Pošt ar*ua p 1 a <5 e n a u goto vu Cena Din 2’— SOKOLSKI GLASNIK GlASILO SAVE ZA SOKOLA K Sl A L J EVINE JUGOSLAVIJE §------ v C Uu o j/e JUgoslaviju HESEĆUI PRILOO SOKOLSKO SELO' Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko] tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju L ubljana, 15 februar a 1935 God. VI — Broj 8 Sokolstvo I političke partije e “Sokolska prosveta« donosi u u P Poslednjem, februarskom SanH* sl£deči članak br. dra Alek. ara Tabakoviča, koji ovde prenosno u celini. p0|fee odnosa Sokolstva spram nosti • Part'ia od vrlo je velike važ-isklj,’»!er tu ne radi samo o nekom Se Po !Vo’ ideološkom problemu koji ni Za av'ia i rešava teoretski, u tiši-k°je P^sčim stolom, nego o pitanju ljiv0mani svakoga dana nameče ncodo-x snagom sama životna stvarnost. mo Sl " neku apstraktnu i čisto naučnu de- sokolski raci ne pretstavlja «a--■•ost U apstraktnu i čisto naučnu de-smili, ne^° »rad na terenu« u punorn . re?i i____ .1.1_________ i latn, rađnik геск Pa kao što dobar zemljo-del0va ^a naPreUnutom pažnjom prati risn0 p1' sv’^ on'h sda kojc mogu ko-duću s. stetno da utiču na njegovu bu- °vu na-etvu> tako i Sokoli obradujuči Su vebku narodnu njivu, mora ju „ rua Vn.HU-; ____ _ _ y°diti računa o svim onim čini-j , aogu sudbonosno da upli-in at1Sa°d njihovih napora i nasto- д -r --'-»v* iijiuuvui a. i ouoio" zdrav na ideja može da se razvija ninj s? iSarno na tal način što se njezi-vaju . n)m ostvarivanjem rese i reša-rt'- če fV* -on' Problemi koji pred na-|t° iznenada iskrsavaju svakog A „ sto[ia !vot. to je večita promena, pa ПерцЗ} Sokolstvo ni j e nikakva kruta Dut z lena dogma, ustanovljena jedan-Шспа SVa9da, za sve ljude i sva vre-fiatijd. nefto misao ko ja se razvija or-nj0ni ' Rozinom stalnom i svakidaš-D°znavn?enom- Zato je što temcljitijo od „/nje konkretne stvarnosti jedan ^°lskoJa^nijih prcduslova svakog so-l°eih ?• a nepriznavanje posto- fikcija 'Menica i pribegavanje raznim samo d opasna samoobmana. koja ne nastoj/.-stavlja u pitanje uspeh naših vije j un,a’vnego nas pogađa najosetlji-njeniCe naaom daljnjem opstanku. či-•° da ]-°staiu činjenice. bez obzira na iatiie j.sV- nam onc Prijatnc ili nepri-ti|ama ?■ na “i* gledamo sa simpa-г«ауап Sa odvratnošču. Iz tog pri-бг°!г1аЈа stvarnosti, ipak nipošto ne ko 0t| noki neumeeni kvietizam, ne-N osK>1Cani?, ne2o baš naprotiv borba o Ja i? Pobtičkim strankama, od-Ptioa;1 s, Nja Pokretu. 0 od«, 'Vo. Pitanje neče nam biti tc-li«S^uzivn?ritl’i^°'kolstvo ni je nikakva Sani1 P°btička organizacija. Po-i °4 Prinnn°urede,ienie svakog sokol-UltMi •Pože „ ? Potpuno je slobodno, ko Postati član svake partije, °tnostiDrofiram i rad ove ni je u su-r So}j i a sokolskim idealima. Da^dnon S!v°. jc nosilac ideje našeg "ilegalne s,o-rizavnofi. iodinstva, naše 0 hit; c , Polarnosti. Ne može daklc hbiSok i 44, VUliML 0 koji pripada takvoj jed- | noj Stranci koja naše državno i narodno jedinstvo ne priznajo, koja jasno ispoljava separatističke težnje ili ispo-veda nemilosrdnu klasnu borbu i subverzivne revolucionarne metode nasilnim rušenjem postoječeg zakonitog po-retka. Sa ovim jedinim ograničenjem pristup svakog sokolskog pripadnika u ma koju političku stranku potpuno je slobodan. Druga je stvar, da li jedan istaknuti sokolski funkcioner može biti istodobno aktivan j istaknuti partizan. Bez obzira na okolnost da sa stranc istaknutih i aktivnih partizana preti uvek opasnost da svoja uska partijska gledišta makar i dobronamerno apli-kuju na svaki svoj javni rad, i bez obzira na ono nepovcrcnje s kojim rad jednog takvog čoveka mogu da prate ljudi koji su pristaše drugih stranaka i drugih političkih nazora — cime sc partijske nesuglasicc unašaju i u same sokolske redove, — valja imati pre svega u vidu okolnost da niko ne može- istodobno da se sa jednakom sna-gom angažuje na više strana. Sokolstvo traži celog čoveka. Onaj koji vrši visoke funkcije u Sokolstvu mora da se sasvim posveti tom noslu i ne može imati ni dovol jno vremena, a ni dovolj-no energije da se Dored toga intenzivno bavi i partijskim radom. Tim svojim partijskim radom može da se do-tični popne na visoki položaj i da uživa veliki ugled, ali Sokolstvu nisu toliko potrebne impozantne dekorativne figure koliko odani i neumorni radni-ci. Sokolstvo nije nikakvo akcionarsko društvo kojemu bi bila potrebna razna ugledna imena da bi se tako zadobio javni kredit. Sokolstvo je steklo i odr-žalo poverenje naroda jeclino svojim poži tvovanim radom za dobro naroda i otadžbine. Drugo pitanje, pitanje odnosa političkih partija spram Sokolstva kao celine. več je složenijc. U prirodi političkih partija kao organizacija za stica-nje i održavanje vlasti leži njihova ne-obično jaka ekspanzivna snaga. Političke partije teže da u javnosti svagde dodu do sve jačeg upliva. da sebi pot-čine sve druge ustanove i društva pa makar ova bila i sasvim nepolitiekog karaktera. Mi smo bili več svedoci borbe raznih stranaka, frakcija, i koterija u krilu raznih pevačkih i vatrogasnih društava. pa stoga sa tom eksoanziv-nošču političkih partija mora tim pre da računa i Sokolstvo. Sokolska je organizacija u svojoj celini, doduše, i su-više jaka i izgradena, a da bi mogla podleči različitim uticajima ma s koje strane oni dolazili. ali na terenu, u krilu lokalnih jedinica može uvek da dode do pohoda izvesnih partizana, koji na taj način pokušavaju da učvr-ste svoj položaj. Najzad, govoreči o odnosu Sokolstva prama politiekim strankama, ne smemo nikako gubiti iz vida ni onu veoma važnu ulogu koju političke partije igraju u životu svake države. Partije su se obrazovale nekada i u potpuno apsolutističkim i despotski upravljanim zemljama, a danas su od pre-sudnog značaja za politieki život kulturnih naroda i to ne samo u pretstav-ničkim parlamentarnim demokratkama nego još možda u večoj meri u onim državama u kojima je zakonom i sa svim sredstvima sile obezbeden monopol jedne jedine partije, kao što je to slučaj u fašističkoj Italiji, nacio-nal-socijalistiekoj Nemačkoj ili u bolj-ševičkoj Rusiji. Po našem Ustavu naša je zemlja uredena kao pretstavnička demokrati-ja. Pošto narodno pretstavništvo bira neposredno narod i pošto pravo odo-brenja budžeta pripada parlamentu, vlada po samoj prirodi stvari treba da uživa i poverenje one stranke koja u skupštini ima večinu. Pored vladajuče partije, medutim, po našem Ustavu mogu da postoje, i stvarno postoje, još i druge koje u pojedinim politiekim pitan jima zauzimaju druga stanovišta. Da hi sc manjinskoj Stranci stvorila mogučnost ostvarenja njezinog partij-skog programa, ona mora-da pridobijo na izborima večinu birača pa da tako preko narodnog pretstavništva osvoji za sebe vlast. Na taj način partijska borba i partijsko shvatanjc državnih interesa daje pravac državnih vlasti i u našoj državi kao i svim drugim državama gde vlada pretstavnička demo: kratija. Nasuprot tomc. Sokolstvo kao op-šti narodni pokret stoji izvan i iznad političkih partija. Izmedu Sokolstva i političkih partija ne postoji nikakva organska veza, ali ne može biti ni ni-kakve konkurencije. Osnovna karakteristika političkih partija je borba o vlast u državi. Sve organizovane grupe ljudi koje se na osnovu jednog odre-denog programa bore o vlast jesu političke partije makar one to i ne priznavale, skrivajuči se iza opšlih patriotskih, nacionalističkih ili posebnih so-cijalnih i profesionalnih naziva. S druge strane, pak, one zajednice koje se odriču svake borbe o vlast neče postati nikada političke stranke, pa makar im se i ne bi mogli odreči izvesni politički ciljevi. Politika je jedan van-redno širok pojam, jer sve ono što se radi u korist naroda i otadžbine jeste politika, ali od tog široko * pojma politike treba dobro razlikovati ono što se obieno tako naziva, t. j. običnu par-tijsku borbu o vlast. I Sokolstvo ima svoje odredeno gledište na naše velike nacionalne i socijalne probleme, ali ih ne misli pri-menjivati odozgo, putem osvajanja vlasti. Sokolstvo je, to treba uvek naglasiti, vaspitni pokret. koji doprinaša snazi, sreči i kulturnonr napretku svo-ga naroda odozdo formiranjem duše svakog pojedinca. Da bi uspešno mogli vršiti taj svoj veliki zadatak, moramo se brižno kloniti svih tesnih i jednostranih partijskih gledišta, moramo težiti da pridobijemo svakog pojedinca koji dobro želi našem narodu i našoj otadžbini, bez obzira na njegovu stranačku pripadnost. Idejni osnovi Sokolstva mora ju biti toliko široki da na njima mogu u bratskoj slozi i Iju-bavi saradivati svi dobronamerni i is-pravni ljudi svih partija i frakcija. Istorija eovečanstva je puna teških optužaba protiv stranaka i stranear-skog duha koji je bez sumnje prouz-rokovao več mnogo nesreča u. životu raznih naroda. U tom pogledu mogli smo i mi da steknemo gorka iskustva u našoj claljoj i bližoj prošlosti. Medutim, kako izgleda. stranearstvo se ne može potpuno iskoreniti, jer ono i su-više duboko leži u ljudskoj prirodi. Stranke pretstavljaju pored toga veoma važnu ustanovu u složenom mehanizmu moderne države. Rad stranaka može biti neophodno potreban u poli-tičkom životu, ali da bi taj rad mogao biti i koristan, mora da se drži izvesnih granica, i stranačka borba se ne sme nikada pretvoriti u zaslepljeni fanati-zam, u otrovnu mržnju i beznačelno vlastoljublje raznih profesionalnih po-litičara, za što nam svetska povesnica pruža nažalost i suviše primera. Sokolstvo i ovde mora da izvrši jedan velik i koristan posao. Ono približuje i ujedinjuje u svome krilu ljude raznih stranaka i na taj način omogu-čuje da se mnoga razmimoilaženja u shvatanju reše lojalno, parlamentarno i bratski. Dok partijska borba deli ljude, Sokolstvo ih okuplja; dok partijska borba stvara provalije, Sokolstvo gradi iznad ovih mostove. Sokolska ideologija pretstavlja one čvrste granitne temelje na kojima svi ispravni gradani mogu i treba'da dalje grade, bez obzira na svoje posebne stranačke nazore. Na taj način Sokolstvo sprečava da se partijska borba izvitoperi u jedno skroz negativno rušenje državnog i društvenog poretka, koje je neke evropske države dovelo tako reči do građanskog rata. Sokolstvo utiče na partijsku borbu blagotvorno još i u jednom dru-gom pravcu. Sokolstvo, koje vaspitava svoje pripadnike u viteškom duhu, brani da se u toj borbi raznih partija upotrebljavaju nedostojna i nečasna sredstva, kao što su 'to intrige, klevct-ničke kampanje protiv istaknutih ljudi putem raznih lističa i pamfleta, kao što se to često dešava i u velikim zapad-nim demokratijama. Na taj način Sokolstvo čini veliku i neprocenjivu uslu-gu narodu i državi, pa i samim politi-čkim partijama, svodeči partijsku borbu u one moralne granice u kojima jc-dino može da ima svoje opravdanjc. Zato, da bi Sokolstvo moglo da vrši tu svoju funkeiju, neophodno je potrebno da ostane slobodno od svih partijskih uticaja, dok ie po parlamentarnom redu stvari neminovno da se državni aparat i celokupna državna uprava u ne-ku ruku stavi u ruke partije koja vlada, i koja sasvim prirodno teži za tim da ostvari svoj program. Sokolstvo če stoga budno paziti da očuva svoju slobodu i samostalnost. Sokolstvo nikad nije bilo niti može ikada postati instrumenat partijske politike. Sokolstvo nije desničarsko ni le- Pokrajlnskl slei u Subotici VlsoM Pokrovitelj sleta Kao što je poznato, zamisao da se održi pokrajinski slet u Subotici, na kome če uzeti aktivnog učešča celokupno članstvo župa: Novi Sad, Beograd, Veliki Beekerek, Osijek, Varaždin, Bjelovar i Maribor, odobrena je i od najvišeg sokolskog foruma, Sa-veza Sokola Kraljevine Jugoslavije. —• Ova zamisao održanja ovoga sleta, koji je od velike nacionalne važnosti, do-bija još i naročiti značaj time, što če se za pokrovitelja sleta, po obečanju Nj. Vis. Kneza-Namesnika Pavla, blagoizvoleti prhniti naš ljubljeni Mladi Vladar, Njegovo Veličanstvo Kralj Petar II. Konstltuisanje slelskog odbora Pripremc za ovogodišnji slet severnih župa, koji če se održati u Subotici, več su započele punim tempom. Dne 6 o. m. formiran je i naročiti slet-ski odbor, koji je sastavljen ovako: pretsednik sletskog odbora: brat dr. Ignjat Pavlas; potpretsednici: br. ing. Kosta Petrovič i br. Nenad Rajič; načelnik br. Milan Teodorovič; zam. načelnika br. Lazar Tešič; tajnik brat Dorde Stepanov; otsek za stanove br. Radomir Vujič i br. Andrija Mažič; otsek za doček br. Kral Eduard; otsek za štampu i propagandu br. Nenad Rajič i br. Milan Cičovaeki: finansij-ski otsek br. Mirko Domae i br. Milivoj Mitrovič; tehndčki otsek br. Lazar Tešič sa naeclništvom Sokolskog društva Subotica; otsek za ishranu br. Pe-ra Budanovič i br. Janko Vidic; zabavni otsek br. Ivan Turato i br. Sava Simič; zdravstveni otsek br. dr. Kosta Plavšič; otsek za red br. Lajeo Poz-derovič; otsek za rasturanje ulaznica br. Kosta Hadži Kostič; otsek za sao-bračaj br. Mija Nedcljkovič j br. Stojan Dragojlov. U ovaj odbor, pored gprenavedene brače, ulaze i po dva delegata župa, koje če na sletu aktivno učestvovati. Na ovoj sednici raspravljano je i o opsegu, trajanju kao i programu sleta, te je rešeno, da na istom uzmu aktivnog učešča župc: Beograd. Novi Sad, Veliki Bečkcrek, Osijek, Varaždin, Bjelovar i Maribor. Naraštajski sletski dani biče 8 i 9 juna kada če se održati i naraštaj-ska takmičenja. Glavni sletski dani su odredeni za 29 i 30 juna, dok če se takmičenja za članove i članice održati 27 i 28 juna o. g. Na sletu če nastupiti sve vežba-čke kategorije s več propisanim vež-bama. Detaljan program sleta izradi-če tehničko vodstvo. Za izradu sletskog plakata, sletske značke i sletskih dopisnica pobrinuec se otsek za propagandu. Odmah če sc takoder zatražiti i odgovarajuče povlastico za učesnike sleta. Konstituisanjem sletskog odbora, sve poslove oko sleta obavljače ovaj odbor i prema torne za sve informacije o sletu treba se obračati na: Sletski odbor pokrajinskog sleta u Subotici. M. Č. Smuč. takmičenja ČOS u Banjskoj Bistrici Od 7 do 10 o. m. održavala su se u Banjskoj Bistrici, u češkoslovačkoj, smučarska takmičenja članova i članica za prvenstvo ČOS. Ovim takmiče-njima ueestvovala je i takmičarska vrsta Sa veza SKJ, a koju su sačinjavali takmičari brača: Černe Ivan, Ješe Jože, Lukman Pavel, Petrič Anton, Spern Zdravko, Stopar Rudolf, Zupan Ivan, Žemva Lovro 'te s. Ažman Zdenka. Vodnik vrste bio je br. Podgornik Dušan, a kao suci fungirali su br. Lubej Lojze i br. Zupan Oton. Dne 7 o. m. takmieili su se članovi u smuku na 5 km. Kako je pruga u ovom takmičenju bila ponajviše po ravnom i uzbrdicom, naša brača Stopar i Lukman nisu mogla da dodu do izražaja. Ipak, unatoč torne postigao je br. Petrič Anton u II razredu prvo mesto s vremenom od 9 minuta, na-ime, samo 55 sekunda manje od pobed-nika u I razredu. Da mu se na sredini pruge nije slomila palica, nema sumnje da bi bio postigao najbolje vreme. Sneg je bio visoko napao, a temperatura je stalno bila od minus 10 do minus 15 stupanja, pa su ovakve povolj-ne snežne i vremenske prilike omogu-čile da se je održalo takmičenje i na 16 km. Od 64 takmičara postigao je u II razredu prvo mesto brat Ante Petrič, a treče mesto br. Stopar Rudolf. Medu takmiearima I razreda od naših postigao je četvrto mesto br. Žemva Lovro. U 'takmičenju članica na 8 km u II razredu postigla je drugo mesto Jugoslovenka, s. Ažman Zdenka. Pri takmičenju u skokovima рк>1и-eio je najdalji skok uopče naš brat Zupan Ivan, član Sokola u Jesenicama, koji je skočio 46 m, ali je na žalost usled premekog doskočišta pao i slo-mio smučku. Drugi skok, koji je Zupan polučio, iznosio je 38 m, bez pada. Br. Stopar Rudolf, elan Sokola Ma-ribor-matice, u lepom stilu skočio je dva puta po 41 m bez pada. Br. Ješe Jože, iz Radovljice, nije uzdržao silan zamah te je pri doskoku na 40 m pao. Br. Žemva Lovro skočio je u krasnom stilu sigurno bez pada 33 i 34 m. Odlični su također i konačni rezultati takmičara. U sastavljenom takmičenju (na 16 km i u skokovima) br. Žemva postigao je drugo mesto, a pri skokovima br. Stopar (2 puta po 41 m) prvo, odnosno drugo mesto. Time je postao opasan takmac češkom prvaku br. Ka-lousu, koji je skočio 38 i 43 m. Treba ovde istaknuti, da Čehoslo-vak br. Kalous pretstavlja uopče naj-svestranijeg sokolskog smučarskog takmičara. On je u Banjskoj Bistrici takmičio na 16 i na 30 km, u takmiče-nju u smuku, skokovima i sastavljenom takmičenju. Br. Kalous, kao prvak ČOS, biče i na smučarskim takmičenji-ma Saveza SKJ, koja se ovih dana odr-žavaju u Škofjoj Loci, najjači potpo-ranj češkoslovačke momčadi. Smučarska takmičenja SSKJ u Škofjoj Loci Uiešće češkoslovačklh Sokola I Sokollca Dne 16 i 17 o. m. održavaju se u Škofjo j Loci smučarska takmičenja Sa-veza SKJ, kojima če učestvovati i smučarski takmičari i takmičarke češko-slovačkog Sokolstva. Raspored ovih smučarskih takmičenja je sledeči: u subotu dne 16 o. m.: u 14 sati: takmičenje tročlanskih momčadi čla-(Nastavak na str. 2) vičarsko, ni režimsko ni antirežimsko, nego jednostavno nacionalno, konstruktivno i jugoslovcnsko. Ovakve besmislene fraze kojima se želi osum-njičiti naš rad i naša kulturna orijenta-c-ija može da upotrebljava samo neoba-veštenost ili svesna zla volja onih koji su neprijateljski raspoloženi prema našem pokretu i koji neče da shvate duh Sokolstva, stran isto tako svakom sa-boterskom političkom nihilizmu kao i svakom beznaeelnom vlastoljublju. Ljudi uskoga duha, bezobzirnih partizana, zaslepljenih fanatika, i beskičme-nih političara od zanata ima nažalost svugde na svetu; ali ako bi se oni, nc-dai Bože, i u našoj sredini pojavili sa pokušajem da iz Sokolstva naprave sebi oružje, mi cemo ih znati suzbiti. Svaki pravi Soko je svestan toga da se ovde ne mogu činiti nikakvi ustupci. U tom pogledu se i za Sokole s pravom može reči ono što je o jezuitima rekao jedan njihov general »Sint ut sunt, aut non sint«: neka budu kakvi jesu ili neka ih u opšte no bude. Dr. Aleksander Tabakovlč, Novi Sad. LOVEN5KO »JO K C LSTVC Smrl odllčnog polšskog sokolskog radnika U Lavovu umro je ovih dana u dobi od 67 godina br. dr. Kazimir Viži-kovski. Kao lekar-gimnastičar uvodioje u Sokolstvo nove smerove telesnog vas-pitanja. Osnovao je u Žolkvi sokolsko društvo, a gimnastički študij završio je na kraljevskoj telovežbenoj školi u Štokholmu. Dugi niz godina radio jc kao načelnik Poljskog sokolskog saveza, pa je kao takav održao čitav niz točajeva, iz kojih su izašli najbolji načelnici i propagatori Sokolstva. U ovim kursevima zaveo je gadanje i nauku o terenu, pa je tako postao osnivačem sokolskih streljaekih družina. Godine 1924 bio je imenovan profesorom prvt g državnog telovežbenog kursa na 1 vov-skom univerzitetu. Njime je poljsko Sokolstvo izgubilo jednog od svojih najodličnijih sokolskih radnika. Komemoracija br. Stjepanka u Sofiji Iznenadna smrt tajnika Saveza SS, br. Vincenca Stjepanka, veoma je tu-žno od jekla takoder i u Sofiji, središtu bugarskih Junaka. U dvorani Narodnog doma T, G. Masarika povodom smrti br. Stjepanka održana je ovih dana ko-momorativna svečanost bugarskih Junaka uz učešče pretstavnika češkoslo-vačkog i ruskog Sokola u Sofiji. Kome-moraeiju je otvorio starosta sofijskih Junaka Stojmenov, a komemorativni govor održao je starosta Saveza Junaka br. Dimitrije Lazov. Br. Lazov jc naročito ocrtao veliki pionirski rad br. Stjepanka na polju slovenske uzajam-nosti, istaknuvši, da jc pokojnik bio onaj, koji je najintenzivnije nastavio rad umrlog staroste ČOS br. dra Saj-nera. U ime svih bugarskih Junaka odao je zatim br. Lazov blagodarnost pok. br. Stjepanku, koji je osobito mnogo pomogao, da su bugarski Junači bili primljeni u Savez slovenskog Sokolstva. Zatim je još govorio potsta-rosta češkog Sokola u Sofiji br. V. Prošek i za njim starosta ruskog Sokola br. Sulmenov. Komemoraciji su prisustvovali i češkoslovački poslanik Maksa kao i otpravnik poslova jugo-slovenskog poslanstva D. Božovič. Novi češkoslovački sokolski lisi »Sokolske nevusi« U Moravskoj Ostravi, gde se stieu tri sokolske župe, naime, Moravsko-Sleska, Jana Čapka i najbliža Slovačka, izišao je poslednjih dana novi sokolski list no vin s ko.g formata pod imenom Sokolske Novini«, i to u 20.000 prime-raka, štampan na rotacijskom stroju. Ovaj je list. koji je sada za početak predviden kao mesečnik, zajedničko glasilo triju gore pomenutih župa. U članku brata Hanuša Ježorcka iz Zima, kaže se o tome listu sledeče: lak o ce »Sokolske Novini« izlaziti u početku kao mesečnik, ipak če one vrlo dobro poslužiti svojoj sokolskoj svrsi. Jer članstvo danas traži više idejnih čla-naka, pisanih za široke mase, i taj bas cilj želimo da postignemo izdavanjem ovoga lista. Uveren sam pak, da nece proči mnogo te da čc naše ovc novine postati tednik, kao i to. da neče biti u župi nikoga, koji ne bi žrtvovao rne-sečno 2 Kč i za taj mali izdatak dobi-vao izvršno sokolsko štivo. lnačc su se več i prc nego što je izišao prvi broj ovih novina pojavili brojni glasovi, koji traže, da »Sokolske Novini« več odmah počnu izlaziti sva-koga tedna, a kasnije čak i dnevno. Delovanje ruskog Sokolstva Prilike u ruskom Sokolstvu u emigraciji več više godina nisu sredene. Tako stvarno danas postoje dva ruska sokolska saveza, i to jedan sa sedištem u Pragu, a drugi sa sedištem u Beogradu. Praška centrala ruskih Sokola uze-la je u zadaču da u tekučoj godini spro-vede u život lep radni program, a u kome se u prvom redu očituje težnja za povečanjem i uzgojem večeg broja dobrih prednjaka i prednjakinja, koji bi preuzeli vaspitni rad u društvima, koja deluju kako u češkoslovačkoj, tako i u Francuskoj, Nemačkoj, Belgiji kao i u mnogim drugim državama. — Nadalje tamošnje vodstvo pomišlja da počne ponovnim izdavanjem svog vla-stitog sokolskog lista, »Ruskog sokolskog vesnika«, koji je več od neko doba prestao da izlazi, a koji jc u stvari, kao glavni organ, povezivao ruske sokolske jedinice, razasute po raznim krajevima Evrope. Vodstvo uvida i ve-liku oskudicu u vlastitoj sokolskoj literaturi, pa če nastojati da i u ovorac pogledu doskoči što više moguče. Jer pored knjiga idejnog sadržaja, rusko Sokolstvo uvelike oskudeva i na knjigama tehničko-vaspitnog značaja. S izdavanjem knjiga namerava da počne Ruska sokolska matica u Pragu. — Vežbači praškog saveza učestvovace ovc godinc i na velikom češkoslova-čkom pokrajinskom sletu u Taboru, a prisustvovačo i svečanostima francu-skih gimnasta r. Sen Nazaru, u 1’ran-cuskoj. Veliku glavnu skupštinu ruski Sokoli nameravaju da sazovu naredne, 1936 godine, »ra kojoj če se val j da pro-čistiti i pitanje unutrašnje organizacije, budu li naravno toj skupštini hteli da učestvuju pretstavnici svih ruskih sokolskih društava, kojih jc najviše u Jugoslaviji, a baš vodstvo ruskih Sokola u Jugoslaviji nalazi se u najoštri-joj opoziciji prema onima u Ceškoslovačkoj. U buduče večcrnja predavanja Bcogradskc radio-stanice održavace se svakoga četvrtka od 18.55 do 19.15 ča-sova, a ne kao ranijc od 19.10 do 19.30. Popodnevna predavanja i nadalje sc održavaju svake prve i treče nedelje u mececu od 15.15 do 15.30 časova. RADIO-STANICA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio-predavanja: dne 20 februara predaje brat Marjan Tratar, Novo Mesto, o temi: »Medu Sokolima u Južnoj Srbiji«; dne 27 februara predaje brat Dušan Podgornik, Ljubljana, o temi: »Sokolsko smučanje«. Sokolska radio - predavanja preko Radio-stanice Ljubljana održavaju se redovno svake srede od 19 do 19.20 časova. Iz načelmšfva Saveza SKJ U svrhu produbljenja odnošaja i postignuča potpunog, jedinstvenog po-stupanja pri provodenju vaspitnog delovanja u Savezu SKJ, na poziv načelnika Saveza SKJ postao je redoviti član Tehničkog odbora Saveza SKJ br. dr. Vladimir Belajčič, pretsednik Pro-svetnog odbora Saveza SKJ, a u Prosvetni odbor Saveza SKJ stupio je uje-dno kao njegov virilni član savezni načelnik br. Miroslav Ambrožič. Zahvala Saveza slov. Sokolstva Savezu SKJ Na saučešee, koje je Savez SKJ izrazio Savezu slovenskog Sokolstva povodom smrti br. Vinčenca Štjepanc-ka, kao i za učestvovanje pretstavnika Saveza SKJ na pokojnikovom sprovo-du, pretsedništvo Saveza SS poslalo je Savezu SKJ sledeču zahvalu: Draga bračo! Iskreno Vam zahvaljujemo na izraženom saučešču nad gu-bitkom, koji je zadesio Savez slovenskog Sokolstva smrću njegovog zasluž-nog tajnika br. Vinčenca Stjepanka. On se odelio od nas u sred velikog rada i zato tim više osečamo gubitak njegove saradnje. U njemu smo izgubili odlič-nog sokolskog radnika, koji .te čitavim svojim životom bio predan sokolskoj ideji, kojoj je požrtvovno služio do svog poslednjeg daha i za koju se je najviše trudio da je proširi medu sav slovenski svet. Neka je slava njegovom uspomeni. Starosta: Dr. Bukovski, s. r. a&as (Nastavak s 1 stranice) nova na daljinu od 10 km; u 15 sati: takmičenjc članica kao pojedinki na daljinu od 5 km; u nedelju dne 17 o. m. takmiče: u 8 sati: članovi u smuku na 4 km; u 10 sati članice u smuku na 2 km; u 14 sati: članovi u skokovima. Češkoslovačka smučarska takmi-čarska vrsta od 14 članova i članica, koja če uzeti učešca na smučarskim takmičenjima Saveza SKJ u Škofjoj loci, stigla je u Ljubljani! 14 o. m. Na ljubljansko) stanici braču i sestre iz Ceškoslovačkc pozdravili su češkoslovački konzul inž. Josip Ševčik, I zam. starešine Saveza SKJ br. Gangl, načelnik Saveza br. Ambrožič i načelnica Saveza s. Skalarjeva. Češkoslovačka brača i sestre stigli su pod vodstvom br. Sokola Drahoša, člana načelništva ČOS te^ s. Ruženke Mahalove, zam. načelnice COS. Od članova takmičara stigla su brača: Kalous l rantišek (prvak ČOS, član Sokola u Kernvaldu), Pticner Josip (Sokol Ro-žemberok), Šulc Josip (Olešnice), Ha-jek František (češka Trebova), Vitek František (Hrabašov), i Šrubar Jan (Va-laške Mezerice). Od članica stigle su sestre: Provaznikova Alešna (Smihov I), Višnakova Ana (Jilemnice), Pluha-rova Ružena (Semili), Sekerova Josefa (Pršcrov), Netukova Zdenka (Zl. Olešnice), i Hulkova Jarmila (Jaromer). Takmičari i takmičarke ČOS krenuli su sutradan, dne 15 o. m. za Škofju Loku. supruga pesnika i pisca G reg or a Tajov-skog, koji je nedavno slavio svoju šez-desetgodišnjicu. Prvo veče delo jubi-larke bila je priča »Žene«, drugo »Moj svet«. Sledila su mnoga ostala, od kojih su naročito poznata »Pokorni ljudi«, priče za decu »Cveče« i »Predana sr-ca« te študija »Slovačka žena kod og-njišta i knjige«. U Parizu je umro 24 januara u Lza-gnanstvu Miron Petrovič Mironov, poznati ruski novinar. Pok. Petrovič bio je jedan od najtemperamentnijih ruskih reportera, veoma sposoban i sja-jan stilist. Za vreme rata bio je dopisnik moskovskog »Ruskog slova«. — Kao emigrant u Parizu osnovao je list »Iljustrovana Rosija«, koji je uskoro postao veoma obljubljen. U češkim Budejovicama umro je u 88 godini dr. August Zatka, nestor m Sokolska jt&diG,-јш&Ашошп RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja: dne 17 februara predaje brat Tratar Marjan, Trebnje, o temi: Sokolska misao u teoriji i praksi« (popodnev-no); dne 21 februara predaje brat Kovačič dr. Maks, Ptuj, o temi: »Sokolska misao« (večernje); dne 28 februara predaje brat Jankovič Branko, Beograd, o temi: »Dr. Miroslav Tirš kao učitelj demokracije« (večernic); dne 3 marta predaje brat Spcr-njak Bogdan, Beograd, o temi: »Sistemi ritmičke gimnastike« (popodnev-no); dne 7 marta predaje brat Priča Dragutin, Beograd, o temi: »Sokolstvo i rotarijanstvo« (večernje); dne 14 marta predaje brat Stanojevič Miloš, Veliki Bcčkerek, o temi: »Naučna podloga Tirševog sistema«! (večernje); dne 17 marta predaje brat Deduš Vladimir, Varaždin, o temi: »Sokolstvo i Slovenstvo« (popodnevno). čeških političara, neustrašivi nacionalni borac, odušcvljenii Soko i Prvl c__ ški gradonačelnik u Budejovicama. Njegov veličastan pogreb pokazao 1 koliki je ugled pokojnik uživao u c škoj javnosti. . U februaru o. g. slavi argentmsM prestonica Buenos Aires svoju ce stogodišnjieu postanka. Prc četrn 'm godina osnovao ic grad i udario temelje zastupnik španskog ‘ (adclantado) Pedro de Mandoca ušču reke La Plata, u provinciji imena. Danas jc Buenos Aires■ J . grad Južne Amerike. Broji preko-Iiona Stanovnika medu kojirna se n zi i mnogo Jugoslovena, (’chos: Poljaka i Rusa. Osnivanjc tog ovekovečio jc poznatom histonc slikom španski slikar M. karbon) IZ NAS IH 2UPA DHUSTAVAiCtB KIIC NIKA t Ksaver šandor Dalski. Dne 6 o. m. umro je u 81 godini svoga života na svom imanju Gredice kod Zaboka Ljubo Babič - Đalski, velik naš književnik i nestor naših pripovedača. Veliki i zaslužni pokojnik bio je sin dr. Tita Babiča, advokata i kasnije varaždinskog podžupana. Rodio se jc u Gredicama u Hrv Zagorju, gde je i umro. Gimna-ziju svršio je u Varaždinu, pravne nauke u Zagrebu, a diplomirao jc u Beču. Njegova karijera počam od pristava do velikog župana zagrebačke županije u 1917 godini, bila je ispunjena borbama za prava lirvatskog dela našeg naroda kao i za prava čitavog našeg naroda. Živeo je za literaturu, stvara-juči prekras»e dela, od kojih su mnoga prevedna i na Strane jezike. Za vreme srpsko-hrvatske koalicije bio je narodni zastupnik u Hrvatskom saboru i delegat u državnom saboru u Pešti. Pokojnik bio je jedan od najplodriijih i najčitanijih naših pisaea. Njegova književna dela naišla su na vrlo laskavu kritiku i u stranom svetu, koji ga je visoko cenio i poštovao. Pokojni Dalski je udario temelje realističkom smeru u našoj književnosti. IGO-godišnjica F. B. Zvjeržine. Na dan 4 II navršila se je stogodišnjica od rodenja F. B. Zvjeržine, čuvenog češkog slikara i ertača, koji je 1908 god. umro u Beču. Zvjeržina se rodio u selu Hro-tovice u Moravskoj i več kao mladič pokaizivao je vanredan slikarski tale-nat, pa je postao jedan od najistaknu-tijih čeških slikara. Obradivao je div-lje romantičke motive, koje je tražio i na Balkanu. Putovao je Srbijom, Bu-garskom, Makedonijom preobučen u guslara, a u franjevačkom odclu Alba-nijom. Otale je slao mnoge svoje pu-topise redakcijama praških listova. S time je mnogo pridoneo upoznavanju Balkana. Njegove slike, naročito one^iz Albanije i Crnc gore, poznate su u či-tavom kulturnom svetu. t Maks Liberman. LT petak 8 o. m. umro je u Berlinu Maks Liberman, bivši pretsednik pruske akademije lepih umetnosti i največi slikar-umetnik sa-vremene Nemačke. Pokojnik se rodio u Berlinu, gde je bio dak čuvenog Štefka. Iz Berlina otišao je u Pariz, gde je studirao kod Munkačia. Kratko vreme iza svog povratka u otaclžbinu postaje voda mlade impresionističke struje. Bio je Židov i poznat kao prijatelj fran-cuskc kulture i propagator francuske umetnosti, ali uza sve to njegovi su radovi koji su bili tako jaki i savršeni, probili mu mesto medu najjačim i naj-boljim nemačkim slikarima. Sven Hedin sedamdesetgodišnjak. Dne 19 o. m. slavi sedamdesetgodišnji-eu svog burnog života Sven Hedin, uvaženi naučnik, najpoznatiji putnik i istraživač. Iza svojih študija dao se svom dušom na istraživanjc još nepo-znatih predela Azije i Afrike, te jc time mnogo pridoneo nauči u upoznavanju života i prilika u tim krajevima. O svojim brojnim putovanjima naprsao je eco niz velikih dela, koja rado uzima-ju u ruku i naučnici i ostali ljubitelji ovakvog štiva. Razne kulturne vesti. Ovc godine večina opernih pozornica sveta pripre-ma se da dostojno proslavi 100 godis-njieu smrti Vičenca Belinia, jednog od klasika italijanske opere. Njegove ope-rc »Norina«, »Pirati« i »Romeo i Juli-ja« još se i danas veoma često izvode po svim velikim pozornicama. btogo-dišnjica njegove smrti pada -3 septem-bra. Krajem januara navršila je pede-set godina svog plodnog života poznata slovačka pisateljica Hana G rego rova, IZ UREDNIŠTVA Preostali, veči deo izveštaja iz žu-Pa i društava. ponajviše o društvenim i Četnim godišnjim skupštinama, a što smo ovoga puta radj ograničenog prostora bili primorani da izostavimo, do-nečemo u narednom broju. Ujedno molimo, da se izveštaji iz naših jedi-nica pišu što moguče krače, stvarno a i čitljivo, te da se svi izveštaji i dopisi šalju uredništvu odmah, dok su još aktuelni. Ž.upa "Banja Cuka BREZIČANI. — Glavna skupšti- na. Sokolska četa u Brezičanima kod Prijedora imala je svoju treču redov-nu skupštinu 14 januara 1935 god. u zgradi osnovne škole. Prisutna je bila večina članova. Starešina br. Viljem I Kimle, otvara skupštinu i pozdravlja braču. Ujedno odaje počast šeni Bla-ženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, te pozdravlja Nj. Vel. Kralja Petra II s trokra'tniin usklikom Živeo«. Tada poziva prisut-ne da izaberu dva člana za overovlje-nje zapisnika ove skupštine. Posle toga pojedini funkcioncri čitaju izveštaje o radiu u prošloj godini. Pojedini članovi su brisani iz spiska zbog ncurednosti u vršenju dužnosti, tako da oni što su ostali daju najbolje jamstvo za dalji uspešan rad u četi. Stanje blagajne je 1300 Din gotovine. Pošto su revizori potvrdili ispraVno vodenje knjiga i pošto su te knjige pregledali delegati ma-tičnog društva, stara uprava dobiva razrešnicu. Prelazi se hiranju nove uprave, u koju ulaze sledeča brača: starešina Kimle Viljem, zam. starešine Slijepčevie Ljuban, tajnik Ros Ferdo, blagajnik Kimle Fric, načelnik Kimle Rudolf, revizori Slijepčevie Ljuban, Mirtič Dušan, prosvetar: Bojko Artur. Posle izbora delegat br. Patič Stevan goлгori o organizaciji Sokolstva i o njegovom radu na selu. Brat Gabrijel Jo-sif govori zatim o tehničkom radu u četi, pa apelira na svu braču da se tač-no odazivaju svojim sokolskim dužno-stima. Na koncu je br. starešina po-zvao sve prisutne na složan bratski rad i zaključio skupštinu. KOZARAC. — Osnivačka skupšti- na. U nedelju, 13 januara 1935, održa-la je Sokolska četa u Kozarcu svoju osnivačku skupštinu u prisustvu velikog broja meštana. Br. Midžič Muha-rem, upravitelj škole, otvara skupštinu, pozdravlja izaslamke društva Prijcdor i ostale prisutne. Zatim dubokim piete-tom seča se velikog Sokola, Blaženo-počivšeg Kralja, a posle toga kliče Mla-dom Kra'lju Petru II. Prvi potstrek za osnivanje čete dat je još pre dve godinc, ali čekalo se dok ideja sazre. Četa je zatim bila izvesno vreme na po-kusnom roku. Brat Midžič ističe značaj Sokolstva na sclso i naglašava po-trebu osnivanja čete u Kozarcu, a pri-sutni burno odobravaju. Posle polože-nog zaveta trezvenositi, za overovljenje zapisnika skupština izabiru dva brata. Nakon toga pristupa se hiranju novog upravnog odbora. Starešina: Midžič Muharem, zam. starešine: Balič Adam; tajnik: Dea-viš Tadžič, načelnik: Janjič Branko, revizori: Osmanagič Bahrija i Osmanagič Ibrahim, prosvetar: Dedič Mehmed. Kad je izbor završen starešina daje reč izaslaniku društva-matice Josifu Gabrijelu, koji govori o tehni-čkoj strani Sokolstva. Konačno br. Patič Stevan govori o trezvenosti i o poe-larstvu. Starešina zaključuje zatim skupštinu zahvalivši svima na poseti. LIČKO PETROVO SELO. — Glavna skupština. Sokolsko društvo u Ličkom Petrovu Selu održalo je svoju godišnju skupštinu 13 januara o. g., koja je bila odlično posečena. Skupštinu je otvorio brat Simo Svjetlica, odajuči poštu bratu Jovi Na-karadi, koji jc baš toga dana sahranjen. Potom je prečita© saveznu poslanicu, koju su prisutni pazljivo saslušali. Za ovim su pročitani pozdravni telegrami upučeni Nj. Vd. Kralju Petru II, banu Vrbaskc banovine i Savezu Sokola ljcvinc Jugoslavije. Posle ovoga P neli su svi društveni funkcioneri štajc o radu u prošloj godini. ■5 ^ izveštaji primljeni. Iz ovih izves_‘aJ . di sc, da jc rad ovog društva oio ^ go jači i smišljcniji nego u goa^m ^ Naročito jc istaknut rad_ProsV odbora, kao i rad načeOmički. _ Nakon pročitanih izveštaja je razrešnica staro i upravi i Pres na izbor nove uprave u koju sledeča brača i sestre: starešina^ Svjetlica, zamenik: Vladlimir v, .0 tajnik: Milena čurčič, blagajnik: Trkulja, načelnik: Nikola^ Uar: čelnica: Dušanka Ivančevič, pros' .■ Marija Svjetlica te 9 odbornika i.^., hovih zam-cnika, rcvizioni odbor i ni sud1. Nakon izbora nove uprave, stat« šin-a brat Simo Svjetlica zah val io. ponovo poverenoj mu starešinskoj e nosti pozivajuči prisutne da PoZ s^i-našeg Mladog Kralja s usklikoin . .|ft veo«, što jc skupština dugotraj aplauzom i klicanjem prihvatila- ikuP' MASLOVARE. — Glavna » ština. 27 januara o. g. održalo ie v iv, • . I»y._ • . „Irlll 0vda- šnje društvo svoju godišnju skup* Zbog otsutstva br. starešine ђ[. site skupštinu je otvorio zame'U^ -j. Sjerikov pozdravivši prisutne i tavši saveznu poslanicu. Nakon .. nja dvaju overovitelja zapisnika u šlo se na čitanje izveštaja o ?%eni prošloj godini. Svi izveštaji su sa zadovoljstvom. Po izvest' može sc reči, da je društvo za o lepih uspeha u prošloj godini. * toj razrešnici staroj upravi 0ir.araoiji nova, u koju su ušli gotovo svi ‘'•„g. funkcioncri, a to: starešina^ iajni^ Misita, zamenik br. Sjerikov S.. „jk I. Kljujič, načelnik M. Radič, za j, i. ivijujit, iiavviniiv — * ... J’ načelnika S. Vukovič, prosveta Sjerikov, načelnica K. Marenic- p# gajnik Lj. Miljanovič, statistica p. Tore, knjižničar B. Panič, gospod j,, Šebič i odbornici br. ing:^Grani6 Jotanovič, ing. S. Vilenčič, M- ptji-dovič, J, Bajtala, S. Jotanovič, *• čič, I. Tabakovič, G. Jotanovič. ^ Izabran je također i tehnick*^. bor. prosvetni odbor, sud časti t zorni odbor. PALANČIŠTE, — Glavna sk^pj na. 27 januara o. g., o Svetom Sa > oVe žana je glavna godišnja skupsta1 čete. Matično društvo Prijedor v 0yC lo j c pe t delegata na skupštin11 rj-ru; agilne čete. Skupštinu otvara bajič Gojko i upučuje svima ,s toi#> pozdrav, zatim, zajedno s P.rlnjaže11°’ spominje se mučenieke smrti ° 0gtiua počivšeg Kralja. Ujedno sva izanosno pozdravlja Nj. Vel. . pre-Petra II. Tom prilikom sečajui#se ^ minulog člana, brata Vučkoviča le. v ffld ^ Brat Trubajič Gojko, prošloj godini, I pored veli'km иуА® nije sc klonulo. Trezvenost jc јз prf korena. Priredaba ie bile ti°sta• ^prt-davanja, jedan dvomesečni. Jpurat»*h vredni tečaj, zatim durdevsKi ^ j Učestvovalo sc u tri sle ta. ,0jccc-pomen Blaženopoč. Kralju, Pr',n0sti . barska akademija, zavet trez jc _ zakletva novom Kralju. Kn]»t t0o° porastu. Br. prosvetar zahvaljuj ^ ljubivom prijedorskom nifl- L je jc četi dalo pomoč od 4W gajnik izveštava, da jc stanje. . bi 541 Din. Načelnik izjaivljuie, 38 časova vežbanja s pr°sccn ^у0ји 1,, bača. Pošto su i revizori d«» , javu, stara uprava dobiva staff pc-u novu ulaze sledeča braca- ,^ r Radišič Vaso, zam. star VucK ro, prosvetar i tajnik načelnik Srečko Banovic, za l \\i^ čo Kovačevič, blagajnik iCus® revizori: Gavranovič_ EufiU® 0v„g-Branko. Zatim se upisujc 1K-us0nic ^ nova u četu. Posle, toga hr- . vori o trezvenosti, zdravst v0rt g. radu. Isprcd društva-matic n0j< v Patič Stevan o potrebi uz J^^e žrtvovanog rada. br. V ^no ^r’ kolskim načeiima, tc kon "ROSI J A - FONSIER 9 društvo sa osiguranfe i reosiguranje • Beograd ra(- os‘t daic neke upute o ailmini-nr.,t'Vn°1.1} i tchničkom radu i govori o ,?.Jec.mi sletovima. Pošto se niko hVi,i: Ve lavio za reč, br. Trubajie za-čiiip. s? na 'epom odziva i zaklj'u- Je skupštinu. — Glavna skupština. Svnri nja, skupština Sokolske čete u j,, održana je 3 februar« o. g. Bilo L?riSUtnih 78 članova čete i 3 dele-matičnoga društva iz Prijedora. fpj; ’uPstinu je otvorio zamenik stakne brat Prcdislav Milivojevič i le-ti('nr,^0'’!0r?m Pozdravio delegate ma-Drisi.f Vl!*tva iz Prijedora kao i sve rira članove čete. Zatim komemo- i it, ?rt Viteškog Kralja Ujedinitelja рСГ vcmost i odanost Kralju 6etp^at'r? sc eitaju izveštaji o stanju sl' ,u u Prošloj 1934 godini, ko ji lednogiasno primaju. čiaje °St° su_ P°dnešeni svi izveštaji, čIano>V-a' U koiu se ponovo biraju svi ^11 nkcija5^are uPi'ave s malom izmenom vair^aprS^tt:^u brača: Predislav Milijo.,,, .1(J’ Ivan Katic i T. Zagorac drže nove' fat™tske govore, pozivaju čla-u j .. c|a i°š jače i složnije saraduju te ti * ! sev odazivaju svomc pozivu rail mt:> olakšaju još bolj i i aktivniji nač ,u cc'ti. Uzima reč brat Gabrijel, 0 ^društva iz Prijedora, i govori 0rSan-nKkom radu u četi, Sokolskoj Posl л' sokolskom pozdravu, hval Пј govori brat Stevan Patič, 1 ančl • Up rave čete iz prošle godine nr„„ u-le na novu upravu, da još jače e?ne radu. kojo’°S • ^epe ’ opširnc diskusije, u n lvuzimaju učešče gotovi svi čla-Dn^i cete’ sednica se završava u 1 sat sle Podne. Q Ц - -- !«>•»• r v » M, u Sar«-2 je učešee na obadva sleta u jC(jJevu 'l Zagrebu, sama je priredila SVoiu zabavu i jedan javni čas, ima ^kom tamburašku sekci>u- kt)ia ic Pr*-takm-- *a 11 Sarajevu uzela učešea u rij.i ICenju i postigla 7 mesto. Mate-?o stanje čete vrlo je dobro. Počn skupštini je zaključeno da se sknlt js radom oko podiranja Sokol-doma u Svodnji. P. S. ца JRNJANI. — Osnivačka skupšti- je s °kolska četa u Trnjanima održala ara °JU osnivačku skupštinu 13 janu-Sku^v S., koja je bila dobro posečena. b^d р1Пи otvorio načelnik brat La-snr„v^°Povič, pošto je starešina bio «onop-n.bolešću- Odavši pečast Blaže-ta jfiSlVscm Kralju, prisutni su tri pu-tru jjpUIi »Živeo« Mladom Kralju Pc-vitku' “ra't načelnik govori dalje c raz-z4ač • .k' ^e,te u Trnjanima, ietiee va u31 j s vrhu ovc skupštine, te pozivu na polaganje zaveta trezve-raju ‘ ."risii'tna braća polažu zavet i bi-štinc ya pverovitelja zapisnika skup-ve u' ^atim se pristupilo hiranju no-^rača v°' Jedno^lasno izabrana su ova Hecji ’ ^dr. Krajnovie, starešina; Karlo nit. Мгат- starešine; Biršl Josip, taj-.asl°vski Petar, blagajnik; Labud tar- „VlC-' ,la.četnik; čičak Josip, prosve-NiC^ori: Pavao Bauer i Černjavski Ova ceta ima 90 članova, 6 člani- slan:i 12vršenog izbora uzima reč iza-Patić o.?lat^no6 društva Prijedor br. ^>kol t an> tgovori o organizaciji vori f i? na s^u Ј 0 pčelarstvu. Go-Rad» drugi izaslanik br. Ulilik sty<4 £ značaju Sokolstva za Sloven-nik j ^načm) ‘br. Gabriel Josif, načel-radu rustva-maticc, govori o tehničkom jav];aПа selu- Pošto se niko više nije je j ,° zai reč, br. L. Popovič zahvalju-skup|^a^ma su do.š'li i zaključuje Župa Eteograd «daB^GRAD. — Pregled župskog ^esec-i !anuaru' Uprava župe. U toku 5 se ;la.nuara uprava župo održala °drediv^uniea na kojima se uglavnom §tine л.З »^legati za godišnje skup-^dnoš US-tava' ^r’mMcn ie formular za radu ,i'eii,,e tromesečnih izveštaja o ciotieraU ava kao ' izveštaj svih funk- zaim. revizora: Ramo Hodžič. Sil u s *°ku roeseca januara osnovane X«i.. Ti 2 o y. a PotVrK1" uprava župe ,-------------- Gn i xa. uputstvii za rad. ^a4e Sl !c skupštine društava odr- Jainin 1 uV'm redom: 13 januara: Ba-jievo I l°^rad IH. Beograd VI. Va-rcPai< aj^?vac’ Obrenovac, Ruma, &a(| j lovarnik, 19 januara: Beo- 20 ’ • °^racl V- Zemun I i Lozin-y jan„ianuara: Nikinci i Smederevo, rdila j13' Brdnik. Uprava župe po-ul»ravc SVC Predložene — izabrane ?lao odbor župe. T. O. 2. po- ^ 4 srni- lni£ama raspisa, održao * ^icc- p1CC- (;lanovi su obišli ovc jc-le: Kam,lUmu’ Nikinee, Petrovac, če-i^ai“vi. °V<)’ B^rkasovo i Vel. Krsnu. i- * do i 1Putujuei prednjak održao je r?s°Vo i t J^dnjački tečaj u četi Ber-v H d,, o^sn^a Je bilo ukupno 20. b°dnikt. л i °držan je župski tečaj za !i dttih ?a učesnika i/, 39 četa. v?11, uPotrpKr ,c 4 od’ ko^il1 ic 'c' c. dnih .... ,en za obilazak poljopri- 'as°va anova u okolini Beograda. notn t °.drzano ukupno 88. Na sa- eeaju za župske putujuee prednjake, od 14 do 19 bili «u brat F. Gorupenko i s. M. Trajkovič. Na tečaju za članice ČOS u Pragu od 6 do 26 bila je s. Agata Žic. Smučarske utakmiee. Na dan 27 po nodne održa-ne su prve župske smučarske utakmiee u Košutnjaku pod vodstvom br. Branka Polica, elana TOŽ, a uz pripo-moe ostalih članova odbora — sudije. Snežne prilike bile su nepovoljne (plus 7 stepeni, sneg visok 50 cm). Takmi-čili su se članovi na 12 kilometara. Prvi je stigao Lukič Pavle. Beograd VII, za 1 sat 27 minuti i 54 sekundi. Stanja brača na 6 kilometara. Prvi je stigao Vodogažec Miroslav, Beograd II, za vreme od 55 minuta i 50 sekunda Članice na 4 kilometra — prva Jošt Iva. Beograd — Matica, za 48 minuta i 25 sekundi i muški naraštaj na 6 ki-lometara: prvi Markovič Branko, Beograd I, za 55 minuta i 48 sekunada. Takmičilo so ukupno 34 takmičara, od toga 17 članova, 3 starija brata, 2 članice i 12 naraštajaca. Takmičenje se u notpunom redu i uspešno završilo u 16 časova. Prednjački ispiti. Na dan 12 i 13 položili su župski prednjački ispit sestre: Miroslava Trajkovič, Beograd I, i Smilja Grbič, Ruma, brača: Miodrag Ivkovič, četa Lozovik, Dra-goljub Vrankovič. Požarevac, i Ervin Jurman, Beograd 1. Naraštajski otseci. Po traženju TOŽ u toku meseca imali su se osnovati u društvima naraštajski otseci. Okružja. Krajem prošle godine oreanizovana su okružja — sedam. U toku ovoga meseca upuesn je raspis i održani su sastanei radi pregleda vežbi za okružne sletove i slet u Subotici. Prosvetni odbor župe. POŽ poslao je za januar jedinicama 7 raspisa i to 5 govora pred vrstom: Ljubomir Šubic. Beograd IV: »Kako sam zavolco Otadžbinu«, Miljutin Lukič, četa Be-Ijina: »Sokolstvo i druge narodne i prosvetne ustanove«, Mirko Veljovič, četa Ovsištc: » Sokolstvo i selo«, dr. Đorđe Paunkovič: »Naša narodna država pre svega i iznad svega«, i Bogdan V. Spornjak: »Vincenc Štjepanek«. U druga dva raspisa data su uputstva jedinicama: 1) Na početku godine, 2) Dužnost prosvetara u januaru, 3) Po-punjavanje i osnivanje knjižnica, 4) »Sokolska prosveta«, 5) Biblioteka po-zorišta lutaka. Prosvetna okružja. POŽ krajem prošle godine razdelio je sve jedinice na 7 prosvetnih okružja. koja se podudaraju s pogledom TOŽ. Iz-raden je pravilnik prosvetnih okružja, koji je primljen sa strane uprave Sa-veza. Za sada dužnost okružnih prosvetara vrše prosvetni nadzornici. Novinarski ctsek. Na sedmei od 24 osnovan je novinarski otsek pri ŽPO-u, koji če obaveštavati javnost o celokupnom radu župe — svih jedini-ca u župi. U ovaj otsek su ušli: dr. I-Jelič fza »Pravdu«), Adolf Stefan (za »Politiku«), dr. Dorde Paunkovič (za »Vreme«), Dragutin T. Brankovič (za »Štampu«) i Bogdan V. Spernjak (za sokolske listove). Budžet za 1935 god. Za potr&be ovog odbora za 1935 godi-nu predvideno je dinara 30.000. — Lutkarski otsek. Posle održanog II do-mmskog tečaja rad na polju lutkarskog pozorišta uzeo je večeg maha u po j edinim jedinicama. Tako su nova lutkarska pozorišta u sokolskim dvuštvimaj Beograd III i Arandclovac. Na dan 27 januara održana je odlično posečena i vanredno uspela pretstava u Aran-delovcu. Od svih lutkarskih pozorišta traženi su šestomesečni izveštaji o radu. B. S. BEOGRAD. — Župski smučarski tečaj za 1934/35 god. Prilikom stvara-nja svoga programa župski TO uzeo je na sebe i priredivanje smučarsko g tečaja. Korističi so isknstvom od prošle godine pristupilo se organizovanju ovoga tečaja, koji je prireden o pravoslavnim božičnim praznicima. Prvobitna namera je bila da sc tečaj priredi na Gočii, gele j c i prošte godine bio, no nepovoljnc snežno prilike 'uticale su na vodstvo tečaja da ovo izmeni, te je u poslednjem trenutku pala odluka da se sc ide na Kopaonik. Obronci ove naj-veče planine predkumanovske Srbije, pružaju takove terene da se mogu zadovoljiti i največe želje prokušanih smučara. Isti ti obronci služe, medu-tim, i onim po'četnicima, koji su tada prvi put stavili na svoje noge daske, »koje tako vražji klize«. Oduševljeni tečajevci stigli su na teren 5 I oko 16 časova potpimo sveži, iako su od poslednje železničke Staniče pešačili blizu 5 časova. Nastanba je bik. na strugari Jeličič, gde, doduše, nije bilo naročitorf komfora, ali se moglo lepo edmoriti od 'dnevnih, nabora, jer je* bilo dovoljno prostora. Prehrana je bila takoder vrlo do’bra i obilata. Kako su sc istovremeno i na istom mestu održavali još neki smučarski točajevi, to je poznati beogradski nastav-nik smučanja g. arh. B. Kojič održao jedan opšti tečaj sa 80 smučara. Pozna-vajuči odličnu spremn i tehniku g. Kojiča, vodstvo našeg tečaja rado jc pri-hvatilo ovakvo rcšenjc i s puno pove-renja prepustilo nastavu g. Kojiču. Po-red praktičnih časova održana su i dVa predavanja o opremi, o mazanju smučki i prvoj pomoči n planini. Postignuti uspeh je potpuno zado-voljavajuči i veči od prošlogcdišnjeg. Svi tečajevei naučili su i savladali osno- vne elemente vožnje, tako da su se prilikom odlaska s Kopaonika svi teča-jevci spustili niz padine skoro do samo železničke stanice, gde več nije bilo snega. — Sem dveju manjih ozleda, nije bilo u zdravstvenom stanju teča-jevaca nikakvog poremečaja. — Učesnika 24. BEOGRAD. — Tečaj za vode sokolskih četa. Od 14 do 26 januara o. g. priredila je župa dvanaestodnevni tečaj za vode sokolskih četa. Tečaj so održavao u sokolani Sokolskog društva Beograd Matica preko celoga dana; učesnika je bilo 40 iz 39 četa. Materi-jal je bio odličan, svi učcsnici bili su seoski mladiči, koji su pokazali puno volje i razumevanja za sokolski rad. Održano je svega 88 časova; pored ovoga tečajevei su posetili ugledna ga-zdinstva u okolini Beograda, gde su im održana prigodna predavanja. — Pre-davači na tečaju bili su članovi TO i PO župe i nekoliko poljoprivrednih stručnjaka. Na kraju tečaja svi pcla.z-nici su ispitani i konstatovan je potpuno zadovoljavajuči uspeh. S obzirom na materijal možemo se nadati, da če ova brača nakon ovog tečaja prioniti s velikom ljubavlju i s puno razumevanja sokolskom radu, a potpuni uspeh ovoga tečaja oertače se tek na uspehu onih četa, u kozima oni budu radili. GOLUBINCI. — Štrosmajerova proslava. Dana 3 februara 1935, uoči 120-godišnjicc rodenja velikog pobor-nika jugoslovenske misli i narodnog jedinstva vladike Josipa Juraja Štros-majera, ova je četa odižala svečanost u dvorani Narodne osnovne škole. Starešina čete br. M. Andrič otvorio je svečanost i s nekoliko hiranih reči objasnio značaj proslave i veliči-nu ličnosti Štrosmajera. Pored programa, koji su članovi čete pripremili, a koji se sastojao iz deklamacija i horskog pevanja, saslu-šano je i radio-predavanje brata B. Novakoviča: »Štrosmajer i Jugosloven-stvo«. Na proslavi učestvovalo je osim Sokola i mnogo seljana, koji nisu članovi, pa je ova priredba naše čete lepo uspela. L. P. JUNKOVAC. — Glavna skupština. Naša sokolska četa, koja je osnovana pre 4 mescca, pokazala je za to kratko vreme lepe rezultate u svima pravcima sokolskog rada. što je moglo da se vidi iz referata, pročitanih ■oj godišnjoj skupštini, održano j 3 februara o. g. Upravni je odbor, kao i celokupno članstvo, ispravno je shvatilo svoje dužnosti. Na glavncj skupštini pao je predlog o gradnji čet-nog doma. U tu svrhu osnivan je fond. Svaki član obavezao se je, da če u roku cd godine dana priložiti najmanje 100 kilograma žita ili protuvrednost u novcu. Pokrenuto je pitanje osnivanja sokolske knjižnice i čitaonice, osnivanja četnog pčelarka, nabavka radio-aparata (iz prihoda od zabava, koje bude priredila vrlo pozorišna sekcija) i mnogi drugi. U upravni odbor jednoglasno je izabrana bivša uprava s malim dopu-nama, i to: starešina br. Svetozar Nikolič; zamenik br. Života Katic; tajnik sestra Milena Stevanovičeva; načelnik br. Stevan Mutibarič; zamenik br. Branko Živkovič; prosvetar br. Ra-dislav Batistič; blagajnik br. Filip Jovičič: odbornici br. Ljuba Stevanovič, Dragiša Pavlovič i Dragiša Oirkovič. Župa B jelovar DARUVAR. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Daruvar trg održalo je u ncdelju 27 januara svoju redovitu glavnu skupštinu. Nakon pozdravno« govora br. starešino ite nakon iserpnih izveštaja poj edinih funkcionera prešlo se je na izbor nove uprave. Za taj izbor bio je medu članstvom našega društva veliki interes, jer su bile postavljene dve kandidatske liste. Pobcdila je lista s dosadašnjim starešinom na čelu kako .sledi: starešina Gol d Vladimir, prvi zamenik Cikota Milan, drugi zamenik Lavička Vjekoslav, načelnik Momčildvič Dušan, prvi zamenik načelnika Barto Duro, drugi zam. br. Mi-lašin Mirko, načelnica Knitl Liduška, zam. nač. Maha Zdenka, tajnik Kape-tanovie Branko, zam. Svoboda Rikard, zapisničar Pavič Milan, blagajnik Ma-leševič Milan i Patik Leon, prosvetar Momeilovič Momčilo, gospodar Mio.ko-vič Stjepan. knjižničar Dakovič Sreten, statističar Prpič Duro. lečnici dr. Mladen Hofer i dr. Vaiso Gvozdenčevič, te 6 odbornika i njihovih zamenika, re-vizioni odbor i stid časti. Nakon izbora zahvalio se ponovno izabrani starešina glavnoj skupštini te pozvao svu braću da podupru novu upravu u njezinom nastajanju za pro-speritet našega društva. GRUBIŠNO POLJE. — Glavna skupština. U subotu dana 19 jan. Sokolsko društvo u Grubišnom Polju odr-žalo je svoju glavnu godišnju skupštinu. Otvatrajuči glavnu skupštinu br. starešina Bujič pozdravio jc prisutne članove, koji su se skupili u lepom broju, pozivajuči ih da pristupe pretresu izveštaja. kojo če podneti funkei-oneri Sokolskog društva, a naročita da se pristupi detaljnom pretresu izveštaja, koji ee podneti o obavijenoj akciji u prošloj godini. kao i za sledeču go-dinu za šahiranje priloge za gradnju Sokolskog doma. U prošloj godini uprava je saku-pila za gradnju doma novčana sredstva u višini od 116.000 Din od (toga je priložila opštinska uprava 52.700 Din, društvo je sakupilo od svojih prir: da-ba 18.300 Din, dok je od bratskog Sokolskog saveza dobilo društvo 25.000 Din pripomoči, 20.000 Din besplatnog zajma za gradnju Sokolskog doma. — Ovc če se godine pristupiti i gradnji doma tako. da se bezuvetno isti i dovrši do jeseni. Izveštaji funkcionera primljeni su s odobrenjem do znanja, rad uprave u prošloj godini bio je plodan, te društvo nije nikada kako u materijalnom tako i u moralnom pogledu dobro stajah v Za starešinu je izabran ponovno brat Dušan Bujič, pot starešinu br. dr. Luka Zlošilo, za tajnika br. Miloš Bo-sanae, za blagajnika br. Dragomir Bu-jič, za prosvetara br. Stevo Ferenčako-vič, za načelnika br. Mandič Nenad, knjižničar br. Branko Paukovič, stati-stičar br. Josip Šmid, za ekonoma br. Oto Šterk, društveni lekar dr. Josip Šoštarič, u odbor su izabrana brača i sestre: Kosina Stanislav, Frigan Josip, Cape Dragutin. Orlušič Božic, Hrubi Zlafta i Vujnović Dušan, u revizioni odbor izabrana su brača: Zlošilo dr. Luka, Rizner Franjo, Kovačič Dragutin, u sud časti Knobloh Lambert, Petrovič Ivo i Pjcvač Jevto. U odbor za gradnju Sokolskog doma izabrani su: Knobloh Lambert, Petrovič Ivo, Kosina Stanislav, Cape Dragutin, Ratkovič Dušan, Šterk Oho, Slav-nič Milan, dr. Šoštarič Josip, Bosanac Miloš, Služenta Tomo i Bujič Dragomir. Funkcioneirima stavljeno je u dužnost. da ulože sav trud. mar i volju, da se još ove godine gradnja doma ot-nočne i dovrši. M. B. LOŽAN. — Rad u društvu. 2 II o. g. pregledao je celokupni rad naše čete okružni načelnik (za okrug viro-vitički) brat Nikola Šarič. 4 II o. g. održano je predavanje »Štrosmajer i njegov rad na stvaranju jedinstva Srba. Hrvata i Slovenaca«. Istovremeno smo izložili sva knjige i časopise, koje naša četa prima, vršeči tirne propagandu za Sokolstvo i prosveta u našem narodu, koji bas zbog svoje neprosvečenosti često strada. NOVA GRADINA. — Svetosav-ska beseda. Sokolska četa Nova Gra-dina priredila je 27 I 1935, kao 700 god. pomen sv. Savi, Svetosavsku besedu. Nakon predavanja o sv. Savi, koje je držala sestra Šepl Vilma sledile su prigodne deklamacije muške i ženske decc te mušikog naraštaja. Domačina slave Zirojevič M. lomi slavski hleb i deli se koljivo, dok članovi pevaju Svetosavsku himnu. Iza toga je izveden Nušičev Knez Ivo od Sembrije. Time se završfla ova uspešna, ali skromna i tiha svečanost. Poset bejaše odličan, a isto tako rnaterijalan i moralan uspeh. RIPAČ. — Godišnja skupština. Na dan 19 januara t. g. održana je glavna god. skupština čete Ripač. Od matičkog društva Bihač s'kup-štimi su prisustvovali brača: Sekanina Drajo, dr. Juraj Kolakovič i Aleksan-dar Zorič. Posle či/tanja iserpnih izveštaja, koji su primljeni s odobravanjem, prešlo se na izbor nove uprave, koja je u glavnom ostala kao i prošle godine sa starešinom br. Mehmedom Mujičem, načelnikom Milanom Bokanom, tajnikom br. Ahmetom Ibrahimpašičem, blagajnikom s. Pasemom Zjakič. Ujedno je (konstituisan i Prosvetni odbor i prednjački zbor. Brača matično« društva održala su tri predavanja, a br. D. Sekanina, kao izaslanik matdčnog društva Bihač, po-hvalio je rad čete istaknuvši, da je to najbolja četa od 12 četa u društvu Bihač. A. M. P. Župa Celje BREŽICE. — Glavna skupščina. K občnemu zboru dne 10. januarja je prišlo 120 članov in članic. Otvoril ga je starosta br.- dr. Zdolšek, ki je omenil vse važnejše dogodke in izrekel zahvalo sodelujočim, nakar je brat prosvetar prečital savezno poslanico. Med poročevalci je prvi nastopil tajnik br. Smrke. Iz poročila sklepamo, da je bil uspeh v vseh področjih društvene administracije zadovoljiv. Blagajnik br. Gandini jc podal poročilo o finačnem poslovanju. Denarni promet je minulo leto znašal okoli Din 115.000'—. Načelnik brat Holv je podal pregled najprej telovadnega obiska in nato tehničnega delovanja sploh. Njegovo poročilo je vsebovalo obenem podatke za ženske oddelke. Društvo je sodelovalo 14 krat, tako da je bilo poleti zaposleno malone vsako nedeljo in praznik. Brežiški Sokol jc praznoval 8. julija 1934 svojo 30 letnico spojeno z okrožnim zletom. Pri prostih vajah je nastopilo 284 pripadnikov. Društvo je priredilo pod vodstvom brata Burje 5 nedeljski prednjaški tečaj. Prosvetar br. Srebre navaja med drugim, da je bilo 8 zadovoljivo obiskanih predavanj, razen tega več nagovorov pred vrsto. V novembru se je vršila idejna šola, ki je obsegala 5 predavanj deloma zunanjih predavateljev. Društvo je nameravalo ustanoviti lutkovno gledališče, zaradi žalovanja je pa ustanovitev odložilo. Postalo je tudi lastnik travnika pri starem pokopališču, kjer bo mogoče ustanoviti prostorno in lepo letno telovadišče. Knjižničarka e. Pečnikova je navedla, da šteje knjižnica 762 knjig. 45 eitateljev si je izposodilo 541 knjig. Iz dohodkov izposo-jevalnine so se nabavile nove knjige. O gledaliških uprizoritvah je poročal predsednik dram. odseka br. Jože Pečnik. Tombola in prireditve zabavnega značaja so spadale v poročevalski delokrog br. Turka. Končno je podal svoje poročilo tudi nadzorni odbor, ki se je nanašalo na posamezne postavke, tako da je bila slika društvenega gospodarstva še temeljiteja. Pri volitvah jc bila sprejeta naslednja lista: starosta dr. Zdolšek Josip. nam. IIoly Josip, načelnik Cajnko Hugo, nam. Zagode Ivan ml., prosvetar Pečnik Jože. nam. dr. Černelč Stanko, tajnik Vaš Odon, nam. Sancin Drago, blagajnik Gandini Žiga. nam. Vovk Viljem, ma-trikarica Zorko Savica, knjižničarka Pečnik Marija, gospodar Vidmar Ivan, praporščak Zorko Franjo, nam. Zagode Ivan, odborniki in namestniki: Justin Drago, Mahorčič Vlado, Poljanšek Nace, Saveli Jože, Brajkovič Ciril, Kastelic Ivanka. Revizorji: dr. Hočevar Vojteh, Vizjak Janko, Lebar Miško, namestniki: Mikolič Lj., Luke/ Aleksander, Filipič Matija, društvena zdravnika: dr. Pudelist Vinko in dr. Choleva Josip. Izvoljeno je bilo nato še društveno razsodišče in načelniki posameznih odsekov. H koncu je skup-šč^a sklenila, da se priredi v letu 1935 tombola in da se upravo pooblaš'ča. da uredi travnik za letno telovadišče. CELJE. — Zbor društvenih načel-nikovf-ic). V nedeljo, 27. januarja so zborovali načelniki in načelnice iz^ vse župe v Narodnem domu v Celju. Zborovanje je vodil župni načelnik brat Poljšak. Po izčrpnih poročilih br. načelnika in načelnice s. Grudnove o uspešnem župnem delovanju v minulem letu, jc zbor razpravljal o bodočem župnem delovanju. 10. februarja se vršijo župne tekme v smuku in smuških likih pri Celjski koči. 10. junija bosta 2 delna župna mladinska zleta, in sicer v Celju in v Trbovljah. Ob tej priliki bodo tu tudi naraščajske tekme.. Župnega zleta za članstvo letos ne bo, pač pa se bodo vršili po okrožjih obvezni okrožni nastopi. Vsa društva bodo opravila naj prej društvene tekme na orodju in v lahki atletiki, nato bodo pa tekme po okrožjih. Enako ee bodo izvršile tudi tekme v odbojki, a 8. septembra se bodo prvaki okrožij pomerili v Celju. V poletnih mesecih bo plavalni tečaj v Trbovljah, kjer bodo najbržse tudi plavalne tekme, kajti tudi ta panoga telesne vzgoje v župi zelo nanreduje. Za novoosnovane strelske odseke v vseli edinicah ie župni referent tega odseka poročnik br. Tkalčič izdelal potrebna navodila, ki bodo vodnikom zelo dobrodošla. Proste vaje za starejšo deco in igre za mlajšo deco je priredil br. Stane Burja, za članstvo in naraščaj si je pa zbor osvojil vaje za vsesokolski zlet v Beogradu 1. 1936. Župa bo med letom priredila več tečajev, predvsem tečaj za vodstvo dece. Po delovnem programu so bile volitve novega načelništva za leto 1935, ki bo predlagano na župni skupščini. Na predlog br. Verka je bilo izvoljeno s soglasnim odobravanjem staro načel-niStvo, in sicer: načelnik br. Poljšak Rastko (Laško). I. namestnik br. Grobelnik Tone (Celje), II. namestnik br. Klun France (Zagorje), načelnica s-Grudnova Minka (Celje, I. namestnica s. Klunova Darinka (Zagorje), II. na mcstnica Juvančeva Stana (Sevnica). Popoldan je bila predelava prostih vaj za članstvo in naraščaj. Tako je pokazal prvi zbor društvenih tehničnih zastopnikov v letošnjem letu, da bo tu di v bodoče Celjska župa napravila vsr, da se čim boljše pripravi za veliki sokolski zlet v Beogradu 1. 1936. LIBOJE, — Občni zbor. Sokolska četa Liboje jc imela dne 13. januarja 1935. svojo glavno skupščino. Udeležba je bila polnoštevilna. Mesto službeno zadržanega starešine, nas je br. Saunig uvodoma v pozdravnem govoru z ganljivimi beseda mi opomnil na izgubo najveejega Sokola, na mučeniško smrt blagopokojnc-ga Viteškega kralja Aleksandra L Ujedinitelja. V zelo izčrpnih stavkih, nam je nadalje orisal napore in uspehe uprave v preteklem poslovnem letu, nakar so podali svoja poročila upravni funkcionarji. S tem se je prešlo na volitev nove uprave. Po živahni debati med članstvom je sprejeta bila ta-le nova uprava: starešina: Adamčič Mirko, zam. Jegrižnik Jože, načelnik:1 Kermauner Franjo, zam.: Hrvatin Anton, načelnica: Tavčar Lea, tajnik: Saunig Kazimir, blagajnik: Dosedla Leopoldina, prosvetar: Jegrišnik Jože, knjižničar: Saunig Zora. Novoizvoljeni načelnik br. Ker-manuer, pozval je v toplem daljšem govoru vse prisotne na vztrajno delo in požrtvovalnost za oživotvorenje sokolskega bratstva in ljubezni v našem selu. RADEČE. — Občni zbor. V nedeljo 27. jan. se je vršil občni zbor našega Sokola, ki je pokazal tekom leta sadove svojega truda. Ob precejšnji udeležbi članstva je br. starosta Tre-pečnik et. pozdravil vse navzoče ter takoj podal besedo poslevodečemu pod-starosti br. Ivu Pečniku, šol. upravitelju v Radečah. V ginjenih besedah se jo imenovani spomnil našega naj večjega Sokola Viteškega kralja Aleksandra I. Ujedi-nitelja. Članstvo je na poziv podstaro-ste v dveminutncm molku počastilo spomin Njega z vzklikom trikratnem »Slava«. Nadalje jo omenjal našega sedanjega kralja Petra II., ki mu je vse članstvo obljubilo čuvati Jugoslavijo in vzkliknilo Njemu trikratni Zdravo! Slednjič se je spomnil vseh v letošnjem ietu umrlih članov in č’*»-n?c. 1' H spomin je članstvo počastilo s trikratnim »Slava«. Funkcionarji Sokola so podali svoja poročila, iz katerih je bilo zaznati marsikatero zanimivost. Vsem se je br. podstarosta najlepše zahvalil, na kar jo občni zbor prišel do volitev nove društvene uprave. Volilo se je poimensko. Z velikim navdušenjem je zbor izvolil br. dr. Matka za starešino, za pod-starosto pa br. Abi Poharja, za tajnika br. Pečnika Ivana, šol. upr., za pomočnika tajnika in poročevalca učitelja br. Bratoka Rudolfa, za prosvetarja učitelja br. Frica Vidmarja za blagajnika br. Valter Reša, za matrikarja učitelja br. Čuka Franja, za načelnika br. Molana Vinkota, za načelnico s. Vero De-beljakovo, za podnačelnika Kamnikarja Darka, za gospodarja br. Tručlja Ciri-ia in s. Haller Valerijo, za predsednika dramatskega odseka br. Pešca Ivana, za knjižničarko s. Berto Pešec, za stre-Ijački odsek br. Trepečnik Bog. ml. za odbornike br. Kolšek, Klanjšek, Pohar Jožica, Tancig Savera, Novak Alojzij in Kralj Franc. V razsodišče Nanut Ante. Pohar Jože. Haller Žane, Laznik Ferdo in Vodušek Avgust. V nadzorni odbor Trepečnik Bogomir st., Podlesnik Franc in Medvešček Karel. za. namestnika v razsodišču Brezjan Erno, Grobovšek Marica in Pohar Dana. Nova društvena uprava bo nastopila in prevzela funkcije, čim jo bo žu-Pa potrdila. Volitvam so sledili razni predlogi, na kar je br. namestnik staroste zaključil občni zbor. Župa Cetinje CETINJE. — Glavna godišnja skupština. Naše je društvo dana 3 II 1935 god. održalo glavnu godišnju -kupštinu. Skupština je održana u dru-štvenoj sokolani. Od br. župe Cetinje skupštini je prisustvovao br. Gavro Miloševič, starešina župe. Skupštinu je otvorio bp. Dušan Velimirovič, starešina društva. Sa skupštine su upu-čene pozdravne depeše Nj. Vel. Kralju Petru II, Ministru za fizičko vaspi-tanje bratu Aueru, Savezu SKJ i banu Zetske banovine bratu Muju Sočici. Čitanje depeša skupština je pozdravila sa »Zdravo!«. Zatim su pročitani izveštaji funkcionera, čiji su izveštaji primljeni aklamacijom. Iz izveštaja se videlo, da je uprava u prošloj godini agilno radila u svakom pogledu, a na-ročito sa seoskim sokolskim četama. Posle primi jenih izveštaja, prešlo se na izbor nove uprave; predložene su dve liste i tajno glasanje. Prva je lista bila br. dr. Milorada Šoškiča. a druga brata Dušana Bclimiroviča. Pošto sc nije uspelo da bude jedna lista pristopilo se tajnom glasanju lističima. Ve-einu je dobila lista br. Šoškiča, u koju su upravu šli: starešina dr. Milorad šoškič, zam. starešine Duro Vukmiro-vič. tajnik Nikola Tomanovič, načelnik Blažo Banovič, zam. načelnika Niko Pajevič, prosvetar Nikola Dorija-medov, blagajnik Milonja Deletič, sta-tističar Petar Uskokovič, barjaktar Matan Kaludcrovič, ekonom Milan Ivaneevič, ref. za seoske čete Aleksan-dar Milovič, lekar dr. V. Gerasimovič, zam. načelnice Vukica Tiodorovič, ref. za narod. obr. otsek Marko Vujovič, ref. za poljoprivredu Vido Đakonović. Odbornici: 1) Vuko Tomanovič, 2) Mi-tar Lazovič, 3) Proto Nikola Markovič, 4) Risto Gordič, 5) Kosta Ligutič, 6) Marko BoŠkovič, 7) Radoman Mi-juškovič, 8) Ivan Ignjatovič, 9) Milisav Dobričanin, 19) Filip Martimovič i 10 zamenika. Sud časti: 1) Niko Zubcr, 2) Đorđe Mališič, 3) Nikola Kneževič, 4) dr, Niko Martinovič, 5) dr. Radoslav Miletič i 3 zamenika. Nadzorni odbor: 1) Jovan D. Martinovič, 2) Du šan Pajevič, 3) Simo Veskovič i 3 zamenika. Brat Gavro Miloševič. Starešina župe, održao je jedan poduži goyor »() ulozi Sokolstva u narodu«, isticuci principe i gesla sokolska. S ovim jo skupština zavrsena u 14 sati. A- M' Župa Karlovac KLINCA - SELA. — Glavna skupština. Dana 3 februara 1935 održana je gl- g°d- skupština Sokol, društva Klinča-Sela u prostorijama gr. deč. uz-gajališta »Amruševo«. Skupštinu je otvorio starosta brat Milan Kerhin s ovim dnevnim redom: 1) Sokolski pozdrav (izvadao tamb. i pevački zbor naraštaja i dece). 2) Pozdrav staroste s komemorativnim govorom za Vites-kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. 3j Život i rad velikog Jugoslovena bi-skupa Josipa Jurja Štrosmajera (go-vorio prosvetar brat Gec); 4) Oj Sla-veni (izvađao tamb. i pevački zbor na-rašt. i dece); 5) Nastup svih kategorija vežbača s prostim i simboličkim vežbama, te jednog odela članova na spravama pod vodstvom brata Josipa Jadriča; 6) »Vugnite se sve gore« i »Teraj ovce, djevojko« (izvađao pev. zbor naraštaja i dece). Nakon svršetka zab. dela sledili su izveštaji upravnog odbora (tajnika, načelnika, blagajnika, prosvetara i sta-tističara). Pošto je skupština primila ove izveštaje prešlo se ie na biranje nove uprave. — U novi odbor su ušli sledeča brača i sestre: starosta: Ker-tin Milan, zam. star. Budiščak Ivan, tajnik: Pavlinič Milan, načelnik: Ja-drič Josip, zam. načelnika: Sablič Ivan, načelnica: Benkovič Nevenka, zam. načel.: Pavlinič Slavica, blagajnik: Vit-rajh Ivan. prosvetar: Vereš Slavko. Revizioni odbor: Rudar Tomo, Smetko Tomo, Razum Ivan. Časni sud: Obak Stjepan, Pagadur Tomo, Razum Vlat-ko. Odbornici: Tikviecki Stjepan, Ma-us Ivan, Sakoman. Milan, Pezelj Mar-io i Jurjevič Janko. Na poverenju zahvalio se je u ime novog odbora starosta br. M. Kertin i zaključio skupštinu. VINICA OB KOLPI. t Brat ero Malič. Na Svečnico 2. t. m. je prišla vest, da brata Pere Maliča ni več med živimi. Pred še nedavnim časom se je bil prehladil ter je začel hirati. Iskal je pomoči v bolnici v Ljub-jani. kjer je končno bolčzni podlegel. Kdo širom Bele Krajine ni poznal br. Perota? Kdor je enkrat prestopil njegov gostoljubni prag. ali na ta ali oni način prišel z njim v stik, mu je postal ne samo prijatelj, nego tudi iskren brat. Kajti njegov značaj, njegov veder in ljubezni način občevanja, domačnost in iskrenost, so na mah osvojili vsakogar. Maličeva hiša je bila že od nekdaj stara nacionalna in sokolska trdnjava. Ni bilo sokolske prireditve ali kakršnekoli stvari, kjer bi br. Pero nc bil koristno sodeloval. Saj svojemu nacionalnemu procvitu ima trg Vinica zahvaliti v veliki meri tudi njemu, ki poleg pok. Franje Lovšina, je bil oni, ki je tam zvil trdno sokolsko gnezdo. Bil je dolgo let starosta, a potem jc to mesto prepustil mlajšemu delavcu, sam jc pa postal podstarosta, kar je ostal do svoje smrti. Bil je vedno vzgled in vzpodbuda mlajšemu sokolskemu rodu. Po slovo so prihiteli od blizu in daleč, te in one strani Kolpe njegovi prijatelji. Sokoli, gasilci in vsi, ki so ga poznali. Zlasti častno je bilo zastopano Sokolstvo. Sokolsko župo in Be-lokr. okrožje so zastopali člani župske uprave br. prof. Blaškovič, žup. prosvetar, br. žup. nač. Branko Blaškovič in br. Špiro Vrankovič, društvo Črnomelj pa odposlanstvo z br. načelnikom Joškotom Štrubljem na čelu. Kot od bivšega župana se je od pokojnika poslovil br. Karel Miiller, predsednik občine Črnomelj in podstarosta sokolskega društva. Ko so se govorniki ob odprtem grobu poslavljali od brata Perota a sokolski pevci iz Črnomlja zapeli v srce segajoče žalostinke, se je orosilo sleherno oko. Saj smo zgubili še eno nenadomestljivo sokolsko srce, ki jih tako potrebujemo. Brat Pero, naj Ti bo lahka svobodna jugoslovanska zemlja! G. K. Župa Ljubljana HORJUL. — Glavna skupščina. Dne 20. januarja t. 1. se je vršila glavna skupščina Sokolske-čete Horjul, ki jo je vodil br. starosta Vrhovec. Pozdravil je navzoče članstvo, nakar je prečital novoletno poslanico SSKJ. Nato so posamezni funkcionarji podali obračun delovanja sokolske čete. Mnogo ie pridobila tukajšnja sokolska četa s tem, da je po sklenjeni pogodbi med gasilsko in sokolsko četo dobila streho v novo zgrajenem gasilskem doum. Sledile so volitve. V upravni odbor so bili izvoljeni sledeči: br. Kcte, starosta, br. Korenčan Andrej, podstarosta, br. Eržen, načelnik, br. Uršič, prosvetar. sestre Pivkova, tajnica. br. Korenčan Ciril, blagajnik, brata Jama in Prebil pa revizorja. Župa Maribor CVEN. — Občni zbor. Občni zbor čete se je vršil dne 3. februarja 1935. Četa šteje 26 članov, 14 članic, 10 mošk<* in 14 ženske dece, skupaj 64 pripadnikov. Število pripadnikov se je v letu 1934. zvišalo za 9. Uprava čete je imela 11 sej. Število telovadnih ur: člani 45, članice 44, moška dcca 30 in ženska dcca 32. Dne 18. marca 1934 je četa ponovila v Štrigovi dramo »Sin«. Dno 21. maja 1934 se je vršil prvi četni nastop s pomočjo matičnega društva. Dne 1. decembra 1934 se je vršila proslava Ujedinjenja, dne 17. decembra 1934 se jc v sadila spominska lipa. Četa je sodelovala pri 6 raznih nastopih in izletih. Stanje četne blagajne Din 2300’—, kateri denar bo porabila četa za nabavo telovadnega orodja, katerega do sedaj še nima, kakor tudi za nabavo gledališkega odra. V novo četno upravo so bili predlagani: starosta Lipša Matej, podstarosta Puconja Branko, načelnik Rajh Dušan, načelnica Kuharič Irma, prosvetar Vunderl Matej, tajnica Vunderl Nežka, blagajnik Macun Janez, matri-karica Gselman Rožica, podnačelnik Lah Joško. GORNJA RADGONA. — Glavna skupščina. Naše sokolsko društvo je dne 9. februarja 1935 polagalo račun o svojem delu v minulem letu. Občni zbor je vodil starosta br. Karol Mavrič, ki se je v svojem uvodnem govoru najprej spominjal blagopokoj-nega Viteškega Kralja in prvega Sokola Aleksandra I. Ujedinitelja, koje-ga spomin so navzoči počastili stoje s trikratnim »Slava«. Nazdravil je nato mlademu vladarju in prvemu sokolskemu starešini kralju Petru II., ki mu je navzoče članstvo vzkliknilo trikratni »Živio!«. Spomnil se je nato med letom umrlih članov. Iz izčrpnih poročil ostalih funkcionarjev povzamemo, da šteje društvo ob koncu poslovnega leta 110 pripadnikov, ki vkljub težki krizi delujejo uspešno za obstoj te obmejne sokolske postojanke, čeravno jih je še mnogo, ki stoje ob strani odtegujoč se narodno obrambnemu delu na tej skrajni severni državni meji. Že je stalo takorekoč naše obmejno sokolsko društvo pred likvidacijo, toda župni delegat in tajnik br. Dojčinovič nas je bodril v svojem zbranem govoru k intenzivnejšemu delovanju za napredek obmejnega Sokolstva ki zahteva posebne pozornosti. Narodno obrambni referent br. Franc Samec je v svojem poročilu izrekel javno zahvalo br. dr. Boezio Lenartu za njegov požrtvovalni trud, ki ga je položil v to, da je končno Banska uprava v Ljubljani odkupila obmejni gornjerad-gonski grad od bivšega avstrijskega Credit Anstalta na Dunaju ter s tem podprla ves slovenski obmejni živelj. Vkljub temu, da je naše obmejno društvo pri odprodaji doma na Spodnjem grisu tičalo globoko v dolgovih, je beležiti iz blagajniškega poročila vsestranski uspeh tako. da je društvena blagajna vseskozi aktivna, s čemur odpade vsaka bojazen za jamstvo in plačilo dolgov. Pri volitvah je bil soglasno sprejet predlog, da se predloži župni upravi v potrditev tale uprava: br. Karol Mavrič kot starosta, br. Samec Franc kot podstarosta, br. Stanovšck Franjo kot načelnik, br. Gregorinčič Mirko kot podnačelnik, s. Ogorelec Mara kot načelnica, s. Revelante Zlata kot pod-načelnica, s. Sterger Anica kot prosve-tarica. br. Kolarič Franjo kot blagajnik br. Svcnšek Janko kot tajnik, br. Kukec Alojz kot statističar, br. Prelog Ivan kot gospodar, br. Vurcer Ožbalt kot četni referent br. Samec Franc kot narodno obrambni referent, br. dr. Sedlaček Jan kot društveni zdravnik in član uprave čete v Radencih, odbor: br. Jurko Marjo praporščak, br. Semenič Stanko in s. Arko Štefanija, namestniki odbornikov: br. Pavlovič Dra-goliub. Sušeč Janko in s. Martelanc Rozalija, nadzorni odbor: br. Požun Hinko, Cividini Stane in s. Kriše Alojzija ter namestnika s. Semenič Rezi in Štrucl Ivo. društveno razsodišče br. dr. Boezio Lenart, Klinc Ludvik, Potočnik Mijo, Knaflič Rudolf in s. Ko-vačec Marija, namestnika br. Nemec Peter in Hadner Albin. Občni zbor je potrdil sklep prejšnje društvene uprave, da se stavbišče, ki ga poseduje društvo, ne odprod' ter stremi za tem, da sc tamkaj P0‘ stavi sokolski dom. Tozadevno je o -ljubil svojo pomoč tudi župni deles® br. Dojčinovič, ki se je na licu mes lahko prepričal o potrebah in tezKem delovanju naše obmejne postojanke. SV. DUH NA STARI GORI. -Občni zbor. Občni zbor čete se je v š’l dne 13. januarja 1935. Četa šteje 27 članov. 12 članic, moške naraščajnike. 4 ženske nar šačjnice, 16 moške in 27 ženske de > skupaj 89 pripadnikov. V primeru letom 1933. se je število pripadnikov zvišalo za 19. .Q-4 Uprava čete je imela v letu 10 sej. . 70 Število telovadnih ur: elani ' članice 43, moška dcca 44 in zen deca 46. _ , tu Četa je vprizorila v minulem * sledeče igre: »Pri Hrastovih«, »St®11 mladi« ter »Mlinar in njegova hci«. priredila dobro uspelo telovadno^ a demijo. Prireditve so bile na za obiskane zelo slabo, deloma izjaz (U ker vlada v kraju velika revščina, loma vsled tega, ker se vrši od . snrotnikov velika protiagitaciia. v česar ima četa velike težave. Četa je sodelovala pri župnem stopu v Ptuju, okrožnem zletu v ževcih ter pokrajinskem zletu v grebu. v na Knjižnica čete se je zvišala ze število 206 knjig. v . Mešani pevski zbor, ki .šteje moških in 11 ženskih glasov, je Prl vadil. . Uspehi čete so bili v minulem prav lepi kljub vsem težavam m lemu številu članstva. j. V novo četno upravo so bili P . lagani: starosta Horvatič Andrej, P starosta Klobasa Ivan. načelnik **. žek Ludvik, načelnica Slapar ^*еЈ,а„ђје prosvetar Štukelj Ivan, tajnica *r v0. Rafaela, blagajnik Klobasa Ivan, P \odkinja Stritar Bogdana. LJUTOMER. — Proslava 601е*Ј ce Fr. Ks. Meška. Meseca januar*ar0- Sokolsko društvo Ljutomer lepo U slavilo 60 letnico pisatelja Fr. Ks. ška z njegovo dramo »Mati«. Uvodoma je spregovoril o Pisa{ar ljevem delovanju društveni Pf°s' ki br. Miki in*je nato prečital Pisnl%i-ga je naslovil g. jubilant vsem s0 , :u. jočim in vsem pri igri zbranim. biš svojo mater? — Ljubi jo — ? ti. jc ljubil ne boš nikoli!« Tako le :e pisal pisatelj Ks. Meško. i Meško pisal igro z dušo, tako so J dušo igralci tudi podali. Igra je * :c stila v vseh navzočih globok vtis i vnela srca mladine do njih mater. MESTO OPĆINSKOG DELOVOPE i J(o- raspisala je opčina Sv. Križ pr stanjevici (Dravska banovinah , kolski prednjači ima ju predn • - D*! da*1 Reflektanti neka se obrate,8 spomenutu opčinu, koja če in® sve informacije. S • >»» e «0 to g o o <0 ;! •I so Jk O S >s a k. o f KlKARNAfT-DEU 1]1ту.ШВА1МАИИОУЛ.1 28-8 Oglašujte iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii u Sokolsliom iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii glasniku f Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste, Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 i s JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA u Ljubljani ■raran НМИВјНМПН reglslrovana zadruga s ograničenlm jamstvom 26-8 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska malica, Ljubljana, Narodni dom Pošlansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 25-43 Zahtevajte ceniki Udaie Save* Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Sijepan Celar • Lreduje Redakcijski otsek • Tiska Učiteljska tiskarna (pretstavnik Franc* štrukelj); *v« « ijubU®