ki ; 'j.?".1-* t SilO S A VEZ A SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE ČUVAJTE JUGOSLAVIJU! ДИИИВИИН Izlazi svakog petka e Godišnja pretplata 50 din. • Uredništvo i uprava Brankova ulica broj 30 IV • Adresa za pošiljke: Poštanski pretinac 342 • Telefoni uredništva i uprave 30-E65 i 26-105 • Račun Poštanske štedicnice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 14 februar 1941 God. XI! . Eroj 7 Jugastavetti u Вамтм- McvalsUai Ko je učestvovao u narodnoj borbi?! Pre nekoliko dana je „Hrvatski dnevnik“ objavio čla-nak, ko ji je zanimljiv z bog niza tačnih konstatacija, o ko jima govorimo na drugom mestu. Ima međutim u tom članku i jedan pasus, o kome želimo načelno da progo-vorimo, jer takvo shvatanje smatramo jednom od glavnih zapreka za sredivanje našeg unutrašnjeg života. Govoreči o pokrivanju javnih mesta u Banovini Hrvatskoj, „Hrvatski dnevnik“ kaže, da je dvadeset godina opozicije nesumnjivo smetalo, da se „razviju sv e sposobnosti naših ljudi", pa kaže: „Prisiljeni smo dakle primati i saradnju ljudi, ko ji doduše NISU SRDJELOV ALI U NA-ŠOJ NARODNOJ BORBI, ali mogu poslužiti kao stručnja-ci svome narodu Ovime doduše ni je precizirano, na koga se misli pod ljudima, ko ji „nisu sudjelovali u narodno j borbi", ali prema rečenici, u ko jo j se kaže, da „ni je dosta da je neko glasao za Dr. Mačeka, da je držao vatrene govore na raznim sastancima, ili da je za vrijeme diktature bio lišavan slobcde", pa da pokrije neko važno mesto, — možemo zaključiti, da se pod tom oznakom razumeju ljudi, ko ji nisu glasali za Dr. Mačeka niti s u držali vatrene govore itd. Kad pogledamo, medutim, na stvar u praksi, videče-mo da je krug tih izopčenika mnogo širi. Kao što je na-ime poznato, u prošlim izborima je i nekoliko jugoslo-venski orijentisanih grupa imalo zajedničku listu sa Dr. Mačekom, pa je velik broj jugoslovenski orijentisanih Srba, Hrvata i Slovenaca glasao za tu listu; ali se postu-pak prema njima ni naj man je ne razlikuje od postupka prema ostalim Jugoslovenima, o čemu može da se uveri svako, ko pogleda kasapljene stupce u splitskom „Narcd-nom listu“ (čiji s u izdavači i vatrene govore držali za listu Dr. Mačeka), i ko znade imena broj ni h Jugoslovena, kojima to glasanje takode nije pomoglo, da ne budu uneseni u spiskove premeštenih ili otpuštenih. Ma da bi, dakle, več i to pretstavljalo najočitiju FO-'VRRDU DRŽAVLJANSKE JEDNAKOSTI, kad a bi se pri-hvatilo načelo, da neko može biti državni ili banovinski činovnik samo onda, ako je glasao za ovu ili onu listu, ili je držao vatrene govore, — jasno je da, po samom pisanju „Hrv. dnevnika", stvar ispada daleko gora; i da se, kao gradani drugoga reda, čija saradnja može da se primi samo u največoj nuždi, smatraju svi Jugosloveni bez razlike, a naročito Hrvati jugoslovenske orijentacije. To Je pak, ne samo antinacionalno, več i antidemokratsko, antihumano i antisocijalno. Medutim je i obrazloženje ovog kriterija, ne samo besmisleno, več i preuzetno. Ljudi, koji na takav način govore o onima, koji „nisu sudjelovali u narod noj borbi", stavi ja ju sebe u pozu skorojeviča, koji misle da sa njima poči nje s vet, i da je sve što se rani je dogadalo, bri-_ Sano njihovim nastupom. Pod „narodnom borbom" oni r^zumeju isključivo borbu svoje grupe; pa čak ni to, več od onda, od kad su joj oni na čelu. Kao da nikada, pre Poslednjih petnaestak godina, nije bilo vremena, kada su Hrvati bili u opasnostima i kad su ljudi živote davali, da Hrvatsku očuvaju od neprijatelja!.. Čak i onda, ako bi-srno na položaj Hrvata u Jugoslaviji, do sporazuma, gle-dali najcrnjim naočarima, — zar Hrvati u toj situaciji nisu irnsJi ipak oziguran bar svoj narodni jezik, i zar nisu bili zaštičeni bar od nadiranja inojezičnih elemenata, protiv čega su se decenijama berili? I zar samo osnivanje Banovine Hrvatske, sa svom današnjom širokom autonomijom, najbolje ne pokazuje, koliko je u takvom položaju borba bila lakša i CILJ LAKŠE DOST1ZAN, nego li ranije, kada se, ni za pedeset godina borbe, ni jed na zapeta u „nagod-bi“ njje mogla izmeniti; kada je, nakon sve prolivene hrvatske' krvi, u vreme Jelačiča, Hrvatska došla u još gori Položaj nego li ranije; i kad se, ni za sedam decenija natezanja nije uspelo Dalmaciju prisajediniti Hrvatskoj itd.?! A samo cinici mogu da ne vide, šta bi bilo sa Hrvatima (jednako kao i sa ostalim Južnim Slovenima'), da su god. 1914—1918 stvari pošle drugačije. I DA HRVATSKA NARODNA BORBA U TIM VREMENIMA NIJE BILA ONA- Sokolsko bralsfvo Ništa nema Jepšega od bratstva. Naš narod je bratstvo uvek visoko cenio. A naše sokolsko bratstvo, koje se po vanjštini ispolja-va u sokolsko] znački i sokolskem pozdravu „Zdravo brate, zdravo sestro!" zar nije postalo takoder iz naroda? Ta ništa nema, što nije postalo od naroda, rekao je otac sokolstva, dr. Miroslav Tirš! Ima li nešto lepše, nego kada se pozdravimo „Zdravo brate, zdravo sestro!1*... I koliko nas to združuje i čvrsto veže! Osečamo se kao jedna duša, jedno telo, jedno srce, toplo sokolsko srce, Dodeš u nepoznat grad, mesto, selo. Ne poznaš nikoga; ali sret-neš li nekoga sa značkom, oslo-vičeš ga lepo, iskreno, i bratski! Iz njegovog pogleda osetićeš le-pu, blagu, bratsku reč! Tko još tako može? Vozio sam se na putu za Kosovo. Pored mnogih putnika opa-zio sam jednog brata sa značkom. Pozdravimo se i približimo se jedno drugom. Moje i njegovo i-me bilo je u tom trenutku spo-redno! Pogled nam je govorio da smo jedno, da smo brača. On je bio iz jednog kraja Jugoslavije, a ja... ne pitajte odakle; ili ako hočete, odanle gde ipak kuca toplo bratsko srce!™ I kasnije, u domu brata Velička činilo mi se da sam pod Učkom, u nekom našem selu! Toplo, prijazno, blago, svesrdno! Samo sokolsko bratstvo uzeto iz narodne duše moglo je postaviti načelo: „Svi za jed-noga, jedan za sve!" Drugi put sam se vračao sa neke skupštine. U vozu se tek u-poznah sa bratom, Seljakom sa značkom, u lepoj dalmatinsko j narodnoj nošnji. Pristupi mi otvo- KVA, KAKVU SU JE VODILI — JUGOSLOVENSKI ORI-JENTISANI HRVATI!... Pa ipak, za izvesnu gospodu, sve to nije bila narodna borba! Hrvati, koji su godinama izdržavali robi ju, zato što su hteli da Hrvatska bude slobodna od tudina; taoci koji su zbog toga bili bi jeni i mučeni; dobrovoljci koji su gi-nuli na bojištima, da hrvatstvu izvojšte pravo na slobodu, ■ svi ti „nisu sudjelovali u narodnoj borbi"', i nema ju prava na saradnju u javnom životu, samo zato, jer eventualno nisu glasali za listu Dr. Mačeka!... A, ako su i glasali, onda zato što su ostali VERNI IDEJI, KOJU SU G. 1918. U VREMENIMA NAJPRESUDNIJE BORBE ZA HRVATE, ZASTUPALI — SVI SV ES NI HRVATI! Kazače nam se, da ima bivših dobrovoljaca i politič-ldh osudenika, iz g. 1914, koji su prišli HSS, kao n.pr. ban šubašič; pa zaito to nisu učinili i ostali? To je, medutim, stvar ubedenja. Odgojeni jugoslovenski, mnogi od njih, čak i onda kada su najkritičnije gledali na greške prošlih režima, nisu hteli da an blok udu u saradnju, u kojoj su vodili reč i najopasniji frankovački elementi, što danas priznaje i sam „Hrv. dnevnik"; dok su poneki mislili da treba i ta j put kušati... I mada je daleko man ji broj njih, koji su, makar i formalno napustili jugosloven-sku orijentaciju, nego li- obratno, mi bismo sa največim mirom, ne samo Banovinu Hrvatsku, nego i čitavu Jugo-slaviju prepustili saradnji ljudi, kao što je ban Šubašič (koji je zaista bio „solunac", a ne kao neki drugi, o čijem „solunstvu" ništa konkretno ne može da se navede), — ubedeni da su im, jednim ili drugim putem, namere naj-čestitije. A zar iko čestit sme da posumnja u namere Hrvata dobrovoljaca, ili onih koji su stradali po austrijskim tamnicama, — jednako prema Hrvatskoj, kao i prema Jugoslaviji?!... Ili u dobru volju onih Hrvata, koji možda nisu direktno stradali, ali su se uvek isticali kao rodoljubi, boreči se i protiv austrijanštine i protiv italijanštine, — samo zato jer su (verni nauči Štrosmajera i Račiča) slobodu i sreču Hrvata videli u jugoslovenstvu? .. I što je naj-strašnije, — KAKO MOŽE UOPŠTE DA SE U POREDI NJIHOVA VREDNOST, S A VREDNOŠĆU ELEMENATA, KOJE JE SAM BAN ŠUBAŠIČ OZNAČIO KAO LJUDE, KOJI „GLEDAJU PREKO GRANICE“ / KOJI SE PONA-ŠAJU „IZDAJNIČK1"? I zar to nije dokaz „morala insa-nity", kad neki zagrebački listovi pišu n.pr. o popularnoj ličnosti jednog Matasiča, sa kojim g. 1918 nije niko hteo ni da se vidi, zbog svega što se plelo oko njegovog „kai-zerbarta", — dok se naprotiv, kao nenarodni, označuju ljudi, koji su g. 1918 spasavali čast hrvatskom imenu i oligurali mu pravo, da se otcepi od tudina, pa da sa jed-1nokrvnom bračom, stvori nezavisnu državu?! Sednica plenuma uprava Sara sokola K. J. Sednica plenuma Uprave Saveza Sokola K.J. održaće se u dane, 22 i 23 februara, u proslorijama Saveza. Sedntea počinjs u subotu, 22 februara, u 4 časa po po-dne. reno, jer sam nosio sokolsku značku i pozva me k sebi: „Do-di, brate, dodi u naše selo, ima nas vrednih Sokola!" Priča mi sve iskreno, bez ustručavanja, jer to je sokolsko bratstvo, koje se če-sto tako malo razlikuje od rode-nog brata! Zar ima još neke organizacije, gde bratstvo toliko dolazi do iz-ražaja, u tako uskoj i medusob-noj povezanosti? Kad deca dotr-če u susret bratu prednjaku: „Zdravooo! I vešaju mu se za ruke, kao da su „rodena!“ Zaista u sokolstvu nema ništa lepžega od bratstva, i za to ga ljubimo, cenimo i uskladujemo! A. M. Stog&dišniica Jkize iUstila „Matica Srpska" u Novom Sa* du proslavila je prekjuče stogodi-šnjicu rodenja jednog od najpo-znatijih naših književnika, Laze Kostiča. Laza Kostič je roden 12 februara, po novom kalendaru, u Ko-vilju u Bačkoj, a pravne nauke je svršio u Pešti, pa je postao beiežnik magistrata i pretsednik varoškog suda u Novom Sadu. Medutim je bio uapšen, kad je prisustvovao proglašenju punolet-stav kneza Milana, i od tada se nalazi . u neprestanoj političkoj borbi. Pripadao je organizaciji Ujedinjene omladine i bio agilan saradnik Svetozara Miletiča, pa je, kao takav, izabran i u peštan-ski sabor. Madžarske vlasti su ga neprestano gonile, pa je mo* rao da prede u Srbiju, gde je u* redivao razne listove, jednako kao i na Cetinju, boreči se za na* cionalnu stvar. Kao književnik, Laza Kostić je poznat naročito po svojim dramama, po prevodima Šekspirovih drama i po nekolikim lirskim pe-smama, od kojih su najpoznatije „Andelijina pesma“ „Minadir", „Santa Maria della saliite“, „Spo* men na Ruvarca“ itd. Glavna Ko-stičeva dela su medutim drame „Maksim Crnojevič" i „Pera Se-gedinac", koje su objavljene u više izdanja i koje su izvele jak uticaj na razvoj savremene dramatike u Srbiji. Sokoli velosipediste! Koturaštvo se u našem sokolstvu gaji već treču godinu, kao grana telovežbe. Njime su se Sokoli več ranije bavili, ali je posle bilo napušteno i zaboravljeno. Velosipedski pokret je oživeo zato, jer pruža jednu vrstu so-kolskog rada, kojim se može najkorisnije poslužiti našoj voj-sci, u odbrani Otadžbine. Sokolstvo neče gajiti „biciklizam asfaltiranih drumova", ono hoče da pripadnici sokolskih velosi-pedskih otseka, kako na drumu, tako i na stazama, pa i preko prepreka, mogu koristiti točak kao sredstvo brzog pokreta. Ono hoče da se Sokoli izvežbaju tako, da posle napornog kretanja sti-gnu na cilj — sposobni za dejstvo. Zato velosipedske utakmice u sokolstvu nose karakter bojnih takmičenja, koja su vezana, pored savladivanja raznovrsnih prepreka, i bojnim gadanjem. L) tome duhu su napisana i sva naša velosipedska pravila. U tome duhu moraju se izvoditi i sve naše vežbe. Velosipedski bataljoni naše ju-načke vojske, več u početku njihovog formiranja, prevaljivali su po najgorim putevima 120 km dnevno, da bi učestvovali na sletovima sokolskih Župa. Za po-yratak obično je birana još duia staža. 1 više nego Jasno je, da o-vakav napor mogu izdržati samo stari izvežbani velosipediste, koji več kao takvi stupaju pod zasta-vu, jer rok služenja u stalnom kadru je i suviše kratak, pa da bi se moglo sve ovo postiči pored onih obimnih znanja, koja mora danas da zna svaki borae, a pogotovo borac u brzim jedi-nieama. Nije potrebno navoditi, da danas treba raspolagati sašto Više spremnih, brzih jedinica. Pothranjivatl, kadar ovih elitnih trupa naše vojske 1 održavati znanja i veštine, koja su naša brača stekli ц njima, za vreme vršenja njihove državljanske duž nosti, je cilj sokolskih veloslpe-skih otseka, šta je uradeno do danas u tom cilju? Osnovali smo preko 100 veio-sipedskih otseka, medutim snazi naše organizacije odgovarao bi Hesetostruki broj. Napisali smo i izdali „Potrebna znanja za so- kolske velosipedske otseke", u kojima je izloženo sve što je potrebno za njihov život i rad. To je knjiga o kojoj su se, pored ostalih, i razni sportski forumi izrazili najpohvalnije. Odr-žali smo prve velosipedske utakmice, kod kojih su pojedinci po-stigli lepe rezultate, ali je odziv bio maien. Svaka pohvala Župama, koje do danas imaju i po dvadeset otseka, radečih sa primernom vrednošču. Nema op-ravdanja za one Župe, koje imaju po jedan, ili nljedan ' velosipedski otsek, a po divnirh dru-movima na njihovoj teritoriji kre-če se svakog dana do 50.000 ve-losipeda. Napominjemo, . da su župski prednjači tih župa svršili tečaj velosipedske obuke, kojeg je prošle godine održalo načelni-štvo Saveza. Krajnje je vreme, da se i te Župe trgnu. Bračo, skoro če nastupiti pro-leče i naše velosipedske jedinice treba da ožive. Treba da ožive barem u ovoj poslednjoj godini Petrove Petoletke. To neka nam bude zavet! Na ovogodišnjim svečanostima u našoj prestonici mora učesvovati besprikorno u-vežban sokolski velosipedski bataljon! Zato bračo; „Velosipedi na zbor!" Rad Sok. društva Split u 1940 Sokolski dom u Mostaru U Mostaru če uskoro biti dovršen veličanstveni Sokolski dom, kao kruna zaveta u* Petrovoj pe-toljetcf, koji če nositi ime Kralja Ujedinitefja. Pored velikog broja nuzprostorija, u domu ima preko 20 odeljenja razne veličine. Til če biti smeštene kance-larije župe, društva i sokolske muzike. Uz moderno uredenu vežbaonicu nalaži se lutkarsko pozorište, sala za čitaonicu i td. U domu če biti smešten i poljo-prviredni otsek sa najmoderni-jim alatom. semenom i sadnica-ma. Troškovi gradnje iznosiče oko 1,500.000 dinara. Najviše zasluga za gradnju ove monumentalne i najlepše gradevine u Mostaru ima odbor, na čelu sa bratom Markom Bejatom i tajnikom F. Slipčevičem. U društvu u 11 kategorija vje-žba oko 600 vježbača. U prošloj godini održano je 39 članskih sa-stanaka, sa 36 predavanja, 4 svečane komemoracije (Kralju Aleksandru, Štrosmajeru, Masaryku, Tyršu), 4 svečane proslave (70 ro-dendan Viktor — Car Emina, do-lazak srpske vojske i prekid sa Austro-Ugarskom, te Zrinsko-Frankopanski dan), 4 akademije, 14 kazališnih pretstava, sa 21 po-zorišni komad, koje su izveli članovi pozorišnog odsjeka i naraš-tajskog pododsjeka, 24 zabave i igranki i jedno naraštajsko sjielo. Društvo izdaje dva lista. Društveni list izlazi povremeno u 1.300 primjeraka i dostavlja se članstvu besplatno, a naraštajski, „Mladi Soko“, izlazi redovlto u 500 primjeraka. Društvo ima dvi-je čitaonice: za članstvo i naraš-taj, koje svakog dana okupljaju veliki broj članstva i naraštaja. Društvena pučka knjižnica je največa pučka knjižnica u Splitu, a i u čitavom savezu. U prošloj godini imala je 2.200 čitača, sa 4.700 pročitanih knjiga. Sada ras-polaže sa preko 5.000 uredenih knjiga, u vrijednosti od dinara 150.000, te je potpuno izvršila zavjet S. P. P. Ove godine na-vršeno je 10 godina od kada knjižnlcu vodi sokolsko društvo. Socijalni odsjek intervenirao je u prošloj godini ukupno sa dinara 22.564, davajuči pomoč članstvu i oblačeči siromašnu djecu i naraštaj, kojima je kao zimsku pomoč podjelio u robi Din. 12.652. Putna blagajna raspolaže sa Dinara 46.084. Zdravstveni odsjek intervenirao je u 20 slučaje-va, vršeči zdravstvenu službu ne samo u vježbaonici več i socijalni rad medu siromašnijim članstvom, te je održao i dva samaritanska tečaja. Društveni prihodi (samo središnja blagajna) iznosih su Dinara 173.000, a isto toliko iz-daci, a društvena imovina krajem godine vodena je sa vrijednošču od preko 2 miliona dinara. Društvo uz kazališni odsjek i naraštajski pododsjek imade i svoju glazbu, koja učestvuje na večim društvenim priredbama. Lutkarski odsjek zbog tehničkih poteškoča na bini morao je u prošloj godini da obustavi svoj rad. Osnovan je i pjevački zbor koji je učestvovao u društvenim priredbama. Odbor S. P. P sa do-prinosima članstva u ovoj godini dovršio je posao oko nadozida-nja sokolskog doma utrošivši u-kupno Dinara 195.708. Osobitu djelatnost kao i uvjek do sada pokazao je naraštaj su-djelujuči najaktvinije u društve-nom radu. Ukupni broj članstva nije se izmjenio prema stanju u 1940 god. jer je sa 183 novih članova nadoknaden od prilike isto toliki gubitak članova, od kojih je 115 otpalo zbog otseljenja, naj-•еГвјјзГшзлА §oqz uiopfip ипозл ( Na 31-XII društvo je brojilo 1192 Člana (934 muških i 268 ženskih), te oko 500 naraštaja 1 djece. Злашме }. Ш-тршивђера ..Јединство слога и љубав рода И дух витешки, златиа слобода, То је што треба да је у части! То је што може наш народ спасти! Трн су брата, — 6paha рођена, Идеалима једним вођена, Кроз повест дугу мучну и тешку, Ал' и поучпу, златну, витешку! Као Бог што је: и Син и Отац Једаи једини, — нили наш Творац! Хрват, Срб, Словенац јесу нам један Јединствен народ унап и вредан! Вера несне браћу да дели Beh ране старе да блажи и цели, Као истина, божански чиста K'o света љубав Исуса Хрнста! Cam у слози спас нам је свима, Слободни, братски где год нас има! Живети век he Југословени У држави својој уједињени! Ох, драги роде! о, свете сени,— Оживи, устај и напред крени! Да се у коло сви братски вину: Све — све за веру и доновину!..." Тако нам, ето, Штросмајер вели, Бесмртни вођа, мудри и зрели, Достојан одјек народа свога, — Вечни љубимац рода и Бога! Београд. Др. Boj. В. Рашнћ TAKO JE! „Гласник резервних офипира**, који излази у Београду, објав-љује у последњем броју чланак др, Винка Врхунца, о дужности-ма резервних официра у да-нашњим временима. У чланку се, измеНу осталог, каже: „Национална и војничка дуж-ност чине нераздруживу целину Једнако као што резервнп офн-цир дужан да води, поучава и одушевљава своју војничку че-ту, ту исту дужност мора да вр-ши и у свон цивилном животу, у своме позиву, у породичном кругу, мehy пријатељима и знан-цима. Он треба да је свуда ripo-пагатор оптимизма и вере, и онај који шири поуздање у снагу name војске и нашега оружја. Као што побија малодушност код својих војника, тако му је дуж-ност да у свагдашњем животу побија дефетизам сваке врсте. Прави резервни официр треба да буде пропагатор народие слоге, љубави, сношљивости и разуме-вања. Он треба да и'а сваком ve-сту отклања унутарње спорове и да тражи, да се све бриге по-свете у првом реду снази и нева-висности Југославије." Ose мисли у пуној мери при-хваћа и наше соколство, и оне важе за сваког правог Сокола и честитог родољуба. * Beogradski list „Napređ", u članku, „Ujedinjenje je spas“ piše izmedu ostalog: „Teško je biti toliko naivan pa misliti, da zajedničkl neprijatelj ne bi uspio gurnuti Srbe i Hrvate u međusobne ratove da je došlo do njihovih posebnih država, kao Sto je uspio gurnuti Srbe i Buga-re. Otuda mjesto na razjedinja-vanje onoga što je več sjedinjeno, treba misliti na sjedinjavanje onoga što je još razjedinjeno. To ne bi bila samo dobra jugoslovenska politika, nego u isti mah i dobra srpska, I dobra hrvatska, i dobra bugarska politika * Isti list „Napred", piše n drogom članku: , „Nismo unapred nikome nepri-jatelji, sem onima koji su nama neprljatelji. I ne mislimo nikoga napadati, ali se od svakog mislimo braniti. To je osnova, na kojoj ima počivati jednodušnost< nateg stava u današnjoj teSkoj me-dunarodnoj situaciji, — jednodu-šnost koja če nam dati snage da iz nje. izidemo nepovredenl". Највећи неимаои Југослави!е Оснивач, учитељ, ослободилаци уЈединитељ (Наставак) IL ШТРОСМАЈЕР. УЧИТЕЉ Живот једног народа распар-чаног, највећим делом у роп-ству, које је све теже подносио џјто је био свеснији, текао је својим историјским током. Мно-ia су се значајна и судбоносна збивања догађала, али тај народ није још добио свог човека, који ће му дати идеју кристално чи-сту, идеју која извире из н>его-ве расе, прилика и менталитета, идеју која he му бити мисао водиља кроз све борбе, и која ће му јасно рећи оно што носи сакривено, често несвесно, у души, Кроз многе перипетије које ie доживљавао, тамо од првог у-станка па до последњег Обре-новића, народ је наш имао вели-ке људе и покрете, који су о-ставили дубоки траг у његову животу. Такви су били: Илир- ски покрет н његов покретач, Људевит Гај. Они Су први ма-нифестовали југословенство и дали му политички смисао. Њн-хове су заслуте несуМљиве, ко-лико је и борба била тешка. Кад се само замислимо да су се они, kao и Вук на српској страни, борили за живот народ-ног језика. Било је падања, али никад се није пало за увек, јер оно што је живело, бнло је веч-није од туђинске власти. „На-чртаиије" Илије Гарашанина само је доказ виша, да је и службена Србија тежила истои циљу, као и остали јужни Сло-вени. После свих неуспеха. после .Те-лачића, Гарашанина, Владике Пе-тра II Петровића, и после цар-ског и просветно-културни жи-вот и онемогућавао сваки рад виђеииЈим људима, појављује се Јосип Јурај Штросмајср, нај-маркантнија личност тадашњег политичког доба Његов рад не можемо никако оделити од рада најбољег му пријатеља, истори-чара Фрање Рачкога. Рођен је у Осијеку, у сиро-машној породици. Његова кари-јера духовника била је сјајна, a била је запажена и његова ученост и активност. Његово школовање бнло је под снаж-ним утицајем Коларова свесло-венства и Гајева илиризма, које душом и телом пригрли. Али под апсолутизмом његова де-латност своди се на уређење ha-ковачке бискупије, која се про-теже на католике Босне и Сре-ма. Према томе, Штросмајер је већ у самом почетку дошао у додир са Србнма, православљем, добро их упознао, а по природи толерантан, и зоволео их. Пре-станком апсолутизма, 1860 год., видимо Штросмајера како се од-мах баца у политички живот. Постаје члан Бечког државног већа те исте године. и у том већу он се ватрено залаи<е да се у школе уведе народни Језик, и да се, што је ието тако зна-чајно, припоји Далмацнја Хрват-ској. Штросмајеров рад бно је кул- турно-политички. Штросмајер је наиме видео да се најбол»е про-светом долази к слободи, na и његово гесло гласи: „Просве- том к слободи". Видео је коли-ко је потребно оснивање једнЈг културног центра, око кога би се окупили сви уметници и књи-жевници, тј. сви културни рад-ници, и који би био расадишге културе за Јужне Словене, и ти-ме их еманциповао од страних утицаја. У свом говору, у Хр-ватском сабору, Штросмајер у једном хисторијском говору за-лаже се за оснивање Академије и Универзитета, и истиче h>hxd-ву задаћу. Треба подићи књи-жевност и омогућити деловаше људима ума, створити јединство књижевности и културе, — и омогућити стварање народне ин-телигеиције, у интересу целог Словеиског југа. — И заиста, иосле много перипетија, буде признлта Југословенска Академи-la знаностн и уметности, 1867 године, и под покровитељством Штросмајеровим започиње раа. Тајник ie био његов сарадник, Рачки. Ту je и дошло до п^ног нзражаја његово деловање. Кас-није, 1874 год., његовим насто-јањем основано је загребачко свеучилиште и галерија сликз, најбогатија галерија у Хрват-ској. Као видан културнн спо-меник, и велико архитектонско дело, сазидао је катедралу У Ђакову. На њој је показао сав свој префињени укус Многе младиће и уметнике је помагао. Штросмајер је био иецена широ-ке руке за све шта је впдео да је вредно пажње. Као такав, :то-магао је образовање многих re-нерација. Радио је много и истрајно це* лог живота на зближењу право-славне и католичке цркве. До-каз је посвета катедрале у Ђа-кову, која гласи: „Слави Божјој јединству цркава, слози и л>уба-ви народа мога!" Заступао Је мишл>ење да треба жртвовати понешто и са једне н са дрУ»'е стране, ла се доће до слоге, и да се тиме народ зближи. Он ie на томе радио, колико у својој I бискупији, толико и у свету. У Ватнкану залагао се за то гле* ^днште. ibcroBu иааорн ииали сЈЕ Osam Saveznih tečajeva Povezani božični raspust ove Zime odlično je iskoriščen od Strane saveznog načelništva. U kratkom vremenu od 22 decembra do 8 januara održano je o-sam raznih saveznih tečaja, koji su smišljeno i sa vaspitnim planom, odredeni u gjavnom za na-raštaj. U ovako malom vremen-skom razdobiju, ovakav broj tečaja i slušalaca nije se još za-bfeiežio u našem sokolstvu, o čemu je več pisao „Sokolski glas-nik“. Prema .izveštajima vočstva, svi Su tečaji uspeli vrlo dobro. !ma-li su opšti vaspitni karakter sokolski, navikavali su slušaoce na dlsclplinu, red, jednaki napor, po-žrtvovnost, zajednicu, istrajnost I t. d. A pritom ru osposobljava-li sokolske omladince u struč-bom i vaspitnom pravcu za bu-duče vodnike u jedinicama, u pojedinim granama i u opštem sokolskom životu. Ovim konstruktivnim delom može biti zadovoljno i Savezno načelništvo, i sam Izvršni odbor uprave Save-Za, koji je pokazao razumevanje Za sve te tečaje i pomagao ih. No je li to sve? lli pak treba da se ujedinimo u težnji, da uspeh sa ovih 8 tečaja bude tra-jan, da ima radan i realen odjek u jedinicama, i da se svi slušaoci marljivem istrajnošču oda-zovu svojoj dužnostl, koja im tek nastaje, još u večoj meri, posle završenih tečaja? Pomenutih 8 tečaja završilo je svega 217 slušalaca i to ovako: Tri smučarska tečaja naraštaja-ca na Kopaoniku, Jahorini i Pohorju pohadalo je. 64 naraštajaca. U dva tečaja za vežbačice višeg odeljka takmičenja članica naj-starijih naraštajki bilo je 42 slu-šateljke. Dva tečaja nakaštajaca, sa preglednim takmičenjem u Zemunu i Ljubljani, završilo je 68 slušalaca. Tečaj za košarku na-raštaja u Beogradu završilo je 25 naraštajaca i odvojeno 18 naraštajki, svega 43 naraštaja. Analogno tvrdenju vočstava i štampe, o postignutom uspehu, Ukupart broj od 217 slušalaca Imao bi mnogo da znači. Taj lepi broj imao bi da se tiskoro vidno oseti i radom u našim jedinica- ma kad smemo tvrditi da smo sa njima postigii uspeh na pomenutim tečajevima. — U protivnom slučaju, ne bi vredilo te tečajeve uopšte priredivati! Svakako da ovu delatnost svr-šenih tečajevaca očekuje i savezno načelništvo, nadležne župe i jedinice; a moramo verovati da želju za takvim radom imaju i slušaoci tečajeva. Za to su tečajeve i pohadali. Da bi medutim ta želja bila ostvarena, da bi uspeh sa tečaja bio potvrden delom u jedinicama, potrebno je da priredivači i slušaoci svoj rad nastave u zajedničkoj vezi i dalje. Evo kako: Jasno je da se sami slušaoci ne smeju zadovoljiti svojim prvim, tek pripremnim uspehom na tečajevima. To ukratko znači da se moraju i dalje, stalno i svestrano — usavršavati, da bi što više drugima od sebe mogli dati. Istovremeno pozitivnim radom moraju primenjivati u svojim jedinicama sve što su na tečajevima naučili. Najzad moraju se istrajnim radom odužiti svim onima koji su im omogučili boravak, stručno znanje i uvež-bavanje na tečajevima. Sve ovo im je sokolstvo dalo, oni su taj dar primili, i od dužnostl koja ih očekuje ne može ih osloboditi niko, a najmanje njihova sokolska svest i savest. Drugo: O svršenim slušaocima; t. j. o njihovom daljem usavrša-vanju i radu mora da se vodi nadležna evidencija saveznog, Šefovi i njihovi glasnici župskih 1 društvenih načelntšta-va. Ova se evidencija ima voditi ne samo kartotekom brojnoga stanja slušalaca, več 1 stvarnim potpomaganjem u njihovom nastajanju, radu, usavršavanjem do potpuno spremnih, stručnib vodnika i vaspltača. U protivnom če pravi cilj svih ovih tečajeva biti neoprostivo oslabljen, ako ne i promašen. Ova svestrana i zajednička sa-radnja i evidencija neizbežna je utoliko pre, što su slušaoci svih tečaja, sem članica mahom na-rašiajci i naraštajke, dakle još mladi i neiskusni, pa ih treba i dalje upučivati i voditi, do pot-pune samostalnosti. Ova je sa-radnja nužna još i sa razloga što želimo da sa slušaocima, odnosno sa njihovom radnom istrajnošču, prodemo bolje nego u ra-nijim vremenima. Pa kad smo mogli i umeli uložiti sve za uspeh na tečajevima, moramo u-meti da taj uspeh i produžlmo. Ne sprovedemo li to, preti nam stara, nepobitna istina: Ako os-tavimo same sebi, L j. bez nadzora, bez pomoči 1 radne eviden-cije, svih naših 217 svršenih slušalaca, koje smo svakako zado-bili za rad prvom stručnom i drugom pripremom, onda se moramo pomiriti več unapred s tim, da demo ih postepeno gubiti, ra-nije ill docnije. O prošlim gu-bitcima suviše nam jasno govore mnogi primeri sa slušaocima prednjačkih i drugih tečaja. Miroslav Vojinovič Nedavno je polltički naslednik Dr. Korošca, Dr. FRAN KULOVEC, održao je u Celju govor, u kome je izričlto pozvao na okup sve stranke 1 sve krugove u Slo-venačkoj, sem komunista, ističu-čl potrebu primirja u sadašnjim trenutcima i želju da nastane sa-radnja izmedu stranaka, zbog narodne budučnostL Govor Dr. Kulovca je naišao na prijatan odazlv kod drugib stranaka u Sloveniji, a naročita kod svih konstruktvinih elemena-ta, koji več odavna, sa JUGOSLOVANSKIM SOKOLSTVOM na čelu, traže da se u današnjim ozbiljnim vremenima ostave po strani sve stranačke preplrke i da se sve narodne snage slože za opšte dobro. Jedmi koji je držao do toga, da pokvari utisak govora svoga šefa, bio Je list „Slovenec", nadodavši, kao uslov za to prlmirje, — da sve stranke i sve grupe treba da se podrede ljudima oko „Slovenca"! Sllčan slučaj se dogodio i sa jednlm govorom BANA ŠUBAŠI-ĆA, u Dubrovniku. Dok je beo-gradska štampa naročilo podvu-kla vrlo razumne banove reči, kazane dubrovačkim nastavnici-ma, — da omladinu vaspitaju, „bez obzira na političke prome-ne i režime, jer su režimi pro-laznl, a “država Je večna", — nismo ni u jednom zagrebačkom listu, a najmanje u nekom od onih koji su bliski g. šubašiču, mogli da nademo n traga od tih reči— To su oni, koji bi hteli da bu-bu 1 nad popom popL. „Hrvatski Dnevnik*1 o banovini Hrvatskoj u Jugoslaviji Prvi zar.icnik Saveznog starešine, L'r. V. Lek.jc.č, sa pretstavnicima vojske i vlasti na Savcznim smučarskim utakmicama, 2 februara Na uvodnom mestu se osvrče-mo na jedan pasus nedavnog u-vodnog članka u „Hrvatskom dnevniku", koji je od naročitog značaja za položaj jugosloven-ski orijentisanih elemenata u Banovini Hrvatskoj. Ima u tom članku, međutim, i nekoliko značajnih konstatacija, koje vredi podvuči. Tako n. pr. „Hrvatski dnevnik" piše: „Okruženi sa svlju strana državama, u kojima vlada največa disciplina, 1 mi moramo čuvati disci-pllnu na svojemu narodnom pod-ručju. Ta je disciplina jednako posebna na sektoru našeg unutraš-njeg politlčkog života, kao i na sektoru vanjske politike. Kao što se ne može dopustiti, da pojedin-ci svojim ispadima smetaju u pro-vedbi korektne vanjske politike, isto tako oni svojim ispadima ne srni ju ometati d jelo izgradnje Ba-' r.ovine Hrvatske i učvrščenja položaja hrvatskog naroda. Novinstvo ' je medutim moglo zabilježiti ne-j koliko incidenata, koji su doduše j djela pojcdinaca, ali koji se ne mogu trpjeti". Nakon te opomene frankovci-ma, „Hrvatski dnevnik" nastavlja: ' „Kad se znade, da banovina Hr- vatska ni n godinama najbolje žetve nema toliko žitarica, da bi se mogla sama prehraniti, jasno je, da smo upučeni na uvoz iz drugih banovina. NALAZEĆI SE U S A-STAVU JUGOSLAVIJE, BANOVINA HRVATSKA MOŽE USPJEŠ-N0 SVLADAT! POTEŠKOČE KOJE JOJ SE U TOME PRAVCU NAMEĆU. Isto tako istočni kraje-vi Jugoslavije mogu se bez poteš-koče opskrbljivatl ogrijevnim dr-vom, jer se u Jugoslaviji nalazt šumama bogata Hrvatska. Kao što se vidi, MEDU NAMA POSTOJI ZAJEDNICA INTERESA I NA GOSPODARSKOM PODRUČJU", Lojalna i dobro organizirana su-radnja na torne području korisna je za sve nas. Kada ne bi bilo uv-jeta za tu suradnju, našle bi se u vrlo teškom položaju 1 banovina Hrvatska i svi ostali sastavni di-jclovi Jugoslavije". Kao vrlo značajan, treba zabeležiti 1 pasus, u kome „Hrvatski dnevnik" priznaje, da je dva-deset godina opozicije smetalo da se razviju sve sposobnosti njihovih ljudi, i da „nije dosta, da je neko glasao za Dr. Mače-ka i da je držao vatrene govore", pa da odmah traži da zau* zme važna mesta. Успеха само делимично, jep je барем настала трпељивост изме-by православаца и католика. — Сам Штросмајер, као поглавар Католика у Србији, ишао je Butne пута у Србију и био упоз-пат са њеним виђенијим лич-Востима. Тако је ступио и у лодир с књазом Михајлсм. С н>име је био у присним односи-ма, те су често измењивали ми-сли ширег значаја, Везе између Штросмајера и Србије настављене су и за вре-ме намесништва, те му је срп-ска омладина, при доласку У Београд, 1868, приредила оду-Шевљене манифестације. Штросмајер је врло мало пи-еао у облику књиге, записа. Је-дино његова писма Рачксме све-Доци су љегове писане речи. Али као говорник био је чувен. Његово реторство било је кла-сично; у н>ему се одржава tte-Гова образованост и интелиген-ии'а. Нзегови су говори увек по-буђивали велику палшу, јер -У то често били прстрамзки ггв> ри југословенске нде:е, а u>:-гов најбољи сарадник, Фрашо Рачки, раградио је детаљно ид“ј-ну страну југослсвенствз. Сш је Рачки сносио највгћи тср:т оне непрекидне, али потребие борбе пргко новина и говора, које је требало сносити да се идеја одвија. Плод његова ра-да били су многи чланци, у к> јима се видео сав замах југогло-венске мисли. Елеменат Штросмзјерове Др-жаве био је народ и њего:а свест, а не историј:ко права, као код правкша. За то треба да се народна свест буди, а то he се постићи нај-игурн'је проспетом. Увек наглашује, да су Срби и Хрвсти два плем^на истога народа, и што је једпомз корисно, другоме не може блти штетио. По њему посебни инди-видуалитети ствсрени су под у-тицајем столећа и туђина, па их треба изгладити, да будемо о-пет једно. — Штросмајер смз-тра, да је једино испрзвно и трајно решење срп:ког и хр-ватског питаша у народнсм је-динству, у смислу југословен-ства. Штросмајер и Рачки никад нису давали југословенаву cpn- ски или хрватски карактер, па је њима југословенстзо синтеза свега доброг у хрватстзу и срп-ству, али очишћено од сепгра-тизма и тежње за хегемонијсм. Тако је југословенство синтгза, а не негирање хрватства и срп-ства; али да свако племе, улазе-ћи у Југославију, нешто жртвуЈе од својих особина у кори.т це-лине. Да су увек тако идезлно и мислили, југослсвенски осећали, види се, што је Штро:мзјер и-мао смелости да и Акадгмији да-де име „југословенска". Југословенство је тако з"мз-нило илирстзо, и у тсм сми лу наставило са дгловажем. Им ју-ћи пред ссбсм само крајњи чиљ, они нису тежили да се псм ћу њега дочепају власти и углела. Увек су остали скрсмни борци велике идеје, којој су се потпуно предали, и душом и телом. — Осећали су како их cavo једин-ство Срба и Хрвата може cna-сити ол рал>а нззаситл>чвог Bena и Mahapa", и да никад нг-што, што је једноме корисно, не може да буде другомг шт:тпо. Колико ie Штросмајерова вера била чврста у коначну победу југословенства, види се из пис-ма Рачкоме: „Ја нећу додуше доживети ослобођеше и уједч-љење нашега народа, али сн Не једном јамачно ослобођен и ус-крснут бити." А ево и других: „Најкрајњи цил> заједничких тежњи и заједничког рада на-роднога, код Хрвата, Срба, Сло-венаца и Бугара, требз да буде њихово уједињење у нез:ви:ну, слободну, народну и државну југословенску државу". У једној малој средини, као што је била наша прегр тна, чудно је изгледала широка кон-цепија југословенске идеје. Свој је полет она лагано оств^ривала, али је њена појава ипак била природна. Нзу је прихватила највећим делом интелигенција, а оиа је дошла до свог пуног за-маха после 1900 године, у добз Српскохрватске коалиције. За изграђивање њеног снажпсг на-претка морамо бити захвални Штросмајеру и његовгм сарад-нику, Рачкоме. Да пије било идеализма, иигглиг.чтије, иеу-морне акције н дубоке вере једног Штросмајера, југословеи* ска би идеја још дуго чекала свога родитеља. Штромајерон добивамо творца идеје, к>ечу морамо бити захвални, што је југословенство изграђево npe државе и што је оно инспириса-ло људе за многа дела. Без Штросмајера и његовог дела тешко да би у тако кратко вре-ме могла да се, не ств:ри, него прими као стварност, Југослави* ја- Дивна је лепота и величина идеје, као што је силна била љубав Штросмајера за њу! —* Није он дочекао остварење Југо* славије, али његов дух, његсви идеали нама су блиски, нама којн симболишемо младост Југо-славије. Југославија је и- дејно имала свој лик. чекало се само на погодан тренутак и на човека, који ће псвгсти бзрбу за народну слободу и уједиње-н>е. Чекало се годин ма н осе-ћало се да се ближи тај велео-ии час, да се јавља човек досто* јаи, дз мачем оствари пут на-родном ослобокењу. Жељко Баћић, матурант i Соколско доуштво Београд II, ca Жулом Београд подижу дом! Соколско лруштво Београд II, које спада у ред најагилнијих друштава у београдској жупи, већ 14 година вежба у нездра вим просторијама сутерена шко ле код Саборне цркве. Упркос томе, соколско друштво Београд II има данас преко 800 припад-кика, од којих су 600 активни вежбачи. Тих 600 вежбача, треба да прође двапут недељно кроз вежбаоницу. Како? Где? На главној годишњој скуп-гптини друштва, одржаној npo-шле недеље, пао је закл>учак, да се завет, дат у почетку Сокол-ске Петрове петолетнице, извр. ши до краја. Завет је гласио: сазидати дом, па је скупштина закључила да се дом подигне, и то што пре! Жеља је израже-на да се то учини још ове ro-дине и да се дом освети на ро-ђендан Њ. В. Крал>а, 6 септем-бра. Хоће ли се то моћи, зависи и од помоћи надлежних, и од прилога родољубивих грађана, којима је стало до одгоја деце у соколском и нациоиалном духу. Соколско друштво, на чијем челу се налази агилни стареши-на, Инж. Лазар Костић, потпрст-седник београдске оПштине, на то много рачуна. Деца, учлање-на у друштву, су већином деца имућних родитеља, који би, и уз ман>и прилог допринели општој ствари, а шихова би деца била васпитана у лепим и хигијенским соколским просторијама. Општи- па града Београда. која увек соколству излази у сусрет, no-дарила је земљиште за градшу дома, на Зеленом Венцу, испод пијаце. ДАР БР. В. МИТИЋА Ценећи рад соколства, бео-градски трговац, брат Влада Ми-тић, који је, као члан друштва, присуствовао екупштини, обећао је прилог од 100.000 динара, с тим да одмах даде 50.000 дина-ра. Овај прилог скупштина је поздравила веома топло, и то треба да послужи као пример. Брат Влада Митић је већ раније поклонио Соколском друштву Београд II, скупоцену заставу, која је коштала више од 50.000 динара, и спада у најлепше со-колске заставе Београда, па је тој застави и кумовао. Престоничка соколска жупа такођер животари у малим и те-сним просторијама. Да би и жу-па дошла до лепших простори-ја, решила је, да тај дом зида заједно са поменутим друштвом. Жупа би у дому имала све по-требне просторије и интернат за одржавање течајева са малом вежбаоницом, док би друштво имало остале просторије. Ради се на оснивању Одбора] Кратке вести из нашег соколства Пишу вам из Суботице: Со-колско друштво Суботцца-Мати-ца има 10 соколских чета којс су поређане од Суботице на се-вер дуж државне граниие и као мале оазе окупљају вредне ра-таре на соколски рад. Једна од тих је чета Мали Бајмок, која је основана 1934 године. Чета најактивније ради, броји укупно 164 припадника. ПроцЈле године одржане су 2 академије, 23 села, 2 састанка свог чланства, сокол-ска смотра итд. Приходи чете износили су 23.701 динара, а рас-ходи 10.668 динара. Чета има Предњачки збор, Дилетанску секцију, књижннцу. Вежба се ре-довко. О раду води се дневник. За успешан рад чете имају највише заслуга старешина Ми-лашин Стеван, тајник Милашин Фрањо, качелник Орчић Иван, просветар Мамужић Фраља.. бла-гајник Кристић Јован и браћа из Управног одбора. * Соколска чета у Гораждевцу, код Пећи, са оиладином из оп-штине гораждевачке, у оквиру завета С П. П„ приредила је успелу забаву на Св. Саву са обимним програмом, који је у* cneo потпуно, нарочито драма за градљу овог дома, који је очекује да ће родол>убиви rpa-ђани прилозима омогућити што брже његово оетварење. Иван Седлачек 6${tk Мцм&аЖс ufгасла&с Соколска жупг Цетиље ииЈе- дозволила да неопажено прође један историјски датум од прије четврт вијека. На скупштини Савеза Сокола, старешина жупе Цетиње ставио је предлог да се прослави 25-годишн>ипа МоЈко* вачке битке. И заиста, Савез је то прихватио и прослава је о-бавл^ена. Наша штампа показала је пу-по разумијевања sa овај велики историјски датум. Наш радио поклонио је пуну пажњу, а иа-ши прваци на челу са прослав-љеним армијским генералом, f. Миланом Недићем, дубоко заро-нише у душе свнх сиггова нашег крша. Одјек је био велик, у срцима свих учесника, у срцима свих оних који своје др!ге и миле оставише на бојнои пољу, у срцима свих родол>уба. Но најтоплији одјек имао је код наше витешке војске, а погото-во Зетске дивизиске области, што се разабире из писма Ко-манданта генерала г. Миленка Варјачића, упућеног претсједни-ку Одбора за подизање споме-ника. У писму се, између оста-Лог, каже: ЈТоштовани и драги бригади-ру, МоЈковачка битка, као што је знано, свстлеће родољубљем у нашем народу вјечно, надахњу-јући покољсња истином; да је витешки дух основа иашег на-родног живота и најсигурнија залога за словоду и свеколики иапредак отаџбине. Зетска дивизија васпитана ду-:cou Јунака из мојковачке биткс, мао и нногих других славних Ситака непоколебива је у вери v снажним воЈничким духом кре-he стално напред. Зато саи по-иосан и витешки среНан што ibOMC командујем и што са си-гурношћу утврђуЈен: да .садашњи борци зетске ди-визије знаЈу и учсју обезбедити rta иајболп иачип отаџбипу и ово животворно жариште нше националне свести духа и душе, и да hc храбрости n пожртвова-њу за Краља, Народ и Отаџби-ну бити достојни потомци, те јунаци над свим другим јунаци-ма. С тин духом зетска дивизија, сви њени официри, подофицпри, каплари и редови, с радошћу и захвалношћу прихватили су прсд-лог да потпомогну Вашу племе-ниту мисао о ПОДИЗАЊУ СПО• МЕНИКА ИЗГИНУЛИМ ЈУНА-ЦИМАУ МОЈКОВАКОЈ БИТЦИ. Све у свему: да се и доцнија по-кољења, докле траје суниа и ме-сеца, напајају и в&спитавају дс-лима најбољих синова отаџбине. У том циљу зетска дивизиЈа прнлаже за споменик свој при• лог у суми од 9.729,— динара. Одјек прославе Мојковачке битке је био попут одјека џе-фердара Мандушића. Г. Милошевић BUKVARI ZA TECAJEVE I BUK-VARI ZA SAMOUCENJE Iako smo jasno i potanko objasnili značenje naših bukvara za samou£enje ipak mnoge jediniee nisu ahvalile njegovu namenu nego ga traže kao pomočno sredstvo za održavanje tečajeva. Međutlm ovaj bukvar nije namenjen za tu svrhu, nego za sa-moučenje pojedlnaca, uz tnalu pomoč pismenih. Kao pomočno sredstvo za održavanje tečajeva Savez Je več pre dve godine iz-dao odlifian bulvar, „Soke", uz cenu od 5 dinara. Ove Jediniee koje nameravaju da održavaju tečajeve, treba da naručuju ove bukvare „Soko", a za samouče-nje pojedinaca treba naručivati: „Bukvare za samoučenje" koji staju 50 para, zajedno sa uput-stvima. Obadva bukvara naručuju se kod Saveza sokola. „Под страшнцм крстом", коју су приказали Соколи и омладинци. Предавање о улози омладиие о-држао је Б. Радови!». Приход предат је управитељу школе за фонд сиромашних ђака. * Луткарско казалиште Сокол-ског друштва у ДугоЈ Реси дало је претпрошл* суботе другу npet ставу. Пред дупком пуном дво-раном даван је комад „Зачаране пилуле". Дилетанти су одувдеви-ли децу и одрасле, а такођер и реприза која је давана други дан опет пред пуном салом. По-сле претстава наставл>ен« је st-бава са бираннм програмом- Ка-залиште дугаревдког соколв наи-лази на све већи одазив код чланства и грађанства, које ће ових дана понова бити изнена-ђено новим комадом. Ф. К. * Дилетантска секаија Соколског друштвв у Јагодпни отворнла је сезону познатим кОмадом „Мо-равка". Секција ради већ дуго година са успехом, али о*е го-дине ус^ед одласка мцогих дна-летаната на вежбу закаснила је са својим радом. Комад је врло лепо изведен. За наредну при-редбу епрема се „Породица Бло“. Дилетантска секиија со«ола у Јагодини има најмолернију no-зоришну бину, на крју је утро-шено преко 100.000 динара. * Соколска чета у СредскоЈ, жу- па Скопље, развија актнван рад у бројним отсецима, од којих је нарочнто агилан позорицЈНи от-еек. Млади дцлетанти дарали су са успехом „Кнеза Иву од Сем-бернје“, а нараштајци „Абуказе-мове папуче“. Обе прететаве би-ле су одличцо посећене. а глум-ии срдачно поздрављеии. И ма-геријални успех био Је неочеки-ван. Ч^та ради на подизвн>у до-ма, који he бити центар култур-не делатности. * Народна читаониоа н кн>ижнн-ца у Кулен Вакуфу приредила је 26 јануара веома интересантно живота". Предавач, апсолв. фи-лософ, брат Баратински Вјаче-слав, био је због ведрине no-гледа на улогу савремецог чове-ка у стварању бољег живота од многобројних слушача награђен топлии одобраван>ем. За успешан рад читаонице на-рочито су заслужни, д-р О. Ку-леновић претседник и М. Ку-леновић тајник. • Соколско друштво Смедерево ради успешно у свима правци-ма. За ову годину етворен је по-еебан план рада, према којем ће бцти подигнут леп соколски дом, у сарадњи са друштвом резервних официра. За дом Је град дао бесплатно земљиште. Биће оеноване позорцшна и му-зичка секција и одржане бројне приредбе у Смедереву и околи-ни, за које се већ чине припре-ме. * Пцшу нам из Тузле: Соколска чета ТеслиН—Бадић држала је до сада своје састанке у једној општииској згради, која је оп-штини потребна свега два три сата недељно. Међутим је, и поред тога, на сам дан годиш-ње скупштине, чета добила на-лог од претседника општинске управ, Авде Феризбеговића, да одмах испразни просторије. О-Вај чнн је уследио без икаквог разлога, што је изазвало неза-довољство код свих овдашњих родољуба. * Razatavo aokoltkega tUka je priredilo Sokolsko druStvo v Slovenski Bistrici v nedeljo dne 2. fbr., v Okrajni hranilnici. Na rasztavi je bil prikazan ves ju-goslovenski sokolski tisk od predvojne dobe do danes, ter glasila ostalih slovanskih sokolskih savezov ter Sokolov iz A-merike. Zanimivo razstavo si je су, бр. др. П. Бојанић, ст. дру-штва; бр. др. И. Синдик, дирек. гимназије; бр. JI. Продановић, упр. rpab- школе; бр. П. Ердв" љан, зам. старешине н др-„Ајша“ биће jou> овога месеца на захтев публике поновл>ена два пута у Вел. Кикинди, а ea позив cokубомира Трпковића. Де-кор су израдили 6paha Ђ. Бра-шован и Д. Богарошки, давши успело све битне карактериетике херцеговачког ко^орита, а на-родне песме припремио је бр. Франта Вах. Игра глумаца била је иа виснни, а нарочито су се истакли Слободанка Ациган и бр. Љ. Трпковић. Било је при-сутно преко 700 одушевљених гледаоца, нарочито школске о-младине. предавање на тему „ФилософијаЈ Поред осталтг,, присуствовали i do sada zavidan uspjeh, jer je dala dobre komade, koji su odu-ševili mnogobrojne gledaoce. Društvo je priredilo vrlo uspje-lu proslavu Sv. Save i štrosma-jera. Priredbu je otvorio br. Ivan Slaby. Društveni hor je ot-pjevao nekoliko pjesama, pa je izveden na opSte zadovoljstvo pozorišni komad „Knez Ivo od Semberije", od Br. NuSića. B. • Sokolsko druStvo e VeloJ Luci priredilo je 2 o. mj. Sokolski ples, koji je materijalno I moralno lijepo uspio. Dvor$na je bila ukusno. dekorisana, što ide u čast mladoj bračl I sestrama koji su u taj rad uloiili mnogo truda. Birana je i kraljica plesa za koju je izabrana naraštajka, Mladenka Padovan. Ples Je u U* Jepom raspoloženju potrajao do kasno u noč i ostao je svlma posjetiocima u ugodnoj ospo-meni. * Diletantska družina I pjevaSka sekcija Sokolskog društva Kw-tav gostovale su na priretjbl Radničkog potpornog i pou8nog društva „Sveti Mihovll", Iz Ru-beši, koja se davaja u Dražica> ma—Zametu. Pozorišna sekcija dala je dve šale: „Moderno* I „Nova godma“, od Miloševiča-Gara, a pjevački zbor otpjevao je nekoliko pjesama. IzvodaSI su bili srdačno pozdravljeni od broj-ne publike. V Mu&ufr сотлснс шрев&гншии У односу на алкохолизам сокожтво мора имати јасан став и одређене поступке и Нећемо да скидамо с дневног реда питаше одно-ča соколства према алкохо-лизму све дотле док послед-њем соколском припаднику не буде тај ондос јасан и док се из начелног става не изведе и практично држање свих сокола и соколских ор-ганизација према томе пи-тан>у. Зло je, о коме је реч, толико тешко, и сваким да-ном теже, да нећемо допу-стити да пред њим заспе Hama национална савест и да ослаби пажња која ое том злу мора из соколских ре-Дова посвећивати. Истина је једно: нико не оспорава данас да је алко-хол зло за појединца. Не о-спорава то јер би дошао у сукоб са утврђеним резул-татима медицинске науке. Нико не оспорава да је алкохол зло за породицу, Јер би био демантован оче-видним и жалосним докази-ма који се намећу из сва-кодневних породичних тра-гедија чији је корен алко-Холизам. Утврдили смо ис-питивањем у једном пове-ћем месту на нашем Југу да је 40 породица или потпуно угаснуло или остало на зад-њем изданку. Установили смо даљњим испитивањем да је око 30 породица на-шло своју пропаст у алко-холизму који се после ја-вио у облику туберкулозе и других болести. Нико не оспорава нити може да оспори да је алко-холизам несрећа за> друшт-вену и националну зајед-ницу јер је економски у-пропашћава, социјално сла-би и биолошки уништава. Пре неколико година уста-новљено је тачним стати-стикама да само нашу зе-мл>у стаје алкохолизам пре-ко седам милијарди дина-нара годишље. Нико нс може оспорити нити спори да алкохолизам у једном народу не може да иде заједно са његсвим теж^ама за опадтим напрет-ком и да он слаби његову снагу у такмичењу нарсда и држава. Нигде последњих деценија није објављен ни-Зедан чланак ни мишљење у придог алкохолизма; н^-где није нико покушао да брани мишл>ење да алкохо-Лнзам није зло и тешко зло за појединца и друштвену заједницу. Па зашто свет ипак гле-да харан>е алкохолизма са једном преетупном индифе-рентношћу и зашто борба против алкохолизма не на-лази потребан број сарадт чика нарочито у еним ре-довима који би по свом Or бразован>у могли добро да сагледзју сва његова зла и да yt>y у борбу против њих. Само зато што је за-мрла еааест оцих који би требали да воде и одго-варају за живот и напре дак друштва, нације и др-шаве; аато цјто је дух разоноде малих ситних и бедних индивидуалних у-живања ушао у срца и савести савременика и ра-стаче њихову племениту конструктивну амбицију за борбу и жртву у служ-би великих идеала на-претка. Није алкохолизам у дана-шњем времену само једна чињеница, него један сиг-нал! Оваква индиферент-ност према разсијању алко-холизма је симптом болес-ног духа савремених гене-рација, симптом о прису-ству онога рушилачког рас-положења саврем-ених маса које траже најмању разоно-ду и избегавају и најмањи напор и ископчавају се из онога духа пожртвовања и прегарања којим се једино стварају велика дела и ути-ре пут сваком напретку. И као што соколство мо-ра да буде елитна организа-ција у односу на тај дух, као што соколи морају бити национална елита у том смислу да се, обричући се идеалу жртве и службе за-једници, издвајају радом и личним прегарањем као кон-структивно водство из духа маса, тако се и у овом пи-гању алкохолизма морају издвојити из духа индиф;-рентности и са пуно морал-не храбрости и свести о својој орговорности прићи одлучно решаван>у свог од-носа према алкохолизму и утврђивању свога става пре-ма том тешком злу. J«D не може се служити и Богу и ђаволу; не може се читавим си-стемом теловежбе ићи затим да се створи здра-во тело а допустити да се другим путем преко алко-холизма уноси у то тело црв који растаче и пара-лише све напоре и насто-јања соколске теловежбе. Не може се у једној руци носити благослов сокол* ског васпитања а у дру-гој отров алкохола. Из те лажне ситуације се мора наћи јасан став и про-водити одлучно и консе-квентно до краја. Говоримо то због тога што се појав-љују поступци и аргументи уосталом ретки и непопу- ларни у соколству који би хтели да измире соколство и алкохолизам или да нађу неки компромис између ова два неспојива принципа и да тиме ослабе чврстину конструктивног соколског става. Међутим никакви аргу* менти, никаква тумачења, никаква објашњења не мо-ry спојити ова два принци-па. Па ако се појављују такви аргументи и такви покушаји онда они могу да посведоче једино то да иза тих поступака и ту-мачења стоји и нејасан поглед на основне сокол-ске цил»еве и недовољно пробуђена и развијеиа со-колска савест. Соколство и алкохолизам не иду заједно. Они могу да живе само н.а штету је-дно другог. Соколство има због тога у борби против алкохолизма своје одређе-не задатке и свој јасан став. У идућем броју ми ћемо по-кушати да утврдимо те за* датке и тај став. U poznavanje naše otadžbine u sokolstvu Smatrajući upoznavanje naše zemlje jednim od uspešnih sred* stava budenja otadžbinske ljubavi, Savez Sokola je došao u vezu sa društvom »Putnlk« i postigao sledeči sporazum: »Putnik« je izradio niz predavanja iz pera naših najpoznatijih publicista. Ta predavanja „Putnik« stavlja na raspolaganje sokolskim jedinicama da ih neošte-čena povrate Savezu posle upo-trebe. Predavanja su: o putovanju po Jugoslaviji; — o nepoznatim ku-tićima Prmiorja; — o dražima Južne Srbije; — o varošima ns-Šeg Primorja; — o Hrvatskom Zagorju; — o Kočićevoj Krajini; —« o Hercegovini i Lici; — o bosanskim Caršijama i mahalama; — 0 dolini Radike do Ohrida; — O Timočkoj Krajini; — o šumadiji 1 šumadincima; — o lepotama Du-nava i Panonske nizije; — o Mu-sllmanima u Jugoslaviji itd. Autori tih predavanja su: M. Marjanovič, N. Bartulović, M. Mu-lalič, Dr. I. Nevlstić, Ar. Mihailovič, D. M. Sijački, D. Bjelovac, B. Tokin itd. ISPRAVAK U izveštaju o Saveznim smučarskim utakmicama, oštampanom na 4 strani, prošlog broja, kod Sokolske župe Sušak, treba da stoji, da je učestvovala sa 10 (deset) takmičara, a ne ti 4. Molimo da se to ispravi. Sveslovenski ples u Borovu Kao svake godine tako i ove Sokolsko društvo Borovo verno svojim tradicijama, prireduje Sveslovenski ples, 22 februara, Neče izostati i brača Ruski sokoli koji dolaze iz Novog Sada, a nadamo se, 1 Iz Beograda. Nastupiče 1 Članovi folklorne Sa prošlogodlšnjeg Sveslovenskog plesa u Borovu: Starešina i po* starešina, T. Maksimovič i B. Jerlčević, ta sestrama o narodnim nošnjama koji če biti manifestacija naših narodnih umotvorina i plesova. Celokupen program biče mnogo bogatiji nego . ranijih godina, naročito zato što su najavili do-lazak brača Bugari iz Sofije, koji su svoj repertoar popunili novim igrama. grupe baleta Narodnog pozorišta, iz Beograda, sa našim narodnim kolima „Južnosrbijansko kolo“, „Hrvatsko koIo“ i „Iz Dalma cjje“. Naša je želja da i ove godine bude što veči broj narodnih nošnji. Sokolstvo u štampl Iz naČelništva Saveza SKJ GRADIVO ZA UTAKMICE Izaš|o je iz štampe takmičarsko gradivo za ovu godinu, za člar nove i muški naraštaj, kao pri* log „Prednj. Zborniku br. 7. Potrebno je da s ve župe odmah na-ruče ovu kiijigu i da započnu sa pripremama. Knjiga se naručuje u robnom odtljenju Saveza SKJ — Brankova ul 30-IH uz cenu Din. 10.— po komadu a uz una-pred poslat novac, e takjničarske listine 1.— Din. po komadu. TAKMIČARSKI RED ZA ČLANICE I Ž. narastaj Ovih dan* i?lazi iz štampe, kao prilog „Prednjačkom Zborniku", takmjfiarski red SSKJ, za članice i ženski naraščaj, za ovu godinu. Svakoj Župi čemo poslati izveš-tan broj knjižica, na račun „Pomoči župama za stručni rad žena". Upozoravamo. није. Брат др. Ду-шан Оретковић, уз сагласност скупштинара, одао је признање управе на успеху. Говором бра-та старешине о финансиском стању друштва и о начину да ct оно побољша, завршена је скуп-штина. * Sokolsko društvo Niš „Matica", održalo je svoju redovna godišnju skupštinu, 27 januara, koju je otvorio brat Nenadovič, napo-menuvši da je rad u minuloj godini izvoden pod vrlo težkim prilikama. U zajednici sa Sokolskom župom i društvom Niš I, proslavljeni su 6 septembra, 9 oktobra I 1 decembra. Društvo je u tehni-čkom pogledu bilo veoma aktivno, i ako je zbog zauzeča soko-lane moralo da vežba po drugim zgradama. Društvo ima članstva 276; na svome području ima 20 Četa, sa 1.560 članova. Društvo raspolaže nekretninama u iznosu od 396.000 dinara. Lista nove u-prave je primljena jednoglasno. Izabrani su: starešina, brat Stevanovič Milan, zamenici Nenadovič 'Jevrem i Milosavljevič Dragi, načelnik Nikolič Ratko, zam. Markovič Vojislav i Todorovič Zisi, načelnica Conič Gavrila, zameni-ca ‘Nikolič Budimka; tajnik brat Đurašković, zamenik Markovič Sreten, blagajnik Mihailovič Ljubomir, prosvetar Todorovič Dra-goslav i drugi. SAM. * Соколско другшво Сарајево Матица одржало je бројно врло скупштине добро посећену годишн>у скуи-штину, на којој је одржао ва-трен патриотски говор, стареши-на Др. Б. Видовић, истичући оз-биљност данашњице и решеност сокола на жртве. Затим су бра-ћа Катић, Ковачевић, Гаћиновић и др. поднели опширне рефера-те. Рад је био успешан у свима отсецима Припадника друштво броји близу 2.000. Имовина вре-ди 6,252.802 динара. У нову у-праву бирани су уз старешину Др. Видовића, поред великог броја осталих, и следећа браћа: Стјепан Замбал, Фехим Мусака-дић, Др. Н. Николић, Џ. Серда-ревић, Р. Дардаган, М. Вајевић, Б. Шиљак, Јосип Лешић, В. Самарџић, Б. Ковачевић и др. О заветованим радовима у СПП, бр. Хушкић је рекао: „С обзиром на то, да је идеја Со-колске Петрове петољетке ни-;сла у Сарајеву, ми сарајевскп ссколи не смијемо да дочекамо идући 6 септембар са ма и нај-мањим неизвршеним завјетом! То од нас тражи наше име, Hama традиција и наша дужносг! Наше друштво у СПП мора би-ги прво у целом савезу, јер нам само тако доликује као покре-гачима соколске Петрове пето-љетке!_ Топло је поздрављен био и говор старешине жупе, старог соколског борца, брата др. Во-јислава Бесаровића. ’ # Sokolsko društvo Smederevo o- držalo godišnju skupštinu u pri-sustvu lepog broja članstva, koje je pažljivo saslušalo izveštaje o uspešnom radu u minuloj godini. Izabrana je nova uprava, sa starešinom, bratom Dr. Milutinom Vlajkovičem, lekarom, koju čeka-ju važni zadaci u ovoj godini. * Sokolska četa Novo Cikatovo, društvo Priština, održala je godišnju skupštinu na kojoj je naročita pažnja poklonjena gradnji sokolskog doma, koji je u glav-nom gotov, samo je potrebno da se izvedu neki unutrašnji radovi. Pošto četa stoji slabo finansijski, skupština je rešila da se uprava obrati na nadležnom mestu radi ukazivanja pomoči kako bi dom još ove godine bio gotov i osve-čen, u okviru Sokolske Petrove Petoljetke. U ime društva, brat Ivan M. Ivčič, pročelnik otseka za rad na selu, osvrnuo se na rad sokola u ovom kraju, koji je pokazao vidne rezultate. Skupštini je prisustvovalo osim sokola i veliki broj nečlanova. Izabrana je nova uprava, na čelu sa bratom Milunom Noviči-čem, učiteljem. * Sokolsko društvo Lazarevac iza-bralo je na godišnjoj skupštini novu upravu. na čelu sa bratom Dr. Pavlom Vičentijevičem. Zaključeno je da se osnuje muzička sekcija i obrazuje diletantska družina, kako bi uspešan rad na tehničkom polju bio dopunjen i prosvetnim. * Sokolska četa o Krentl, društvo Knjaževac, održala je godišnju skupštinu. na kojoj je izabrana stara uprava, na čelu sa Milošem Krstičem, zemljoradni-kom. Na skupštini je obrazovan i Pozorišni otsek i za referenta iz.ibran Danilo Dordevič. Pozoriš-ni otsek priredio je več uspelu С0К0ЛСКИХ zabavu. Na opšte zadovoljstvo, članovi čete izveli su komad „Lovačko nasedanije“, koga je režirao Branko Lazarevič učitelj, prosvetar čete, te održao i predavanje: „Sokolstvo i vrlina". Џ Sokolska četa u Kupcima, kod Kragujevca, održala je godišnju skupštinu, na kojoj je posebna pošta odana pok. Milanu Simonoviču, bivšem ministru, darodav-cu zastave. Rad se uspešno razvi-jao na opštem unapredenju sela, koje je upravo preporodeno u so-cijalnom, higijenskom i ekonom-skom pogledu. Izabrana je nova uprava, kojoj je na čelu brat Mi-lun G. Konstantinovič, učitelj. * Sokolsko društvo Kragujevac-Matica, održalo je godišnju skupštinu 2 februara. Starešina, brat Milovanovič, izneo je značajnije uspehe u minuloj godini. Svi ot-seci radili su aktivno, naročito prosvetni. Priredene su dve akademije, održan veliki broj predavanja, pozorišnih pretstava, mu-zičkih priredaba itd. Ukupan broj članstva prelazi 600. Društvo ima 11 seoskih sokolskih četa u gru* žanskom srezu, takoder vrlo aktivnih. Izabrana je nova uprava: starešina Dragoljub Milovanovič, zamenici D. Popovič i Dr. M. Krestič, načelnik N. Daškerič, načelnica B. Aksentijevič, tajnik Janko Kramer, blagajnik L. Pavlovič, prosvetar M. Sretenovič i dr. * Годишњој скупштини Сокол-ског друштва Плашки поред ле-пог броја чланова и пријатеља присуствовао је изасланик жупе, брат Др. Јосип Вариола, а од стране власти Срески начелник r. Драшчић. Старешина, брат Мзнојло Га-ћеша, истакао је да те^нички и просветни рад није био на виси-tm, јер је скоро читаву годину војска била у доМу. Друштво је одржало бројне свечане сједнице, на којима је целокупно чланство узело вид-ног учешћа. Сабирна акција ja пострадале у Битољу дала ,ie G30 дмнара. Примјећује се лсп прираст чланова. Брат просвет.ф је нагласио потребу сарадње свих јавних устанева у Плаш-ком. Брат Др. Вариола одгжао је врло смишљен говср о непо-колебивом ставу и раду сокол-ства у духу Тиршевих начела. Погрбљени став Соко не познл-је. Овај говор имао је пресуд-ног утицаја на скупштину, па је спонтано, изабрана нова управл, иа челу са брат Јашом Степани'-вим, свештеником. Начелник ie брат Манојло Ковачевић благај-ник: Јово Трбојевић, тајник Ђу-ро Стојановић, вероучитгљ и тако даље. Соколска чета Мајур, друштво Јагодина, одржала је 26 јануара годишњу скупштину, коју је о-творно брат старешина, а брат М. Грујић, референт за чете, ro-ворио je о раду на селу. Нз-челник матичног друштва, брат Милетић, поздравио је рад чете, па је изабрана нова управа.. ко-ју чекају опсежни задаци у овоЈ години. * Соколско друштво Параћин одржало је 2 фебруара годиш-њу скупштину у присуству мно-гобројног чланства и угледних јединица званица. Брат др. Јелић истакао је значајан рад друштва у ми-нулој години, иако je чланство скоро целе године било на вој-ним дужностима. При крају ro-дине, доласком друштвеног пред-њака, брата Драгутина Платњн-ка, рад је оживео у свима прав-цима, а нарочиту живост показа-ла је дилетантска секција, под вођством вредног брата Живо-јина Павловића — Жикишо-на. Друштво је допринело ја-чању националне свести код омладине, а код грађанства наи-шло на пуно одобравање и ин-тересовање за рад. Нарочита пажња поклоњена је извештају друштвеног начелништва, које he систематском организацијом теловежбеног рада повећати бројно стање друштва. Истакнута је сарадња сокола и војника коју је омогућио брат Радосав Војновић, шеф савезног књиговодства, док је био на војној вежби у Параћину. Ср-дачно поздрављен, брат Војно-вић је захвалио на пажњи, под-влачећи значај сарадње војске и сокола у данашњем времену, са жељом да започето дело по-стигне одговарајуће резултате на понос соколства и на част Отаџбине. Изабрана је нова у-црава, на челу са досадањим старешином, братом Милетом Миколићем. У знак признања за пожртвован рад изабрани су за заменике старешине браћа: Жи-војин Павловић — Жикишон и Десимир Милојковић, а за заме-ника начелника, брат Драгутин Платњик. * Sokolska četa Bukovača, društvo Bos. Petrovac, održala je godišnju skupštinu 2 februara, koju je otvorio brat Kecman Stevo starešina, a zatim su pod-neli izveštaje brača Romčevič,, načelnik, tajnik, Jovanovič Miča, i dr., iz kojih vidi se da je rad bio plodan, a naročito tehnički. Četa je ispunila i zavetnicu za ,,Petrovu Pctoletku" zasadivši nekoliko hiljada boriča na sok. zemljištu. Izcbrana je nova uprava sa bratom Kecmanom Stevom, na Čelu i bračom Jovanovičem, Rom-Ćevičem, sestrom Ilič Marijom i dr. Skupštini prisustvovao je i brat Miloš Volk, župski pred-njak koji je pozvao braču da nastave još intenzivnije rad. Na Skupštini je govorio i brat Ma-zič Miroslav, koji je prošle godine više puta posetio četu i bo-drio je da u radu ne sustane. I-sto tako na skupštini je uzeo učešča i brat Mile Petrovič iz Bos. Petrovca referent za četei brat ModruŠan Ante, prosvetar koji je naglasio važnost sokoi-skog rada na selu. * Sokolsko društvo Čakovec o- držalo je 2 o. mj. godišnju skupštinu, na kojoj je starješina, br. Majhen Josip prikazao društveni rad i borbu koja je nametnu-ta. Iz izvještaja vidljivo je da društvo broji 214 člana i članica, 31 m. nar., 12 žen. nar., 58 m. djece, 33 žen. djece. Održan je C01 vježbovni čas. Radilo se ne-prekidno kroz cijelu godinu. Održan je prednjački i smučarski tečaj, dvije tjelovježbene akademije i više uspjelih zabava. Pred-njački zbor broji 12 članova i 8 članica. Pored bogate zabavne knjižnice postoji krasno uredena stručna biblioteka za prednja-štvo. Društvo ima gotovo sve ot-sjeke: naraštajski, streljački, bi-ciklistički, smučarski, konjički i za igre. Održana su takmičenja u pojedinim granama. Prosvjetni rad takoder je zadovoljio, kao i lutkarski otsjek. Sokolska štam-pa je vrlo dobro uvedena i čita-na. Postoji i čltaonica. U b.-igaj-nu primljeno je Din. 45.968, a i-movina iznosi oko 1,200.000.— dinara. U SPP društvo ima da završi svoj dom, potrebno je da se još samo ožbuka. Župski delegat, br. Novak, održao je lijep govor i čestitao na uspješnom radu. U novu upravu izabrari je za starješinu ponovo br. Majhen, sa zamjenicima bračom Kronast Lackom i Rubin Feliksom, te oko 20 sokola idealista. Odlučno i ne-pokolebivo starešinstvo i požrt-vovno prednjaštvo su nam garancija da če društvo i dalje na-rpedovati. • * Sokolsko društvo u Kastvu o- držalo je dne 1 februara 32 godišnju skupštinu, koja je jedno-dušno odobrila tad dosadanje u-prave i izabrala jednoglasno istu upravu sa malim izmjenama. Vrlo značajno je, da su bra-ča: Ferdo Carlavaris, Bruno Ju-rinčič i Anton Dukič-Antičin od osnutka društva 1909 god. stalno birani u odbor, dakle nepreki-dno tridesetidva puta. * Соколска чета Булетић одржа-ла je VIII годишњу скупштину у школи. Из извештаја функцио-нера, види се да је чета у свима правцима свога рада постигнула много на пол>опривред. и здрав-ственом пољу. Благод-арећи со-колу данас је општи напредак у селу. Заузимањем чете 1934 год. основана је и набављачка задру-ra у којој је само у 1940 год. у-ступљено намирница задругари-ма за око '500.000 динара, обо-страни промет ie прешао преко 1,000.000 динара. За 6 година за-друга је направила свој дом У коме се налази и соколана, на-правила је 2 стоваришта и отв.> рила продаваоницу. Данас за-друга има преко 60 задругара са преко 20.000 динара улога. за-слугом соколске чете, подпо-могнуте од друттва Теслић. Чета је узела 11 завета од ко-јих је већ 10 извршила а један је у извршењу. Након поднесе-них извештаја изабрана је нова управа са бр. Радићем Спасо-јем, на челу. * Годишња скуппггина Сокол- ског друштва Јајце одржана је у присуству делегата жупе re-нерала Костића и Цисаржа, и уз судјеловање бројног члан-ства, које је поздравио инж. Шлајмер, старјешина. Извје-штаји су примљени из којих се види да је у раду највећа пажња обраћена соколској о-бранбеној приправности и осни-вању повјереништва и братстава на селима. У нову управу су ушли: стар-јешина Душан Маријанац, замје-иик Бурић Анто, начелник Ра-јић Фрањо, начелница Кучера Берта, замјениии Рихтаршић И-ван и Горбачевски Лидија, Тај-ник Хаџиосмановић Галиб, замје-ник Димитрије Декић, благајник Конопек Фрањо, домаћин Фра-њо Прањко и још око 15 лица, у име којих се захвалио старје-шина брат Маријанац. Димитрије Делик ČITA JUCI Pišuči o Štrosmajeru (vrlo škrto ? tek utoliko, što Štrosmajeru ima da zahvali svoj postanak!) — za-grebački „Obzor" je pronašao, da je Štrosmajerova koncepcija glasila: „Ravnopravnost Srba, Hrvata i Slovenaca, kao NARODNIH INDIVIDUALNOSTI... itd.1'. Čik, da nam u čitavoj štrosma-jerovoj pisanoj ostavštini, Hi ma v kom od njegovih mnogobrojnih govora, „Obzor" pronade izraz o „narodnim individualnostima“ Hi o nečem sličnom!.„ * Pogodite, ako umete, — koji list u Jugoslaviji niti jednog ret-ka ni je napisao na Štrosmajerov dan, o največem katoličkom bisku-Pu, što su ga Hrvati imali, i za koga znade ceo kulturni svet! Ko drugi, ako li ne „novi veliki katolički dnevni list u Zagrebu", „Hrvatski glas“ ?! H4 Vrlo oprezno i stidljivo, „novi veliki katolički tjednik u Zagrebuukazuje svoje smernice. Vulgarnih uvreda doduše nema, kao „Hrvatska straža", ali je zato pun polemičkih članaka napisanih u odbranu famoznog pamfleta Dr. Krstiča i Dr. Guberine, o tobož-njim „razlikama izmedu hrvatskog i srpskog jezika", u kome se srp-ski jezik kuša prikazati, kao zbir tud ih i pokvarenih reči. Inaie list pokazuje velike simpatije za g. Lavala i za g. Degrela... * Beogradsko „Vreme" je javilo, da su plivači dubrovačkog kluba Jug", koji su isključeni, zato nisu hteh da plivaju prema Partijsko j poli tiči, hteli osnovati nov plivački klub, ali da im banska vlast to nije dozvolila. I onda če se neki listovi u Zagrebu žaliti, što se zabranjuju po-litičke skupštine HSS, izvan Banovine Hrvatske, kad oni, u svojo j banovini, ne dozvoljavaju ljudima ni da plivaju slobodno, samo zato da ne bi plivali — jugoslovenskil... * Banska uprava je raspisala nagradi: od 100.000 onome, ko pronade krivce za atentat na Engleski klub и Zagrebu; a zagrebalke „Novostr su napisale, da se „hrvatska metropola takvim atentati-ma degradira na džunglu". Več sutra čete, medutim, čitati kako frankovci, u ovom ili onom kraju, traže da se oduzme neki sokolski dom, ili da se otpusti neki savesni nameštenik, samo zato Sto je Soko, i to če se bez odlaganja izvršiti!... * Ima listova, koji su se krupnim Slov ima ras pisali o „velikom naci-onalnom problemu", da li je iz-vesnl koreograf neke svetske opere, Aurel M. Miloss, naš čovek; 1 da li se u stvari zvao Zlatko Miloš. Za nas, medutim, to nije uop-šte problem. Onaj ko se iz Zlatka Miloša pretvorio u Aurela Milos-sa, nije više naš čovek, ma kako čuven blo. I ništa naša nacija ne može dobiti, ni na slavi ni na vrednosti, od ljudi koji se stlde svoga porekla. * Splitski „Narodni list" piše o či-kaškom pjevačkom društvu, „Zora", pa kaže: „Cak i naš Paško se u Splitu NOVINE... isticao kao veliki prijatelj „Zore", a nikad prije nije za nju, niti mu je kasnije došla na pamet". Taj Paško nije ni ministar, ni visoki činovnik, niti pretsednik op-štine, pa ni najobičnlji pandur. Uobražava, doduše, da je „voda" za Split i za DaJmaciju, ali mu ni sam zvanični „Seljaiki dom“ to ne priznaje. A ipak je crvena o-lovka u Splitu pronašla, da je ta nedužna primedba, učinjena na a-dresu tog Paška — opasna za Banov inu Hrvatsku. Zaista, čudni pojmovi o „slo-bodi" vladaju kod nekih „boraca za slobodu"!... * Listovi javljaju da se u Metko-vlču radi na oživljenju „Hrvatskog Junaka", koji več dulje vremena postoji u toj varoši, ali „još nije pokazivao znakove života". Medutim su sada pozvani na dogovor pretstavnici gradanske i osnovne škole, jer se „buduči rad „Hrvatskog Junaka" zamišlja prvenstveno u saradnji sa učenicima i sa školama." Drugim rečima, gde nema betela da direktori škola nateruju dake da „ožive" rad „Hrvatskog Junaka", tamo nema ni znaka života o tom junačkom udruženju... * „Muslimanska svest“ je jedan od retkih listova u Jugoslaviji, koji žali za raspuštenim „gotskim" odborom „Matice Hrvatske", na-lazeči da je taj odbor „pretstav-ijao žarište hrvatske nacionali-stičke misli", i da „samo u takvom duhu „Matica Hrvatska" ima razlog opstanka i djelovanja". Značl li to, da „Muslimanska svi-jest“ misli, da svi raniji odbori Matice, koji su radili u posve o-bratnom duhu od Lukasa, nisu i-mali razloga za opstanak; i da je banska vlast u Zagrebu protivna hrvatskom duhu?!.. Ili to možda znači, da se ..Muslimanska svijest" i prof. Lukas dodiruju samo u iz-vesnim, gotskim i protusloven-skim simpatijama?!... pcica иш SESTRI LELI KOPEČNIK, prilikom godišnjlce smrti Noč se tam na svuda širi Zvezde sjajne nebom svetle, A kroz granje vetar piri I čarlija kao dete. A ja, sedim, slušam priču Več poznatu, davno staru, Koju zvuci noči sriču 0 ljubavi I o žaru... 0 devojki jednoj nežnoj Koja beše poputa cveta, 1 sudbini n je no j klet o j Koja ljudska biča s reta... Njena sreča kratka beše S urno ran joj svanu dan, Jedne noči baš pred zoru Smrt rasteta žiča san. Još i sada vetar piri, Pričajuči priču noči 0 devojki lepoj, mladoj Što za navek sklopi oči.. Kreka MILAN STEFANOVIČ Pozdravni telegrami Savez Sokola K. J. prima sva-kodnevno pozdravne telegrame sa godišnjih skupština društava i četa, iz svih krajeva naše države. Nemoguče nam je doneti tekstove tih telegrama, ali do-voljno je da napotneiiemo da su ispunjeni jednom misli i voljom naše brače, koja se može sažeti u dve tri reči: „Mi smo nepoko-lebivi u našem uverenju, spremni na rad i žrtve za narod, dr-žavu i Kralja, za nezavisnost i slobodu. Nikakve prepreke ne mogu salomi tl sokolsku moč 1 volju da do kraja izvrši svoj za-datak!“ ГУБИТАК ЈЕДНЕ ВРЕДНЕ ЧЛАНИЦЕ 21 прошлог месеца, Соколско друштво Бихаћ изгубило је јед-ну од највреднијих својих чла-ница сестру Љубицу Влајсавље-вић. Ненадано се угасио њен млади живот, изгубили смо се- стру која је својим радом ствз-рала успех за успехом. Радила је дуго година па и онда када је било најтеже. Величанствени, погреб у коме је узело учешћа мноштво грађана најбол>е свг-дочи колико је била вољена и цењена, не само од браће и се-стара, већ и од осталог грађан-ства. Међу венцима нарочито се истицао венац члзнства сокол-ског друштва, које је испратило драгу покојницу у пуном броју, зажелевши вечни мир њеној пле-менитој души. Гавриловић Милан, уч. VIII раз. гимназије SOKOLSTVO U PREKOMURJU Pre oslobođenja peštanske vlasti nisu dozvoljavale sokolski rad u Prekomurju ali posle rata sokolstvo se proširilo u sela ovog kraja, tako da danas imamo jako so-ko1"'-' prekomursko okružje, sa sedištem u Murskoj Soboti, gde mesni Soko ima dom i uzorno vežbalište. Sada u ovom okružju deluju 4 društva i 5 četa. Ranije je bio broj četa znatniji, ali je župa brisala ih nekoliko usled slabih uslova za rad, no sokolski radnici u tim mestima nastoje da se opet obnovi rad i jedinice. Nr'agilnije sokolsko društvo u prekomurskom okružju je u Murskoj Soboti. Odmah za njim je Donja Lendava. I ostale jedinice zaslužuju svako priznanje za svoj rad, iako svuda prilike ne pogo-duju sokolskoj misli, koja je baš u ovom kraju dosta pretrpela i trpi. Iz C. O. S. Starešina Č. O. S. brat Dr. I. Keler, naročitom poslanicom objavljenom i u »Sokolskom Vje-sniku«, zahvaljuje svima župama društvima, brad i sestrama na potporj i saradnji koju su mu pokazali u 1940 godini. Pored značajnih činjenica o radnom uspehu sokolstva u prošlosti, poziva sve sokolske pripadnike na dalji istrajan rad koji očekuje u svim pravcima i granama sokolskog delovanja. Od 8 novih rekorda u lakoj atletid, koje javlja »Češka amaterska atletska unija«, tri su sokolska. Od ta tri rekorda dva je dobila sestra Santariusova i to u lakoatletskom petoboju sa 203 boda i u bacanju kugle 1098 cm. Treči rekord je postigao brat No-votni trčanjem 400 m preko prepona za 55.6 sek. Najviši (savezni) prednjački i-spit pri Č. O. S. položilo je sada sa uspehom 7 brače. Brat F. Nimshaus, mnogostruki sokolski funkcioner, odličan struč-njak, organizator, govornik, pi-sac, 30 godišnji načelnik sokolskog društva Visoke Mito, od 1921 načelnik velike župe Istočno-češke napunio je 60 godina života. Značajan je i njegov rad kao zamenika načelnika Č. O. S. Muško načelstvo Č. O. S. prire-duje u februaru i martu smučarske utakmice članova u raznim vrstama smučanja rasporedeno na tri razna mesta i vreme. Za nara-štajce odredila je utakmice u No-vom Mestu (Moravska). Pored o-stalih uslova, svaki takmičar član i naraštajac mora biti pre utak-dice pregledan od lekara i prijavljen za smučarsko osiguranje pri 'izlednom fondu Č. O. S. Prosvetni list Č. O. S. »Vdje-lavatel« analogno iznesenom pregledu prosvetnog rada za celu 1941 god. donosi gradivo sa praktičnim uputstvima i razradom za svaki naredni i pojedini mesec u-napred tako da se prosvetni rad kod članstva, naraštaja i dece vrši i razvija jednoobrazno po svim jedinicama. — M. Vjč. — НАШИ У АМЕРИЦИ У Акрону je, настојањем адвс-ката Бунчића и хрватског свеће-ника, Домладовца, покренута акција за веће збдижење свих Словена тога места. У Хрватском дому одржана је велика скуп-штина, коју је отворио преч. Домладовац, а говориил су n др. Бунчић, Храниловић, Вујаси-новић и претставници Руса, Сло-вака, Украјинаца итд. Одлучепо је да се свечано прослави избор одличног Хрвата и Југословена, Ђ. Пода, за државног сенатора. Скушптина је завршена манифе-стацијама за свесловенско брат-ство. Рад се наставља. Певачка друштва „Исидор Bajuk", из Акрона, и „Коста Ма-нојловић", из Лакаване, одржа-ли су одлично посећене и врло успеле концерте наших песама. „Коло сестара" у Бјуту, Мон-тана, прославило је на свечан начин шездесетогодишњицу рада. Такокер је прославило четрде-сет годишњицу и друштво „Све-тн Никола" у Вилмердитингу. Наши исел>ениии у многнм местима Уније свечано су про-славили овогодишњи рођендан Fb. В. Краљице Марије. Исеље-ничка друштва имала су тај дан бројне успеле приредбе. SOKOLSTVO U AMERK « Kako smo. več javili, juna ove godine održače se u Čikagu veliki američki svesokolski slet, na kome če, uz Čehoslovake, uče-stvovati i jugoslovenski te ostali slovenski sokoli. Raspored sleta je sledeči: 26 juna, početak slet-skih svečanosti, 27 juna velika te-lovežbena akademija u prostori-jama Havličkovog Sokola, u Čikagu, 28 juna $Veče pobednika« u Plzenjskom parku ,29 juna svečani javni nastup američkog sokolstva na »vojničkom polju«, u Grantovom Stadionu. Naveče je zaključak glavnih sletskih svečanosti. Drugi dan, 30 juna održače se zbor načelnika . i načelnica i sastanak svega nmeričkog sokolskog vodstva, a u utorak, 1 jula, ^očeće jednomesečna prednjačka sokolska škola. Na sletu če zajednički nastupa-ti sve slovensko sokolstvo iz USA u vežbama, koje če izvoditi istodobno i članstvo i naraštaj. Ove vežbe sastavio je načelnik Arne-ričke obce sokolske, brat Jarko Jelinek, a sadržavaju simboličke kretnje na arije raznih američkih, čeških i slovačkih pesama. U Americi je umro marljiv sokolski radnik Češke zveze sokolske, brat Stanislav Šerpan, koji je spadao medu najbolje češke sokolske organizatore, govornike i kulturne radnike. РАД ДРУШТВА ДОБОЛ Cokojicko друштво Добој no- ред већег броја завјета, узело још један завјет, да до краја С. П. П. обиђе са позоришном секцијом све братске соколске чете, са позоришним комадом: „Под страшним крстом" од Јо-вс Палавестре. Дана 2 фебруара друштво је одржало комеморативну акаде-мију на спомен великих сокол-ских радника и браће: Мпшка Јовановића. Вељка ЧубриловиК и Данила Илића, и у славу Ј. Штросмајера. Посјета је била задовољавајућа. АкадемијУ је с-творио брат Игњат Мучиоабић зам. стар. Након тога одржао је предавање брат Љубомир Дучип о раду и заслугама Штросмаје-ра. ZABRANJEN FRANKOVAČK1 LIST Novosadski „Dan" javlja, da je banska vlast u Zagrebu zabranila izlaženje novog nedeljnog lista „Croatia", koga je izdavala jed-na grupa frankovaca i pristalica ranije uprave „Matice Hrvatske". U motivaciji o zabrani se kaže, da je taj list bio nastavak več zabranjenog „Hrvatskog naroda", koga je izdavao dr. Budak. Skrećemo pažnju svim bralskim jedinicama, koje raspola-žu sa Lutkarskim otsecima, da se nalazl na prodaju celi inventar, potreban za malu lutkarska pozorišfa. Broj lutakaje toliki da se njime mogu pod-miriti tri mala pozorišta, a veličina njihova je 25 cm. Pored lutaka, prodaje se veči broj kulisa. Interesenti neka se o-brate Sokolskom društvu Du-ga Resa, Banovina Hrvatska. D03AĐAJI U SVETU Velika Britanija je prekinula diplomatske odnose sa Rumuni- jom i engleski poslanik če napuliti Rumuniju, 15 februara. Iz Bukurešta javljaju, da su izdana naređenja za zamračivanje Bukurešta i ostalih romunskih varoši, što se dovodi u vezu sa eventualnim pokušajem napadaja britanskih aviona. * Engleski pretsednik vlade, g. čerčil, održao je pre nekoliko dana govor, u kome je naglasio, da se duh engleskog naroda ne može slomiti nikakvim terorom. G. čerčil je izjavio, da Velika Britanija sa pouzdanjem čeka da sve pokušaje invazije, i pozvao je brftansku javnost, da bude sprem na, da svaki čas taj pokušaj može da usledi. Glavni dogadaji o-digrače se ipak oko Britanskih ostrva; ma da je opasna pusto-lovina britanske armije u Africi završena pobedom, pri čem je zarobljeno i uništeno 150.000 ljudi, i za 8 nedelja prevaljeno 640 km. Egipat i Suez danas su osigura-ni, britansko vazduhoplovstvo vlada vazduhom i po dnevnoj svetlosti; dok je na britanskim ostrvima 4 miliona ljudi spremno na borbu. G čerčil je kazao da Engleskoj nije potrebna ame-rička vojska, več američko orožje, i da če, sa mačem pravde u ruci, Velika Britanija pobediti. * Sef Španske države, general Franko, pračen od ministra spo-ljnih poslova, g. Sunjera, otpu-tovao je u Francusku, gde se sa-stao sa maršalom Peienom, a $atim je prosledio u italiju, gde se sastaje sa g. Musolinijem. Put generala Franka i njegovi razgovori pretstavljaju naročitu važnost u današnjim prilikama. * Agencija „Reuter" javlja, da je jako*odeljenje engleske mornarice prodrlo prošlih dana u zaliv Genove, te da je na luku i na varoš ispaljeno više od 300 tona granata. Istovremeno su „britanski avioni izvršili razoran napau na objekte u Livornu i Pizi.“ Dok Englezi javljaju, da su toni prilikom pogodili važne industrijske i vojne objekte, italijansko saopštenje glasi, da nikakva vojna šteta nije pričinjena, več da je samo nastradalo civilno sta-novništvo, medu kojima ima pri-iičan broj mrtvih i ranjenih. Italijanska štampa preti represalijama zbog bombardiranja Genove. * Unutrašnja kriza u Francuskoj rešena je bez ulaska g. Lavala u vladu. Za potpretsednika vlade postavljen je admiral Dar-lan, koji je ujedno imenovan i za eventualnog naslednika maršala Petena. Nemačka štampa po-kazuje priličnu rezervisanost u pogledu rešenja krize; a nemač-ki listovi, jednako kao i listovi, koji izlaze u okupiranom Parizu, i dalje ističu, da Nemci imaju poverenja jedino u dobru volju g. Lavala i g. Flandena. Berlinski dopisnik zagrebačkih „Novosti" javlja, da u Berlinu vrlo o-prezno posmatraju dogadaje u Francuskoj, jer nije isključena mogučnost, da bi udatim prilikama, general Vegan, koji se na-lazi u Africi, mogao francuske kolonije da otrgne od matice zemlje i da ih povede drugim putevima. Italijanski list „Ras-segna Contemporanea", piše ta-kode o francoskim kolonijama u Africi, tvrdeči, da general De Gol ima u svojoj vlasti več velik deo tih kolonija, i da postoji opa-snost da se taj blok proširi. — Švajcarski list „Neue Ziiricher Zeitung" podvlači takode važnost centralnog afričkog bloka, u kome general De Gol igra va-žnu ulogu. * Povodom govora engelskog pretsednika vlade, g. Čerčila, koji je ustvrdio, da se u Bugarskoj nalaze nemačke vojne jedinice, objavila je bugarska vlada saopštenje, u kome se kaže da te vesti ne odgovaraju istini. Iz Berlina se takode demantuje ta tvrdnja. U vezi sa time javlja se iz Sofije, da su šefovi opozicije posetili pretsednika vlade g. Fi-lova, i da su tražili objašnjenja o spoljnoj politici. Tvrdi se, da su članovi opozicije izjavili, da Bugarska treba po svaku cenu da sačuva mir i da ostane izvan ra-ta, te da je g. Filov dao umi-rujuči odgovor u pogledu bugar-ske spoljne politike, a naročito u pogledu želje da se očuva mir. * Vrativši se iz Engleske, g. Ven-del Vilki je dao senatskom odboru za spoljne poslove u Vašing-tonu, važne izjave, tražeči da Amerika uputi što jaču pomoč Engleskoj. G. Vilki je izjavio, da to ne znači pomagati Englesku, nego raditi za odbranu zajednič: ke stobode. * Agencija „Reuter" javlja, da su naken zauzeča Bengazija britanske trupe osvojile Ageilu, koja se nalazi 240 km. dalje od Ben-gazija, na granici koja vodi u Tripolis. Italijanski listovi tvrde, da če to biti poslednje englesko osvajanje u severnoj Africi. Agencija „Reuter" javlja, da su britanske trupe osvojile Ka-ronu i Taklaj, u severnoj Eritreji i da vrše pritisak na Keren. Pored toga su britanske trupe prodrle 80 km. u Abisiniju i več silaze u dolinu, koja vodi ka Adis Abebi. * U bližini pogranične stanice Dragomana, na bugarskoj teritoriji, iskočio Je iz šina teretni voz, sa 29 cisterni punih nafte, koje su se prevozile iz Sovjetske Rusije u Ncmačku. Tom prilikom je došlo do teške katastrofe, jer je poginulo 9 lica, a sve cisterne sa naftom su uništene ili zapaljcne. Ne zna se za razlog nesreče. Novi broj „P/ednJačkog zbornika45 Izišao je iz štampe broj 1—2, „Prednjačkog Zbornika", za ja-nuar-februar, sa vrlo biraninr teh ničkim gradivom, od koga su vredni naročite pažnje članci : Opšti deo: Hitna potreba stva-ranja prednjaka (M. Vojinovič); — Takmičenja za mač Kralja A-leksandra (Ban Rafael). — Članovi: Nova smučarska tehnika (S. Kandič); — Floretovanje (S. Se-kovanič). — Članice: O igranju i učenju narodnih igara (J. Dopu-da). — Muški naraštaj Proste vežbe, sa notama (Josip Žic); — Igre u polju (J. Kavčič); — Posebna takmičenja muškog nara-štaja u okviru sleta u Beogradu 1941 (Načelništvo). — Ceca: Grada za rad sa decom (Smiljka Grbi,;); _ Muška deca, razne vežbe (M. Vojincvič). Članci su ilu-strovani brojnim ertežima. Ovaj broj štampan je na 521 Strane. Godišnja prctplata na „Prednjcčki zbornik", koji izlazi svakog meseca u odličnoj redakciji brata Dr. Alfreda R. Pihlera, iznosi samo 20 dinara na godinu, a šalje se na ček. račun 57-686. Narudžbe slati upravi, Beograd, poštanski pretinac 342. „Prednjačiti zbornik" je struč-ni list Načelništva Saveza sokola K. J., pa je potrebno da na njega budu pretplačene sve jedinice kao i brača prednjači, vodnici i vež-bači. »VESTNIK LJUBLJANSKEGA SOKOLA« E0K0ziDRU0AEDuNpuTuDITNA! 'a®33 sskolskili lislov’ Stanje na 31 decembra 1940 i I Aktiva: Blagajna: primila dina-; ra 1,129.351:25, izdala 1,113.999:24, ’ Broj 5—6 glasila Ljubljanskog stanje 15.352:01. — Zajmovi: iz- Sokola izišao je kao godišnji iz- ,0~ ' veštaj za glavnu skupštinu dru-dano 543.415, povračeno 275.783, y Vi .. , - štva, oštampan u vidu knjige, na stanje 267.632. Tekuči računi, gg sjranaj sa jSCrpnim Teferatima, novčani zavodi: uloženo 488.395:50, statističkim pregledom, tabelama dignuto 407.980:76, stanje dinara i velikim brojem slika. Posebna 80.414:74, zadrugari: isplačeno dinj P^žnja posvečena je tehničkom . • I radu, kao i akciji za gradnju do- 180.132, povračeno 75.365, stanje, ’ . . , _ ma. Uvodnu reč napisao je sta- 104.767. Tiskanice: 4.109:75. rešina, brat Jazbec Janko. Kako Inventar: 230. — Poslovni udjeli se jz izveštaja vidi, Ljubljani-: kod revizjiskog saveza: 1.000. — Sokol broji 1779 pripadnika. Troškovi: 938:69. — Ukupno ak- tiva 483.144:19. Pasiva: Ulošci na štednju: uloženo 778.371:50, dignuto dinara »VESTNIK SOKOLSKE ŽULI CELJE« Glasilo Sokolske župe Celje 372.897:31, stanje 405.474:19. — donosi u 1 broju, XI godišta, za- Sitna štednja: uloženo 4.191, dig-j nimljiv sadržaj, izmedu ostalog: nuto 147, stanje 4.044. — Privre-' v Petrovo leto (J. Toplak);— In v meni računi: 716. — Poslovni u- J nove zarje nam hlepe oči; — Te-djeli zadrugara: 35.475. — Re- lovadnica je prvo; — Naša nalo-zervni fond: 5.120. — Socijalni ga, smer in cilj po 75 letih (Dr. fond: 1.560.— Prosvjetni fond: K- \Veigner); itd. 1.060. — Dohotci: 29.695. — U-kupno pasiva: dinara 483.144:19. Ukupni promet: 5,531.799, nov- | čani promet: 2,243.350:49. — Zadruga ima 333 zadrugara sa 1,419 poslovnih udjela po 25 Din. Шаљите претплугу з» „СОХОЛШИ ГМСНИГ ,ДЗали Нвимар“ У Београду је Почео излазити нози дечји лист, „Мали неи-мар", кога издају и уређују г.г. инг. Сг-ђа Ђскић и Б. Ђурђевић всроучитељ, а који је намењен „деци за керисну забаву". О-сим пробраног садржаја у тек-сту, лист дснси редовно прило-ге сд картсна за састав'л>аље модела сеоеких и градских ку-ha из свих крајева државе; ис-торијеких грсђевина, цркава, мостова, саобраћајних сред-става и т. д. Ове моделе де-ца састављају и упсзнавају кроз забаву своју домовину, истори-ју, уметност и др. Озаки картони су новине код нас, а како су домаћа продук-ција и намењени упознавагву свега што ,ie наше, пожељно је да се овај дечији лист што више прсшири. Цена је поје-дином примерку 1 динар, а при-лозима (на четири велика кар-тсна у бојама) само 3 динара, и шаље се на управу лкста. Бсо-град, Llapa Душана 8. Чековпи рачуи број 61-809. Prema izveštajima američkih listava, večina američkih fsbrika oružja več radi noč j dan. Do konca godine 1941 če, — prema izjavi direktora avijonskih fabri-ka »Lockheand Aircraft Corporation«, — američke fabrike izra-diti oko 50.000 vojnih aviona, svih vrsti, i povrh toga još oko 50.000 avijonskih motora. U radu se nalazi oko 17.000 topova te-škog kalibra, 25.000 poljskih i 40.000 protuterikovskih topova itd. U državnim fabrikama izgra-duje se 10.000 tenkova, 300.000 j strojnih pušaka i 1,300.000 puša ka za pešadiju. чдсовнкчдр a јувелир M Тера?и:е 22 (до Коскве) има швајцсрских часозника ва руку и реп, златног на-кита, кристала, сре-бра,пехара иплакета &pattм и сестрама попуст Цеке врдо солидпе. Стручан ргд Тражите цена за израду клинаца Издрж/виве, јаке и добре riMcatie ма-шине израђене од иајболзег савреме-ног материјала, мо-жете добити у првој сонолсно] књижари у Југославији чији је власнин брат ГОЈгаО ЋЕБО, БЕОГРАД Паши1пева 24 Тражите ценовни е за горње машине, као и сав остали канцеларијски материјал. Продаја само за готово Izdaje Savez Sokola Kr Jugoslavije arh M Smilianič Odgovorni urednik Niko Bartulovič. Brankova ulica broj 30pV — зпачака : '-str I Alekse Nenadoviča 6) — Ureduje redakcioni odbor (Pretsednik Dr Vlad. Belajčič) — Stantparija »Luč«, Mitrovič i Lazarevič — Beograd, Kraljice Natalije ulica broj 100. Tel. 21 722.