KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZASTITU
Klasa 83
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1. Jula 1930.
PATENTNI SPIS BR. 7145
Canko Juraj, urarski obrtnik, Zagreb.
Električki satni uredaj na eleklromagnetski pogon.
Prijava od 26. juna 1929.	Važi od 1. novembra 1929.
Predmet je ovoga pronalaska električki satni uredaj na eleklromagnetski pogon, koji se uz pouzdanost funkcioniranja odlikuje tako jednostavnom konstrukcijom, da če ga moči nabaviti svako i naj manj e poduzeče ili ured, pa čak i pojedina kučanstva.
Kako je poznato, električki satni uredaji pružaju prednost, da se vrijeme pokaziva-no od jedne, t. zv. „glavne“ ure može uvi-jek potpuno točno vidjeli i na svima drugima na uredaj priključenima, t. zv. „spo-rednim" urama. Drugim riječima, sve ure (satovi) nekoga električkoga satnoga uredaj a idu ..sinhrono", pa ako se samo po-brinemo, da glavna ura ide uvijek točno, imat če mo točno vrijeme na svim urama cijeloga uredaja. A ako glavna ura i ne ide baš posve točno, svakako sve ure pokazu-ju barem isto, jedinstveno vrijeme, što je katkad najvažnije. Koristi ovakovoga točno-ga ili barem jedinstvenoga vremena u jav-nom životu, u uredima, pa i u pojedinim kučanstvima i t. d., ne treba razlagati; one su predobro poznate i velike sume, što za električke ure gradovi, velike tvornice i t. d. izdaju, svjedoče dovoljno o tomu.
Samo dosadanji sistemi električkih satova bili su odviše komplicirani u izvedbi, i prema tomu preskupi za male urede, za mala mjesta i poduzeča, pa i pojedina kučanstva. Medutim pronalaskom, koji se ovde opisuje, pruža se sada mogučnost i svima ovima, da uživaju prednosti električkih ura, jer pronalazak predstavlja neobično jedno-stavnu, a prema tomu i jeftinu izvedbu
električkoga satnoga uredaja. Tako je čak jednostavan način izvedbe uredaja, da se i svaka obična ura dade lako pregraditi u glavnu uru, a s nekoliko kotačiča i malo električkoga materijaia dobivaju se spored-ne električke ure, koje besprikorno funkci-oniraju. Povrh ovoga glavnoga svoj siva jednostavnosti uz potpunu sigurnost pogona, novi električki satni uredaj ima još drugih naročilih prednosti, na pr. da se pojedine sporedne ure mogu lakše nego kod nekih dosadanjih kompliciranih sistema električkih ura pojedinačno naregulirati na jedinstveno vrijeme, ako bi im se kazaljke bilo s kojega razloga pomaknule odnosno zapele.
Osnovni princip opisivanoga električkoga satnoga uredaja jest ovaj. Kad glavna ura, k oj oj je mehanizem isti kao i kod obične ure, ide, onda se, kako je poznato sidreni kolač ure okreče polagano, i to tako, da se okrene svake minute ili svake pola minute (ili u kojemu drugomu fiksnom razmaku vremena) jedanput. Jednim metalnim štapičem, montiranim na osovinu si-drenoga kotača lako se sada postigne, da se od glavne ure prenesu impulzi električke struje (iz jednoga prikladnega izvora struje) na sporedne ure u pravilnim razma-cima vremena. Jer ako zgodno namjestimo dva laka metalna kontaktna pera, tako da su medusobno blizu, ali se još ne dotiču, pa pustimo da gore spomenuti metalni šta-pič montiran na osovini sindrenoga kotača vrteči se zajedno s tim kotačem u stano-
Din. 15.
vitomu položaju kolača zade medu ta dva pera, dako da ih istodobno obadva dotiče, očito je da če svaki takov prolaz štapiča izmedu oba pera proizvesti spoj električke struje, ako samo u jedan od vodova, što vode od oba pera k sporednim urama ukopčano jednu bateriju ili drugi koji izvor električne struje. Taj električki strujni spoj trajat če samo kratko vrijeme, dok metalni štapič montiran na osovini sidrenoga kotača tiče i jedno i drugo pero, pa se zato zbog svoje kratkotrajnosti i zove električki impuls. Očito je sada, da se taj električki impuls može upotrebiti za momeniano uzbu-denje elektromagneta, pa ako svaku spo-rednu uru snabdijemo ovakovim elektromagnetom i pripadnom kotvom, onda če u svakoj sporednoj uri biti toliko privlačenja kotve po elektromagnetu, koliko konlakta štapič montiran na osovini sidrenoga kotača načini medu oba pera. No kako taj kontakt, što ga štapič čini medu perima, na-staje očito samo jedanput za vrijeme poje-dinoga okreta sidrenoga kotača, to i impul-si struje, a prema tomu i privlačenja kotvi po elektromagnetima u sporednim urama slijede točno u tempu okretanja sidrenoga kotača glavne ure, dakle svake minute, svake pola minute ili u kakovom drugom fiks-nom razmaku vremena, več prema tomu, da li za jedan okretuj sidrenog kotača treba minutu, pola minute ili koji drugi fiksni razmak vremena. Ako su sad kotve elektromagneta pričvrščene na elastičnim perima, koja drže kotve nešto odmaknute od pri-padnih elektromagneta, dok ovi nisu uzbu-deni strujom, ali dopuštaju da uzbudeni elektromagneti privuku sebi kotve, onda je očito, da če se u svim sporednim urama zbivati istovremeni pomaci kotvi k pripad-nim elektromagnetima točno u ritmu impulza električke struje izazvanih gibanjem sidrenoga kotača. Ti se pomaci kotvi mo-gu medutim uvijek iskoristiti, da porniču, preko zgodnoga prenosa, kazaljke minuta na sporednim urama u ritmu impulza struje poslanih iz glavne ure porniču ih svaki puta za iznos, koji odgovara vremenu okre-taja sidrenoga kotača. T. j. kod brzine sidrenoga kotača 1 okretaj minuta (pomaknulo bi se minutno kazalo svake sporedne ure svake minute za iznos jedne minute na skali ure, kod brzine sidrenoga kotača 2 okretaj) min. minutno kazalo bi se svake pola minute za razmak na skali, koji odgovara polovini minute, i t. d. Jasno je dalje i to ne predstavlja ni mjmanju mehaničku pofeškoču i običajna je stvar kod svih ura — da se gibanje minutnega kazala može s nekoliko prikladnih kotača prenijeti 1 na satno kazalo, tako da bi sporedne ure osim minuta ločno pokazivale i sate. Drugim ri-
ječima: opisanim se načinom dobiva kompleten sistem električkih ura tjeranih električno iz jedne glavne ure.
Jedan primjer izvedbe gornjega prona-laska vidi se na slikama 1—6. Pri tomu se slike 1—3 odnose na uredaj glavne ure, a sl. 4—6 na uredaj sporednih ura. Razumije se samo sobom, da ovim slikama prikazujemo samo jedan primjer izvedbe, koji bi mogli biti i drukčiji, a da bitnost pronala-ska ostane sačuvana. Nakon opširnoga tu-mačenja pronalaska gore bit če slike razumljive sa samo malo razjašnjenja. Na sl. 1 i 2 predstavlja 1 sidreni kotač glavne ure giban direktno šetaljkom (njihalom) ili nemirom (balansom) ure. Na osovinu 2 toga kotača učvrščen je radijalno kontaktni štapič 3, koji jedanput kod svakoga okreta sidrenoga kotača zade najprije medu izolirano na pločici od izolatora 30 učvrščena dva laka kontaktna pera 4 i 5, kojih svi-nuti završci leže jedan ispod drugoga (v. sl. 1), tako dav medu njima nema direktno-ga kontakta. Štapič 3 zade najprije medu pera 4 i 5, tamo gde su ona razdaleko tako, da ih još ne dotiče (sl. 3a), a kasnije takne oba pera (sl. 3b) i medu njima načini električki spoj. Od 4 i 5 vode žice 6 i 7 k bateriji (može biti nekoliko suhih ele-menata) i k elektromagnetima sporednih ura. Sporedne ure ukopčane su obično u seriju, a njihov bitni deo vidi se na sl. 4 i 6. Kroz žice 6’ i 7’ dolazi (u momentu kontakta prikazanem na sl. 3b) električka struja u elektromagnet sporedne ure 8 i uzbudi ga, pa ovaj privuče tada kotvu 9 i istodobno preko na kotvu učvrščene plo-čice 10 i lakoga pera 11 pomakne za jedan zubac zupčani kotač 12. To se zbiva kod svakoga impulsa struje, što ga glavna ura pošalje. Cim prestane uzbudenje elektromagneta, pero 13 odmakne kotvu od elektromagneta, a šiljak 14 ograničuje odmi-canje, da ne bi kotva otišla predaleko od elektromagneta. Da se kotač 12 ne bi mi-cao osim kad ga porniče 11, brine se elastično pero 15 (sl. 5), koje na njega pri-tište. Gibanje kotača 12 prenosi se sada na običajan u urarstvu način na minutno i satno kazalo. Na sl. 6 vidi se, kako se da-de udesiti, da sporedna električka ura može pokazivali s obje strane vrijeme. Naime preko zupčanika 16 prenosi se gibanje od 12 na dva zupčanika 17 i 18 sa zavinutim t. zv. vučjim zupcima, tako da jedan od njih, naime 17, ide u jednom smjeru, a drugi, naime 18, u protivnom smjeru (vidi protivne strehice na 17 i 18 na sl. 6). Oba če dakle na osovine 17’ i 18’ montirana minutna kazala s obje strane sporedne ure iči u pravomu smislu. Kako se sada s tri zupčanika još gibanje prenese na satne
kazaljke, to nije na slikama ni risano, jer je stvar najprimitivnijega urarstva i kod svake i najobičnije ure vidljivo.
Naravno da svakim impulzom struje, a ne samo onim koji dolazi iz glavne ure, može tjerati kazaljke sporednih ura. To se može iskoristi, da se sporedne ure, ako bi zapele prema glavnoj, nareguliraju na pravo vrijeme i to ovako. Na sl. 7 je predo-čena glavna ura 19, koja tjera sporedne ure 20—23 strujom iz baterije 24. Recimo sada su zbog kojegagod razloga sporedne ure zaostale prema glavnoj za 8 minuta, tada je dovoljno tipkom 25 dati sporednim urama 8 impulza struje i — ako svaki im-puls pomake minulnu kazaljku za jednu minulu — sporedne ure če se pomaknuli na pravo vrijeme. Sto više moguče je ovim načinom pomoču tipke i baterije regulirati i svaku uru pojedince na pravo vrijeme. Ako se na pr. kod kontroliranja ure 21 na sl. 7 zamjeti, da pokazuje za 3 minute premalo, dovoljno je na električke stezaljke ove pojedinačke ure 21 priključiti poraočni strujni krug sastoječi iz baterije 26 (može biti mala džepna baterij)a i tipke 27, pa ne treba nego pritisnuti na tipku 27 tri pufa (odn. potrebni broj puta) da i ura 21 dode na željeno vrijeme.
Može se umjesto baterije 24 u eleklrič-kom satnom uredaju upotrebiti i struja iz električke gradske rasvjetne mreže, pa čak i onda, ako je ona izmjenična, dakako ako ovu potonju transformirano prikladnim trans-formatorom na dovoljno nisku napetost.
Patentni zahtevi:
1.	Električki satni uredaj na elektromag-netski pogon naznačen time, šfo je kod istoga osovina sidrenoga kotača glavne ure snabdjevena kontaktnim štapičem tako montiranim, da ovaj načini kod svakoga okre-taja sidrenoga kotača električki kontakt medu dva elastična pera, od kojih vodi električki spoj k izvoru struje i sporednim urama.
2.	Električki satni uredaj na elektromag-netski pogon prema zahtjevu 1, naznačen time, što su sporedne ure snabdjevene elektromagnetima uzbudivanima impulzima struje iz glavne ure i tako smješfenima, da oni prigodom svakoga impulza struje iz glavne ure privuku pripadne kotve, a ove preko prikladnega prenosa pomaknu za jedan zubac glavni prenosni kotač sporedne ure, s kojega se gibanje preko običajnega zupčanoga prenosa prenosi na minutne i satne kazaljke.










Adpatent broj 714-5.
JI 6.