V. i. iNtimrović-DancenKo Cena Din 2Г-* SOKOLS1C1 GLASNIK CIA S I IO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE M E S E Č bsi I PRILOG SOKOLSKO SELO Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se Jitng’k&'Bćrg'MI'SfHH 9 u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun V-' poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju Ljubljana, 11 Jamiara 1935 God. VI — Broj 3 Naša zadača ^olii^a*a nar°dna država je nama So-elpH, a u- materijalnom i etičkom po-bro najvcća tekovina i najveće do-jer ;na(1?Ivetu; največa tekovina zato, nien • . 'c°lstvo i samo učestvovalo u t0 'Vgradnji, a največe dobro za-j . *®r Sokolstvo pravilno prosuđuje ima * n.'enu vrednost. Ta činjenica redo SV°* u istoriji i u našem delovanju, i zato je ona ne-»r.na i istinska. iav„ , ’T’^terijalnom pogledu naša dr-sjjoj i?1°bila je svoj oblik na geografija na k°i°j su očrtala kop- držav ■i bojnih zastava i zlatna para roda Ir * največ ih umova našega na-bijj ‘ ^stvari pak granice nase.otadž-najvidnije i za uvek obojila je hijena krv stotine tisuča boraca, °Paš Se ^ost*ma rnogao da oko n'e da|i C nePr°bojni zid, a i da-se još i Su Л'razmakne prema vani — toliko vu .l0 neizmerne žrtve za ovu drža-bii0 ^*0 je veliko i ogromno upravo i dan133^0^11^0 onih- čiji večni mir još PostiaS narušavaju neispunjene i ne-mo‘«nutc težnje. Zato je to, što .ima-v0; ITlaterijalnom pogledu junački iz-na ;ana i s najvećim mukama steče-takQe .tjvna pravda, ako smemo, da se ђСт ^razimo. Jer apsolutne pravde antv,?’ 1а^° su bile naše težnje i borbe utno pravične. je *°- što je postignuto, naše je: 'to jilj ^ađeno na mritvim živolima, s kozjim r>a *c darovano živim pokole-trer>a'; Pred svetim likom otadžbine sipg6^1 .®y®tlo Večne Pravde, ko ju pro-i zat -^a ruka. Samo ta je apsolutna j°..ie tako dal ek o .od nas... ko д«?а*.?. °no. što je naše cenimo ta-straj: .^’šivo i odario' da stojimo na pojej-’ °ez straha,za sebe — za životo jevanln.acav — čuvamo stečenu i izvo-ПјегдU “»»i svojinu. I u tom skraj-očj „i ^Pinjanju svih naših si.a naše na y . aju bistro i jasno te stavljaju nutiha«u ’ Prosuduju vrednost pome-laju L^driota. Prema nama se gomi-ših |Satetva naše plodne zemlje na-i naših šuma, naših dolova i №z Ла’ Zelenih ravni i kršnih gora. firad -U I?ros'tranu zemlju prirasli su i hran i? * xz n^e napaja ju se sokom ^da^u 1 života. A zdravlje i ®avire ■ a sna^a budučih pokolenja i Sreč 1Z- s?^a u Hrad. kao što radost lik eja xz dečjih očiju na izmučeni jene-majke. Pr°žimVCi to Prostranstvo naše države ideala \ .?z i kroz etička moč naših . ko ji podizu mate rij alne vred-«obra do takve višine, da 'to reč-možemo označiti ni iska-srea oeečaju iskreno i srce uz srce kuca u zanosu a ujedno i u trpkom spo-^ .. ih je još više onih izvan vlašti*^J1,ma. i° materija nad etikom i Celine |?rlst nad dobrobiti narodne i nair,„ ‘vidualni egoizam je najgori K^niji neprijatelj. Solcois]l ° ie Pak naše gledanje na пЈе Sn^,2ada^. i kakvo je prosudiva-Ho vid- • ^ života i rada, to se tač- 4la« 1 našim »Putevima i ciljevi-^ača __Seb>ce to u poglavju »Naša za-jj naš životat ,v*ši kulturni tip Jugoslo-f?’ a uJnrP Je. velika i plemenita zada-r1' koji ;.,no * teška. da joj mora sva-n ie sile Z‘\ to Pozvan, posvetiti svc jfosvetnj*"'- , z?v to su Pozvani naši >eama V.^ehnifiki činioci u svim je-г °^niačc 'J* nioraju da pred svima Pola«1 , tvojim vlas'titim prime- 3S’ sokol1!'- kako mora da živi i radi ffikl čovek. n 1 PruženV,ru tc na^e sokolske radino-razviio ”am ic mogučnost i real-k^^Učnocf n,a slovenske akcije, kao i č«a?c otarivlT,ora nc ' materijalne od-nf 1 sesrt,rp *lnu' 1 u tom smeru, bra-ћ{'®Цпо trcba svojski poraditi, ne-Vfič>U n„ 4f|tra.ino raditi. da nas u SnC da K: iznenadila buduenost, л1Ге*11Пе našla u svemu i za sve m?džbin’a °d nas traži narod i Sao, |to JUSoslovenska i slovenska Sve od nas traži Sokolstvo. Od V. I. Nemirović-Dančenka O Slovenstvu i Slovenlma Pođen^au N/. Vel. Kralfice-MafKe O Dančcnku ved smo pisali i u našem listu i doneli u glavnim črtama biografski prikaz njegovog života i rada. Sada donosimo’ donji članak, koji su za Dančenkov dvo-struki jubilej — jer je- uz devede-seti rodenda.n navršio i 75-godiš-njicu svog književnog rada — doneli praški »Narodnji Listi«, a či-joj je saradnici M. S. (Miladi Si-sovoj) taj članak diktovao u pero sam Dančenko, kao svoj životni »vjeruju«. Iako je u svom dugom život-nom veku i sam iskusio nebrojene nedače, mučne borbe i teška isku-šenja. i kao čovek, koji je propu-tovao skoro ceo svet, upoznao i dobro ali i zlo, koje ne štedi ni-jedan narod, a prošavši takoder i sam i kroz mnoge grozote rata, kada je u toliko navrata. kao ratni izvesti! ac, z na o da odloži pero i da i lično hrabro jurne s puškom u ruci u borbu za pravednu stvar — za slobodu potlačenih slovenskih naroda — te iako je u gledanju na medunarodhe političke odnose, i baš posebice na odnose medu slovenskim narodima naišao na tolike paradokse, na teška tr-venja, pa i na mnoge krvave, bra-toubilačke sukobe, koje su neprijatelj i Slovena uvek vešto iskori-štavali. — ipak je Dančenko s mladalačkim idealizmom i žarkim optizmizmom uvek gledao na ve-driju budučnost Slovenstva, te i sada. u svojim dubokim godinama, isto tako, pa i još tvrdom verom, pretskazuje kao u proročanskoj viziji njegovo uekrsnuče, gledaju-ći kao na več skoro ostvareni san savez slovenskih naroda. A da se pak uskori proces duhovno g uje-idinjavanja, zbliženja i bratstva medu slovenskim narodima, Dančenko iznosi i to. što za taj visoki eili treba da učini svaki pojedini slovenski narod, i formuliše: Za-boraviti prošlost i složno graditi veliku zajednieku budučnost, svaki kao nezavisni i potpuni gospodar na svome, a kao jednakopravni i jednakovredtni član velike slovenske zajednice. A to, što veli Dančenko. to je i veliki, da kažemo, politički program, to je i uloga slovenskog Sokolstva. „ . Ali pustimo sada, da o tome e uje mo velikog Slavljanina Vladi-mira Ivanoviča Nemiroviča - Dan- vC!1k3, Vasilij Ivanovič Nemirovič-Dančenko, nestor ruskih i sloven-ekih književnika, publicista i no-vinara, jedan od največih ratnih izvestilaca sveta, koga je svoje-dobno francuska žurnalistika na-zvala »kraljem ratnih izvestilaca«, ujedno i jedan od naj gorljivi j ih Slovena i pobornika jedmstva i bratstva medu slovenskim narodima. navršio ie. u Pragu, gde živi več od boljševičke revolucije kao izagnanik, dne; 6 o. m. devedesetu rtodinu života. — Več od mladih dana nazivaju me fantastom. To sam i bio, a osta-o sam još i danas. Možda je čudno, ali se je ipak mnogo mojih snova ispuni-lo, i današnjica dala im je forme realnosti. Uostalom, zar nisu negda bili fantazija i današnji veliki uspesi čove-čanstva? Letenje po vazduhu, ietraži-vanja po morskim dubinama, brze veze s polovima, radio, energija elektrona i mnogošta drugo pobeda je. koju je izvojevao čovečji duh nad materi-jom. a što nam sve danas izgleda sas-ma prirodno. Našim dedovima a i oče>-vima, sve bi se to činilo kao plod bujne pesničke fantazije ili bi im ličilo na kakvu fantagtičnu priču. Pozitivni mslioci starijeg doba smejali bi se mnogočem o tome a što je danas ipak ostvareno. Kad bi n. pr. neko pokazao mojoj baki običnu električnu lampu, stariea bi je sijurno smatrala prona-laskom davla, koji je uhvatio blesak munje u staklenu postidu. Isto je tako i u politici: bio sam, jesam i biču nepopravljivi fantasta, ma kako stajala protiv mene tamna prošlost i teška sadašnjica, je»r čvrsto verujem, da ec mi budučnost dati pravo. Moguče je, da ja toga neču doče-kati, ali kroz plavi prozorčič s onoga sveta poglcdaču tada na ovaj i uveriču se, da su moji snovi bili pretskazanje sutrašnjicc.' Pre svega tu mislim na istoriju naroda. ‘Nije 'fantazija u današnje doba osvetničke sklonosti, zlobe i zavisti , u doba prezaduženo i neprestanih raspri pozdraviti veliki bratski, savez Slovena, njihov srdačni sti-sak ruku. uslcd korIa bi se sledila krv u žilama ncpTijatelja, koji pokušavaiu da svojim grabežljivim rukama segnu za bogatsitvima naše; božanske majke Slavij e? Nerado ponavljam, ali onaj koji hoče da ide u susret napretku, slobo-di, ljubavi i pravdi mora da "prestane obaziraiti se na prošlost. Jer se je iza leda svakog naroda u toku stoleča na-gomilalo mnogo itoga hrdavoga, kao su-stdskih uvreda, zavojevačkih krivica, sporova bez smisla, — ali zato ima pored toga, i nešto što je krasno i grandiozno. Na to treba obračati paž-ju. a sve ostalo, što je tamno. mračno, divi j e i nepravedno baciti u zabo-rav i izbrisati da tabla opet bude čista i da bi tako opet bilo moguče zagledati na ružičasti horizont lepe buduč-nosti. i da bi nestalo svega što muiti oduševljene poglede, a što je uzrok zlu. Ali treba i još nešto više. Treba da na ovo naučimo sve Slovene, da ovo postane njihova svakodnevna molitva, jer razmislimo samo, kome- koristi slovenska zaslepljenost? Poljacima, Srbi-ma i Hrvatima, Bugarima? Nikome! Prijaiteljstvo i bratstvo diktira nam zajednički neprijatelj. A svi Sloveni imadu zajedničke neprijatelje. Nesloga Slovena, njihovo uzajamno neprija-teljstvo, zavist, predbacivanje prošlo-sti, sporovi, raspre, nepoverenje i sum-njičenja, osveta i neprijateljstvo, — sve je to samo na radost neprijatelja Slovenstva. Svaka kaplja krvi, prolive-na u bratoubilačkim borbama i razdvajanje bratskih granica, samo je ceme-nat, koji učvrščuje vez i saveznišitvo neprijatelja protiv Slovena, ^rotiv svi-ju nas. Sve to daje, nadalje, poitstreka i diže krila neprijateljskim namerama, učvrščuje njihova skrivena priželjki-vanja i nade. i potiče ih da segnu za našim bogatstvom, da bi itako živeli na naš račun i da bi nas prisilili da služimo njihovim interesima. I nemojmo se varati! Pre je postojao crni dvoglavi orao, a danas pak vreba onaj petero-glavi ili šesteroglavi. Iskreno volim Srbina i Hrvata, Bu-gara i Čeha i Slovaka kao i Poljaka. Ta to dokazuje čitav moj život. Od mladih godina imao sam na raiznim slovenskim bojiš|tima prilike da se uve-rim o tome, da svako od slovenskih plemena ima u fie_bi snage i volje za velika dela. Ujedinimo ov-o snage u jednu celinu, u jedan savez, — i gvo-zdeni obruč neprijatelja raspašče se i bez -rata, kao krhko staklo pod udarom čekiča. Video sam u ne jednoj borbi viteške Srbe, junačke Bugare, požr-tvovne Čehe i Slovake, koji su se proslavili legendarnom anabazom od Volge do Vladivostoka. Znam za kakva dela su sposobni dalmatinski mornari, koje smatraju čak i Englezi sebi jed-nako vrednim takmacima. A makedonski orlovi! Zar nije rckao Abdul Azis: Dne 9 o. m. Njeno Veličanstvo Kraljica - Majka Marija dočekala je tužno svoj ovogodišnji rodendan. Celokupno naše Sokolstvo setilo se je toga dana Velike Žene i Мвјкс, koju obavija duboka tuga, u koju ju je na isti taj dan pred tri meseca zavila marseljska tragedija, ugrabivši Joj Njenog Kraljevskog Supruga. U našoj sokolskoj ljubavi neka crpe onu utehu, koju može da dade srce srcu. Prilikom rodendana Njenog Velinčanstva Kraljice - Majke, Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije poslao je Maršalatu Dvora sledeči pozdravni telegram: Molimo, budite tumačem naše vernosti j odanosti, koju obnavljamo za rodendan Njenog Veličanstva Kraljice - Majke Morije. »Kada bi Makedonci bili s nama, ni listič se ne bi na Balkanu premaknuo«. Zar se nisu na hrabrosti Ilira razbili napadaj} rimskih legija? Zar nisu sa strahopočitanjem rimski cezari po-smatrali junaštvo Daka? Zar nisu bili naibolji vojnici sultana poturčeni Sloveni? Nisu li zar porazili Poljaci ne-mačke križare i vitezove? Toliko je junašitva, viteštva i požrtvovnosti u dušama Slovena. da nema reči, kojima bi se u dovoljnoj meri moglo to da dostojno opeva u himni odtoševljenja, kao što i nema reči, koiima bi se moglo u dovoljnoj meri osuditi sve ono, što elabi ovu veliku snagu slovenske porodke. Ako budu svi Sloveni složni, nikakva zla namera i nikakva snaga n ec e moči da se usprotivi slovensko,] moči. I istorija ne poznajo čekiča, koji bi mogao da poruši stene te moči! Pa ni munja ne bi mogla da osttavi svoga traga na njoj. Istorija još ne poznaje tako jakog saveza a niti je poznavala do sada tako otporne snage, koja bi nastala u momentu, kada bi Sloveni, koji imaju danas svoje slobodne republike, kraljevine i carevine, prožeti bratskim osečanjima, ustali jedan za drugoga svi za jednoga — jedan za sve. Ali tek onda, kada se to bude dogodilo, prestače svet da bude naš neprijatelj i mi čemo onda tome svetu diktirati svoje zakone — zakone bratstva medu narodima, pošitovanje pravde i isti-ne, zakone ljubavi i čovečnosti. A onda s ojačanjem i osiguranjem naše bu-dučnosti nadoči če istorijski i nemi-novni kulturni razvitak u svakoj po-jedinoj slobodnoj članici velikog saveza nezavisnih — što naglašavam — bratskih država i naroda. Da, bolno je i ponižava, kada vidimo, kako sami Sloveni pomažu svoje neprijatelje time, što im olakoeuju njihovu štertnu ulogu svojim krvavim sporovima, svojom neslogom, zavišču i zlobom. I nema veče slepoče niti ve-čeg, neoprostivog greha nego što je ovaj. To više nije bratoubistvo, to je več samoubistvo. Govoriš li sa Srbinom i Hrvatom, Bugarom ili Poljakom — svi oni jednodušno shvačaju, da su me-dusobni sporovi sramota i besmisleno porodično zlo, a kojim se sporovima glasno raduju susedi za Jadranom i Dunavom. pod Karpatima i oni na Se-vernom Moru. O da bi več jednom osvanuo dan oproštenja greha i dugo-va, dan. kakav imadu na pr. Židovi, kada velikodušno jedan drugomc opra-štaju stara dugovanja! Neka bi se hri-ščanski Sloveni ugledali na ovaj primer iz Svetog Pisma. Jer imamo mnogo neprijatelja, i ovi naši neprijatelji jaki su, lukavi, dalekovidni i bogati — ne samo zlatom, nego i istorijskim isku-stvima. I kako dugo čemo biti još zaslepljeni, zli i kao roba na prodaju, da služimo neprijateljskim interesima? Kako dugo čemo još mi terati vodu na njihov mlin, kako to kaže ruska narodna poslovica? I unatoč svemu tome ja ostajem ne.popravljavi fantasta. Žil Vern pro-r okova o je podmornice, koje če savla-dati dubine mora, Flamarion bluddo je po stratosferi, da nam prikaže život brače na Saturnu i Marsu. Moja fantazija ne ide tako daleko. Ona mene uznosi nad atmosferu naše zemlje, ali ipak prorokujem več u bližnjoj bu-dučnosti ujedinjenje velike, sada još rasparčane slovenske porodice u jedin-stvenu bratsku celinu. Na severu i istoku Češkoslovačka, Poljska i nova nacionalna Rusija, na jugu Jugoslavija i Bugarska — kao jedinstvena močna celina! Svaka ud njih sa zasebnom unutarnjom upravom, ali pak poveza- SLOVENSKO JO KOLSTVO Hlinka i Tirševo ime Kao što je poznato, u češkoslovač-koj nameravaju đo osnuju državnu vi-soku školu za telesni uzgoj, koja bi trebala da nosi ime: Tiršev zavod. Več se je čitav niz godina odgadalo s po-četnim radovima. dok je ove godine ipak 'to pitanje raspravljano i pred po-sianičkom zbornieom. Zdravstveni ot-sek saglasio sc je u torne, da nova ustanova nosi Tirševo ime. Protiv tog predloga glasovali su uz češke klerikalce i slovački pučkaši, koje vodi poznati po-litičar Hlinka. Hlinka je na sve načine obrazlagao svoj zahtev, da nova ustanova ne nosi Tirševo ime, te je ko-načno došao do itvrdenja, da »pri spo-menu imena Soko i Tirš zavre krv u svakom slovačkom katoliku«. Uosta-!om nije to istina, niti če ikada biti, jer se je Sokolstvo u Slovačkoj vrlo ler>o raširilo, što je zapravo i trn u Hlinkinu oku. Želimo samo da napo-menemo, da je baš ovaj Hlinka pred rat posetio društvo Praški Sokol, — koje je osnovao Tirš i u kojem je nekoliko desetječa radio. — i u tamošnju spomen-knjigu napisao vrlo lepu posvetu onoj. ustanovi i onome, kojega danas takorekuč prokiinje. Ovogodišnji slet Češke američke obce sokolske Češka američka obec sokolska prirediče ove godine zajednički slet u Klivlendu. Istovremeno biče i savezna talcmičenja. Sav sletski raspored obu-hvata četiri dana u zadnjoj trećini meseca ju-na. 20 juna prirediče sva češka sokolska društva u Klivlendu svoju svečanu telovežbenu akademij u u Če-škom domu, drugi dan uveče biče akademija gosti ju iz ostalih večih sokolskih centara. Narednog dana biče isto tamo svečana pozorišna pretstava. Glavni sletski dan j praznik čitavog češkog Sokolstva u Sjedinjenim Državama Amerike biče 30 juna, kada če biti svečana povorka i javni nastup na gradskom vežbalištu u velikom parku uz Irijsko Jezero. Još istog dana ogla-siče se rezultati saveznih takmičenja, našto če se učesnici povratiti svojim domovima. Broj naraštaja u ČOS u porastu U zadnje četiri godine mogli smo opaziti u statističkim izveštajima ČOS pojav, koji je govorio o stalnom opa-danju broja naraštaja obaju spolova. Tu smo činjenicu više puta spomenuli i na ovom mestu, naglašujuči, da se to opadanje ima u prvom redu pripisati opadanju broja poroda u ratnim godi-nama 1914—1918. Da je to blio pravilno dokazuje i zadnja statistika ČOS, u kojoj ponovno vidimo porast naraštaja za preko 6%. Stručnjaei su več ranije tvrdili, da če se 1933 ponovno pojaviti porast a»rft«taja. Glavni zadatci Sokolstva u Češkoslovaško) u 1933 god. Broj svili pripadnika u češkoslovaškem Sokolstvu bliža se polovini mi-liona. Za pravilan uzgoj tog ogromnog mnoštva potreban je vrlo velik broj dobro izvežbanih prednjaka i prednja-čica. Zbog toga če ČOS i u 1935 godini obratiti svu svoju pažnju uzgoju pred-njačkog kadra, naročito za naraštajska i dečja odeljenja, što zahteva naroči-tost uzgoja i posebno, stručno dobro vaspitane p red n jake i prednjačice. Tome su u prvom redu namenjene savez-ne prednjačke »kole u Tirševu domu u Pragu. Kako je zadnjih godina napredovalo Sokolstvo u svim granama proste telovežbe i ostalim posebnim telesnim vežbanjima, mora se, naravski, pobrinuti i za dovoljan broj učitelja plivanja, kanoistike, smučanja, kliza-nja na ledu. hokeja, jahanja i t. d. I na ove če se grane ove godine naročito gajiti. Uz to zahteva i obranbeni uzgoj sokolskih pripadnika svoje posebne učitelje. I u tom smeru poduzelo je tehničko vodstvo ČOS sve što ie mo-guče. Nadalje je potrebno, da se sto više moguče probudi takiničarski duh. Tako če biti ove godine medusletska takmičenja članstva, nadalje čitav niz raznih drugih ^takmičenja, o kojima smo več pisali. Kako ČOS namerava da učestvuje i na važnom medunarod-aiom telovežbačkom takmičenju na berlinskoj olimpijadi god. 1936, počele su več i u tom pogledu ozbiljne pri-preme. U neko jim mestima počeče naj-bolji takmičari sa zajedničkim vežba-njem, našto če biti izbirne utakmice. Tehničko vodstvo posvetiče uz -pospeši vanj e takmičarske telovežbe svoju največu pažnju razvitku sokolskog rada u Slovačkoj, gde imaju sada župe zajedničkog saveznog prednjaka. Taj rad u Slovačkoj još če se više proširiti u narednoj godini. Pre svega misli se na razne veče i manje posete čeških sokolskih društava Slovačkoj, nadalje osni vanj e sokolskih četa, u kojima bi se skoncentrisao sav društveni život. a napose sokolski rad. Kako če ove godine 7 marta slaviti pretsednik češkoslovačke Republike brat dr. Masarik svoju 85-godišnjicu, priredila je ČOS 5 i 6 januara u Tirševu domu ciklus predavanja o d-ržavli om poglavaru — članu sokolskog bratstva, da na taj način pokaže svoje po-štovanje prema eedom bratu Pretsed-niku. Učesnici tog ciklusa, prirediče sada po svim župama župske cikluse za društvene prosvetare, našto če češkoslovaško Sokolstvo na sam dan 85-godišnjice Masarikove srdačno proslaviti taj veliki praznik. Ove godine biče i raznih promena u raznim odborima i otsecima ČOS, jer če se več na proletnim zborovima morati da bira novo pretsedništvo, načel-ništvo i prosvetno vodstvo. Iz delovanja praških sokolskih društava Matično društvo Praški Sokol is-kazuje sledeču telovežbačku statistiku: u društvu vežba 461 član, 400 članica, 115 narašitajaca, 133 naraštajke, 487 dečaka i 416 devojčica, svega dakle 2012 lica. Iz ovoga se vidi, da je broj vežbača u porastu. Društvo je održalo takmičenje u košarci, na kojem su uče-stvovale 22 vrste svih društvenih kategorija sa 177 takmičara. Pobedlili su članovi. U Vinogradskom Sokolu groz-ničavo rade oko gradnje prvog vlasti-tog doma. Društvo če doskora raspisa'ti natečaj za gradevne radove. Zdravstveni otsek pregledao je 500 devojčica i kod mnogih ustanovio greške srca i slab vid. Stoga je u tom odeljenju osnovana posebna vrsta devojčica s manama srca, koje vodi prednjak -lekar. Sokolsko društvo Žiškov došlo je do prostranog zemljišta u Hrado-vim Strimelicima, gde namerava da po-digne svoju koloniju. Ove je godine podiglo .novu vežbaonicu i popravilo staru, a sada 'radi na uredenju ietnjeg vežbališta i t. d. Društvo Strešovice proslaviče ove godine 50 - godišnjicu svog opstanka. Raspored Masarikova ciklusa u ČOS Na drugom smo mestu spomenuli, da je ČOS priredila poeeban ciklus predavanja o Masariku u Tirševu domu u Pragu. Objavljujemo raspored predavanja kao i predavače: dr. Josip Tvrdi, prof. MaSarikove univerze, govorio je o Masarikovoj filozofiji, prof. Husovog fakulteta dr. František 2ilka govorio' je o Masarikovoj verskoj ličnosti i n j ego voj borbi za veru. Nadalje je predavao ministar dr. Krofta o Masarikovoj demokraciji, a ministar vanj-skih poslova dr. Eduard Beneš o Masarikovoj borbi za oslobodenje. Sva predavanja bila su u odborskoj dvorani ČOS. Muzejski otsek uredio je istovremeno malu izložbu u muzejskim prostorijama, koja je posetiocima prikazala Masarikove veze sa Sokolstvom. Iz uprave lista Prvom našem ovogodisnjem broju lista priložili smo čekovne uplatnice pa molimo sve naše pretplatnike, da nam po njima izvole urediti svoju zaostalu pretplatu i istu obnoviti za nastupivšu godinu. tsti&ao fe i sl 5 t a m p e Album Лг O/ sa GO odlično rcprotluKovanift slika na umetnlčkom Scarion-ftaplru s poslednjim snimcima VilešKog Kralja JlleUsandra I Ufedinifel/a i sa snimcima prenosa Kralia-Mučenllca Iж Marsel/a u otadžblnu, le sa poslednfeg Ispraća/a ix Splita, Zagreba, Beograda do Kralf. xaduštbtne na Oplencu Nafelegantni Je I te&nlCM najdoieranlje ixdanje Cena Đin lOO*— Naručufe se kod; JUGOSCOVENSKE SOKOLSKE MATICE, Ljubljana, Narodni dom Sofc©! ta ©pavi SEJ Bratsko Sokolsko društvo u Opa-vi, koje je prošle godine, proslavlja-juči svoju 50-godišnjicu, priredilo svoj krasno uspeli slet, kome je učestvo-vala i jedna delegacija jugoslovenskog Sokolstva s članovima svoje medu-narodne takmičarske vrste — o čemu smo ftada opširnije izvestili — uputilo je sada Savezu SKJ, kao i posebice uredništvu našeg lista, pismenu za-hvalu sledečeg sadržaja: O pava. dne 30 decembra 1934. Čuvajte Jugoslaviju! S Vama smo! U sletskoj i jubilarnoj godini našeg društva, koje je navršilo 50 godina svog sokolskog života, iskazali ste nam toliko bratskih osečaja svoje lju-bavi i naklonosti, da ne možemo a da Vam na kraju godine, draga bračo, ne izrazimo ovim putem našu najiskre-niju i najodaniju zahvalnost za sve ono dobro j nezaboravno, što ste za nas učinili u prošloj godini. Verujte nam, da časove, kada smo u svojoj sredini mogli da pozdravimo zastupnike i pretstavnike Vašeg Sa-veza, ubrajamo kao najlepše i največe naše praznike, posvečene iskrenom i vernom prijateljstvu. Možda radi toga, što mi delujemo ovde na nacionalnoi i državnoj gra-nici, možemo da dublje vidimo u jugo-slovensku dušu, koja u najsvetijem interesu države tako sjajno proživljuje proces narodnog ujedinjavanja. pa stoga možemo i da osečamo, trpimo i da se s Vama radujemo. Izrazujuči Vam svoje oduševljeno udivljenje nad Vašim gigantskim ra-dom, uveravamo Vas. da če naši sokolski radenici sa svojim dušama biti uvek uz Vas i da če oduševljenje, koje su sami videlj svi Vaši dragi za-stupnici. biti trajan i neizbrisiv spo-men naših srdaca. Naša jedina želja je, da naše če-škoslovačko - jugoslovensko prijateljstvo uhvati dubokog i trajnog korena i da bude na slavu, snagu j procvat čitavog Slovenstva. Amanet Vašeg Velikog Viteškog Kralja »Čuvajte Jugoslaviju« dopunju-jemo uveravajuči Vas, da smo i da čemo s Vama biti u dobru i u zlu. Neka se u Novoj godini ispune Vaše i naše najtopliie želje, neka raste, neka se jača i neka cvate .jugoslovensko Sokolstvo s čitavim jugoslo-venskim narodom! Zdravo! Na zdar! Neka je slava Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju! Za Soko Opava: Prof. Ljudevit Novak, starosta. František Stavarž, tajnik. Pozdrav Krušnohor~ ske~Kukanjove župe Savezu SKJ Savez SKJ primio je povodom Nove godine od bratske Sokolske župe Krušnohorske - Kukanjove pozdravno pismo sledečeg sadržaja: Mostje, dne 31 decembra 1934. Poštovana bračo! Prigodom Nove godine šaljemo Vam iskrene i bratske pozdrave po-granične Sokolske župe Krušnohorske-Kukanjove i želimo Vama i čitavom jugoslovenskom Sokolstvu bratske Jugoslavije u Novoj godini najlepši uspeh u Vašem radu i nastojanju, osobito u radu sokolskom i nacional-nom. Trajan mir. zadovoljstvo i Iju-bav neka vladaju u čitavoj bratskoj Jugoslaviji na dobro i sreču čitavog bratskog naroda velike i slavne Jugoslavije. Svima naš bratski pozdrav od pretsedništva Sokolske župe Krušnohorske-Kukanjove. Josef Suk, starešina. J. Mah, tajnik. (Nastavak s 1 stranice) ne vezom jedinstva. kraljevine, republike, različiti ustavi i različite krune — ali jedno srcc! Kod kuče neka je svaki od njih svoj gospodar, ali uosta-lom svi da budemo u jednom frontu, jedan za sve — svi za jednoga, na os-novu jednakopravnosti i jednake vrednosti. Da, nepopravljivi sam fantasta, ali sam ponosan i jak u veri, da če se ovaj moj san skoro realizovati. Vidim več, kako pružaju jedan drugomc ruke svi Južni Sloveni, da zajednički brane svoje, vidim, kako iz privremenog groba več počinje da ustaje nacionalna Rusija, koja se poslavlja na čelo j ednakop ravnih slovenskih država: Poljske, Češkoslovačke, Jugoslavije i Bugarske. Verujte mi, ako ovo doživim, biče to najsrećniji momenat čitavog mog života i rado ču onda umreti za Slovenstvo i ц Slovenstvu. izišla je u našoj nakladi na srpsko-hrvatskom nova knjiga Miroslav Ambrožič: Metodika sokolskog vaspitanja Stranica 199 Cena: Din 36*— Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom Zašlo držimo skupštine? Na glavnoj godišnjoj skupštini društva i čete tri su važne stvari za buduči rad sokolske jedinice: izbor nove uprave, predlog proračuna za na-rednu godinu i plan rada. Sve ono drugo na skupštini samo je posredno važno za budučnost. Izveštaji o radu, ili neradu, jadikovanja poj edinih društvenih časnika, veliki ili manje »veliki« uspesi optimističkih izvestitelja, sve su to stvari koje spadaj u na skupštinu, koje sačinjavaju njezin glavni deo, ali koje su samo posredno važne za buduči rad i napredak tog sokolskog gnezda. Biranje nove uprave. Kod biranja nove uprave dešavaju se u >raznim prilikama razne zgode i nezgode. Pregle-dajmo nekoliko sasvim oprečnih mo-gučnosti. U nekom društvu je velika borba za izbor nove uprave, skoro za svako mesto u upravi ima po nekoliko kandidata, koji se medu sobom takme i nateču za ta mesta časti i slave (po onoj ni korisiti — ni slave!). U drugom nekom društvu je sasvim obratno: za upravu ,niko nema pravog oduševlje-nja, svi izbegavaju izbor i lista novog društvenog vodstva jedva se može sa-staviti. Onako na silu uz nagovaranja i mnoge molbe. U trečem nekom društvu sukobile su se dve glavne struje: jedni su za vodstvo koje je u mesitu »ugledno«, na videnom -društvenom položaju, koje če — po njihovom mišljenju — koristiti sokolskoj jedinici, jer če svojim položajem i svojim ugledom pomoči sokolskoj jedinici u mnogiin stvarima. Drugi su opet protiv ovakvih »uglednih« uprava, i tvrde da je glavno da su oni prekaljeni i dobri Sokoli, a na njihove ugledne i uvažene društvene kvalifikacije da Sokolstvo mnogo ne daje, jer je često pulta varavi neki sjaj, umetan i za Sokole malo va-žan. U četvrtom društvu oseča se pri-likom izbora nove uprave sukob izme-du starijih članova, onih koji ne vež-baju i mladih, vežbača. U takvom slučaju obično prednjački zbor »diktira« uslove i vrši kvalifikaciju budučih upravnika. U petom nekom društvu uprava je protiv načelništva i ona ruši tehničko vodstvo, te se meša u posebno pravo prednjaka da sami društvu izaberu načelništvo. Ne gde opet oseča se upliv lokalnog političara, koji hoče da preko sokolskih časti dode do vi-denog položaja, do isticanja i odluči-vanja. Negde — a to nije reftko — po-javljuju se sve ove komplikacije kom-binovane, istoviremeno i prepletene, pojačane ili ublažene. Najčešče je ipalc izbor novog vodstva društva i čete složna, bratska i korisna akcija svih članova, izbor najboljih, najsposobni-jih i najkorisnijih, bratska saradnja i medusobna pomoč, po staroj Jozinci »svi za jednoga, jedan za sve«. Sokolsko vodsitvo treba da je sposobno, da je ugledno i uvaženo po svojoj česti-tosti, poštenju, časti i čistoči, da je prokušano u sokolskom poslu, ali da nije ostarilo po svom načinu rada, da nije umorno 1 ukalupljc-.no po nekim uvreženim nasledenim pravilima. Pomladite uprave i dajte mladima da se iskažu i da se uvežbaju za ono što ih neminovno čeka; za vodenje celine. I znajte da su prednjači, dobri sokolski prednjači, osnov i osiguranje sokolskog dela, ali da baš iradi toga mora ju, svesni svoje važne uloge, neobično obazrivo provoditi svoje novotarije i svoje promene. Proračun za godinu 1935. Nekoli-cina najiskusnijih noka posebno svaki za sebe izračunaju i procene redovite prihode u godini 1935, iprema stvarnim prilikama i prema onome što je ušlo u prošloj godini 1934. Kada ste ustanovili najverovatnije koliki če biti prihodi, izračunajte i odredite redoviite rashode. Redovite irashode itreba sva-kako da pokriju redoviti prihodi. Ni-kakove vanredne pripomoči, o-čekiva-ne ili obečane potpore, zamoljeno ili izmoljene darove nemojte očekivati za pokriče redovitih irashoda, a redoviti su svi oni rashodi koji omogučavaju redoviti društveni rad i bez kojih se ne bi moglo uredno i potpuno vršiti svei^ ono što dotična jedinica mora i može da izvrši. Za proračune glavno pravilo neka Vam bude: po redovitim prihodima, po prihodima od sokolskih pripadnika i od sokolske imovinc odredite rashode, i nemojte dozvoliti da proračun Vaše jedinice bude osnovan na onome, što če nam neko izvan Sokolstva darovati. Jao si ga nama ako budemo stalno ovisni od nekoga izvan naših sokolskih redova Rashode pro-cenite prema mogučnostima, po prihodima; prvenstvo imaju oni koji su neposredno potrebni za odgojni rad (vež-banje, prosveta, socijalna akcija), i tih se odredenih svota, toga se^ proračuna treba verno i ozbiljno držati u SO' dini 1935, živeti planski i uredno sc pristoji našem skupnom gospoda -stvu i našem zajedničkom velikom desetlečima sabranom imanju. Plan rada u godini 1935. Ako j® potreban proračun i plan rada za ® terijalne izdatke, još je više potret) . i još je korisniji kod onih izdataka prihoda koji se ne mere u dinarim niti u bilo kojoj drugoj valuti. W , prihodi i izdaci dobrovoljnog s®® skog rada, unuitarnje i vanjsko d®1-nje brojnih sokolskih otseka, narFv’ vežbe. tečajevi, škole, utakmice, lZ ' , soeijalne akcije, putovanja, posete, в ' rodno obranbene akcije, propa^®1^ i t. d. Sve to mora biti predviden > proračunano, susitavno, po planu sme da bude slučajno, improvizira ' od zgode do zgode, bohemski, kada ko šta seti, predloži i prihvati. M* pokret mnoštava, pokret radi mnoS r£l! radi celine narodne i radi toga .n1? mo postupati po svima onim'ob“c11 i načinima rada, koji su danas usV^va ni nakon mnogih pOkusa i iskusta kao najbolji i najkorisniji. M360’. n0 lektiv, celinu možemo voditi k°r,s i složno samo preko planske i sust' ^ ne akcije. Taj plan mora postoj8"11 svima ograncima naše organizacije-.^ i u najzabitnijim četama i najmanj društvima, svuda prema realnim P ' kama i mogučnostima, i prema što se može i šito se mora postiči-da smo več toliko napredovali da i čina jedinica ima proračun i po Pr° čunu troši svoja sredstva, onda /no mo postiči i to da sve jedinicc go prema dole) slože svoje planov® j da, da po njima vrše sustavno ® •_ rad. Plan rada mora da bude zaje® čki svima. Glavni ustanoviče save vodstvo (več imamo prvi četiri^0, л nji plan Saveznog prosveitnog ra po ovome sastaviče svoje planove pe, okružja svoje, a po njihovom “ štva i čete. v j | Eto, zato priredujemo i °^rZ® j mo svake godine skupštine društava, , četa, i te skupštine i čete nisu lZVur[i svoju zadaču ako nam ne dadu “O upravu. dobar proračun i dobar P rada. — H. M. Sokolska RADIO STANIČA BEOGRAD Dne 17 januara predaje brat Ajj^ Tadič, Subotica, o temi: »ZadataK kola u slovenskim narodima« (ve Dne 20 januara predaje brat ljevič Dura, Ncgotin, o temi: stvo jo najbolja škola rada« (Pw / dnevno). Dne 24 januara predajo brat ^ bakovič dr. Aleksandar, N. Sad, ® mi: »Sokolstvo i država« (večernje^ Dne 3 februara predaje brat kovič Boško, Sremska Mitroviča, g. mi: »Štrosmajer i Jugoslovenstvo« podnevno). U buduče večernja predavanja P »u Bcogradske radiostanice odrza ^ se svakoga četvrtka <^d 18.55 do * jo časova, a ne kao ranije od 19-1U 19-30- ye Popodnevina predavanja i n? če se održavati svake prve i trece delje u mesecu od 15.15 do 15-* sova. RADIO STANIČA LJUBLJA^ Sledeča sokolska radio-preda'£|Vg, održaju sc preko radiostanice LJU na: -e dne 16 januara predaje brat Kregar, Ježica, o temi: »Sokolska žja«; .. t VerlJ dne 23 januara predaje tjsti' Švajgar, Ljubljana, o temi: >>:? jstva čki pregled kretanja našeg Sok u 1934 godini«; dne 30 januara predaje bra* ^e. i nKfi ,-ian STfl I.iubliana, njo Lubej, član STO, Ljubljana: mi: »Sokolstvo i šport«. prf Sokolska radio - predavanj ајц ko Radio - Staniče Ljubljana oo va. se svake srede od 19 do 19—0 ^ Jesam li poslao pretpl3*“ ? za sokolske U*«>ve %CEiLlSTOVl SgSi!?« m: UKOM RATU, IZIŠLO 1934 ° ОУОт^ delu u Sokolskom vZ T °^a!lu Saveza Sokola Kral.ie-slovpmU| tv^c' k°ji ic član Saveza Пп л°б. šolstva, a -a koji poto-0)1 № i Poljski Sokol, je n , Пат 'e neobično težko, što smo tll-eme marseliskc tragedije, kad fluhit; nenadano i tako tragično iz-Alcks»nJ°S ^ratž°6 Viteškog Kralja Polki- a Ujedinitelja, službena to °jtav>Ia Jugoslaviju. Težak je °sećai‘ ј!магас za naša srca- ^aši su sloven uyrcdeni, ne samo to naši večanj1 OSeća>i- ne2o i etičko — čo- Polj^i videli, kako je neslužbena sam !»a„ !• , s nama; ia lično primio doka, l?p'Jskog naroda toliko dirljivih ša0 i.a bra«kog saučešča, da sam pri-nasto„-?”lma' koji su govorili: »Treba žsk« rad’ pa makar kako bio te- vešff,?’ e*0, ,zato nastavljam rad te iz-јц : am o jednoj pol jsko j kn jiži, kova «^da dr. Ivana Panenko-’ PTOlicistkinja, sada u Varšavi. Onodoh Jesen 1918 bio sam poslat u °°nu Galici ju da tamo pripravim treči protuaustrijski slovenski zbor. Tom prilikom upoznao sam se u La-vovu, medu drugima, i sa gdom Ivanom Panenkovom, ko j a -mi je poklonila svoje delo >»Walka Gdinji z centralizmem wiedenskim« »Borba Gdinje s bečkim centralizmom«), koje je baš onda izi-šlo. Kasnije sam primečivao njezino ime u varšavskim novinama, te držao, da je ona samo novinarka i politička spisateljica, i to s »desne strane«, ali sad vidim, da je gospoda Panenkova i literatkinja u užem smislu reči te uop-če plodovita duhovna radnica. Nedavno mi je poslala i svoju »pripovest« »WiQzy« (Poznanj, 297 str.), u ko joj se dogadaji razvijaju od početka svetskog rata do vaskrsnuča Pol j sike, te oslobo-denja Lavova od austrijsko- ukrajin-skog napadaja. Naslov, po etimolo-škom tumačenju, znači »veze«, u smislu slovenačkog izraza »vezi«, t. j., sve ono što de love veže u čvrstu celinu, bilo to »veza« bračna ili čvretina načela, možda i religioznih dogma, »veza« tradicije i kulture. »Veze« su to koje svaki pravi S oko dobro poznaje i ceni. Koliko je radnja NVi^zova« rat-no-politička, vidimo u njima glavno »Strelce« i legije Pilsudskoga, a i Pil-sudskoga saimoga, u rovovima na ru-skom frontu. a na kraju pak u ukra-jinsko-poljskim borbama na lavovskim ulicama, u ko j ima je učestvovala i sama autorica. Politički se autorica u pri-.povesti drži nepristrano, spominje i protivnika Pilsudskoga, Romana, Dmov&koga, te je nastrojena protu njemački. Gospoda Panenkova svršila je pre-ratnu rusku gimnaziju u Varšavi, a na lavovskom univerzitetu položila je doktorat iz filozofije i matematike. Bila je školsko-pedagoški radina. God. 1914 pre rata izdala je dramu »Lukasinski«, u kojoj je proricala propast dinastije Romanova i tragični svršetak bednog careviča Alekseja; drama se jc davala 1917 god. u Varšavi, ali Nemci auto-rici nisu dali putnice da bi prisustvo-vala toj pretstavi, j er je protiv njih pisala u novinama. Do sada je izdala 16 dela, a sada sprema prevod dela »Ruzvelt i njegova Amerika«. Svršavam: »vezama« gospode Pa-nenkove ja dodajem još jednu vezu, naime svest, da smo Sloveni. Kao što se greši protiv drugih »veza«, grešilo se je na raznim stranama i vrlo cesto i protiv te »veze«. Šaljuči knjigu u Jugoslaviju, gda Panenkova pokazala je, da piznaje i tu vezu. Dr. Fr. Ilešič. PROSVETNI ODBOR SAVEZA SKJ PRESELIO SE U BEOGRAD Prosvetni odbor Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije s uredništvom i upravom »Sokolske prosvete« prese- lio se je iz Novoga Sada u Beograd, Pašičeva ulica 19/1. KRCNIKA 25-godišnjica smrti Dure Klariča. Krajem prošle godine poteklo je 25 go-dina od smr.ti pesnika Dure Klariča, nazvanog »karlovački pesnik«, jer je spadao u red onih intelektualaca, koji su stari Karlovac učinili jakim kulturnim centrom. Klarič jc roden u Karlovcu. Bio je samouk. U Karlovcu izučio je trgovački zanat, te je kao trgovački pomočnik pošao u Trsit, gde je naučio više stranih jezika, a i inače se obrazovao čitajuei aktualna dela. Godine 1863 povratio se u Karlovac, gde je otvorio vlastitu trgovinu. Godine 1866 reorganizovao je Karlovačko pevačko društvo i dao mu nacionalan pravac. Prva njegova veča pesma iza-šla je 1862 u zagrebačkom listu »Naše gore list«, u kome su više godina iz-lazile njegove pesrne. Godine 1867 i 1868 iz da o je dve zbirke svojih p osama pod naslovom »Našinke«. Pored toga napisao je i izdao tri sveska pesmica za čestitanje pod naslovom »Od srca k srcu«. U Karlovcu je štampan i njegov melodram »Pesnik i glazbc-nik«. Pokušavao je i sam da izdaje razne listove i revije, kao »Putnik«, »Vila« i »Slavljanski jug«, ali je mo-rao time z'bog malog broja pretplat-nika prestaiti. Kasnije je Klarič postao Činovmk tvornice duhajia u Zagrebu i u ovom poslu se tako specijalizovao, da je postao 1872 i ravnatelj duhan-skog monopola u Rumuniji, a godine 1884 direktor tvornice duhana u Carigradu, a uz to kasnije još i tehnički savetnik glavne direkcije monopola u Carigradu. Njegov život, vidi se, bio jc pun promena i video je mnogo sveta. Još iz Carigrada slao je svoje pesme listu »Bršljan«, a napisao je i knji-gu »Potres u Carigradu 1894«. Tamo je takoder organizovao Dobrotvorno društvo Dalmatinaca. Umro je 1909 u Beču kao direktor carske otomanske duhanske monopolne režije u penziji. Spadao je u generaciju, koja je znala u sebi ujediniti hladni životni realizam i topli duševni idealizam. Razne kulturne vesti. Saradnik beogradske »Politike« i potpretsednik Jugoslovensko - češkoslovačkc lige u Skoplju prof. dr. Aleksijc Jelačič pre-davao j c dne 8 o. m. u Pragu o Južno j Srbiji. Bugarska akademija nauka izdače u svom letopisu ovo godine študiju prof. M. Arnautova o velikom slavisti prof. Polivki. Krajem decembra pr. god. navršio je 74 godinu života dr. Кате! Kramarž, jedan od najuticajnijih a i najborbc-nijih čeških političara u nekadašnjoj Austriji, poznat kao velik Rusofil i Sloven. Ne zaboravite, braćo i sestre, na svoju sokolsku štampu! \l Vi LSI h 2 UPA DfcUSTAVAiCETA žuj>*a Bjelovar DneY^OVEC. — Glavna skupština. ^ dr,,£'П\ cd ržana je glavna skupšti-hr0; vUstva, kojoj je prisustvovao veliki z^ravl va' Starešina brat Vernik po-i klit Pr*SUitne, moleči ih da se sete ko[u 'ц? trokratni »Slava«, Prvom So-Alet-f’^Sopočivšem Viteškom Kralju ц dru I Ujedinitelju. koji je ne-bit Svv°ju svetu krv prolio za dobro-°®a naroda. Prisutni ustaju i £° «Ku: Slava Mu! SaVe starešina zatim čie svoje zadovolj-rl: s teli,,- -1!' u svim smerovima, oso- Pofci1? Tadom- koji ic ove goli« vežhoj napredak. Sakuplje- £Vor- pSma..održao ic kratak na-dn^de ;„v a-iuc, ih, da u novoi godini f^sprknv VlSc .na širen j u Sokolstva, stv inš n^Snim neprilikama mani-i'-'din,,+Vlsc *vuida sokolsko brat-nstvo i slogu. St. 4^UE Ce,,e l934 Celjski c t S,estra Gizela Ogriz-«tro ' marlji* 4 ?kol jc izgubil 16. dec. °izclo n ZVC9to Sokolico, se- ”rizkovo. Malo jc sester, ki bi se s tako ljubeznijo oklenila sokolske organizacije, kakor se jo je nepozabna pokojnica. Redno in točno je prišla k vsaki telovadni uri. Videli smo jo pri vseh nastopih in kjerkoli je bilo treba manifestirati sokolsko idejo, je bila sestra Gizela navzoča. Ni bilo zleta, ki se ga ni s. Gizela udeležila, ne samo v ožji in širši domovini, ampak itudi pri bratih Čehoslovakih. Ko je prišla na praznik narodnega Uedi-njenja k sokolski zaprisegi, pač ni nihče slutil, da nam jo bo usoda komaj po 14. dneh utrgala iz naše srede. Že enkrat se je usodi zahotelo po njej, ko je kot plavačica preveč zaupala valovom Savinje. Iz objemov valov jo je rešila sestra Sokolica in jo celjskemu Sokolu srečno otela. Le težko se nam je sprijazniti z mislijo, da naše sestre Gizele ni več med živimi. Pri naših javnih nastopih ne bo več sesftre Gizele, ki je bila s svojo vztrajnostjo in požrtvovalnostjo odsev prave sokolske marljivosti in nesebičnosti. Tiha, mirna in skromna v svojem življenju, se. nikoli ni silila v ospredje. Bila jo je sama dobrota, vsikdar pripravljena pomagati svojim tovarišicam kolikor je mogla. V vrstah celjskega Sokola ostane spomin na predrago sestro trajen. Vsi smo jo imeli radi in zato nam je tem huje pri Srcu. Oproščena vseh življenjskih skrbi, spavaj sladko, draga sestra! F. Č. ZAGORJE OB SAVI. — Prva sokolska smučarska skakalnica. Dolgoletna želja vseh Zagorjanov se je letos uresničila, ko si je tukajšnje Sokolsko društvo zgradilo lastno skakalnico. Mnogo truda jc bilo itreba, preden so bile vse težave premagane. Kljub slabim gospodarskim prilikam je delo napredovalo in v začetku decembra 1934 je bilo vse' gotovo. Gradil jo je tukajšnji stavbenik brat Pavlinič po načrtih stavbenika g. Rožmana iz Ljubljane, ki je gradil tudi veliko skakalnico v Planici. Omenjamo, da je g. Rožman prišel trikrait v Zagorje na lice mesta, za kar ni prejel od Sokolskega društva nobene odškodnine, kakor tudi vse načrte je napravil brezplačno. Gospodu Ivanu Rožmanu se Sokolsko društvo spričo njegove velike požrtvovalnosti iskreno zahvaljuje. Iz tega je razvidno, da je skakalnica najboljše izgotovljena. Skoki bodo možni še preko 40 m, kar je za naše ■razmere vsekakor dovolj. Ker je ta skakalnica prva v celjski župi in celo prva v sokolskem Savczu, so seveda Zagorjani na njo šc bolj ponosni. Poleg Sokolom iz vse države pa priporočamo skakalnico tudi vsem ostalim smučarjem od blizu in daleč. Poleg Načelništva SKJ, bo skakalnico verificiral tudi Zimsko-sportni savez, ker bodo na tej skakalnici trenirali tudi smučarji Smuškega kluba SPD, ki je član JZSS. Tako bodo imeli priliko uporabljati skakalnico vsi smučarji, ki jim ie najbližja. Ugodno je tudi to, ker je blizu železniške postaje v sredini Zagorja. Vse, ki se za skakalnico interesi-rajo, ■vabimo v Zagorje, posebno še 20. januarja, ko bodo tu tekme celjske Sokolske župe, dopoldan na daljavo in popoldan v skokih. Obenem bo tudi otvoritev skakalnice. Župa Kragujevac KRAGUJEVAC. — Šestodnevni III župski opšti prosvetni tečaj. Od 26 do 31 decembra 1934 god. održan je u Kragujevcu III župski opšti prosvetni tečaj za društvene i četne prosvetarc u prvom redu a zatim za članove prosvetnih odbora i druge. Imajući u vidu potrebu, da svi oni prosvetari, koji još nemaju prosvetni tečaj, produ kroz ta-kav tečaj. Župski prosvetni odbor je u raspisu i naglasio, da jedinice upute prvenstveno svoje prosvetarc, koji još nisu prešli kroz tečaj, a tek posle i druge. Medutim, bilo iz opravdanih, a još više iz neopravdanih razloga, jedinice su uputile mali broj samih prosve-tara. Tako če i dalje mnogi prosvetari ostati bez toga toliko potrebnog tečaja, bez koga nema pravog i planskog i sistematskog sokolsko g prosvetnog rada. Na tečaj su poslala svoje učesnike ova društva: Lapovo, Trstenik, Des-potovac, Paračin, Sisevac, Bare, Kraljevo, Jagodina, Svilajnac, Aleksandro-vac, Kragujevac-Matica, Vrnjačka Banja i Kragujevac I. Svega 13 društava. Od četa: Zablače, Vojska. Trešnjevi-ca, N. Adžibegovac, Donja Rača, Mr-čajevci, Slatina, Grbice, Vrba, Mali Krčmari, Medveda, Majur, Bobovo, Lukovica, Roanda, Tečič, Zakuta, Ku-šiljevo, Sipic, Gubcrevac# GUtbouer, Dublje i Viševae. Svega 23 čete, što S 13 društava sačinjava svega 36 jedi-nica. Učesnika jo bilo svega 38, od kojih 7 sestara i 31 brat. Od tih su 3 pro-fesora, 17 učitelja, 3 činovnika i 15 drugih (1 sveštenik, 3 maturanta, 2 doma-čice i 9 zemljoradnika) U Sokolstvu su njih 10 članovi društvenih prosvetnih odbora, 13 četnih prosvetara, 5 članovi društvenih i 5 četnih uprava i 5 vežbača Na tečaju su održana 32 idejna časa i 10 časova vežbanja s itumače-njem Tiriievog sistema, 10 govora pred vrstom i 6 časova kritike govora pred vrstom. Predavaca je bilo 15 i to: 1) brat dr. Vladimir Belajčič, prets. Sav. prosv. odbora (»Kulturna orijentacija Sokolstva« — 1 čas, »Idejni osnovi Sokolstva« 1 čas i »Staranje o novom članstvu« — 1 čas; svega 3 časa); 2) br. Miloje Pavlovič, stareš. župe (»So- kolsko govorništvo« — 4 časa i »So-kolstvo-Dom-škola« — 1 čas; svega 5 časova);_3) br. Stevan Jovanovič, zam. stareš. župe (»Putevi i ciljevi« — 1 čas); 5) br. Sava Dukič, prets. žup. prosv. odbora (»Sokolski prosvetni rad« — 2 časa i »Istorija Sokolstva« — 3 časa; svega 5 časova); 6) sestra Ljubica Filipovič, tajn. žup. prosv. odbora (»Sokolska štampa« — 1 čas); 7) br. Marijan Derenčin (»Sokolstvo na selu« — 2 časa i »Sokolska prosvetna statistika« — 1 čas; svega 3 časa); 8) br. Safvet Haznadarevič (»Sokolska pozo-rišta« — 3 časa); 9) br. Petar Jcvde-vič (»Sokolske čitaonice i knjižnice« — 1 čas i »Sokolska propaganda« — 1 čas; svega 2 časa); 10) br. Jovan Mirkovič (»Muzika u Sokolstvu« — 1 čas); 11) br. Franja Zelenko (»Sokolsko ta-borovanje i izleti« — 2 časa); 12) br. Dragoljub Bakič (»Trezvenost i šted-nja u Sokolstvu« — 2 časa); 13) br. Vasilije Pejhelj (»Sokolsko vaspitahje kod dcce i naraštaja« — 1 čas); 14) br. dr. Drag. Pan'telić (»Eugcnika i higije-na« — 2 časa); i 15) br. Josip Proha-ska, žup. načelnik (»Vežbanje j tuma-čenje Tirševog sistema« — 8 časova). Zatim su bila. 2 časa praktičnog vežbanja (1 čas ženske dece i 1 čas mu-škog naraštaja s govorima pred vrstom u vežbaonici Sokolskog društva »Matica« — br. Sava Dukič). zatim 10 govora pred vrsitom, koje su održali odredeni učesnici i 6 časova kritike tih govora, koje su vodili br. Sava Dukič i br. Miloje Pavlovič. Na' kraju tečaja održana je diskusija o teč^i'j « IjO-]0} «u trČSjci stavili svoje primedbe, a zatim je voda tečaja otvorio i konfe-renciju prosvetara i izneo stanje sokolskog rada u župi u prošlosti i dao direktive za rad u buduenosti. Posle toga učesnici su stavljali -razna pitanja na braču iz Župskog prosvetnog odbora, koji su se našili na konferenciji. Tečaj jc, predusretljivošču i do-brotom uprave Ženske učiteljske ško-le, održan u monumentalnoj zgradi same škole i ureden na strogo internat-skoj osnovi. Tečajci su u internatu iste škole imali sve (stan, hranu, predavanja i vežbanja) tako. da je iskori-ščen svaki ttrenutak za rad i stvaranje pravog sokolskog duha na osnovu do-brovoljne sokolske discipline. U slo-bodnim časovima tečajci su obišli Voj-notehnički zavod, Spomenik palim Šu-madincima i druge znamenitosti grada Kragujevca. Tečajci su posetili jednu pretstavu u ovdašnjem bioskopu. kao i jednu pretstavu u Sokolskom domu III župski prosvetni tečaj, održan u Kragujevcu od 26—31 XII 1934 Brat Alois Menčik, Čehoslovak, poklonio je Sokolskom društvu St.Bečcj Din 50.000 za gradnju Sokolskog doma- (Uz dopis na str. 4). »Matice«, koju jc priredio PozoriSni o*tsck istoga društva. Prikazan je »Robinzon Kruse« (lutkovo pozoriš.tc) 1 čin, i »Truli dom.t, {Јгадад ;r* Cina. — Tđko su tečajci imali prilike da sc upo-znaju i s radom svog vrednog sokolskog otseka, čiji je voda br. Savfct Haznadarevič. Voda tečaja bio jc br. Sava Dukič, pretsednik Župskog prosvetnog odbora; njegov zamenik sestra Ljubica Filipovič, tajnik Župskog prosvetnog odbora. Ekonomi tečaja bili su brača Dragoljub Bakič i Jovan Pavi-čevič. Administrativni rad svršavali su br. Tanasijc Golič i br. Tioslav Matič i sestra Bosa Aksentijevič. Ovim 111 župskim prosvetnim tečajem Sokolska župa Kragujevac u množil a je kadar sokolskih prosvetnih radnika, koji, ako s ljubavlju i vo-Ijom budu u svojim jedinicama nro-dužili da rade prema uputstvima i stc-čenom znanju, koja su dobili na tečaju, učiniče da Sokolstvo u Sumadiji uhvati dubokog korena. Samo tako moči če to Sokolstvo ispuniti uzvišeni* amanet svoga Prvoga Sokola, blažcno-počivšeg i Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. S. D. Župa Cfublfana JEŽICA. — Občni zbor. V prenovljenem in povečanem Sokolskem domu je bil v nedeljo 6. januarja redni občni zbor Sokola. Udeležilo se gaj'\p nad Vi članstva, ki je soglasno odobrilo stvarna poročila funkcionarjev in sprožilo mnogo koristnih predlogov. Omenjamo zlasti navedbo brata načelnika, da je bil lanski javni nastop našega društva prvi, ki ga jc dosedaj izvedlo društvo povsem samostojno in da so lani »starija brača« prvič vstopili v (telovadni spored naših javnih nastopov. Posebno razveseljivo jc bilo poročilo Gradbenega odseka o stroških povečave Doma. Sokolski dom jc s to povečavo mnogo pridobil na uporabnosti, saj je telovadnica zdaj povečana od 10 na 14 m a oder od 4 na 8 m. Če vračunamo vrednost od občine darovane stavbe in prištejemo darove Л08ТЈЛ-FONSIER m društvo s a osig • in zbirke, je prejel Sokol v minulem letu nad 35.000 Din in še 10.000 Din brezobrestnega posojila, preureditev pa. je pri največji štednji in kljub marljivemu kuluku stala še vedno 35.000 Din. Uprava je v glavnem ostala dosedanja,^ nov je le prosvetar brat Janez Kušar, izmenjana sta gospodar in arhivar. Osnovan je gospodarsko finančni odsek Uprave z bratom podeta-rosto Buzzolinijem na čelu, ki naj vodi vse društvene finance in bodoča gradbena dela. Župni skupščini bo predložen soglasen predlog, da osnuje samostojen župni vestnik. Društvo vstopi 26. marca v jubilejno 15. leto obstoja in ima od teh 14 let res mnogo pokazati v vsakem po-.edu Ali prilike v našem kraju in tudi državna potreba nam narekuje še intenzivnejše in složnejše delo. -že. ZGORNJA ŠIŠKA. — Občni zbor. S svojo peto redno glavno skupščino stopa Sokol Zg. Šiška v peto leto svojega obstoja in pozitivnega ustvarjanja. Dne 5. t. m. je v sokolski dvorani pri Čarmanu polagalo obračun svojega dela v prošlem letin Skupščino je otvoril starosta brat Červ, ki je pozdravil navzoče ter se je v ganljivih besedah spomnil tragične smrti Viteškega kralja Uedmitelja, čigar spomin so navzoči počastili s trikratnim vzklikom: Slava. Nazdravil je nato dosedanjemu starosti Saveza, mlademu kralju Petru II., ki so Mu zborovalci zaklicali trikratni Zdravo! Po svojem uvodnem govoru je prečrtal spomenico Saveza SKJ ki je napravila na vse najgloblji vtis. K besedi sc je oglasil br. Poharc, ki je skupščini sporočil iskrene in tople pozdrave I. nam. staroste Saveza brata Gangla ter župne uprave kar so zborovalci z odobravanjem pozdravili. Sledila so poročila ki so pokazala res požrtvovalno delo društva. Tajniško naročilo, lepo pregledno in nesuhopamo, je podal brat Ljubič, ki je navedel vse uspehe društvenega dela in odbora. Sledilo je poročilo blagajnika br. Peruzzija, ki navaja precejšen denarni promet in 2.500 Din gotovine, inventarja ( tel. orodje, oprema, oder itd.) v vrednosti preko 30.000 Din in svet, ki na še ni povsem izplačan. Je to velik napredek tudi v gospodarskem pogledu Najzanimivejše pa je bilo na-čelniško poročilo, ki kaže počasen, toda stalen napredek društva. Vseh te-lovadečih v letu je bilo 14 690. Društvo je priredilo smučarske tekme javen nastop, mladinsko akademijo, telovadno akademijo vseh oddelkov: udeležilo se je v dostojnem številu okrožnega zleta na Vrhniki, pokrajinskih v Sarajevu in Zagrebu, okrožnih in župnih lah-koatetskih tekem. P.ri slednjih so člani dosegli 10. mesto, članice pa sedmo. Udeležilo se je tudi številnih prireditev sosednjih bratskih društev. Dru-štv.o goji tudi odbojko. Prosvetno poročilo, ki ga je podal brat Koch. navaja, da so v društvu delovali dramski, lutkovni in knjižnični odsek ter mladinski zbor. Dramski odsek je vprizo-ril 5 iger, ki jih je moral tudi ponavljati. Največji moralna in materialni uspeh je dosegel: »Divji lovec«, vpri-zorjen na prostem. Lutkovni oder je priredil 4 igre, knjižnica pa ie zopet Je.po napredovala in Šteje skupno že 541 knjigo. Predavani ie bilo 5. ter v novembru idejna šola. Kot zadnje poročilo je bilo poročilo brata gospodarja nakar je imenom nadzorstva predlagal br. Čop upravi razrešnico. Sledile so volitve nove uprave. Kljub soglasno izrečeni želji naj bi tudi v jubilejnem letu ostal društvu na čelu dosedanji agilni in spoštovani starosta br. Červ, ie ta vztrajal pri svojem sklepu, pa ie bil nato za starosto izvoljen dosedanji podstarosta br. Dorče Koch, za podstarosta brat Ržiha, za načelnika br. Žiberna, za nam. načelnika br. Rajko Jenko, za načelnico s. Sever Zora, za njeno nam. s. Rohaček Marina, za prosvetarja br. Poharc Janez itd. Brat starosta Koch se jo zahvalil za poverjeno mu zaupanje svest si odgovornosti in težavne naloge ter pozval vse brate in sestro na sodelovanje. Qbrnil se je končno k br. červu, ki mu fe izrekel v imenu vseh najiskrenejšo bratsko zahvalo za njegovo dosedanje požrtvovalno delo ter ga prosil, da tudi kot član nove društvene uprave vso svoje moči posveti napredku društva, nakar je zaključil uspelo zborovanje. J. P. župa Maribor MARIBOR. — Velik zbor prosve-taijev mariborske Sokolske župe. V četrtek 27. decembra se je pod vodstvom župnega prosvetarja brata Ru: p er ta Lintncrja pričel tridnevni župni prosvetni tečaj. Bil je to veličasten, v zadnjih letil) eden največjih zborov te vrste. Udeležile so sc ga po svojih zastopnikih skoro vse v župi včlanjene cdinice. Nad 401) prosvetarjev j c črpalo iz poučnih referatov znanih sokolskih delavcev nauke, ki jih bodo prenesli in presadili v svoje cdinice. Prav pa bi bilo. da bi prišlo na ta zbor tudi nekaj tistih, ki so neopravičeno izostali, tembolj ker je župa šla vsem udeležencem v vsem na roko ter jim preskrbela tudi dobra brezplačna prenočišča in prehrano. Vendair je bil pogled na zborovalce v mali kazinski dvorani. ki so jo krasili Tyrš in obe kraljevi sliki, impozanten. Po predpoldanskih uvodnih pozdravih se je po poročilih o delovanju, določil med drugim program za sezono 1934./35. Delovno prosvetno leto se bo poslej ujemalo s šolskim počenši s septembrom, končavši z junijem. Prava predavanja so pričela šele popoldne. Kot prvi je govoril brat župni prosvetar Lintner o prosvetnih odborih in njih sestavi ter imel tekom tečaja še sledeče referate: o govorništvu, o vzgoji članstva, naših odrih in poročevalski službi. Poleg njega eo predavali še bratje: župni načelnik Slavko Komac o s-odelovanju prosvetarjev s prednjaštvom, brat Maks Kovačič o osebnosti prosvetarja in vzgojni metodi, Vekoslav Španger o sokolskem časopisju, knjigah knjižnicah in čitalnicah Ipavec Vojeslav o lutkarstvu. Janko Pertot o vzgoji naraščaja Ivan Lav-enčič o vzgoji dece. Fran Golež o statistiki, Anton Faganeli o petju ter Avguštin Lukačič o sokolskih prireditvah. V vseh teh referatih so se tečajniki seznanili o obsežnem krogu njihovega udejstvovanja kot prosvetni sokolski delavci. Njihovo delo na naj ne bo samostojno, ampak povezano in zvezano z vsemi sokolskimi sodelavci v svojem kraju. Zlasti se je poudarjalo sodelovanje prosvetnih odborov s prednjaškimi in obratno. Z roko v roki bo šlo delo složno in bo uspešno, zato naj ne bo prosvetar neizkušen mladenič, ampak večleten sokolski delavec, ki pozna ljudi in razmere svojega kraja ter 'telovadec ali pa vsaj bivši telovadec, ker bo tako lažje glo-b-ie prodrl v dušo svojih bratov. Sokolska vzgoja ni sokolska ako se posamezniki vzgajajo le telesno in pri tem ne upoštevajo moralne vzgoje. Nosilec Sokolstva ni samo telovadec, ampak tudi prosvetni delavec. Moralna in fizična vzgoja obenem, drugo brez' dru-ega je polovičarstvo, je sportstvo. Poudarjala se je važnost osebnosti prosvetarja. Dika njegova naj bo možatost. Etična vzgoja naj mu bo jedro. Brat dr. Kovačič ie v drugem poglavju svojega referata podal nekaj smernic, kako prijeti za delo da bo uspešno. Pri izbiri prosvetnega delavca je imeti v misli da pozna okoliščine kraja ker je vzgojni postopek povsod drugačen. Potrebno je vzdrževanje kontinuitete s prejšnjim prosvetarjem. Treba si ustvariti načrt. — Drugačno- je delo prosvetarja na vasi, kjer si pridobi ljudstvo na podlagi gospodarskih in higienskih pridobitev, ker šele materialne pridobitve so pot k idejnim stvaritvam. Drugačno je delo prosvetarja v industrijskih krajih, kjer vladata kapitalizem in proletaretvo. Tu je treba pobijati predvsem razmerje razrednega boja itd. Prosvetarji sokolskih društev v mestih z vseučilišči morajo znati pritegniti k sebi dijake, ki so delo- vali kot srednješolci ali že prej v sokolskih vrstah, sicer se mnogi najbolj; ši izgube, čeprav so prinesli s seboj najboljše psihične dispozicije. Že srednješolce je treba vzgajati za poznejšo politično karijero. Še mnogo, mnogo se je govorilo in razpravljalo in v listu ne bi prišli do kraja, če bi hoteli o vsem tem poročati. Le še par splošnih pripomb. Tečaj je bil urejen na strogo internatski podlagi, pa ne prestrogi. Zato je bila vez med tečajniki in predavatelji prav prisrčna. No, zlasti kadar je zabaval br. Lavrenčič. Urnik je obsegal 8 urni delavni čas, poleg tega pa so se vršili sestanki v večernih urah, kjer so imeli bratje priliko, da se praktično upozna-io z vzgojo potom filma ter lutkarstvom. Zadnji večer pa je bil določen za obisk gledališča. Tako so imeli tudi ti večeri v bratski vzajemnosti prosvetni poudarek. Tečajniki so imeli v obliki nagovorov izdelati tudi nagradne naloge: Zakaj je prosvetno delo v organizaciji potrebno. Župni prosvetni odbor- je storil v teh dneh veliko nalogo. Skrbel je da so si tečajniki pridobili potrebnih smernic za njih uspešno delovanje. Pri tem pa ni pozabil poskrbeti, da so se tekom bivanja v Mariboru tudi sicer dobro počutili. In ko to omenjamo ne smemo prezreti gostoljubnih domov, dijaškega in učiteljskega, ki sta sprejela Sokole v oskrbo. Naj bi ta tečaj pripomogel h kateremu je hvalevredno pripomogel sa-vezni prosvetni odbor, da vsi čim prej dosežemo cilje našega nedoseženega pradhodnika Tyrša. Naj ne bo ves trud tečaja kaplja v morje, ampak člen v mogočno verigo, ki se bo strnila okrog sokolskih društev, Ti naj postanejo povsod če ne edini pa vsaj prvi, tako da se bo lahko reklo kot se je .poudarjalo tudi natečaju: Razen narodne vojske nad nami ni nikogar. Tečajnike sta obiskala in pozdravila tudi župni starosta br. dr. Gorišek in župni nadzornik br. Tomažič. K. VELIKI DOLENCI. — Delo diletantske sekcije. Na novega leta dan je priredila naša sokolska četa igro »Krivoprisežnik«. Velika šolska soba je bila nabito polna ljudstva, ki je z velikim zanimanjem sledila poteku igre. Četa pripravlja še za to zimo »Desetega brata«. 2upa Mostar METKOVIĆI. — Socijalni dan. Ovo je peta godina. što naše društvo prireduje socijalni dan darivanjem siromašne decc. Ove godine priredba je bila u znaku opče naše narodne žalosti. — Brat starešina dr. Košćina odr-žao je pred velikim brojem dece i njihovih roditelja, iz svih društvenih redova, predavanje o značenju sokolske socijalne akcije, ističuči naročito, da jugoslovensko Sokolstvo svoju ljubav prema hlagopok. Kralju izrazuje i u ovoj plemenitoj akciji sokolske ljuba vi i milosrda prema svim bednima i potrebnima bez razlike, pa i onima, koji bilo s kojih razloga stoje daleko od našega društva. Govorio je mnogo o Sokolstvu kao vaspitnom faktoru. njegovem demokratizmu i t. d., poziva-juči roditelje, da svoju decu šalju u veliku školu plemenitosti i nacionalnosti, u sokolane. Istakao je, da samo ona deca vrše svoju sokolsku dužnost, koja u največoj meri udovoljavaju svojim školskim dužnostima i žive česti-to. — I deca i roditelji saslušali su brata starešinu suzama u očima, kliknuv-ši: »Slava i hvala velikom Kralju Vitezu Ujedinitelju«. — Posle govora brata starešine sledilo je deljenje darova, koje su skupljali gđa Slamnik, sestra E Koščina, te brača Nikica Ca-revic i Risto Dukic. Što u robi. što u novcu sakupljeno je Dinara 3253. dok je iz Sociial. fonda blaženopok. Kralja Aleksandra I Ujedinitetlja doznačeno Dinara 1023.—. Nadareno je odelom: bol j ih vež-bača 20 muške i 13 ženske dece boliih daka 2 muške i 25 ženske dece, no džemper je dobilo 10 dece, rublje 17' dece. po hlače i košulju 10 muške dece, oo čarape 6 dece. a po cipele 3 dece. Još je podeljeno 121 kom. sapuna, 190 fišeka od 1 kg napunjenih s jabu-kama, smokvama i orasima i 100 kom. po 1 kg kruha. I. G. Župa Novi Sat! STARI BEČEJ. — Br. Alois Men-čik, češkoslovački podanik, dao ie pe-deset hiljada dinara za gradnju sokol, doma. Sokolski dom biče podignut u Starom Bečeju kao trajna uspomena na blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujcdinitelja. Starobečejski stanovnici. bez razlike na narodnost i veru, agilno potpo-mažu i moralno i materij alno da se ovaj spomen dom što pre podigne. Glavni organizator za podizanje ovog doma jeste Sokolsko- društvo iz Starog Bečeja. Odbor za podizanje doma -ras-polaže do sada s četiri stotine hiljada dinara. Porcd te sume starobečejska opština pomoči če o-vu plemenitu ideju za znatnom sumom, kao i ostali bogati gradani. Češkoslovački podanik industrij a-lac br. Alois Mepčik, ko-ji ima svoju tvornicu platna u Starom Bečeju i koji sada živi u Vrhlabi (Češkoslovačka), izdao je nalog direktoru tvornice g. Šturmu da so izda Sokolskom društvu u St. Bečeju pedeset hiljada dinara za podizanje Sokolskog doma, što je g. Šturm odmah učinio. Odbor za podizanje doma novac je več primio. Celokupno gradanstvo nco-bično je di-rnuo ovaj plemeniti gest br. Menčika, jer je on kao češkoslovački podanik dao ve-či prilog nego ijedan naš državijanin . koii živi u mestu. Sokolsko društvo poslalo je b • Menčiku u Čehoslovačku pismenu za-hvalnost. Neka ovaj lepi i plemeni gest br. Menčikc posluži kao Prl.m. velikim bogatašima iz Starog Becej • Time je br. Mcnčik stekao vidno m sto medu sokolskim redovima. Župa Zagreb DONJI KLASNIĆ. — skupština. Ova četa održala je sv J glavnu godišnju skupštinu u nedej 30 XII 1934. koja je bila izvanredn« posečena. Na njoj su svi funkenm. pročitali svoje izveštaje, koji sn Pa L vo saslušani i iednoglasno odoM • Prosvetar je pročitao saveznu P°sa. cu za novu godinu 1935. Na Uaju odana dostojna pošta blaženopoe šem Kralju Aleksandru I Ujedmiit J kličuči Mu: Slava, a Mladoin h-r . Petru: Živeo i Zdravo. Posle'toga • prosvetar rastumačio je članov važni j e odlomke poslanice. Nato prešlo na izbor nove uprave, koia. jednoglasno izabrana a glasi: stare Dušan Momčilovič, učitelj: zarnUinjlc rešine Stevo Milakara, ratar; nace Živko Petrovič, trg. pomoč.; zaIf‘ četnika Stanko Vukičevič, raita-P Pjft_ svetar Dušan Momčilovič, učitelj: ^ gajnik Petar Vučkovič, ratar: »L Stevo I. Sarapa, trgovac; revizori: . njo Oberč. potpreglednik fin. kon^t ■ Stojan Prodanič, trgovac. Nova UP,^ va zahvaljuje se*na poverenju i*00 je, da če svim silama nastojati da . dubi i proširi sokolsku misao i s : ski rad u našem selu u 1935.®0je imajuči uvek pred očima koristi domovine i svog mesta. Pošto je dnevni red bio iscrPJ br. starešina zaključio je sednicu. ZAGREB 3. — Štiridesetletni«* sokolovanja br. Ajzenhuta. Dne 1 -, f 1935 se je -navršilo 40 let. odkar J® j Slavko Eisenhut. sokolski brat • e 1895 je vstopil kot 13-leten v ,rC „0-Sokolstva in od tega časa zavedno , deloval. Za časa bivše A.-O. m°n‘ j je je tudi vsled svoje narodne za nosti mnogo pretrpel. Ti " Brat Eisenhut je -danes član u,,r|e. nega odbora Sokolskega društva greb III. ži. Bratu Eisenhut-u, kateri danes va zasluženi pokoj kot član Na.r0vse. ga gledališča v Zagrebu, želimo >z ti. ga srca -obilo zdravja in krepK Zdravo! ZA SOKOLSKE ODRE o0se- Sokolsko društvo Loška dolina V duje 10 cblek cisterljanskih meD1 primernih za »Golgoto« ali »Brat® Bernarda«, ki jih je proti PrimeTfU^ šodnini in garanciji pripravljeno P diti bratskim društvom. — Sok. diti bratskim društvom. — џ, štvo Loška dolina, Stari trg pri Ra a •►rt K «0 ■S 'So >5 ►S s? 0) •M 4»rt >§ s 0 s- 1 Klimi v&efiv\&ArJio tuyi KLfiMNAfT-DiU 12-3 Oglašufže lllllllllllllllll!lllllllllllll!!l!lll!llllllli!lll!l! u Sokolskom !lill!llll!ll!llll!!lllllllllllllllllll glasniku f Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI FODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA I I V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA' u Ljubljani rcglslrovana zadruga s ograničenim Jamstvom 10-8 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora svlju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska malica, Ljubljana, Narodni dom Pošiansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Teieion broj 25-43 1 Zahtevajte cenili! 11-3 1гМе ~ ZZ ZZZZZ..rti. I odgovorni 9*»» t.,„ . ««•"» (P™**™* šlmhcll,; .vi « »“