KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 86 (3) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1. Decembra 1930. PATENTNI SPIS BR. 7539 Alexander Haidekker A. G. Budimpešta, Madarska. Zičano pletivo i mašina za proizvodenje ovog žičanog pletiva. Prijava od 26. marta 1929. Važi od 1. aprila 1930. Pletiva izvedena iz nekoliko pufa uvijenih lančanih žica i kroz ove upravno prevedenih žica mogu se dobiti pomoču mašina za pletenje poznatih izrada na pr. D. R. P. br. 166000 i 169511. Pomoču takvih mašina su do sada izvedena pletiva sa podjednako debelim žicama. U smislu ovog pronalaska može se pri proizvodnji takvih žičanih pletiva izvesti ušte-da u materijalu, time što se pletivo izvodi iz nešto tanje žice i time smanjena krutost pletiva se poboljšava na taj način, što se pojedina lančana vlakna na pr. na oba kraja (ivice) pletiva ili i pojedina u sredini izvode iz ja če žice. Ovim pojedinim lan-cima za pojačanje dobiva pletivo istu krutost, kao i pletivo k oj e je izvedeno iz samih jačih žica, tako da je time izvedena ušteda u materijalu. Ova se kruta pletiva mogu pomoču do sada poznatih mašina proizvodih na taj način, što se na pojedinim mestima mašine uvlače jače lančane žice. Ali ako se dva kruta pletiva izraduju iz žice manje vrednosti odnosno čvrste žice, to se može pri uvijanju žica za pojačavanje lako prekinuti. Kod do sada poznatih mašina, čiji svi organi koji okreču lančane žice dobijaju isti broj obrlaja, i žice za pojačanje dobivaju isti broj uvijanja izmedu dve uzastopne upravno provedene žice, kao i tanje žice, što pak može proizvesti nedozvoljeno naprezanje debije žice. Ovaj pronalazak se odnosi na napravu, koja pruža mogučnost, da se svaki pojedini organ za uvijanje tančanih žica tako veže sa pogonom, da se može obrtati sa drugim brojem obrlaja od ostalih organa, usied čega se žice za pojačanje mogu spojiti sa takvim brojem namotaja, koji odgo-vara njihovoj jačini i kvalitetu. Pronalazak se dalje odnosi na proizvedena pletiva ovom mašinom, t. j. na pojačana kruta ži-čana pletiva, čije lančane žice za pojačanje imaju izmedu dve upravno provedene žice, manji broj uvijanja nego li tanje lančane žice. Priloženi načrt pokazuje, kao primer, oblik izvodenja pronalaska. Sl. 1 je jedan deo izgleda spreda mašine, snabdevene napravom po pronalasku, delimično u preseku. Sl. 2 predstavlja pletivo izvedeno prema pronalasku sa mašinom po sl. 1. U sl. 1 su samo oni delovi mašine za pletenje žicom predstavljeni kao primer po D. R. P. br. 166000 i 169511, koji su potrebni za ova objašnjenja. Uvijanje lančanih žica 1 i 2 i 3 i 4 izvodi se več poznatim okretnim glavama 5 odn. 6. Ove se kreču pomoču zavojitih zupčanika sa osovine 9, 10, koji su u vezi sa zavojitim zupčanicima 7 odn, 8 okretnih glava. Zavojiti zupčanici 11 i 12 su nameštani samo zato na naročilim osovi-nama 2 i 10, da bi se okretne glave 5 i 6 mogle bliže jed na drugoj pomerati; pri nešto uvečanoj udaljenosti okretnih glava mogu oni biti na jednoj zajedničkoj oso- Din. 15. vini. Mera, da su žavojili zupčanici 11 i 12 udešeni na dve osovine, je bez značaja za ovaj pronalazak. Osovine 9 i 10 se okreču uvek sa istim brojem obrtaja, us-led čega je broj obrtaja onih obrtnih glava, koje dobijaju kretanje od zavojitih zupča-nika učvrščenih na osovinama 9 i 10, me-dusobno uvek isti, t. j. broj obrtaja ovih obrtnih glava se ne menja u medusobnom pogledu. Ako je sad potrebno smanjivanje broj a uvijanja na pr. u krajnjoj obrfnoj glavi 13 uvedenih lančanih žica 14 i 15, to mora obrtna glava da se obrče sa smanjenim brojem obrtaja. Radi ovoga je udešen, po pronalasku, zavojih zupčanik 16, koji se slobodno obrče na osovini 9, i koji stoji u vezi sa zavojitim zupčanikom 35 ove obrlne glave, pri čemu je predvidena pokretna spajalica za spoj ovog točka sa svojom osovinom. Pri tom su nameštene sporedne osovine 17 paralelno sa osovinama 9 i 10 (u predstavljenem primeru izvodenja je samo jedna). Na sporednoj osovini 17 je slobodan zavojih zupčanik 18 ali tako da se može sa osovinom spojiti, koji sa zupčanikom 18 radi zajedno kao cilindrični zupčanik. Ako sporedna osovina 17 sa od-govarajučim, nepredstavljenim, prenosnim zupčanikom u sravnenju prema osovini 9 bude kretana sa umesnim brojem obrtaja i pri tom bude zupčanik 18 spojen sa svojom osovinom, a zupčanik 16 bude otkop čan od svoje osovine, to dobija obrtna glava 15 od sporedne osovine 17 pomoču zupčanika 18, 16 umanjeni broj obrtaja, pri čemu druge obrtne glave (na pr. 5 i 6) preko osovine 9 i 10 imaju normalni (veči) broj obrtaja. Dakle je broj obrtaja obrtnih glava relativno promenjen. Treba li pri tom, da se obrtna glava 13 obrče sa normalnim brojem obrtanja, to se ukopčava zupčanik 17 na osovini 9 i zupčanik 18 se oslobada od sporedne osovine, usled čega se i ova obrtna glava kreče pomoču osovine 9, dakle sa normalnim brojem obrtaja. Sporedna osovina 17 može se pri tom nesmetano sa napred odrede-nim (nižim) brojem obrtaja obrtati, da bi druge nepredstavljene obrtne glave mašine kretale sa umanjenim brojem obrtaja. Organ koji služi za uvijanje lančane žice i koji se kreče sa raznim brojem obrtaja, može dakle naizmenično biti pokretan sa dva pogona i to sa glavnim pogonom 9, 16, ili sa sporednim pogonom 17, 18. Naprava za ukopčavanje odn. oslobada nje zupčanika 16 i 18 na osovini mogu imati proizvoljan način izrade; u predstavljenem obliku izvodenja su ove naprave potpuno jednake na glavnom i na spored-nom pogonu. Zupčanici 15 i 18 pokazuju po jednu kružnu ivicu 20, koje noše polukružnog oblika prstenove za zaustavljanje 22. O vi imaju poprečni presek oblika L i utvrdeni su na dotičnu ivicu 20 pomoču zavrfnja 21. Prstenovi za zaustavljanje 22 imaju ivicu 23, koja hvala u žljeb 24 osovine 17 (odn. 9 ili 10), čime su osigurani zupčanici pro-tiv aksialnog pomeranja. Na drugoj strani zupčanika je izvedeno zupčanje 25, koje može da se spoji sa slično izradenim zupčanjem 27 jednog prstena 26, koji se daje aksialno pomerati, ali se ne može obrtati oko osovine. Obrtanje prstena 26 je sprečeno sa dva klina 28, koji leže diametralno u odge varajučim žljebo-vima 29 osovine, i mogu se aksialno pomerati, a spojeni su sa prstenovima pomoču zavrfnjeva 30. Klinovi 28 zajedno sa prstenovima se pomeraju oprugom 31 u onaj položaj, u kome zupčanja 25 i 27 ne hvataju jedno u drugo. Ukopčavanje izmedu zupčanika se izvodi rukom, tako da se prsten 26 pomera prema zupčaniku, dok ru-pa 32 sa zavrlnjem od prstena ne dode nad rupu 33 u osovini. U ovom položaju prstena nalaze se zupčanja u zahvatu, tako da se po zavrtanju zavrtnja 54 u rupe 32 i 33 zupčanik drži čvrsto na osovini. U sl. 1 je prsten 26 na sporednoj osovini 17 predstavljen u torne krajnjem položaju, u kome on drži zupčanik 18 na osovini 17. Istovremeno se prsten 26 na osovini 9 odgovarajučim oprugama 31 pomera u drugi krajnji položaj, usled čega ne hvata u zupčanju zavojitog zupčanika 16 i zupčanik se slobodno obrče na oso vini. U ovom položaju naprave se obrtn-glava 13 kreče pomoču sporedne osovine 17, koja se obrče lagano, pri čemu glavna osovina 9 ima ulogu tako zvane slepe osovine. Obrtna glava 13 izvršuje, dakle, manji broj obrtaja, od ostalih obrtnih glava koje se kreču neposrednem glavnem osovinom. Odgovarajučim izborom broja obrta sporedne osovine može se žicama 14, 15, koje su uvedene u obrtnu glavu 13, dah proizvoljan broj uvijanj«. Ako su u obrtnu glavu 13 uvedene tanke žice iste jačine kao i ostale žice i ako[ova obrtna glava mora da ima isti broj obrtaja kao i ostale, to se odvrče za vrtanj 35 sa sporedne osovine, usled čega spiralne opruge 31 odguraju prsten i oslobode zavojih zupčanik 18 od osovine 17. Donji prsten 26 se sad rukom potiskuje dok zupčanja 25, 27 ne dobiju potpun spoj, posle čega se prsten zavrtnjem 34 osigura preliv aksialnog pomeranja. Dakle stvara se čvrsta veza izmedu zupčanika 16 i osovine 9 i zupčanik 16 pokreče neposredno obrtnu glavu 13. Opisanoj napravi pripada samo jedan jedini zavrtanj 54, usled čega može samo jedan od oba zupčanika 18, 16 biti pričvrščen na odgovarajučoj osovinj, i lomljenje je sa sigurnošču izbegnuto i pri ne-pažljivom radu. U sl. 2 je predstavljeno pletivo, koje se može proizvesti opisanom mašinom i kao što se iz slika može videti žice 14, 15 iz-menu dve susedne poprečne žice imaju manji broj uvijanja od 1, 2 i 3, 4. Pronalazak nije ni u kom slučaju ogra-ničen na predstavljen i opisan oblik izvo-denja, može na pr. mesto osovina 9, 10 kao što je več pomenuto, biti primenjena zajednička ost vina, izrada poluprstenova 22 kao i njihovo spajanje sa zavojitim zupčanicima može se izvesti na proizvoljan drugi način, umesto predstavljenog zupča-•nja 25, 27 može se primeniti ukopčava-nje osovina proizvoljne vrste, opruge 31 mogu biti izostavljene i prsteni 26 u svoja oba krajnja položaja zavrtnjima učvrščeni; umesto zavojitih zupčanika 11, 12, 16 i 18, koji kreču obrtne glave mogu biti prime-njeni proizvoljni drugi pokretni organi, po-kretni organ 18 može biti, kako je predstavljeno, sa organom 16 u stalnoj vezi, ili biti udešen da se može od poslednjeg iskopčavafi, najzad može pogonski deo 17, 18 biti tako izveden, da obrtnu glavu po-kreče neposredno, a ne preko pogonskog dela 16, tako da zupčanik 18 stoji u vezi -sa izupčenošču obrtne glave 15, koja je iza zupčanog venca 35, koji se na slici ne vidi. Patentni zahtevi: 1. Pojačano žičasto pletivo, koje se sa-stoji iz žičanih vlakana složenih iz po dve uvijene žice i kroz njih provučenih upravno žica, naznačeno time, što su na poje-dinim mestima pletiva na pr. na ivicama ili u sredini upletena lančana žičana vlakna za pojačavanje pletiva iz debijih žica od ostalih. 2. Oblik izvodenja žičanog pletiva po zahtevu 1 naznačen time, što su lančane žice za pojačanje izmedu dve uzastopne poprečne žice uvijene sa manjim brojem uvoja, od ostalih lančanih žica. 3. Naprava za mašine za žičano pletivo po zahtevu 2, naznačena time, što je lan-čani obrtni deo (na pr. obrtna glava) u vezi ili se može dovesti u vezu sa dva pogonska dela, naime jednim glavnim pogonskim delom i jednim sporednim pogonskim delom, pri čemu ovi pogonski delovi pokreču lančani obrtni deo sa raznim brojem obrtaja. 4. Naprava po zahtevu 3 naznačena time, što zupčanici 16, 18, koji pokreču lančani obrtni deo, glavnog odn. sporednog pogonskog dela, mogu pomoču pokretnih spa-jalica biti dovedeni u vezu. 5. Naprava po zahtevu 3 i 4 naznačena time, što sporedni pogonski deo sa glavnim pogonskim delom stoji u vezi ili s njim može biti doveden u vezu i što obrtnu glavu po isključenju glavnog pogonskog dela kreče sporedni deo, koji dobija kretanje od glavnog dela. 6. Naprava po zahtevu 3—5 naznačena time, što su zupčanici sporednog pogonskog dela namešleni na naročilim osovi-nama, koje su paralelne sa osovinama glavnog pogonskog dela. 7. Naprava po zahtevu 3—6 naznačena time, što postoje prstenovi za zaustavljanje, koji sprečavaju aksialno pomeranje zupčanika, i koji imaju poprečni presek u obliku , koji su spojeni zupčanicima i koji hvataju kružne žljebove na osovini i koji su sastavljeni iz više delova. 8. Naprava po zahtevu 3—7 naznačena time, što ima prsten 26, koji služi za spajanje zupčanika sa svojom osovinom, koji se po osovini može aksialno pomerati, ali ne može obrtati i koji se može dovesti u vezu sa zupčanikom, i koji se može utvr-diti na osovini i protiv aksialnog pome-ranja. 9. Naprava po zahtevu 5—8 naznačena time, što je radi spajanja (ukopčavanja) zupčanika sa svojim prstenovima (26) na zupčanicima i na prstenovima izradeno zupčanje. 10. Naprava po zahtevu 3—9 naznačena time, što je radi učvrščivanja prstena (26) protiv aksialnog pomeranja, predvidena u prstenovima po jedna rupa (32) i u osovinama rupa sa zavojcima za zavrtanj (33), i ove rupe imaju u glavnom i u sporednom pogonskom delu isti prečnik, usled čega se jedan i isti zavrtanj (34) može upotre-biti i u glavnom i u sporednom delu. 11. Naprava po zahtevu 3—10 naznačena time, što ima oprugu (31) nameštenu u osovini i koja potiskuje prsten (26) u njegov slobodan položaj - ' r • i ■ : : , ■ ■ :■ , ' ■■ ' ; ■ ' • . ■ ■ ■ r n -...................................................................................... ■ ' '/ i.jidob' iioi iOSL j ni)' v < ' 5 . ' ' Adpatent broj 7539.