KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 22 (3)
PATENTNI SPIS
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1 septembra 1932.
BR. 9113
Englesko-Jugoslovenska destilacija drva D. D. Teslić,
Jugoslavija.
Postupak za tvoridbu umjetne smole.
Prijava od 25 marla 1931.	Važi od 1 oktobra 1931
Traženo pravo prvenstva od 18 novembra 1930 (Austrija).
Nazočni se pronalazak odnosi na postupak za tvoridbu umjetne smole uz uporabu tekućih sredstava za napunanje, a svrha mu je tvoridba umjetne smole, koja se kod 70° C još dede lahko lijevati, a posle otvrdnuća pokazuje čvrstoću pregiba i preboja sličnu onoj galalita. Ova se svrha postizava uporabom u sredstvu za napunja-nje neograničeno rastopivih soli. Kao sredstvo za napunjanje dolazi poglavito u obzir mliječna kiselina, levulinska kiselina i si., kojima se shodno dodaje toliko soli, da prve dobiju konzistenciju sirupa i njihova specifična težina postane jednaka o-noj dehidrirane umjetne smole, t. j.l.25do 1.30, Za to su osobito podesni alkalijski laktat, alkalijski levulinat, alkalijski salicilat, alt se mjesto alkalijskih soli mogu upotrijebiti i druge soli spomenutih kiselina n. pr. soli organskih baza.
Za izvedenje postupka najprije se fenol ili krezol kondenzira sa katalizatorom ili bez takovoga sa formaldehidom ili drugim spojem metilena, a za tim se naslaloj smoli već prema potrebnoj elastičnosti dodaje 10 do 22% mliječne kiseline, koja se može nadomjestiti i levulinskom kiselinom!, te 4 do 8% alkaliskog laktata, eventualno al-kalijskog salicilata, a onda se masa u vakuumu dehidrira i stvrdnjuje.
Osim toga pokazao se je još sasvim neznatni dometak spoja bjelančevine, kao albumina, želatine, kaseina u reakcionu ra-stopinu koristnim. Ovaj u svojem razdjelje-nju u sitnim pahuljicama regulira raekciju
time, što sprječava pregrijavanje kod jake reakcije.
Tu ali treba uvažiti, da već neznatni su-višak homogenosti i lijevnosti smole štetan, u jednu ruku usljed koloidalnog zguš-njivanja smole, a u drugu ruku usljed stvaranja pahuljica i niti, koje obično već nastaje kod 2 do 3°/„-ne uporabe. Stoga je najbolje uzeti 1% bjelančevine odnosno na količinu fenola.
Primjer: 8 kg. fenola krist., 7 kg formaldehida, 4 dkg nalrijskog karbonata gri-je se do nastupa reakcije, onda se iza dovršene reakcije tekućina kuha, dok ne postane jasno uljevita, u ovu se umetne onda 2 kg mliječne i 50 dkg natrijskog laktata, pa se tekućina onda u vakuumu do lOO1' dehidrira i smola kod 90 do 100° skrut-njuje.
Primjer 2: 8 kg karbolne kiseline (komercijalne) od 100%, 6.8 kg formaldehida, 3 dkg natrijskog karbonata i 4 dkg albumina svijetloga, obrađuje se najprije kao kod primjera 1, a onda se prije dehidriranja podaje 1.5 kg levulinske kiseline i 6 dkg natrijskog salicilata, iza čega se dehidrira i skrulnjuje.
Patentni zahtevi:
1.	Postupak za tvoridbu umjetne smole sa tekućim sredstvima za napunjanje, naznačen time, što se upotrebljava sredstvo za napunjanje neograničeno nerastopivih
Din. 5.
soli kao alke lijskog laklata, alkalijskog le-vulinata, alkalijskog salicilata.
2.	Postupak prema zahtjevu 1, naznačen time, da se sredstva za napunjanje doda vaju tek za vremena dehidriranja ili prije skrutnjivanja.
3.	Postupak prema zahtjevu 1, naznačen time, da se temeljnoj reakcionoj smjesi dodaje 0,5 do l°/o spoja bjelančevine kao albumina, želatine, kazeina, odnosno na količinu fenola, kao dometak za regulaciju reakcije.