arheolog Željko Ujčič (Predromanski plutej iz Mar­ čane) primerja marčansko pregradno ploščo z drugimi pluteji iz bližnjih pokrajin. Avtor meni, da gre za zgod nje krščanski spomenik, predvsem zaradi pletenine, ki je značilna za hrvaško kulturo. Prof. Ondina Krnjak (Čaščenje Matere Božje trsatske v Marčani) je prišla do ugotovitev, da so tudi v Marčani častili Mater Božjo trsatsko. Dr. Miroslav Bertoša (O marčanski preteklosti v časih Beneške republike) je govoril o marčanskih življenskih razmerah na podlagi več kot sto dokumentov, ki jih je preučil v beneških arhivih. Posebej je poudaril listino iz leta 1243, v kateri se Marčana prvič omenja. Omenil je, da se je Marčana najbolj razvila na začetku leta 1583, ko so se tu naselile mnoge hrvaške družine iz okolice Zadra. Že po dveh desetletjih je bila Marčana najmnogoljudnejši kraj na Puljskem. Dokumenti iz XIV. stoletja potrjujejo skoraj stoprocentno hrvaško pripad­ nost prebivalcev Marčane, na kar kažejo tudi priimki, ki so v glavnem še vedno prisotni v mestecu: Hrvojič, Antolovič, Tolič, Petriča,.... Mag. Jakov Jelinčič (Matične knjige marčanske župnije) je poudaril pomen matičnih knjig, ki kažejo na način življenja, pa tudi smrti tukajšnjega prebivalstva. Prva ohranjena matična knjiga je iz leta 1663, prvi vpis je od 28. oktobra. Nekatera imena so zapisana z glagolico, kar potrjuje prisotnost hrvaškega jezika v Marčani. Prof. Nevio Šetič (Marčana in Marčanci med staro in novo dobo) je na podlagi zapisov iz glasila "Naša sloga" orisal preroden značaj Marčancev in njihov boj za nacionalne in civilne pravice. Iz pisanja omenjenega glasila je razvidno, da so bili Marčanci Hrvati in da so se med prvimi vključili v boj za politično uveljavitev lastnih interesov na tem območju. To je bilo zelo te­ žavno, a že na volitvah leta 1878 so dosegli zanesljivo zmago, tako da je tedanja Hrvaška ljudska stranka imela svoje hrvaške poslance in hrvaškega župana. Mag. Branimir Crljenko (Hrvaške čitalnice v Istri) je poudaril pomen hrvaških čitalnic s konca XIX. in začetka XIX. stoletja v Istri, kjer je bilo takih čitalnic največ na celotnem hrvaškem območju. Največji del referata je mag. Crljenko posvetil marčanski čitalnici, od leta 1893, ko jo je ustanovil dr. Matko Laginja, do leta 1918, ko so jo Italijani po okupaciji Istre, kot tudi mnoge druge hrvaške čitalnice v Istri, zaprli. Prof. Tone Crnobori (De/o marčanske šole od 1863 do 1943) je na podlagi šolskega arhivskega gradiva orisal delo marčanske osnovne šole. Prof. Rudolf Ujčič (O osnovnih črtah marčanskega govora) je dokazal, da marčanski idiom nedvomno spada v čakavsko narečje. Posebej se je zadržal na dolgih samoglasnikih, ki so za Marčano značilni. Dr. G. Filipi (Etimološki slovar romanizmov v slovan­ skih govorih Istre: jugozahodna Istra Marčana in okolica ¡mat) je podal etimološki prikaz romanizmov (okoli 30 besed), ki jih je sam zbral v Marčani leta 1990. Prof. Viktor Božac (Marčanski toponimi) je v zanimi­ vem referatu govoril o marčanski mikrotoponomastiki. Marčansko srečanje je zaključil mag. Herman Buršič (O življenju Marčancev od leta 1918 do 1945), ki je orisal tedanje življenske razmere v Marčani. Mag. Buršič je zelo podrobno obdelal vse knjige rojenih in umrlih v Marčani, navedel je mnogo zanimivih podatkov o vzroku in kraju smrti tedanjih prebivalcev Marčane. Do­ taknil se je tudi epidemij, ki so morile v Marčani. Na koncu je podal izjemno zanimiv seznam vseh poklicev v tedanji Marčani. V okviru srečanja so prireditelji v prostorih OŠ "Mar­ čana" organizirali dve etnološki razstavi o marčanski preteklosti ter bogat kulturni program. 410