UGTEUSKI TOVARIŠ Glasilo Udruienja Jugoslov. Učiteljstva — Poverjeništvo Ljubljana. Vse spise, v oceno poslane knjige itd. je pošiljati samo na naslov: Uredništvo Učiteljskega Tovariša v Ljubljani, Frančiškanska ul. 6. Rokopisov ne vračamo. Vse pošiljatve je pošiljati franko. Učiteljski Tovariš izhaja vsak četrtek pop. Ako je ta dan praznik, izide list dan pozneje. — » Za neorganizirane 30'-- Din, za naročnike v inozemstvu 40 — Din letno. Posamezna številka po r - Din. Ea oznanila je plačati od enostolpne petit-vrste, če se tiska enkrat 75 para za nadaljnja uvrščenja primeren popust. Oznanila sprejema upravnistvo lista. I Za reklamne notice, pojasnila, poslana, 1 razpise služb je plačati po 75 para za 1 vsako petit-vrsto. Priloge stanejo poleg poštnine še 25 Din. Telefon uredništva štev. 312. Članstvo ljubljanskega Poverjeništva 11 UJU ima s članarino tudi že plačano [ naročnino, torej ni treba članstvu na- 1 ročnine posebe plačevati. Naročnino, reklamacije, t. j. vse administrativna stvari, je pošiljati samo na naslov: Uprnvništvo Učiteljskega Tovariša v Ljubljani, Frančiškanska ulica 6./I. Poštni čekovni urad št 11.187. Reklamacije so proste poštnine „Narodna prosveta" i pokrajinsko učiteljstvo. Glavni odbor UJU obratio se jedrrm dopisom na povereništvo UJU u Ljubljani da bi mu isto pomagalo posredovati u stvari pretplate za »Narodnu Prosvetu« kod pretplatnika u Sloveniii i za pridobivanje novih pretplatnika. Uži savet primio je na znanje izveštaj naših zastupnika. koji su bili u Beogradu, iz kojega se razabire da se »Nar. Pr.« nalazi u teškom položaju. Ujedno se uži savet bavio s apelom i izveštajein pri-opčenog u »Nar. Prosv.«. Uži savet je ustanovio, da položaj »Narodne Prosvete« nije tako kritičan. jer list ima sigurno veliku budučnost. List treba da se ore reorganizira i da se ispuni nekoje neophodno potrebne preduvete, ako hočemo da- list zbilja oostane glavno glasilo UJU i ako hočemo, da se raširi i u mase učiteljstva u pokrajinama izvan Srbije. Ti predmeti su sledeči: 1. »Narodna Prosveta« morala bi postati zaisto centralni organ UJU ne samo po imenu, nego i po sadržini. Za to ie neophodno potrebno: a) da uredništvo »Nar. Prosv.« nade i organizira u sviin pokrajinama (Sloveniji. Hrvatski. Slavoniji Bosni i Hercegovini. Črni gori Dalmaciji. Vojvodini i Južni Srbiji) stalne izvestiteljei dopisnike. koii če stalno i redovito izveštavati o glavnim, važnijim školskim i orosvetnim pitanjima i gibanju učiteljstva u pokrajina, ma. Delomično je to i zadača glavnoga uredništva »Nar Prosv.«. da potraži su-eadnike koji če crpsti i pisati izvešaje iz staleško-političkih glasila povereništva UJU za glavno glasilo. Treba da se izrazi princip o ootpunoi ravnopravnosti članaka pisanih u srp.sko-hrvatsko-slovenačkom ieziku i neka uredništvo »Nar. Prosv.« dobije pomočnika u Beograd za sauredi-vanje dopisa u slovenačkom jeziku. b) »Narodna Prosveta« mora postati točan informativan list učiteljstva, koji če informirati učiteljstvo i tačno o svim materijalirm i pravnim novostima, koje se tiču učiteljstva cele države, to je o svim prosvetnim i školskim zakonima koii se pripravljaiu o svim činovničkim zakonima. koji se tiču i učiteljstva. o svim na ovo odnosečim se ministerijalnim uredbama koje se pripravljaju i koje izadu, o položaju i stanju, u kojemu se od vremena do vremena 11 tim pitanjima nalazimo; o gibanju i novostima u Ministarstvu Prosvete; o delovanju Glavnoga Prosvetno-ga Saveta u Beogradu i raspravama i za-ključcima što ih učini. c) »Narodna Prosveta« mora postati inicijativan organ za povereništva UJU u celoi državi i za kotarska (srpska) učiteljska društva. Zato mora donašati tačno sta-novište Glavnoga Odbora UJU o svim aktuelnim prosvetnim školskim i staleš-kim pitanjima. koja se pojave i koja se tiču cele države, starati se mora kritično sa svima aktuelnim programatičnim pitanjima. koja u tom pogledu sledimo. d) Učiteljstvu mora otvarati državne prosvetne, školske i staleške probleme i učiteljstvo zainteresirati za njih i paziti kako je u tom pogledu u drugim napred-nijim državama. 2. a) »Narodna Prosveta« mora da iz-luci sve političke i druge vesti koje ne-maju nikakve veze sa prosvetom, škol-stvom i učiteljskim staležem. b) Narodna Prosveta« mora da odstrani lokalna pitanja, koja su do sada pre-vladavala, a koja se tiču isključivo Srbije. Takva pitanja neka se rešavaju u po-sebnom staleškom glasilu, koje neka osnuje povereništvo UJU u Beogradu za Srbi iu posebno. 3. Glavni Odbor UJU neka razmišlja o tom, kako bi »Narodna Prosveta izlazila samo iedanput nedel.ino. Time bi se tro-škovi za polovicu smanjili. pretplata bi se snizila. a učiteljstvo moglo bi se iz mate-rijalnih obzira lakše pretplatiti i uredno plačati. 4. Glavni Odbor UJU neka razmišlja o tom ne bi li se možda dalo štampanje lista preneti u koju drugu štampariju ili provincijalno mesto (n. pr. »Natoševič«, Novi Sad), gde bi tisak bio jeftiniji, te bi se s tim i pretplata sniziia a list bi se lakše raširio medu učiteljstvo cele države. 5. Jedan od manjih i bistveni' uveta za raširenie »Nar. Prosv.« u pokrajinama izvan Srbije bio bi i tai. da bi »Narodna Prosv.« barem delomično. u večem oosegu nego do sada tiskana bila i lati-nicom. LISTEK. Fr. Suher: O pomenu risanja. (Konec.) Na ris. kongresu v Bernu se je izjavil znamenit francoski pedagog: »Ena risarska ura je več vredna nego deset ur nazornega nauka!« Na tisoče in tisoče zgledih so proučili psihologi, da otrok izraža predstave z risanjem. Nova metoda ni metoda mehaničnega posnemanja, ampak predmetu gre vloga predstave tvarjajoče stroke, ki ima isto važnost ko jezi k. Iz risanja je napravila ne le samo šolo spoznavanja, ampak skrbi za to, da bogati gojencu zaklad znanja po njegovi lastni izkušnji. Zasluge za to imajo: Maitland, Kalifornija; dr. Lukcus, Filadelfija; Hamburžani, na Angleškem John Ruskin, Sully, na Nemškem poleg že imenovanih Liewenstein, Lipsko, i. dr. Učenec obtipava predmet z očmi; ne more pa izražati, kar zaznava. V njegovi duši se odigravajo obsežni procesi, ki jim je uzrok trdna volja, to izražati, kar vidi, Iz vsega se odločno vidi, da predmet ni v pretežni večini spretnost, ampak to, kar je nazorni nauk in kar je jezik: stroka, ki vzbuja, čisti in ustvarja nove predstave. Spretnost je pa v toliko, kolikor je spretnost vsak predmet na zadnji Herbart-Zillerjevi formalni stopnji t. j. na stopnji vaje. Kerschen-steiner in dr. E. Weber uvrščata risanje k nazornemu nauku. Prvi pravi: »Risanje je svoj poseben način izražanja, jezik, godba, kretnja.« Henry Tunaley (His Majesty Chief Inspektor of Drawing Public Elementary Schole) piše: >:Risanje je prav tako intelektualna vaja, kakor če se pečamo s katerimkoli drugim predmetom v šolskem življenju, ker olajšuje opazovanje, vzbuia misli (predstave) in vzgaja natančnost v izrazu. Risanje vzbuja zmožnost večje vrednosti ■v življenju nego je mehanična natančnost. Izpod-buja pamet, budi razum za vzok in učinek, razvija zmožnost analiziranja, ljubezen za lepoto, nežnost in prejemljivost duha, navadi ličnost in vadi roko v natančni spretnosti. — Ako se poučuje risanje dobro, tako da se izraža učenec prosto, tedaj je mogočen činitelj v razvijanju domišljije, pa tudi sile iznajdljivosti. Pa to je le tedaj, ako izpodbujamo učenca pri vsakem 6. Glavni Odbor UJU neka razmišlja o tom da sva poveremištva UJU dobi ju svoja pokrajinska glasila. Tako treba, da preuzme uz več postoieča (pov. Ljubljana — »Učiteljski Tovariš«, pov. Zagreb — »Jedinstvo« pov. Split — »Pokret«) još: pov. za Bosnu — »Nova Škola«. pov. za Vojvodinu — »Učiteljski Vesnik« pov. za Južnu Srbiju — »Prosvetni Radnik« kao staleška glasila svojih povereništva i pov. Beograd neka osnuje svoje staleško pokrajinsko glasilo, da »Nar. Prosv.« ostane isključivo centralni staleški organ UJU. Ova pokrajinska glasila oovereništa-va UJU neka razbremene »Nar. Prosv.« od lokalnih pokrajinskih izveštaja i izve-štaia sreskih učiteljskih društava iz poje-dinih ookrajina. Sva povereništva neka uvedu obli-gatnu pretplatu na pokrai. staleško glasilo i pretplata neka se oodmiruje skupno sa članarinom. Na taj način ojačala bi staleška svest kod svih članova povereništava i uokraj. glasila povereništava irnala bi najmamje toliko pretplatnika na list. koliko bi pover. imalo članova. 7. Uz tako utvrdenu stalešku svest moči če se misliti i na to. da se i »Nar. Prosv.« uvede obligatno za sve članove UJU i povereništva UJU sabrala bi pretplatu za »Nar. Prosv.« skupno sa članarinom. Na taj način oodigao bi se broi pret-olatnika na »Narodnu Prosvetu« na broj članova UJU. t. j. broj pretplatnika »Nar. Prosv.« bio bi tolik koliko je svega učiteljstva u državi. Načrt zakona o gradjanskim školama u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. (Vlad. I. Radoieviča.) I. Opšte odredbe. Član 1. Gradanska škola je poseban tip srednje škole. Njen je zadatak da vaspitava oinladinu i da ie sprema za praktičan gradanski život i za-produženje učenja u nižim i srednjim stručnim školama. Član 2. Gradanske škole otvara Ministar Prosvete, po saslušanju glavnoga Prosvetnoga Saveta, ili po državnoj potrebi, ili po molbi opštinske uprave nekoga mesta. Ako se škola otvara po državnoj potrebi, država plača nastavnike i sama podnosi sve izdatke. A ako se otvara po molbi opštinske uprave, onda država daje samo nastavnike, a sve ostale izdatke podmiru.ie sama opština iz svojih sredstava. Član 3. Gradanska šola može biti: samo za mušku, ili samo za žensku decu ili za mušku i za žensku decu ujedno, naziva se »Državna Gradanska Škola.« Član 4. Prema mesnim prilikama i potrebama sta-novništva u gradanskim školama nastava može imati pretežno poljoprivredni, ili trgovinski, ili industrijski pravac. Stoga se ove škole otvaraju i po gradovi-ina i po selima. Član 5. Nastava je u gradanskim školama za uče-nike i učenice besplatna i neobavezna, u koliko se to ne kosi sa odredbama zakona o osnovnim školama. Član 6. Učenje u gradanskoj školi traja četiri go- dine. Upis učenika vrši se od prvoga do dese-toga septembra. A radno vreme i svi odmori u teku školske godine upravljaju se u svemu po zakonu o srednjim školama, u koliko ovim zakonom nije drukče naredeno. Član 7. Ako država ili opština nema pogodnoga zemljišta za podizanje školske zgrade i za škol-sko dvorište, može se koristiti zakonom o eks-proprijaciji zemljišta. Član 8. Gradanska se škola može otvoriti: a) ako ima za to budžetske mogučnosti; koraku v pouku in razvoju, da svoje moči uporablja, izrazujoč se samostojno.«* Kot stroka, ki posreduje med umetniškimi proizvodi in človeškim razumom, nosi prvo vlogo risanje. Johannes Richter pravi: »Navadite narod pristnega, plemenitega užitka, najblažje zadovoljitve življenskega stremljenja, in odprite mu pota, ki vodijo k čistim virom življenja in umetnosti, tedaj ne bo vzkipevala zahteva, da bi surovo zadovoljil svojim čutom, in krčme, igralnice ter brlogi podle razuzdanosti vseh vrst bodo prazne.« Cornelius Gurlitt: »Umetnost more dati vsakemu požirek zdravlja. Misel, da naj umetniška doba nadomešča znanstveno, in da se mora v njej pozdravljati duševni napredek, korak do miru. do edinosti, dobiva vedno več veljave.« Da pa je treba za umetniško vzgojo znanja tehnike umetniškega delovanja, to naglašajo pedagogi nove dobe. To znanje, da naš predmet. Meumann: »Metoda doživljaja (t. j. umetniškega) ima za pogoj nadrobno znanje prave- * Tej zahtevi ustreza nova metoda risanja n. pr. v Čehoslovaški. Pri nas se ne bo mogla gojiti tam, kjer je v razredu preveč otrok. ga umetnikovega tvorjenja, sicer nastane iz nje samovoljna iznajdba namišljenega umetniškega delovanja.« Foerster piše: »Prava vzgoja k umetnosti bi bila vzgoja k sodelavnosti pri velikem delu premagovanja umetnikovega, ki oduševlja materijo, premaguje usodo in ve sporazumeti protislovja življenja v višjem umevanju. Kdor se ni učil obdelovati nikdar svoje klads, kuOi ni znal rabiti dleta proti samemu sebi, ta tudi ne 'uoae nikdar razumel oduševljenega Michelange-lovega mramorja. Barbarju ostane kamen.« Sodelovati more z umetnikom le, kdor zna risati. * Pa tudi iz zgodovine in njenih najznamenitejših zastopnikov se da dokazati velik pomen risanja. Navesti je mogoče tu le malo. Najprej nahajamo risanje (skiographia, grafika) kot učni predmet pri Grkih. Aristotel poroča: »Mladina naj se poučuje c grafiki, ker je za življenje potrebna in splošno zelo koristna ter posebno nudi prednost, da se presojajo proizvodi umetkov pravilneje. Pa ne le zaradi dobička naj se uči mladina risati (nakupovanje predmetov itd.), ampak tembolj, ker se s to umetnostjo izobrazuje in ostri zmisel za b) ako ima za početni razred najmanje trideset učenika-ca, koji če je uredno pohodili, i e) ako ima iidobnu i zdravu školsku zgra-du i potreban nameštaj i učila, što če se komisijski utvrditi. U komisiju ulaze: jedan državni lekar, je-dnn državni inžinjer, jedan upravitelj gradanske škole i jedan školski inšpektor ili nadzornik, koje odredi Ministar Prosvete, i jedan predstavnik dotične opštine, kojega odredi opštinski odbor. Član 9. Ako na kraju tri uzastopne godine nema više od sto učenika-ca u sva četiri, ili najmanje po dvadeset u trečem i četvrtem razredu, škola če se zatvoriti. Ali, po predlogu Glavnoga Prosvetnoga Saveta, Ministar Prosvete može zadržati gra-dansku školu i s manjim brojem učenika-ca kad državni interesi to zahtevaju. Član 10. Svaka gradanska škola ima svoju školsku oblast iz koje mora primati učenike. No one škole koje su podigle i izdržavaju pojedine opštine moraju primati prvenstveno de-cu iz dotičnih opština, pa tek posle i ostalu, ako ima mesta. Oblasti i bliže odredbe o upisivanju uče-nika propisače Ministar Prosvete. II. Nastava. Član 11. U gradanskim školama se uči: 1. nauka o veri s moralnim poukama; 2. srpsko-hrvatsko-slovenački jezik sa osno-vima književnosti; 3. jedan strani živi jezik (francuski, nemač-ki, engleski, ruski, talijanski, češki); 4. narodna istorija sa najvažnijim dogada-jirna iz opšte istorije; 5. zemljopis naše kraljevine sa osnovima zemljopisa i drugih zemalja; 6. računica; 7. geometrija s geometrijskim črtanjem; 8. knjigovodstvo i korespodencija; 9. fizika; 10. kemija; 11. mineralogija; 12. botanika, zologija i antropologija; 13. higijena; 14. pouka iz poljoprivrede, industrije i trgovine sa osnovima racionalne i političke ekonomije; 15. pouka o gradanskim dužnostima i pravima sa osnovima zakouodavstva; 16. slobodno in zanatsko črtanje s modeli-sanjem; 17. lepopisanje; 18. stenografija i pisanje mašinom (daktilo-grafija); 19. pevanje i muzika; 20. gimnastika; ■ 21. praktični ručni radovi, ovi su predmeti obavezni i moraju se predavati na praktičnoj osnovi. Veronauka se predaje odvojeno po vero-ispovednim grupama. Oni učenici za čiju vero-ispoved nema u školi nastavnika mogu biti oslo-bodeni verske nastave u školi. Član 12. Koji če se predmeti u kojem razredu učiti, u kojem obimu i s koliko časova nedeljno propisače Ministar Prosvete po saslušanju Glavnoga Prosvetnoga Saveta, a prema glavnom smeru škole. Pri tom se mora paziti da ukupan broj časova ne bude veči od 26 u I. in II., ni veči od 28 u III. i IV. razredu, računajuči tu i praktične radove. Jedanput utvrdeni nastavni plan i program ne mogu se menjati za one učenike koji su po njima počeli učiti. Član 13. Nastava se izvodi u svima razredima i iz svih predmeta na srpsko-hrvatskom ili slovenač-kom jeziku. Član 14. U gradanskim školama mogu se upotreblja-vati samo oni učbenici, državnoga ili privatnoga izdanja, koje je odobrio Ministar Prosvete, po pregledu i preporuci Glavnoga Prosvetnoga Saveta. Član 15. S pogledom na praktične zadatke škole Upravitelj može, u sporazumu s nadležnim prosvetnim inspektorom, narediti prekid nastave radi praktičnih radova u polju ili u radionici, i to dvaput godišnje po osam, ili jedanput do petnajst dana. Za ovo vreme če se rad i vladanje učenika nadgledati i ocenjivati. III. Učenici. Član 16. U prvi razred gradanske škole primaju se učenici i učenice koji su svršili najmanje četiri razreda osnovne škole, a nisu stariji od četrna-est godina. U starije razrede priinaju se oni učenici-cc koji su uredno svršili mlade razrede gradanske škole, ili toliko razreda koje stručne ili srednje škole, pošto polože ispit iz onih predmeta koje u svojoj školi nisu učili. U jednom razredu ne može biti više od 50 učenika-ca. A ako ih bude više, razred se mora podeliti u dva odeljenja. Član 17. Koji učenik ili učenica stupi u gradansku školu, mora je i svršiti. A ako tičenik-ca napusti školu pre svršet-ka, a ne stupi u koju drugu školu, mora se vra-titi da dovrši osnovnu školu. Član 18. Uspeh učeničkoga rada i vladanje ocenjuje se neprekidno, a ocena se utvrduje na kraju sva-koga tromesečja. Na kraju školske godine nastavničko veče daje učenicima godišnje ocene i rešava o prevo-deniu učenika u stariji razred. Oni učenici, koji pokažu slab uspeh iz jed-noga ili više predmeta, moraju iz tih predmeta polagati razredni ispit u početku iduče školske godine, pa ako i tada pokažu slab uspeh iz više od dva predmeta, ostaviče se da ponove razred. Razred se može ponoviti samo jedanput, a posle se učenik prevodi u stariji razred i sa slabim ocenama. Član 19. Učenici četvrtoga razreda, koji su sve razrede uredno svršili s najmanje dobrim uspehom, polažu na kraju školske godine završni ispit pred ispitnim odborom i dobivaju svedočanstvo da su svršili gradansku školu. Ovo svedočanstvo važi kao svedočanstvo 0 nižem tečajnom ispitu u srednjim školama za produženje učenja u stručnim školama. Oni učenici koji su provodeni u stariji razred sa slabim ocenama, po odredbama trečega i četvrtoga stava člana 18., pustiče se na završni ispit tek pošto polože razredni ispit iz onih predmeta iz kojih su imali slab uspeh. Pravila o svima ovim ispitima propisače Ministar Prosvete pa saslušanju Glavnoga Prosvetnoga Saveta. Član 20. Učenici gradanskih škola moraju uredno pohoditi predavanja, marljivo obradivati svoje zadatke i uljudno se vladati — kako u školi tako 1 van nje. Neuredni, nemarljivi, neposlušni i neuljudni učenici moraju se kazniti, ako prethodni saveti ne bi na njih uticali. Kazne su: a) opomena, b) ukor, c) udaljenje iz škole za tu školsku go-dinu, i č) udaljenje iz te škole za svagda. Prve dve kazni izreče razredni starešina i upravitelj škole, a druge dve nastavničko veče. Clan 21. posecuju samo redovni telesno lepoto. Kajti vsepovsod gledati le na prednosti (dobiček), je nevredno svobodnega in plemenito čutečega.« J. J. Rousseau: »Otroci, ki so navdušeni nagona v posnemanju, poizkušavajo vse risati. Želel bi, da bi se moj gojenec vneto vadil v tej umetnosti, nc prav zaradi umetnosti, ampak da bi dosegel siguren pogled in da bi storil svojo roko gibljivo.« Proti vsaki predlogi govori dalje in zahteva risanje po prirodi. Komensky zahteva: »Šola bodi prijazno mesto, v notranjosti bodi prijazna soba, povsod okrašena z lepimi slikami.« Risanje omenja kot koristno delo v svoji »Didaktiki«. John Locke zahteva za svojega gojenca risanje, da bi si mogel na potovanjih skicirati. Joh. Berend Basedow: »Risati in nekoliko slikati bi se vsaka dobrovzgojena mladina morala učiti.« Hypolit Taine poroča, da je moral v renesančni dobi znati risati vsak dobro vzgojen ple-menitaš. Pestalozzijevi nazori o risanju so bili merodajni za metodo tega predmeta dolgo časa; prav on je bil mnenja, da mora iti risanje pred pisanjem, da roka ne otrpne v poedinih pisalnih oblikah. Gradanske škole učenici-ce. No ako bi stanje zdravlja nekoga učenika bilo takvo da bi njegovo prisustvo u školi bilo opasno ili po njega, ili po druge učenike, onda mu se može dopustiti da se kod kuče sprema, pa da u početku školske godine polaže ispit iz svih predmeta po čl. 18. Ovako če se postupati i onda kad učenik u toku godine oboli i bolešču bude sprečen da redovno završi školsku godinu sa uspehom. U oba slučaja potrebnu odluku donosi nastavničko veče po obrazloženu predlogu Upravitelja škole i školskoga lekara, a odobrava prosvetni inšpektor. Član 22. Siromašne a odiične. učenike, primernoga vladanja, država če pomagati i za vreme učenja u gradanskoj školi, u koliko za to bude budžet-ske inogučnosti. A one učenike koji se budu naročito odlikovali, država če, po svršetku gradanske škole a po predlogu nastavničkog saveta, o svom tro-šku slati u stručne škole u zemlji ili na strani, da se usavrše u pojedinim naučnim predmetima, ili tehničkim veštinama za koje imaju osobite volje i dara. IV. Nastavnici. Član 23. U gradanskim školama su nastavnici: 1. upravitelj, 2. profesori, 3. suplenti, 4. stalni učitelji i 5 privremeni učitelji, a u nedostatku ovih mogu se postavljati i 6. honorarni nastavnici. Stalni nastavnici su državni činovnici i imaju sva prava koja imaju ostali činovnici gradan-skoga reda sa istim kvalifikacijama. V zvezi z važnostjo predmeta je tudi zahteva po času, ki se mu naj posveti in da naj se goji tudi v domačih nalogah. To je samo po sebi umevno, da je predmet z vsemi drugimi r a v n o p r av e n in da se mu mora dati v pravem sorazmerju časa v šoli in doma. Zato pa tudi določajo navodila k učnim načrtom za risanje na učiteljiščih pravilno: »Gojenci pa naj se ne navajajo samo, da poučujejo risanje kot stroko na prirodi primeren način, ampak vadijo naj se tudi, da uporabljajo risanje in z njim združena upodabljajoča dela v ostalih učnih strokah ljudske šole namenu primerno in da jih tudi u č e nc e m dajo uporabljati.« Sklepamo: Važnost risarskega pouka se da utemeljiti z občno pedagoškega, s psihološkega posebno, s kulturelnega in socialnega, z občno znanstvenega in posebno zgodovinskega stališča. Le nedostatna izobrazba in nevednost moreta biti vzrok, če bi kdo risanju odgovarjal njegovo važnost. Zato je rekel na umetniškem kongresu v Weimarju poročevalec: »Le v nazadnjaških glavah more igrati risarski pouk vlogo manjvredne stroke.« Član 24. Upražnjena mesta upravitelja i stalnih nastavnika popunjava.iu se stečajem, po izboru komisije koju odredi Ministar Prosvete na predlog Glavnoga Prosvetnoga Saveta. Postupak je u svemu onakav kakav je pri postavljanju na-stavničkoga osoblja u nižim srednjim školama. Stečaj se razpisuje po grupama nastavnih predmeta za koje je nastavnik potreban. Bliže odredbe o popunjavanju mesta i radu komisije propisače Ministar Prosvete po saslušanju Glavnoga Prosvetnoga Saveta. | Član 25. Za upravitelja gradanske škole može se postaviti stalni nastavnik, koji je svršio gimnaziju ili učiteljski! školu, sa ispitom zrelosti, a po tom Višu Pedagošku školu, ili filozofski, tehnički, ili poljoprivredni fakultet na Univerzitetu, ili kakvu njima ravnu stručnu školu, i uspešno radili u školi najmanje deset godina. Za profesora se može postaviti suplent ili stalni učitelj gradanske škole, koji je redovno svršio filozofski, tehnički ili poljoprivredni fakultet, ili Višu Pedagošku Školu, ili kakvu njima ravnu stručnu školu, i položio propisani profesorski ispit. Za suplenta se može postaviti kandidat, koji je kao redovan slušalac, svršio filozofski, ili poljoprivredni, ili tehnički fakultet, ili kakvu priznatu višu stručnu školu, ili Višu Pedagošku školu i položio diplomski ispit iz grupe predmeta koji se u gradanskoj školi predavaju. Za stalnog učitelja gradanske škole može se postaviti kandidat koji je, po svršetku učiteljske škole, svršio i kakvu stručnu školu, pa potom uspešno radio u gradanskoj ili osnovnoj školi najmanje pet godina i položio propisani ispit. Za privremenoga učitelja može se postaviti kandidat koji je svršio učiteljsku školu, sa učiteljskim ispitom zrelosti, i uspešno radio u školi najmanje pet godina. Za stalne i privremene honorarne nastavni-ke mogu se postavljati lica koja imaju stručnu spremu za nastavnika gradanske škole. , Član 26. Upravitelj gradanske škole ima položaj i sva prava direktora niže srednje škole, profesori i suplenti imaju položaj i prava prosesora, odnosno suplenta, a stalni učitelj položaj i prava učitelja veština u srednjim školama, a privremeni učitelji imaju položaj i prava stalnih učitelja osnovnih škola. Član 27. Kad kandidat prvi put stupa u nastavničku službu, mora uz molbu podneti Ministarstvu: a) svedočanstvo o školovanju; b) lekarsko uverenje da je zdrav i za nastavničku službu sposoban; c) uverjenje nadležne vojne vlasti da je ispunio obavezu služenja u vojsci, ili je uredno regulisao; ! č) uverjenje da je podanik Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; d) uvéíenje o vladanju, ako ne dolazi neposredno iz škole, a ako dolazi iz druge državne službe, mora podneti i overen prepis svojih kon-duit lista i odobrenje za promenu struke. Član 28. •• U pogledu nastave i vaspitanja učenika upravitelj i nastavnici gradanske škole imaju onakve iste dužnosti kakve imaju direktor i nastavnici nižih srednjih škola. Pored vršenja upraviteljske dužnosti upravitelj je dužan i predavati sa 6—10 časova nedeljno. Veliki broj učenika i otvaranje paralelnih razreda povlači sman.iivanje maksimalnoga broja časova. Nastavnici moraju imati 16—20 časova nedeljno. Smanjivan.ie maksimalnoga broja dopu-šta se razrednim starešinama, nastavnicima koji imaju da pregledaju i popravljaju pismene zadatke i onim koji imaju preko dvadeset godina nastavničke službe. Član 29. Kad nastavnik napuni šest godina stalne nastavničke službe u gradanskoj školi, stiče pravo da stečajem dobije stalno mesto. (Čl. 24.) Član 30. Kad nastavnik stečajem dobije stalno mesto, može se premestiti samo: 1. po obrazloženoj i dovoljno opravdanoj svojoj molbi; 2. po službenoj potrebi, kad se škola za-tvori ili se smanji broj odeljenja; 3. po državnoj potrebi, kad i nastavnik da pismeni pristanak; 4. po kazni, kad se krivica ispita i dokaže, ili kad nastavnik za dve godine u istoj školi dobije nepovoljne ocene rada (konduite). Ove odredbe u svemu važe i za upravitelje. Za premeštaje po molbi i po kazni država ne daje nikakvu naknadu, a za premeštaje po službenoj potrebi (tačka 3 i 4) daje naknadu po zakonu o potpunim i selidbenim troškovima činovnika gradanskoga reda. No, ako je neko mesto oglašeno za teže, država daje naknadu za dolazak i kad se nastavnik prvi put postavlja i kad se premešta. A za odlazak daje naknadu samo onda ako je nastavnik u tom mestu služio najmanje pet godina. Član 31. Kad Upravitelji i stalni nastavnici gradan-ških škola navrše trideset godina stalne službe imaju pravo na onoliku pensiju kolika im je plata. No oni se mogu zadržati u službi i posle tridesete godine, ako su zdravi i za nastavničku službu sposobni, i ako državna potreba to zahteva. ij ovom slučaju davače im se naročita naknada po odredbama zakona o činovnicima gradanskoga reda. Član 32. Upravitelj i stalni nastavnici gradanske škole mogu se staviti u stanje mira, ili otpustiti iz državne službe i pre navršetka tridesete godine: 1. kad obole i postanu za nastavničku službu nesposobni; 2. kad svojim radom i vladanjem postanu sposobni za nastavničku službu. U prvom slučaju biče merodavno mišljenje lekarske komisije koju odreduje Ministar Prosvete po molbi oboleloga, ili po zvaničnoj dužnosti; a u drugom, presuda redovnoga ili discipli-niranoga suda. Član 33. Ako se upravitelj ili nastavnik gradanske škole mora staviti u stanje mira zbog telesne ili duševne nesposobnosti, pensija če mu se odrediti tako da na deset godina službe dobije 40% od svoje plate, a posle na svaku godinu još po 3%. Za slučajeve ispod deset godina važe odredbe zakona o činovnicima gradanskog reda. Član 34. Upravitelj i stalni nastavnici gradanske škole mogu preči u drugu struku samo po odo-brenju Ministra Prosvete i onda če im se računati za pensiju sve godine provedene u službi u gradanskoj školi. A ako se ponovo vrate u gradansku školu, ne mogu imati platu veču nego što bi je imali da nisu struku menjali. Član 35. Svi nastavnici, muški i ženski, jednakih kvalifikacija imaju jednaka prava i jednake dužnosti. Ali se ženske mogu postavljati za upravi-teljice samo u ženskim gradanskim školama. član 36. Nastavnici koji služe u težim mestima dobi-vače naročiti dodatak, koji odreduje Ministar Prosvete u sporazumu s Glavnim Prosvetnim Savetom. V. Pomočni organi. Član 37. Radi pravilnijega i uspešnijega izvodenja nastave i vaspitanja u gradanskoj školi postoje pomočni organi: poslovoda, knjižničar, čuvar zbiraka i učila, razredni starešina, razredno veče, nastavničko veče i školski lekar. Član 38. Poslovodu bira nastavničko veče u početku školske godine izmedu stalnih nastavnika dotične škole. Poslovoita vodi zapisnike sednica nastavnič-koga veča i pomaže upravitelju u opravljanju poslova. Poslovoda za taj rad ima prava na nagradu, koju odreduje Ministar Prosvete. U slučaju da se nijedan nastavnik ne bi primio te dužnosti po izboru veča, Ministar Prosvete ima prava da sam odredi jednoga od na-stavnika za poslovodu. Član 39. Za knjižničara nastavničko veče bira, na godinu dana jednoga od stalnih nastavnika do-tične škole. On pod svojom odgovornošču rukuje škol-skom knjižnicom 1 knjižnicom «Jačkih udžbenika. Knjižničar ima prava na naročitu nagradu, koju odreduje Ministar Prosvete. Član 40. Za čuvare zbiraka učila i drugih nastavnih sredstava upravitelj odreduje u početku školske godine, ili kad se ukaže potreba, za svaku zblr-ku po jednoga nastavnika, koji se po struci i prirodi posla tom zbirkom najviše služi. Svaki čuvar rukuje dotičnom zbirkom pod svojom materijalnom odgovornošču. Za stručne nastavnike ova je dužnost oba-vezna. » Član 41. U početku školske godine nastavničko vede bira za svaki razred i svako odelenje razredno-ga starešinu. Za razrednoga starešinu može se izabratl stalni nastavnik, koji predaje, po mogučnosti s največim brojem časova, u dotičnom razredu. Samo u nedostatku stalnih nastavnika mogu se uzeti za razredne starešine i privremeni. Dužnosti su razrednih starešina: 1. da se staraju o radu i opštem obrazova-nju učenika svoga razreda; 2. da što češče pohode svoje razrede i upo-znaju učenike; 3. da vode prepisku koja se odnosi na učenike njihova razreda; 4. da sazivaju sednice razrednih veča i da im predavaju; 5. da održavaju vezu izmedu učeničkih roditelja i škole radi pouzdanijega uticaja na učenike. Član 42. Razredno veče sastavljaju razredni starešina i svi nastavnici koji predaju u jednom razredu ili odelenju. Ono drži svoje sednice po pozivu razrednoga starešine ili upravitelja škole, kad god se ukaže potreba, a najmanje jedanput mesečno. — Sednicama predsedava sazivač, a rešava se veči-nom glasova. U slučaju jednake podele glasova sporno se pitanje upučuie nastavničkom veču. Dužnosti su razrednoga veča: 1. da se dogovara i utvrduje način za jed-noliko postupanje prema učenicima, kako u pogledu nastave, takjo i u pogledu vaspitanja; 2. da na kraju tromesečja utvrduju učeničke ocene uspeha i vladanja; 3. da na kraju godine podnosi nastavničkom veču izveštaj o svima učenicima radi pre-vodenja u starijl razred; 4. da podnosi nastavničkom veču izveštaj 0 nemarljivmi i neuljudnim učenicima, koje treba udaljiti iz škole (čl. 20 tač. 3 i 4), i 5. uopšte, da pomaže razrednom starešini i upravitelju škole u nadgledanju i vaspitavanju učenika i održavaniu veze izmedu škole i učeničkih porodica. Član 43. Svaka gradanska škola ima svoje nastavničko veče, u koje ulazi upravitelj i svi nastavnici te škole. Ono drži sednice po pozivu upravitelja škole, kad god se ukaže potreba. — Sednicama predsedava upravitelj škole, ili njegov zastupnik. — Rešava se večinom glasova, a u slučaju jednake podele odlučuje glas- predsednikov. Dužnosti su nastavničkoga veča: 1. da uopšte radi na unapredenju nastave 1 podizaniu ugleda svoje škole. 2. da u početku školske godine deli predmete na nastavnike prema njihovoj stručnoj spremi i propisanom broju časova; 3. da utvrduje raspored časova; 4. da utvrduje raspored ispita; 5. da izriče učenicima kazne po čl. 20 t. 3 i 4 ovoga zakona;- 6. da na kraju godine rešava o prevodenju učenika u stariji razred; 7. da rešava o večim učeničkim izletima radi dopune naučne ili praktične spreme; 8. da rešava o davanju državne pomoči odličnim učenicima, a da ih po svršetku škole predlaže za stručno usavršavanje. Član 44. Svaka gradanska škola mora imati svoga lekara. On može biti stalan ili honoraran. Njegove su dužnosti da se stara o popravci zdravstvenih prilika u školi i da učenicima ukazuje pomoč kad se razbole. Po mogučnosti lekar če stalno predavati higijenu, ako za to nema drugoga stručnoga nastavnika. Bliže odredbe o dužnostima lekara propisa-če Ministar Prosvete u sporazumu s Ministar-stvom Narodnoga Zdravlja. VI. Privatne škole i učenici. Član 45. Na molbu pojedinih gradana Ministar Prosvete može, po saslušanju Glavnoga Prosvetno-ga Saveta, odobriti otvaranje privatne gradan-ske škole, pod ovim uslovima: 1. da u mestu nema državne gradanske škole; 2. da su molioci podanici Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; 3. da je smer škole potpuno jednak sa sme-rom državnih gradanskih škola i da se u njoj radi po planu i programima državnih škola; 4. da ima dovoljan broj učenika samo one narodnosti za koju se traži odobrenje; 5. da nastavnici budu podanici Kraljevine Srba. Hrvata i Slovenaca; da imaju u zemlji stečenu potpunu stručnu spremu, kakva je pro-pisana za državne nastavnike, i da potpuno vla-daju srpsko-hrvatskim jezikom; 6. da predložene nastavnike potvrduje Ministar Prosvete; 7. da je izdržavanje škole obezbedeno bar za pet godina i da država ima prava pregledania i odobravanja prihoda i rashoda škole; 8. da se vlasnik škole, odnosno molilac, oba-važe da če nastavnicima davati onoliku platu i dodadatak koliko država daje svojim nastavnicima istih kvalifikacija i godina službe; 9. da nastavnicima i njihovim porodicama unapred obezbedi onoliku pensiju koliko država daje svojim nastavnicima i njihovim porodicama; 10. da je zgrada, namenjena za školu, do-voljno prostrana, vidna i zdrava, i da je ozako-njena svojina moliočeva; 11. da ima potreban školski nameštaj, učila i knjižnicu odabranih pedagoških i stručnih dela; 12. da se nastava izvodi na srpsko-hrvat-skoiri jeziku i 13. da se nad celokupnim radom u školi vrši ' nadzor preko onih istih državnih organa preko kojih se vrši nad državnim školama. Jedanput otvorcnu školu Ministar Prosvete može zatvoiiti čim se odstupi od izloženih uslova. Član 46. U privatnim gradanskim školama ocenjiva-nje i prevodenje učenika u stariji razred vrši se kao i u državnim gradanskim školama. No završni ispit (član 19.) učenici privatnih škola polažu u državnim školama, ili u svojoj školi pred naročitim odborom državnih nastavnika, koje odredi Ministar Prosvete. U odbor ulaze: jedan upravitelj i tri stalna, stručna nastavnika, državnih gradanskih škola i predmetni nastavnik dotične privatne škole. U ovom slučaju školska blagajna plača članovima odbora dnevnicu i poputninu po zakonu o službenom potovanju viših činovnika. Član 47. Učenici koji su se, po predhodnom odobre-nju Ministarstva Prosvete ma zbog kakvih uzro-ka sami pojedinačno spremali kod kuče, moraju polagati ispite: za svaku godinu u državnim gradanskim školama. Za ove ispite plača se i državna taksa po zakonu o taksama i dnevnica članovima ispitnog odbora. No ako su deca državnih činovnika, ili siužbenika, koji po službenom poslu žive na | strani za ove se ispite ne naplačuje ni državna taksa ni dnevnica članovima ispitnog odbora. VII. Nadzor. Član 48. Sve državne i privatne gradanske škole stoje pod vrhovnim nadzorom Ministra Prosvete, a on ih nadzirava preko stručnih inspek-tora i oblasnih prosvetnih vlasti. Bliže odredbe propisače se zakonom o srednjim školama. VIII. Prelazna narerfenja. Član 49. Upravitelji i svi stalni nastavnici, koji su dobili osposobljenje i položaj upravitelja, odnosno stalnih nastavnika gradanskih škola po dosa-dašnjim zakonima i zakonskim propisima, zadr-žavaju svoj položaj i zadobivaju sva prava po ovom zakonu, ako su dan stupanja ovoga zakona imali najmanje šest godina stalne nastav-ničke službe. Član 50. Upravitelji i stalni nastavnici, koji su dobili osposobljenje i položaj upravitelja ili stalnih nastavnika gradanskih škola po dosadašnjim zakonima i zakonskim propisima, ali na dan stupanja ovoga zakona na snagu nisu imali punih šest godina stalne nastavničke službe, zadržavaju svoj položaj i prevode se u kategoriju stalnih nastavnika ali su za dalje unapredenje dužni dopuniti svoie kvalifikacije po ovom zakonu. i Član 51. Profesori i suplenti, koji bi stupili u gra- | dansku školu, ili bi se zatekli u njoj kad ovaj : nov zakon stupi na snagu, prevešče se na nov položaj u svemu po odredbama zakona o srednjim i stručnim školama. Clan 52. Privremeni učitelji i sve drugo nastavničko osoblje, koje se zatekne u gradanskim školama kad ovaj zakon stupi na snagu, a nije još dobilo potrebno osposobljenje, stavlja se na raspolože-nje Ministru Prosvete da se rasporedi po osnovnim i drugim školama za koje imaju osposobljenje. Član 53. Nastavnici osnovnih škola, koji su uspešno radili u gradanskoj školi, kao zastupnici nastavnika naučnih predmeta bar tri školske godine, ili su pohodili specijalne tečajeve i spremali se za nastavnike gradanskih škola, mogu se pustiti da polažu ispit osposobljenja do kraja 1923 godine, a pred komisijom koju odredi Ministar Prosvete. Član 54. Kad ovaj zakon stupi na snagu zatvoriče se sve privatne škole gradanske, koje se u roku od godine dana ne saobraze sa odredbama ovoga zakona. Član 55. Ovaj zakon stupa na snagu od dana kad ga kralj potpiše i bude obnarodovan u Službenim Novinama. Od tada prestaju važiti svi zakoni i propisi koji se s njim kose. Načelnik Odeljenja za Osnovnu Nastavu, Vlad. J. Radojevič, s. r. Iz Jugoslavije. — Glavnemu uredniku »Napreja«. Z ozirom na Vaše trditve v 273 štev. »Napreja« z dne 3. decembra t. 1. izjavljamo, da g. Rudolf Dostal, strokovni tajnik pov. UJU z zadnjo našo notico naslovljeno na Vas ni v nobeni zvezi in da je ni čital prej nego je list izšel. To ugotavljamo brez kakega posebnega naročila-Enako ugotavljamo, da so se in se morajo po pravilih in poslovniku vršiti volitve vodstva naše organizacije, t. j. ožjega sosveta v vsakem slučaju in edinole po listkih, torej tajno. Ne vemo, če ste na pravi poti, da ste se udinjali neodgovornim ljudem, ki Vas vedoma in hotoma napačno poučujejo o naših razmerah in tudi ste si nadeli zelo slabo nalogo, ako je Vaš program zaletavati se v vodstvo organizacije in razkričavati »UJU kot lažiorga-nizacijo« po slov. javnosti, kakor ste se izrazili in ste to storili v »Napreju« od 3. t. m. — izpod naše strehe. — Zatorej je tudi pesem o smeteh, ki so potrebne metle, drugačna, nego jo Vi navajate. — Predobro poznamo mišljenje naših zastopnikov v O.. Z. in predobro poznajo oni naše načelno stališče in mišljenje do pod-uradnikov in specijelno glede maksimiranja, da bi to vprašanje lahko bilo podlaga pustolovstvu kakih »Naprejevih« somišljenikov. Poduradniki imajo v učitelj-stvu vedno solidarne sotovariše, o čemur so lahko prepričani, zato tem odločneje odklanjamo »Naprejevo« atako- — V Ljubljani, 4. decembra 1922. — Uredništvo »Učiteljskega Tovariša«. — Poverjeništvu UJU v Ljubljani. Pevecky sbor Moravskchy učitelek. V Brne. 23. listopadu 1922. Draži bratri. a mile sestry! Pri svem koncertnim zajez-du do Vaši krasne Jugoslavie byly jsne zahrtnuty tak srdečnymi projevv slovan-skeho pratelstvi a lasky, že naš pobyt u Vas zanecha v nas močne a mile vzpo-minky. Svou pfizeh pojevili jste nam vlidnym prnjetim a darem kvetinovymč. Venovali jste se nam celou duši, a proto byly jsme tak štastnv ve Vašem stredu. Prosime, abyste od nas vzdalenych pri-jali vrele diky a zachovaili nam i pro bu-doucnost sve pratelstvi. Se srdečnym po-zdravv Sbor moravskych učitelek: Kri-sta Stejskalova, predsedka. Daniela Bar-tošova ednttelka. — V današnji številki prinašamo uvodnik in načrt zakona o meščanskih šolah v srbohrvatskem jeziku. Uvodnik, ker zadeva tudi naš stanovski krog izven Slovenije; opozarjamo pa tudi naše tovarišice, tovariše in okrajna društva nanj, ker smatramo vprašanje našega stanovskega tiska za temelj in predpogoj našega stanovskega delovanja- Kar je v človeškem telesu žilevje, ki gradi telo z novo krvjo, to je za narod, stranko, organizacijo tisk, ki prinaša narodu, stranki, stanu novega duha in novega življenja. — Naprošeni smo od naše centrale, da izjavimo svoje mišljenje in pripombe k načrtu zakona o meščanskih šolah. Prosimo naše meščanskošolske tovarišice in tovariše, v prvi vrsti one, ki so organizirani v UJU, da nam čimprej javijo svoje mnenje in predloge, da jih javimo centrali UJU v Beogradu, ki se namerava s posebno vlogo obrniti v tej zadevi na ministra prosvete in do merodajnih faktorjev. — Seznami v zadevi nabave cenejših živil naj se pošiljajo uradno na pristojne okrajne (mestne) šolske svete ne pa na poverjeništvo UJU. — »Iz naroda za narod«. Vzorno delavna Mariborska javna ljudska knjižnica (Narodni dom) obrača svojo dobrot-ljivo pozornost tudi učiteljstvu na deželi. Gosp- dr. Reisman je v svoji vzgledni požrtvovalnosti pripravljen povodom zborovanja učiteljskega društva za Mariborsko okolico otivoriti takoj ob sklepu zborovanja (tokrat dne 14. decembra) iz-posojevalno uro samo za učiteljstvo. Knjižnica ima bogato zalogo slovenskih, srbohrvatskih in drugih knjig vseh strok na razpolago. Učiteljstvo se blagovoli s to kulturno napravo dobro okoristiti. Peflektante vodi ob sklepu zborovanja društveni predsednik v knjižnico. — Radvanje pri Mariboru. Povodom sijajno uspele velike veselice »Vinske trgatve« v Radvanju, ki je vrgla šolski kuhinji 7 tisoč Din dohodkov, je daroval g. Srečko Pililar, trgovec z manufakturnim blagom v Gosposki ulici v Mariboru »javni šolski knjižnici« v Radvanju 100 Din, za kar se mu izreka javno zahvala. Učiteljstvo naj blagovoli to šoli naklonjeno tvrdko pri svojih soobčanih priporočiti. — Šolsko vodstvo. — Na okulističnem oddelku bolnice v Ljubljani se nahaja tov. Rudolf K u e g. Znanci in prijatelji so mu dobrodošli vsak dan od 1.—3. popoldne na štev. 5. — Jugoslovanski Matici v Ljubljani je poslalo šolsko vodstvo v Bukovšici 1000 znamk, ki jih ie šolski vodja zbral v šoli in izven nje v korist naših ubogih trpečih bratov. Prekmurski tovariši - domačini bi lahko imeli malo več obzira v medsebojnem občevanju. Kjerkoli so v družbi, sami. ali pa s tovariši nedomačini, io vedno udarijo še v blaženi madžarščini, ne glede na to da ie mi ne razumemo. V prvi vrsti so tu prizadeti tovariši »Slovenci« iz »Goričkoga«. Kai si pa bodo mislili ta-mošnii Slovenci-domačini o tem, da govori slovenski učitelj med seboj madžarski in kakšen utis naredi to na nas »Prišleke« si lahko mislite. Zavedati se morajo. da so jugoslovanski učitelji, ki morajo biti zmožni slovenskega jezika. Če so Slovenci, naj občujejo tudi slovensko med seboj, kar tudi jako vzgojevalno vpliva na narodno vzgojo. Kdor tega ne-če ali ni zmožen, pa nai gre tja. kjer bo lahko brez strahu po svoji srčni želji klepetal oni zveličavni jezik. — Popravek. Našo notico o tovarišu Jos. Kobalu popravljamo na njegovo prošnjo v toliko, da ni bil ravnateli zavoda za slepe, ampak samo začasni vodja šole za slepe. — Javna šolska knjižnica v Radvanju kupi po 30 komadov I. in IL del Mohorjevih pesmaric. Ljube tovarišice in tovariši mariborskega okraja so prošeni te pesmarice odkupiti ter jih donesti k učit. zborovanju dne 14. decembra v Maribor. Pesmarice se nujno rabijo za pevski zbor, ki se je ustanovil za vzbujanje narodne zavesti za Studence Pekre, Limbuš in Radvanje. — Šolsko vodstvo. — Knjige Slov. Šo>lske Matice za leto 1922. izidejo po Novem letu. Prosim nujno tov. poverjenike, da mi dopošljejo seznam članov sigurno do 10. t. m. Zelo jih potrebujem za sestavo letnega poročila. Pavel Plesničar. blagajnik S. Š. M. — Ljubljana Komenskega ulica 8. Naša gospodarska organizacija. —g Rezervni sklad. Prostovoljni organlzač- ni davek — 1922. (Sklep upravnega odbora Zaveze z dne 27. decembra 1918.) 15. izkaz. 60 Din: Učiteljski zbor — Barje. Ta prispevek je ležal že dalje časa v moji miznici na objavo, kajti pričakoval sem še drugih prispevkov. Pričakal pa nisem skoraj ničesar. Slabi časi so zdaj. Upam pa, da mi bo sv. Miklavž vsaj deloma napolnil že skoraj prazno blagajno, sicer bom moral napovedati konkurz. Tovariši in tovarišice! Tudi v teh hudih časih nam ne sme izginiti naša stanovska zavest. Z brezbrižnostjo ne bomo dosegli prav ničesar, zato imejmo malo več smisla za prepotrebni naš rezervni sklad! V kakšne namene se je porabila do sedaj nabrana vsota, Vam bom o priliki natančno povedal. Zdravo! — 5 Din: Ivan Vuga — Komenda pri Kamniku. — Današnji izkaz 65 Din. Prej izkazanih 8217.50 Din. Skupaj 8282.50 Din. — Ivan Petrič, Ljubljana, VIL, Gasilska c. 172. —g Darila »Učiteljskemu domu« v Mariboru 7% obveznic drž. inv. posojila (s kuponi od meseca septembra 1922.): Grmovšek Miloš. okr. šol.nadzornik. Slov. gradeč 1 a 100 Din! Nerat Anton, učitelj, Maribor. 2 a 100 Din; Stanzer Josip, učitelj, Maribor 2 a 100 Din. skupaj 5 obveznic a 100 Din in zadnjič izkazanih 25 obveznic je 30 obveznic a 100 Dn = 3000 Din. Na praznik nar. ujedinjenja nabral tov. Kožuh 30 Din. —g Darila »Učiteljskemu konviktu« v Ljubljani. 7% obveznice državnega investicijskega posojila (s kuponi od meseca septembra 1922 dalje): Andrej Piijevec, šolski voditelj na Rem-šniku, 1 a 100 Din; Drago Bitenc, učitelj v Št. Vidu nad Ljubljano, 1 a 100 Din; Aleksander Je-ločnik, učit. v Št. Vidu nad Ljubljano, 1 a 100 Din; Josip Gale, učitelj v Št. Vidu nad Ljubljano, 1 a 100 Din; Borštoaijeva, učiielj ca v Št Vid i nad Ljubljano, 1 a 100 Din; Angela Petričeva, učiteljica na Barju (Ljubljana), 1 a 100 Din; Metod Kumelj, učitelj na Viču, 1 a 100 Din; (s kuponi od meseca marca 1923): Štefanija Kokaljeva, učiteljica na manjšinski šoli v Ljubljani, 3 a 100 Din; skupaj 10 obveznic a 100 Din in prej izkazanih 30 obveznic a 100 Din — 4000 Din. Lepa hvala! Tovariši in tovarišice, pridno tekmujte! Iz naše stanovske organizacije. Gibanje okrajnih društev v Sloveniji. — Članicam in poverjenicam društva »Slovenskih učiteljic«. Poverjenice in članice prosimo, da pošljejo članarino (3 Din letno) na naslov t. č. tajnice K. Šm-kovčeve v Ljubljani, Bleiweisova c. 9. Na ljubljanskih šolah naj pobere ena to_-varišica članarino in jo izroči tajnici. Doslej ni izkazane še skoraj nič plačane članarine- — Odbor. + ODBOROVA SEJA UČITELJSKEGA DRUŠTVA ZA MARIBORSKI ŠOLSKI OKRAJ se vrši dne 14. decembra t. 1. v Mariboru v restavraciji »Narodnega doma« ob pol 10. uri predpoldne v zadevi volitev učiteljskih zastopnikov v višji šolski svet. Društveni funkcionarji Pridite točno ali pošljite svoje namestnike! — A, Spreitz, t. č. predsednik. + RADOVLJIŠKO OKRAJNO UČITELJSKO DRUŠTVO zboruje 14. decembra t. 1. (četrtek) ob 2. uri popoldne na .Jesenicah. Na zborovanju predava tov. Zupančič: »Črtice iz zgodovine nacijona"-ne ekonomije«. — V svoii seji je odbor dognal, da 40 članov ni plačalo še ničesar oziroma le delno članarino za leto 1922. Ker UJU zahteva od društva naročnino za liste in drugo za vse člane, je odbor sklenil, na preneha biti član tisti, kdor do 15. decembra ne plača cele članarine. Takim se 1. januarja 1923 ustavijo listi, a članarina se iztirja v pravilih predvidenim potom. — 14. decembra se dotičnikom tedaj ponuja prilika. — Odbor. + SLOVENJEBISTRIŠKO UČITELJSKO DRUŠTVO ZBORUJE dne 14. decembra — četrtek —t ob pol 11. v dekliški šoli v Slov. Bistrici s sledečim sporedom: 1. Zadnji zapisnik. 2 Društvene zadeve. 3. »Risanje kot jezik« predava ravnatelj Drag. Humek. 4. Slučajnosti. — Blagajničarka bo pobirala udnino za Šol. Matico. — Kdor še ni poravnal udnine za učiteljsko društvo, naj nese poslano mu položnico kar na pošto. Ako stori napram organizaciji vsak svojo dolžnost pravočasno, potem ne more priti zamera. Ob pol 10. je pevska vaja, ki je za pevce obvezna. Ker je na dnevnem redu zanimivo predavanje in ker se bodo obravnavale važne društvene zadeve, pričakuje polnoštevilne udeležbe — predsednik. + KONJIŠKO UČITELJSKO DRUŠTVO je zborovalo v soboto dne 14. okt. t. 1. v Konjicah ob prav lepi udeležbi. Tov. predsednik se je uvodoma spominjal vrlega, dn