Poštarina plačena u gotovom Uredništvo i uprava ZAGREB. MASARVKOVA 28a Telefon 67-80 Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA Erjavčeva fa God. X. Broj 1 . U Zagrebu, 7. ianuara 1938. Pojedini broj Din 1.— ^ ra Sretniju novu godinu nego što je bila lanjska želimo pretplatnici- ma i čitateljima, a naročito oni¬ ma koji ne mogu da budu čitatelji »Istre«! J EMIC.RANATA u JULIJSKE KRAJINE ZAPISNIK ZA GOD. 1938 Tako se zove mala knjižica pisana hr- vatskim jezikom, a izdana u Trstu ' od Družbe sv. Mohora, ili kako to piše na nasiovnoj strani: »Trieste 1938 — izdalo društvo: Sodalizio S. Ermacora!« Prvi čla- nak u toj knjižici glasi: »Kraljevska obi- telj«. Drugi članak nosi naslov; »Što treba da znamo u ovoj godini« s podnaslovima Godišnje dobi, Pomične svetkovine, Za- brana svečanog pirovanja, Zapovjedni blagdani, Državni blagdani, Gradjanske go- dišnjice. — Na trečoj strani »Pomrčine«, a na četvrtoj »Biljegovanje računa«. Na sli- jedečoj su poštanske tarife, a dalje »Sije- čanj — januar; veljača — februar itd. I dosta. Knjižica je gotova. 32 stranice. Da, na koricama je još i reklama za mo¬ litvenike »Oče naš« — »Oče, budi volja tvoja« i »Idimo za Isusom«. Prolazeči tako ovih božičnih praznika kroz osvijetljene gradske ulice krcate iz- lozima knjiga, knjiga u svim veličinama, u svim bojama i sa svim mogučim sadržaji- ma, nehotice stavljamo taj naš »Zapisnik za 1938« pokraj njih. Zamislite jednog časa tu malu, praznu knjižicu u izlogu velike zagrebačke knji- žare... Ili — stavite pred sebe taj »Zapisnik za 1938 godinu« Pred sebe na stol. I zamisli¬ te se malo. I dovedite sve u vezu — uzro- ke sa posljedicama i posljedice s uzrocima. Pustimo tu malu, praznu knjižicu, da govori: I ne prekidajmo je našim zasiče¬ nim upadicama. Neka priča. I iz te priče izvucimo pouku! Siromašnih, neuglednih, praznih tridese- tak stranica te skromne knjižice — h r- vatske knjižice izašle u Trstu — priča nam mnogo više nego debeli sve- sci luksuzno ukrašenih knjiga. Kada se bude moglo, javit čemo vam priču te male knjižice. A do tada — izvucimo pouku mi koli smo ovdje i iz ovih odlomaka o toj maloj, skromnoj knjižici. (t. p.). VIJESTI NAŠEG LISTA U EMISIJAMA VELIKIH EVROPSKIH RADIOSTANICA Zagreb, 1 januara 1938. — Jučer, na Silvestrovo, jedna velika evropska ra- diostanica koja daje emisije na raznim jezicima. citirala je nekoliko vijesti iz naše? lista. Spomenuto je da su vijesti iz »Istre«, organa emigranata iz Julijske Krajine, koji izlazi u Zagrebu. Emisija je bila na talijanskom jeziku, TRIJE IZLETI IZ^JULIJSKE K5\JI X T V JUGOSLAVIJO Za božične praznike je obiskalo Slo¬ venijo 225 Goričanov. Odpeljali so se v petek 24. decembra zjutraj in po dolgo¬ trajni vožnji so prišli v Ljubljano šele popoldne Vrnili so se v torek 28. dec. to pot pa nekoliko hitreje, ker so pri¬ speli v Gorico v teku petih ur. Za bo¬ žične praznike in na novo leto sta pri¬ šla dva vlaka Tržačanov. Z njimi se je pripeljalo tudi mnogo Kraševcev. Prvi vlak se je vrnil domov na Silvestrovo. (Agis) IARUČITE HIEPNI KOLEDAR »SOČA« U 1938 GOO, [ njemu čete nači sve što erni- i-tti treba Ja zna o sticanju ivl janstva, o dozvolama bo- sa i zaposenja, o reguliranju ie ob a veze itd. Kalendar je sno opremljen i stoji samo ira. aručuje se na adresu: Upra »Istre«, Zagreb, Masarykova II. kat. tobiva se i kod svih emigrant i društava. SLUŽBENA AUSTRIJAIKITLEROVCI PREMA JUŽNOM TIROLU Njemački nacionalni-socijalizam slu¬ ži se šovinizmom kao najvažnijim instru¬ mentom svoje politike. Gdjegod postoji neka njemačka narodna manjima, nje- macki hitlerizam izrabi ju je takodjer i nacionalna pitanja kao sredstvo rušenja te države. Ali s druge Strane je Hitler dokazao da može vrlo lako on sam kon- sekventno ignorirati svoje nacionalnu i rasnu "teoriju ako mu to konvenira. Na- cionalni-socijalizam je, na primjer za¬ boravio da se u Evropi vodi na jednom mjestu proces potpunog iskorijenjivanja kompaktne mase od 180.000 Nijemaca. A zasto je to zaboravio?! Samo zato što to iskorijenjivanje provodi najuži savez- nik. Za Južni Tirol se više ne može niti kazati da tamo postoji neki sistem na- cionalnog potlačivanja, več tamo postoji svijesno i plansko uništavanje jedne narodne manjine. Mussolini je 1936 iz- javio u jednom svom govoru u talijan¬ skom . parlamentu: »Ni.jemci u Južnom Tirolu nisu ni¬ kakova narodna manjina, več je- dino etnički ostatak. To je 180.000 Stanovnika u Južnom Tirolu, za koje se može reci da medju njima ima 80.000 pomiješanih Talijana, za koje moramo da se brinemo i da im po¬ novno povratimo njihova stara ta- Iijanska porodična imena. Ostalih 100.000 to su samo ostaci barbarskih invazija iz onog vremena kada Ita¬ lija nije bila još Velika Sila, več je bila poprište borba naroda sa sje- vera i zapada«. Dosadanji rezultati borbe protiv tih »barbarskih ostataka« su strašni. Nje¬ mački jezik je več davno izbačen iz služ- benog saobračaja. A talij anski službeni vlada suvereno i u sudovima i opčinama. Njemačkim advokatima je zabranjeno, štaviše, da govore njemački i u kulo- arima suda u Bozenu. Njemački natpl- si i reklame nisu dozvoljeni. Upotreba njemačkih imena za m jesta i kraj e ve! strogo je zabranjena. Pa niti na grobo- vima se ne trpi njemački natpis, ne sa-i »'S" 1 mačkih puckih skola s a oko 700 raz¬ reda italijanizirano je. U njima se ne do- zvoljava nikakova njemačka riječ. Jedi no je srednjim štolama bio do sada do- zvoljen njemački jezik, ali samo kao predmet, kao strani jezik, i to tri sata tjedno, ali u posljednjoj školskoj godini je i to ukinuto. Njemačka privatna pou¬ ka je strogo progonjena. One Nijemce koji usprkos toga poučavaju njemačku djecu, progoni se najstrože i kažnjava velikim globama, ali oni sasvim tim na- stavljaju svojim radom. Trafike, koje iz- nimno mogu prodavati njemačke listo- ve i revije, prisiljene su da drže isto to¬ liki broj talijanskih listova i revija. Pre¬ davanja i kazališne priredbe u njemač- kom jeziku su potpuno onemogučene. Filmovi s njemačkim tekstom su zabra- njeni. Na isti način se zabranjuje pri- manje njemačkih stanica preko radija u javnim lokalima. Jedan čitav red njemačkih spomeni¬ ka se več uništilo, a naročito one spo¬ menike koji predstavljaju herojske bor¬ be iz 1809 god., kada je talijanski faži- zam promijenio čitav niz imena njemač¬ kih cesta u J. T. daj uči im imena abe¬ sinskih gradova, to se osjetilo medju Nijemcima kao provokacija. Izmedju 1934 i 1936 bilo je oko 200 Južnotirolaca poslano u konfinaciju od posebnih u tu svrhu sestavljenih komi¬ sija. Da se pospješi emigraciju Južnoti¬ rolaca, najstrože se primjenjuju poreske mjere. Zadužena njemačka imanja ot- kupljuje odmah u tu svrhu osnovan za¬ vod (Ente di rinascita agraria per le Tre Venezie) koji ih prepusta talij an- skim kolonistima uz vrlo povoljne uslove. Korporativna Austrija je svoje suna- rodnjake pustila na cjedilu. Ona se Rimskim paktom odrekla moguč- nosti da brani prava potlačenih Nijema¬ ca u Južnom Tirolu. Svaki puit kada se iz Južnog Tirola dizao bolni krik pro- Pred malo vremena je »Tiroler An- zeiger«, (katolički list u Južnom Tirolu, koji se s vremena na vrijeme sjeti tirol¬ skih oslobodilačkih tradicija) otvoreno pisao da Južnotiroci moraju biti žrtvovani zajedničkoj osovini Rim — Berlin. Licemjernim riječima žali taj organ što sc položaj Nijemaca u Južnom Tirolu nije nista poboljšao preko političkog pri¬ jateljstva Italije i Austrije, ali odmah nadodaje da nema nikakova razloga da se problem J. Tirola postavlja i da se tako šteti talijansko-austrijskom prija¬ teljstvu. Ove znakove treba gledati s jedne više tačke gledišta, jer su od fundamen- talne važnosti. Tih 180.000 Tirolaca je na taj način žrtvovano onoj sferi inte¬ resa u koju ulaze Libija i Španija. Mus¬ solini »oslobadja« muhamedance u Sje- vernoj^ Africi, a u isto vrijeme uništava katoličke »barbare« u Južnom Tirolu. Treba naglasiti da tu istu politiku zastupaju i austrijski nacional-so- cialisti. I oni potpomažu tu politiku izdajstva. Kada su ono 20 februara slavili 125 go- dišnjicu pogubljenja Andreasa Hoffera, tada su se u austrijskim hitlerovačkim listovima pojavili, patetični članci o ti¬ rolskem narodnem junaku i borcu za slobodu, ali niti jednom rječju nisu spo- menuli Južni Tirol, iako je Andreas Hof- fer bio Južnotirolac. Ako su Schuschnigg i austrijski hitlerovci prodali i zabora- vili Nijemce u Južnom Tirolu, austrijski narod nije svoju braču u Adiškoj dolini nikada zaboravio. Jer Južnotirolci su uvijek.bili i ostaju dio austrijskog naro¬ da, koji se nalazi u borbi za svoju neza- visnost protiv politike rata i fašizma, koji sprema crnu sudbinu čitavom aus- trijskom narodu. Aleksander Schonau-Beč ITALIJANSKI GLAS O ODNOSA J IH MED JUGOSLAVIJO IN ITALIJO Mario Mariani, italijanski publicist, ki živi že mnogo let u Ar- gentiniji, je napisal članek, v katerem vsaj deloma priznava pravo . narodnostno stanje v naših krajih, ki so pod Italijo. Ker je Maria- nijev članek izšel v najbolj razširjenem buenos-aireškem vecerniku, v »Critici«, od 9 dec., imajo njegova izvajanja znaten pomen tudi v kolikor se tiče informiranja argentinske javnosti o narodnostnih prilikah v Julijski Krajini. Zato ga tu prinašamo v prevodu: »Italijani dveh generacij, t. j. onih generacij, ki sta zrastli potem ko se je z vkorakanjem čet Viktorja Emanuela II., v letu 1870 deloma izvršilo narodno zedinjenje, sta se vzgajali, doma in v šolah, v prepričanju, da so tudi še dru¬ ge dežele, ki so po zgodovini, jeziku in tradiciji italijanske in ki čakajo na od¬ rešitev. Takih dežel je bilo mnogo. Ven¬ dar pa so nasledniki mazzinianske m garibaldinske demokratične miselnosti zanemarili one, ki so se nahajale v Franciji — Korziko, Savojo in Nizzo ter Tunis — in so usmerili svoje poglede predvsem na one dežele, ki so bile vklju¬ čene v avstrijsko cesarstvo, in ki so do¬ bile ime »neodrešene zemlje«; o njihovi osvoboditvi je sanjala predvsem nacio¬ nalistična mladina od 1870 do 1914, in te dežele so bile odločujoči povod za ita¬ lijansko intervencijo v svetovni vojni. Za neodrešene so se smatrale avstrijske dežele Tirolska, Goriška in Tržaška. Malokdo v Italiji je vedel, da je bito v ogromnem mozaiku, iz katerega je bilo sestavljeno habsburško-lorenško cesar¬ stvo, pomešanih 76 narodnosti in da bas v deželah, ki so jih Italijani smatrali za popolnoma italijanske, je živelo mnogo Nemcev in predvsem Slovencev. - Tako se je zgodilo, da so čete, ki so leta 1915 z navdušenjem šle osvobojevat en del Italije, naletele na čuden pojav: da je celo v stari Italiji, vključeni v be¬ neško cono in podvrženi kraljevini ze od leta 1866, t. j. na Furlanskem, v Sv. Petru ob Nadiži in v skoz in skoz itali- janskem Vidmu, polovica prebivalstva, če že ne vsi, govorila slovensko. In zgo¬ dilo se je še nekaj prav tako čudnega: komaj je naša pehbta prekoračila sta- r„ mejo pri Krminu in Ločniku, so bratje, ki smo jih imeli osvoboditi — prebivalstvo: starčki, ženske in otroci — začeli kar obupno streljati skozi okna na osvobojevalce, kateri so morali Loč- nik, zaradi lastne obrambe, izročiti pla¬ menom. V Kobaridu, v Gorici, so Itali¬ jani tekom okupacije našli nemo in vztrajno sovraštvo. Lahko si predstav¬ ljamo, kako je bilo bolj v notranjosti, tja proti Trstu. Dokler slovensko prebivalstvo ni ime¬ lo svoje države in je imelo samo preiti iz avstrijskega suženjstva v italijansko, je bilo še mogoče misliti, da se bo pri¬ vadilo, ker je pač že navajeno. Vendar pa se je v Versaillesu usta¬ novila nova država Srbov, Hrvatov In Slovencev: Jugoslavija. In jasno je, da je onih 300.000 — oni sami celo trdijo, da jih je več — Slovencev živečih v krajih, ki bili odrejeni Italiji, začelo z vsemi svojimi simpatijami in aspira¬ cijami težiti ne proti Rimu, marveč pro¬ ti Beogradu. Ta položaj nas je delal skeptične vsa¬ ki krat, ko smo sijišali govoriti o itali- jansko-jugoslovanskem prijateljstvu. So¬ vraštvo med Slovenci in Italijani je zgo¬ dovinsko in tradicionalno sovraštvo, skorai tako vkoreninjeno, kakor sovra¬ štvo med Nemci in Francozi.« (Slovenski List). D ZNAKU JUG-TALIJANSKO PRIJATELJSTVA IZLOŽBA TALIJANSKE UMJETNOSTI U BEOGRADU Iza »Terminia« i milanske »Scale« Pavla. Predvidja se ;.'Jf^iene^Sekche Wa*a.SSs&fnKffi.fcSSS ceugictuu. ^ — u - . con te Volpi. bivši guverner Libije i mi- nistar finansija da izvrši pripreme za izložbu — Izložba bi trebala biti otvo- rena na prolječe, i to u muzeju Kneza an-iii. ^ -- obuhvačala cijelo umjetničko razdoblje Italije, počevši od Giotta pa do kasne Renesanse. — Izložba če trajati šest tjedana. „Voix europeennes“ o položaju našega naroda u Julijsko) Krajini Zagreb, jan. 1938, — Decembarski broj revije »Le voix europeenes« (koja izlazi i u njemačkom i u engleskom iz- danju) donosi dug članak o položju našega naroda u Julij. Krajini poslije martovskog sporazuma izmedju Rima i Beograda. Spominje konfinirance i zatvorenike, »Ente della rinascita agraria« i njezinu funkciju, obečanja Cianova u Beogradu, članak Giovanni Maracchia u »Corrie- re istriano«, odlikovanje trščanskog kve- stora i poštojnskog policij skog komesara jugoslovenskim odlikovanjem. Skoro sve te vijesti smo mi imali več u našem listu, ali u »Voix europeennes« su date opširno i povezano u formi članka. Vidi se da je pisac tog članka odlično in¬ formiran i da ima potpuno točne i is- pravne poglede na cijeli taj kompleks pitanja, članak je u formi pisma iz Trsta. Umberto Uifbamac-Uvbanl u Beogradu »Politika« donosi: Ovih dana bavi se u Beogradu pro¬ fesor univerziteta u Trstu, g. Umberto Urbani. G. Urbani je dobro poznat našoj književno j javnosti kao prevodilac d jela iz j ugoslovenske literature i kao veliki prijatelj našega naroda. Prije kratkog vremena bio je u Zagrebu, a sada je do- šao u Beograd, kako bi lično došao u što t.ješnju vezu s našim književnicima 1 umjetnicima i sporazumio se s njima o daljem radu na kulturnom polju. G. Urbani je posjetio sve naše istak- nute književnike i kulturne ustanove, a prije dva dana prisustvovao je i sjednici našega Pen-kluba. G. Urbani je rodom Istranin. Iako mu je materinji jezik bio talijanski, svršio je našu osnovnu i srednju školu u Dal¬ maciji. Ima mnogo godina kako je g. Urbani stavio sebi u zadatak da upozna Talijane s našo-m literaturom« itd. itd., a uz to je i slika g. Umberta. SPOMINI NA POT V ABESINIJO V prihodnji številki bomo pričeli ob¬ javljati daljši članek »Spomini na pot v Abesinijo«, ki ga je spisal naš dela¬ vec-vojak in v katerem opisuje svoja doživetja v abesinski vojni. Uredništvo. STRANA 2. *1STRA« BROJ i. VAŽNO ZA UČITELJE IZ JULIJSKE KRAJINE PREDLOGI JUGOSLOVANSKEGA UČITELJ¬ SKEGA UDRU2ENJA ZA FINANČNI ZAKON 1938/39 Iz »Učiteljskega tovariša« povzemamo: Predsedstvo JUU je oddalo 30. novembra prosvetnemu ministru g- Dimitriju Magarase- viču predloge za finančni zakon za leto 193« 1939. Med drugimi sta tudi ta dva predloga, ki se nanašata na učitelje iz Julijske Krajine. PRIZNANJE KONTRAKTUALNE SLUŽBE K §-u 5C. linančnega zakona za 1932(33 se doda nov odstavek, ki se glasi: »Kontraktual- nini učiteljem se prizna v pokojnino ves cas Kontraktualne učiteljske službe«. UTEMELJITEV Po prvotni redakciji točke 3 5 116. zakona o uradnikih se je čas Kon¬ traktualne službe priznal v pokojnino in tudi za odmerjanje osebne pokojnine. Predpis iz finančnega zakona, katerega ukinitev se pred¬ laga. ukinja to olajšavo, odnosno, po tem predpisu se kontraktualna služba sploh ne ra¬ čuna v pokojnino. Ako se je mogla kontraktualna služba do 1 aprila 1932 upoštevati za pokojnino, ni raz¬ loga niti upravičenosti da bi se ta olajšava še nadalje ne priznavala. Ker gre tu le za majhno število kontrak- tualnega učiteljstva, je to samo še večji razlog za upoštevanje predloženega amandmana. NOSTRIFIKACIJA UČITELJSKIH DIPLOM. K 8-u 71 zakona o ljudskih šolah se doda nov odstavek, ki se glasi: »Učitelji jugoslovan¬ ske narodnosti, ki so položili diplomski uči¬ teljski, kakor tudi praktični učit. izpit na pod- ručju bivše avstroogrske monarhije, po spre¬ jetju rapalske pogodbe, so dolžni polagati sa¬ mo dopolnilni izpit lz nacionalne skupine pred¬ metov. Po položenem izpitu pridobijo vse pravice iz prednjih odstavkov tega §-a«. UTEMELJITEV: Ministrstvo prosvete je od¬ redilo z odločbo O. N. br. 29.463/21, da morajo oni učitelji, Ki so polagali zrelostni ali prak¬ tični učit. izpit v inozemstvu, opravili dopol¬ nilni izpit ,z nacionalne skupine predmetov, ako hočejo službovati v kraljevini Jugoslaviji Pozneje je bila predpisana povečana nostri¬ fikacija. Te je bila obvezana za vse učiteljske kandidate, ki -.o dovršili svoje šolanje po 8. decembru 1920., torej po dnevu, ko je stopila v veljavo rapalska pogodba. Po pojasnilu mi¬ nistrstva prosvete C. N. br. 43.575/36 kakor tu¬ di po tolmačenju drž. sveta, broj 7358/36. ob¬ stoji ta nostrifikacija v tem, da morajo kan¬ didati polagati vse predmete učiteljske mature. Do 8. decembra je dopolnilni izpit obstojal edino v polaganju izpita iz: Jezika s književ¬ nostjo, zemljepisa in zgodovine kraljevine Ju¬ goslavije in znanja o državljanskih pravicah in dolžnostih. 2 vsemi položenimi izpiti Je bil kandida¬ tom omogočen sprejem v državno službo. Je še nekaj učiteljev, naših državljanov, ki so prišli iz Italije. Tem je zelo otežkočen spre¬ jem v državno službo zaradi tega, kar se za¬ hteva za nostrifikacijo diplome polaganje vseh predmetov učiteljske mature. Smatramo, da taka zahteva ni upravična, Ako so diplome pridobljene do 8. decembra 1920 po položenem izpitu iz nacionalne sku¬ pine predmetov popolnoma upoštevane, m razloga, da se zaradi nostrifikacije od kandi¬ data zahteva, da ponovno polaga učiteljsko maturo. Tako se glasita predloga JUU in mi mo¬ ramo biti predsedstvu JUU resnično hva¬ ležni. da je stavil oba predloga v navedeni obliki, in želimo, da bi tudi naše zvezno vodstvo od svoje strani podpiralo oba predloga. Vendar pa smatramo za potrebno, da v korist stvari dopolnimo utemeljitev dru¬ gega predloga s popisom položaja, kakršen je nastal v teku leta 1937. Kakor smo že omenili v koledarčku »Seča« za leto 1938, je minister prosvete julija meseca 1936 odredil, da naj napravijo interesentje celotni zrelostni izpit do sep¬ tembra 1936. To pa je bilo časovno in po predpisih zakona o izpitih dejansko iz¬ ključeno, kajti zrelostni izpit se sme po¬ lagati samo v junijskem terminu, odlok pa je izšel meseca julija. V februarju 1937 pa je sam minister preklical to odredbo, češ da ni bila v skladu z zakonom o narodnih šolah. Tudi prej položeni dopolnilni izpiti se ne priznavajo več za nastavitev. Položaj prizadetih učiteljev je sedaj tale: Ti učitelji ne v smejo več polagati do¬ polnilnega izpita, Če so ga že položili, mu odrekajo praktične veljave za učiteljsko službo. Celotnega zrelostnega izpita pa ne sme delati, ako ni dovršil tukajšnjo učitelj¬ sko šolo. V šolo se ne morejo vpisati kot redni kandidati, ker so prekoračili starostno mejo, privatisti pa niso na učiteljiščih pri- puščeni k izpitom. Praktično so tedaj ti učitelji izključeni od učiteljske služ.be. To je tudi ministrstvo prosvete dejansko priznalo z uverenjem S. n. br. 38232 od 12. oktobra 1937. ki se glasi: »Gospodin ministar prosvete je usvojio mišljenje Glavnog prosvetnog saveta dato na 2255 redovnom sastanku od 26. sep¬ tembra 1937. god., a koje glasi: P. P. je u Italiji svršio srednju stručnu školu (namreč učiteljišče!!) Dužan je po¬ ložiti ispite iz narodne istorije i geografije n obimu I—IV razreda gimnazije. Po'po- Icženim ispitima mogu mu se priznati kva¬ lifikacije potpune srednje stručne škole po VAŽNI DOGADAJI U SVIJETU Diktatura u Rumunjskoj i narodne j manjine na za Franca. Republikanske čete so imele v zadnjem času znatne uspehe ter so tudi zavzele nekaj izgubljenih položajev. Zaradi tega je padla morala na Francovi strani in iniciativa je pre- , „ . , . i šla na vladno stran. Fronta gre pri me- „1 S^S&STSLSf?S e T „ ei 'lt koalicij«, I dok su st političari u Ru- inooBo tkdP« 1 [ n munjskoj izvan nje razbijali glavu, ka- za la ^°^°- Na Siern de Coib ’ . ko če riješiti taj izborni čvor, mandat za no od Concuda, je bila poiazena b g sastav nove rumunjske vlade bio je po-1 da, Navarra in legionarji, ker so e* P J v'eren 57' godišnjem Oktavianu Gogi, vec približali vladnim postojankam, koji je poznat u Rumunjskoj ne samo Nacionalistična pomoč iz Caodete je izo- kao patriotski pjesnik i kao vrlo oštar stala radi vladnega obstreljevanja uri nekadaiiji ministar policije, več i kao Villastru so nacionalisti pravtako dozi sveučilišni profesor moderne rumunjske veli občuten poraz. Vladne čete so zav kulture u Cluju. Oktavian Goga je vo- žele sovražnikove utrdbe gazeč do kolen dja krščansko-nacionaJne stranke i sa- v snegu. Francovci hočejo izvršiti obko- stavio je svoju vladu sa vodjom rumunj- litev z jugozapadne strani. — Z zavze- skih antisemita Cuzom, koji je i svog si- tjem Teruela in ustavitvijo Francove na postavio za ministra — rada. Nova I 0 f enz i V e je republikanska vlada izvršila vlada nema oslonac med ju širokim na- pom emben uspeh, ker je s tem osvojila rodnim masama, jer nije dobila ni jed- mes to. ki je bilo od vsega začetka v ne desetine svih glasova na ovim izbo-1 Fra ncovih rokah, ustavila pohod k mor- rima. A ne podupiiu je ni Codieanovil . razbremenila Madrid, ujela okrog pristaše oko stranke »Sve za domovi- Q00 FranC0V i b vojakov ter zajeli mno- nu!«, poznati kao izraziti fasisti i cla- „ materiala novi za Titulesca raspuštene »Gvozdene S° mcUt J a garde«. Goga je sastavio vladu iz redo- te iz disidenata caranista i stranke Vaj- izstop Italije iz Društra narodov de Voevoda. Svakako je najznačajnije, što je ova- Pred dobrim mesecem je Mussolini kav sastav vlade najoduševljenije po- pompozno naznanil množici, katero je zdravila nacionalsocijalistička Njemačka, dal zbobnati skupaj pred svojo palačo a zatim i Italija, dok zapadnoevropske v Rimu. da je Italija zapustila Ligo na- demokracije sa rezervom i skepsom pra- rodov. Nato je Mussolinijevo časopisje z te daljni razvoj tamošnjih dogadjaja. veliko slastjo pisalo o silni prepadeno- Medjutim, daljni dogadjaji su pokazali, I sti, katera popade dežele »propadle de¬ da je vlada zauzela oštar antisemitski mokracije«, ko izvedo, da jih je Italija kurs i radi na torne da odstrani sve ži- pustila na cedilu. dove iz državne službe i iz štampe, koju Nobene prepadenosti ni bilo — ne pri se »glajhšaltuje«. Ustanovit če se faši- večini ljudstev in pri državnikih demo- stička milicija, iz poduzeča i tržišta od- kratičnih dežel. Vlade demokratičnih stranit če se židovski kapital. Svim se dežel, ki so v Ligi narodov, se niso niti Židovima ukidaju svi licenci i koncesije, najmanj razburile; baš narobe, zaplijenit če im se imovina i poništiti državljanstvo, koje su stekli poslije 1920, ... j i r ■ godine. Svi demokratski listovi su. obu- ^llKOb jZlTIBDU KEGlja I PdrldlTICnta stavljeni, pa i organ najvece politicke . r stranke liberala. Iako je Goga dobio na ■■ Z ofintll izborima minimalan broj glasova, ipak u sada ističe parohi: »Rumunjska Rumu- Sukob izmedju kralja Faruka i stra n- šal je a naj^rdačni j e pozdravne brzojave. U Vafdi nije se mogao sporazumno ri- I nekoji listovi narodnih manjina su jesiti uspikos svim nastojanjima en več zabranjeni. Ali izgleda da diktor- gleskog amabasadora u Kairu. To je do- ska politika prema narodnim manjina- velo do definitivnog prekida izmedju ma neče moči da se sprovede onako kao Kralja i pretsjedmka vlade Nahas pase. prema Rumunjima, što se može suditi i Vlada se strogo držala ustava od 1923. po članku poznatog engleskog lista godine koji je sada u Egiptu na snazi. »Manchester Guardian«, koji donosi 3 Ovaj sukob se razvijao u Egiptu več se- o. mj. iz Ženeve dopis u kojem se iznosi damnaest godina. Počeo je još za kralja kako se gleda tamo na odnos novog ru- Fuada 0 ca sadašnjeg kralja. — Kralj munjskog režima prema Židovima i Faruk je otpustio Nahas pašu i Muha- podsječa na to, da se Rumunjska 1919 med pa ši povjerio je zadatak da sastavi godine jednim ugovorom obvezala, da n 0 vu vladu. Novi pretsjednik vlade je če štititi sva prava manjina te da je za- izjavio da hoče raditi u okviru ustava i jamčila sva prava, sigurnost te ravno- da de vrlo pomirljiv prema svojim pravnost svim svojim gradjanima bez protivnicima Ali kr i za j e V rlo ozbiljna, obzira na rasu, jezik ivjeru. U tom ugo- j er stranka Vafdista ima iza sebe ogro voru dala je Rumunjska obecanje, da ce mnu večinu naroda, t. j. devedeset od se podvrgnuti u sva ko doba ovom po- st - 0j a sada š n j a vlada, ako se oslanja na stupku. Nadje h jedan elan Saveza n - syu opoz i C jj U) sa mo deset od sto. Mladi čanstviVumumilkeVrekršena tli da po- kralj ide za sto P ama oca P utem dikta ' stoh opa“ za to P on sam može za-I ture - Itali 5 a » novom režimu veseli htijevati od Saveza naroda javno ispi tivanje tog slučaja, jer je Rumunjska | pristala na to, da se pitanje opče sigur¬ nosti i ravnopravnosti svih dijelova pu- I čanstva Rumunjskč može smatrati pi¬ tanjem medjunarodnog karaktera, o ko¬ jem može suditi jedno medjunarodno 45 tač. 2 Zakona o činovnicima. nu bez kvalifikacija za učitelja narodnih škola.« Zaradi tega je bil predlog JUU tembolj utemeljen in ie tembolj potrebno, da sa ‘udi vsi drugi poklicani faktorji podpirajo. HIMEN Dne 26 prosinca 1937 vjenčao se u Krš- kom Jedretič Rudolf, učitelj na Št. Urški gori s gospo.iicom Celestinom Vaiantovom iz Krškoga. Bilo sretno! * Himen: Dne 25. decembra 1937. v.ienčali su se u Splitu sdiica Slavica Sulčič i g. Novi irski ustav i priznanje talijanskog carstva . Novi Irski ustav stupio je na snagu i sudiste. U Ženevi se ocekuje, da ce_ na pretsjednik Irske vlade De Valera je to zasjedanju Saveza naroda 17 sijecnja objavio cijelom svijetu govorom na ra- jedan elan Saveza naroda staviti takvo d j U Naglasio je da je Irski narod slo- pitanje radi zastrte rumunjskih manji- bodno donio sebi ovaj ustav koji je pot . n » “ smis u , c ?, 12 odr )°sno ugovora o pun j suverenitet Irske države. Vlada Ve- zastiti narodnih manjina. U drugom ,:i,- Hritonii« članku list piše, da je Rumunjska 19i9 da 0 vai nov? istav unosi načelne n o godine svoje podrueje podvostrucila i tZi naC r » ? r ,° da je dobila sedmogradsko područje. ^ rske d J' za y. e -J sto Prigodom tog ogromnog porasta prosto- L su ^ ade u Kanadi, Australiji, Novoj Ze- ra za rumunjski narod morala se ru- ! a . I ? dl ^ 1 -? Južno j. Africi spremne^ da na munjska vlada obvezati, da če prema nacin Sledaju na novi Irski ustav, svojim novim državljanima zauzimati hrzava se od sada naziva samo Irskim pravedan stav, koji če im osigurati pot- imenorri _ Eire - Engleski je jezik ukinut punu ravnopravnost sa svim ostalim u zvanicnoj upotrebi i od sada če se u državljanima. | nadleštvima upotrebi j avati samo galski jezik. Irska dobija nacionalnu zastavu: _ l L ti , zeleno-bijelo-narandžastu, proklamirano UgOrCenG DOruG za I6ru6 je >>neotud i ivo i suvereno pravo Irskog ° naroda« da sam bira oblik svoje vlada- Italijanski listi so prinesli v zadnjih Y ine , odfedjuje odnose sa drugim dr- dneh dolge kolone o poročilih s fronte žavama, i razvija svoj politički i kulturni pri Teruelu in so ponovno povdarjali, da živo .^ P rema ^ SV0 i iln v tradicijama i svome je Franco s svojimi legionarji zmagal geniju. Na čelu države nalazi se pret- in ponovno zavzel Teruel, katerega so sjednik izabran narodnim plebiscitom kratkem republikanci osvojili, članki so za vri 3® n ? e od 7 godina. Prvi akt vanj- bili opremljeni tudi z zemljevidi s ka- ske politike Irske je imenovanje amba- terih je bilo razvidno, da so Francovci) sadora u Rimu i priznanje talijanskog prodrli daleč na jug in zavzeli prvotne | im P er U a položaje. Poročila iz Pariza in drugih francoskih obmejnih mest govore, da se v okolici, na severu mesta ter v me¬ stu samem vršijo strašni boji ob naj- hujšem mrazu. Franco je vrgel svojo iz¬ borno oboroženo armado, ki šteje čez 100.000 mož na Teruel, in dosegel v za¬ četku nekaj uspehov. Toda njegova na- daljna ofenziva se je morala ustaviti za¬ radi obrambe republikancev in vsa mo- torizovana armada je zastala v snegu. S tem je bila prekrižana Francova na¬ kana, da pride do morja. Vesti iz Fran¬ cije pravijo, da je ta ofenziva bila po- Edo Kocijančič, oba iz Trsta. Bilo sretno ! polnoma zlomljena in za sedaj izgublje- 500 OSLOBODJENIH KONFINIRANACA Agencija, Stefani javlja: — Povodom božičnih praznika pušteno je na slobo- du pet stotina dosada konfiniranih lica. Svim našim čitateljima srp- sko-pravoslavne vjere želimo sretne božične blagdane! i MALE VESTI — Nemški minister za poljedeljstvo bo 7 januarja odputoval v družbi nekaterih uradnikov svojega resora v Rim na uradni obisk, kier bo ostal več dni. (Agis). * — Italijanski listi poročalo, da sc Rim in Berlin pogajata radi zaposlitve 30 tisoč Italijanov pri poljskili^delih v Nemčiji, kjer bi bili zaposleni približno devet mese¬ cev. (Agis). * — Benešova pomoč njemačkom kaza- lištu. Praški 1’stovi javljaju da je pretsied- nik republike Beneš dao njemačkom kaza- lištu u Liberecu za 1938 svotu od 200.000, čeških kruna u ime izvanredne pomoči. Vi- iest o ovoi subvenciji saopčio ie opčin- škqm odboru grada Libereca načelnik g. Kotkar, senator i član demokratskog bloka sudetskih Nijemaca. * — U vezi s načelnom odlukom, da Ju. goslavija u Italiji nabavi što više žeijez- ničkog materijala, saznaie * se. da su več nabavljene stanovite količine. Tako je na¬ bavljeno čeličnih cijevi i još nekog mate¬ rijala u vrijednosti od 10 milijuna dinara. Taliiani su najpovoljniii od svih ponudiača. * — 1500 Rtinuinja stiglo je 3 o. mj. u Rim. Medju njima nalaze se predstavnici vojske, političkih krugova, viši činovnici kao j predstavnici ostalih krugova rumun.i- skog javnog života. Taliianska štampa po¬ svečuje veoma srdačne dobrodošlice ru- ruurijskim gostima i ističe da če takovi su- sreti samo ojačati prijateljske veze Italije i Rumunjske. ♦ — »Daily Herald« javlja iz Gihraltara da je u Puerta de Santa Maria kod Ca- dixa stiglo 4000 talijanskih vojnika. koji su odmah transportirani na frontu kod Teru- ela. U Ceutu stigla je stotina talijaiiskih aviona, koji če obavl.iati službu u Maroku. * — Talijanski fašizam proslavio ie 3 o. mj. godišnjicu Mussolinijeva govora od 3. januara 1925.. kad je nakoii pohoda na Rim rastieran talijanski parlameiiat. * — Ugovor o prijateljstvu izmediu Ru- munjske i Italije bit če doskora sklopljen po pisanju rumun.iskiji listova. ♦ — Mussolinijev list »Popolo d’ Italia« obara se n a držanje 30 talijanskih »do- brovoljaca« za Španiju, koji su prigodom ukrcavarija u Napulju sjeli na obalu i uhvativši se za klupe i druge predmete, odbili su da se ukrcaju na brod, koji je polazio generalu Francu. ♦ — D Italiji je organizirano posebno od j el jen j e politicke policije, tzv. Capila- ri, čiji je zadatak na prati mišljenje ta¬ lijanskog naroda o politici fašističke vlade. * — Tajnik fašističke stranke Starace odredio je da jedna delegacija talijan¬ skih fašista otputuje uskoro u Japan. Cilj ove misije je u torne, da se Japancl putem predavanja, koja če održati čla¬ novi ove talijanske delegacije, upoznaju s organizacij om fašističkog režima u Italiji. * — Mussolini je primi 0 Ciza Sokaia, pretsjednika japanskog pravničkog udru- aenja, koji mu je u znak poštovanja predao embleme japanskih Samuraja. * — Talijnski študenti (Guf) izašli su iz Medjunarodne unije za Društvo na¬ roda shodno odluci Mussolinijevo] da Italija napusti Društvo naroda. * „ . — Talijanski (fašistički) učitelji iza- sli su iz Medjunarodnog ureda za tehni¬ ku srednje nastave zato što je Italija izasla iz Društva naroda. ♦ — Talijanski ministar vanjskih po- slova Ciano i japanski poklisar Hota potpisali su u Rimu protokol, koji do- punjuje postoječi talijansko-japanski tr¬ govinski ugovor. * , ~ Zakonske mjere nove rumunjske viade o revizi isprava o državljanstvu i oduzimanju trgovačkih i privrednih kon¬ cesija zidovima izgleda da če biti prl- nijenjene i u Austriji. Tako najavljuje becki poluslužbeni list »VVeltblatt«. * .. ~ Tri njemačka transportna broda stigla su u Genovu sa 2000 njemačkih radnika, koji se nalaze na putovanju Sredozemnim morem. * — Potapljač »Viribus Unitisa« Raf- faele Paolucci, liječnik iz Bologne i pot- pretsjednik talijanskog parlamenta, bo- ravio je ovih dana u Dubrovniku. CITATI Jedrno što Engleskoj, Francuskoj i ostalim slobodarskim i miroljubivim na¬ cijama preostaje, to je: s moralnom • možda materijalnom potporom Amerike udružiti sve sile i militarističkom tro- kutu Berlin—Rim—Tokio suprostaviti U obranu mira dobro izgradjeni višekut. (Bivši engleski ministar Samuel). * U zemljama diktatura samo jedan govori, a drugi mogu samo pljeskati. (»N a t i o n a Iz e i t u n g« _ Basel) ©lVvrj I, »ISTRA STRANA 3 OD SOČE DO REČENE, OD TRIGLAVA DO KAMENJAKA Novi župnik u Lindaru i lirvatska psropovijod Zagreb, 5 januara 1938 — Ljub¬ ljanski »Slovenec« od 2 o mi donosi ovu vijest iz Lin dara:' Novi župnik u Lindaru Josip Milič] koji je nastupio tu dužnost u prvoj po¬ lovim novembra, bio je u posljednje vri- jeme več dva puta pozvan od Vlasti u Pazin radi stvari koje se tiču njegove službe. 8. novembra je bio pozvan od načelnika, a prisutan je bio i pokrajin¬ ski fašistički tajnik. Zahtjevali su od Milica da mora držati talij ansku pro- povijed isto tako dugo kao i hrvatsku. (»Le stesse parole che dice in croato de- ve_ dire anche in italiano«) — Iste ri- ječi koje govorite hrvatski morate reči i talijanski. — župnik je odgovorio da se on mora držati običaja svoga pret- šasnika kojemu je biskupija naredila da čita evandjelje talijanski i hrvatski, da propovijeda hrvatski, a j edino o ve¬ likim blagdanima da nadoda još i »fer- vorino« (kratak govor) talijanski. Toga se Milič u praksi i držao usprkos nared- be podeštata i fašističkog tajnika. Dne 6. decembra je bio Milič opet pozvan u Pazin. Ovog puta pred poli- cijskoga komesara Balancu, a prisutan je bio i okružni karabinjerski kapetan. Komesar ga je odmah zapitao zar mu nije bila dovoljna lekcija konfinacija njegovega brata, i nastavio je: »Vi još nastavljate svojim radona. — Lindar je sav talijanski, osim par obitelji. Proti- vite se propovijedima u talijanskom je¬ ziku. Vi imate samo jednu župu. Vele- časni Mauro (prvašnji župnik) imao je dvije župe, pa zato nije mogao držati i talijansku propčvijed. Vi poučavate djecu vjeronauk hrvatski i time uništa- vate rad škole. Odraslima možete pro- povijedati u »dijalektu«, ali djecu mo¬ rate učiti jedino talijanski«. Slično je govoric i kapetan karabinjera, a rekao mu je i ovo: »Baš ovog časa dok smo mi ovdje, jugoslovenski pretsjednik vla¬ de'- i naš buče iskazuju si prijateljstvo. A vi? Zašto i vi ne sudjelujete u toni prijateljstvu? Vi svečenici uopče one- mogučavate italijanizaciju ovih krajeva. Vi ste gost ove države i jedete naš kruh. Dakle, što mislite. Hočete 11 učiti djecu samo ’ talijanski?« — Milič im je od- vratio da radi kao niegov pretšasnik koji je dolazio u Lindar iz Gradišča. »Moj starješina je biskup. Ako hočete kakove • prerojene, ©bratite-se blskupiji!« Kcmesar i kapetan su kazali da njima nije potrebno pisati blskupiji, več da če tu stvar javiti prefektu, i nadodali su : »A vi pišite biskupiji, ali tako da večina pučanstva želi da se djeca pou- čavaju talijanski, a talijanski da se cdržava i propovijed. To je protuslovlje da djecu koja idu u talijansku skolu učite hrvatski«. - — Osim toga mu je pn- gevorio i radi hrvatssog pjevanja u cr- r.vi. Spočitnuo mu je da dozvoljava da ga vodi g. Filipič (umirovljeni "upnik u Lindaru) i njegova nečakinja. Na kon¬ cu je komesar nadodao da se može do¬ godit? da dodju u Lindar nepoznata li¬ ca i da polupaju prozore na zupnom stanu, a on bi htio tim upozorenjem to spriječiti. , Komesar je cijelo vnjeme glasno vi- icao i lupao sakom , o stol da su sve culi oni koji su čekali u pretsobliu. Istog dana je bio saslušan i veie- čnsni Fiiioič. umirovljeni župnik iz Lin¬ dar a. organist Zidarič i njegova ci Ljuba. igitiifc Mlnatori-Knafilec v Sv. IvasaD Trstu : v i van pri T r s t u, januarja 1938, s , uni zadnjega slovenskega župnika e‘postal župnik tega predmestnega i j d / izrazilo- slovenskim značajem Minatori ki ie še pred kratkim Pisal K n-delca Novi župnik skuša sedal PO- a° naminde hotel pridobiti tamošnjega ini“ bi naučil pet slovenske? pevce kako italijansko pesen m 10 zapel i^dSiti "teke vse Prej kakor :anske namene._. - Hrvatske molitve u Svetvinčetu 3 v. V i n č e n t, jan. 1938. — tvinčentu i okolici sacuvao je Mo jos ■i običaj da se iza mise fflolikraj ^ lika za duše pokojnika. Moli se ski. Molitvu počinju i vode Po 1 ™' ai ugledniji seljaci. Ove godm 3 ao red na Martina Milovana iz niči da započinje i vodi te moht • Litvi je bio prisutan i podestat ndo Volpi, pa je odmah zatim P™a Milovana fašističkom tajniku, on 3 vao Milovana k sebi i psovao ga 1 i toga, a ujedno je i zabranio dalj 3 litve na hrvatskom jeziku. Posestva slovenskih kme¬ tov, ki so šla v zadnjih letih na dražbo Fred kratkim smo podali seznam hrvat- skih posestvov v naseljih Smoljani, Rapo- nji, Stokovci, Cabroniči in Kraše v občini Sv. Vinčenat. ki so izgubili svoio posest in so sedai samo še koloni na zemliišču, ki le bilo doslej njihova last. V nasljednjem pa podamo pregled takih posestev za koprski okraj. V Pobegih je od 126 posestev že 29 bilo prodanih na dražbi. Od teh je kupila 11 Cassa rurale v Pobegih, 6 odvetnik Sardos iz Kopra, 3 odvetnik Derin iz Kopra, 3 ra¬ zni drugi Italijani iz Kopra, eno pa prosuli fašistični ovaduh Peter Piciga iz Pobegov, ki ie sedaj z vso družino v zaporu, ker je hotel spraviti po nedolžnem v ječo celo vrsto naših liudij iz Pobegov in sosednjih vasi. Iz Čežarjev ie od 80 posestev 5 bilo prodanih na dražbi. Pokupila ie vseh pet Cassa rurale iz Pobegov. V Bertokih je od 155 posetnikov 21 tako izgubil svoje imetje. Največ posestev (4) je kupil neki Loncevez iz Rezije, druga pa po večini razni Italijani iz Trsta. Mili in Kopra. Radi kriomeapenfa stav¬ ljeno Im listanje pod sekvestav Golac, januara 1938. — Poznato ie ka¬ ko smo iza rata osiromašili daleko više nego smo ikada bili. Tako je na primi er naš seliak Gojak Mate zvan Rokin bio pri¬ ie rata, a i nekoliko godina iza rata, naj- imučniii čoviek u selu. Imao je uviiek po četiri vola i 7—8 krava, ali sada nema ni- šta. jer je morao koriiad po komad da pro¬ daje kako bi platio porez i nekako preživio sa familijom. Kada mu nije ostalo više ni¬ sta, počeo ie da prenosi iz Riječke slobo- dne zone živežne namirnice, da nekako prehrani obitelj, ali su ga nekoliko puta uhvatili. Bio je osudien na velike globe, pa kako nije mogao da plati te globe, vlast mu je stavila pod sekvestar sve. što je posjedovao Na sličan način su izgubili svo¬ ja imanja i ioš neki naši seljaci, kao na pr.: Maglica Tomas zvan Baštijanov, Maglica Blaž zvan Brgantov, Mamilovič Anton zvan Jikin i Juriševič Jakov zvan Vrbčov. Svi su oni na taj način ostali bez svoje zemlje. Ciidnovatl post«sp®t naših ©plinskih lifešuska Vodice, ianuara 1938. — Več smo u par navrata pisali o našem opčinskom lije- čniku dru. Dolceu u Podgradu. Moramo da vam opet javimo jedan njegov najnoviji podvig. Nekom našem čovjeku umrlo je dijete. Mrtvaca se ne smije pokopati dok ga lije- čnik ne pregleda. Svjedodžbu i pregled se plača liječniku 50 lira. Taj naš čovjek je odmah otišao u Podgrad, ali liječnik nije htio da dodie, jer da je ružno vrijeme i da če doči kasnije. Ali ni kasnije niie do¬ lazio, pa se tako mrtvo dijete šesti dan po smrti počelo raspadati. Nesretni otac je tada sam odnio dijete na groblje i pokopao ga, jer svečenik ga nije smio sprovoditi bez potvrde liječnika. Ali u zao čas, jer ga ie dr. Dolce pri¬ ja vio, pa je taj čoviek bio pozvan na sud u Bistricu, gdje je osudien na kazan od 200 lira i na plačanje ostalih troškova. Uje¬ dno ie morao dijete ponovno iskopati, da ga liječnik pregleda i platiti za to liječniku posebni honorar. Opaska u r e d n iš tv a : Ovu vijest smo primili od jednog čovjeka iz tog sela. ali ie donosimo sa dužnoni rezervom. jer ne možemo vjerovati. da se takove stvari mogu dešavati. Na Novu godlnu na Rijeci R i j’ e k a, januara 1938. Na Rijeci je dočekana Nova godina sa mato oduška, ko- jeg su si sami dali naši mladiči ! djeca po starim običajima. Običaj je, naime. da se mladjarija i djeca, kojoj je na Ja j dan do- zvoljeno biti u gradu i u noči, što inače ne smiiu, igraju po riječkom korzu i starom gradu istrošenim i pokvarenim loncima kao nogometom. Uslijed toga_ vladala je na Ri¬ jeci, a pogotovo u starom gradu, velika vika i gužva. Interesantno je spomenuti, da je tom zgodom razbij en o više starih kandelabra NOVA GODINA na Sas i to ne u duhu proslave doceka Nove godine, več u znaku protesta, . v . valjalo zamijeniti sa novim elek¬ tričnim svjetiljkama. Posljedica zabuane Izvoza dsfvenog uglga Mu n e, ianuara 1937. — Naše selo je uživalo priie glas kao najljepše i najna- prednije selo u Čičariji. Svaki je seliak imao po par krava i najmanje po jednoga konia. a danas ima u našem selu još samo 37 krava od 160 priie rata. Konia ima u selu samo 19. Naši su muževi i mladiči od- laziii priie rata u sviiet. u Češku. Niema- čku i druge krajeve. Tamo su prodavali ocat. a zaradjivali i na drugi način. Tada niie nikome ni padalo na um da siječe svoiu šumu, ali iza rata nam ie ostala sa¬ mo šuma i od nje smo se nekako vukli iz godine u godlnu, ier smo prodavali drvo i nalili ugljen. Sada ne možemo više niti od toga. da se prehranjujemo, jer je stigla naredba. da je strogo zabranjeno izvoziti drveni ugljen u druge pokrajine, a mi smo izvozili naš ugljen večinom u Kopar i Trst. koii nisu u našo! pokrajini. Ta nova naredba ie mnoge naše obitelji stjerala na prosiački štap, jer sada neče moči od ničega da dobiju neku zaradu, a ostalog posla nema. i iseljavati se ne mo¬ žemo, več iedino u Južnu Ameriku. ali ta¬ mo ie zlo, kao što pišu oni koji su več otišli. pa i oni bi se vratili da mogu, -- Težak život naših Iftsdi u Južno; Amefiel Vodice, januara 1938. — Več je deset godina prošlo otkako su se trojica naših ljudi iselila u Južnu Ameriku. Do danas se niie znalo nista o njima, jer nije od njih bilo nikakova glasa. Nekoliko dana priie Božiča iavio se jedan od ove trojice. Riba¬ rič Josip zvan Likotov. On javlja da ot¬ kako su od kuče otišli, da nisu zaradili stotinu lira, te da se nalaze u očajnom stanju. U listu zaklinju sva trojica svoje roditelje, da im pomognu, te da im pošaliu za putni trošak da dodju kuči, ako ih žele još jedan put vidjeti žive. Mi se vrlo dobro sječamo kako su pred deset godina razni agenti, pomognuti od vlasti. vodili u našim krajevima propa- gandu za iseliavanje u Južnu Ameriku. Naši ljudi su bili nasjeli ovim makinaci- jama i nmogf su nastradali, kao što su na¬ stradala i ova naša tri čovjeka iz Vodica. -- Posojilo za novoporooenee Na zadnji seji je italijanski mini¬ strski svet sprejel uredbo, ki določa za novoporočence celo vrsto novih ugodno¬ sti. Privatnim in državnim nameščencem so priznali pravico do poročnega dopu¬ sta. Uradnice, ki bodo zaradi poroke za¬ pustile službo, bodo prejele posebno od¬ pravnino. Predvsem pa se bodo novo- poročencem dajala brezobrestna posojila od 1000 do 3000 lir. Novi zakonec pa ne sme biti star 28 let in skupni dohodek obeh zakoncev ne sme presegati 1000 lir na mesec. Zakonca se • ne bosta smela izseliti v tujino, dokler posojilo ne bo amortizirano. Prošnje za taka posojila, do katerih imajo pravico izključno ita¬ lijanski državljani,' se morajo naslavljati na pristojne pokrajinske upravne svete in vlagati pri pristojnih občinskih obla¬ steh ali kmetijskih sindikatih. Posojilo se mora pričeti odplačevati s 6. mesecem po poroki. Odplačevati bo treba po 1 odstotek najetega posojila na mesec. Z vsakim otrokom pa se preostanek zmanjša po določeni postopici za zna¬ ten del. (Agis) Ženski Sašjo v Trstu Trst, dec. 1931. — V nedeljo', 21. nov. se je vršila seja širšega odbora žen¬ skega fašja za Tržaško pokrajino. Jz po¬ ročila je razvidno, da šteje ta fašjo sa¬ mo v Trstu 11.000 članic. To število se bo v novem letu le še povečalo, kajti tudi od žensk, ki so zaposlene ali ki išče¬ jo službe, se tudi že splošno, zahteva vpis v fašjo. Na seji so sklenili posplo¬ šiti propagando za fašjo med delavka¬ mi in med našimi ženami in dekletami na deželi. Posebno pažnjo bodo posve¬ čale avtarhiji in bodo v ta namen pri¬ rejale zbirke starega železa in drugih kovin, gajile bodo tudi kokošjorejo in si prisvajale same ital. modo. Njim bo od¬ slej pripadala tudi skrb za vzgojo fa¬ šistične ženske mladine. JE ZAPOČELA Priložili smo čekovne uplatnice i molimo pretplatnike da se s njima posluže. Neka nam ova godina bud e bolja nego laniska. Ako svi pretplatraici izvrše svoju dužnost, list če moči izla- ziti na 6 strana i zadovoljavati potrebama. Poduprimo naš jedini list s lan jem pretplate i sakupljanjem novih pretplatnika. Drobiž — Kneža pri Grahovem — (Agis) Kara- binjeri so aretirali babico Marijo Klavžar, osumljeno sodelovanja pri odpravi plodu, ki se nahaja že od 21 decembra v zaporih. * — Radi bega čez mejo se je .moral za¬ govarjati pred kazenskim senatom goriške- ga sodišča Albert Gregorič iz Gorice. Za¬ htevo njegovega zagovornika, da se obto¬ ženca oprosti r.a podlagi zadnje amnestije, je senat zavrnil. (Agis). ♦ — Gorica. — V Gorici je dne 24. de¬ cembra umrla gospa Marija Simčič, mati odvetnika dr. Teofila Simčiča in gospe Anice dr. Kraljeve, Blagi pokojnici, ki je mnogo dobrega storila revežem, večni po¬ koj! Žalujočim naše sožalje! * ~ Trst. — Jadranskom obalom i dalje haraju sniježne bure. Oko Trsta brzina vjetra iznosila je 100 kilometara na sat. U. Bariu i drugim krajnjim točkama poluoto- ka snijeg je napadao u velikim količinama. * — Premantura. — Vozeči se biciklom iz Pule u Premanturu lakše je nastra- dao Anton Rakič pok. Antona, star 55 godina. Da izbjegne jednom automobi- lu, on je s biciklom pao sa ceste i za- dobio ozlijede lakše naravi. Ipak je mo¬ rao potražiti liječničku pomoč. ♦ „ — Pula. — 2 o. m j. je uz veliku sve¬ čanost predao prefekt Cimoroni nagrade »bitke za žito«. Nagradjeni su neki ve- leposjednici (grofovi, samostani, advo¬ kati). a manje nagrade su dobili neki seljaci, večinom iz talijanskih mjesta (Buje, Voctnjan, Galižana). * — Pula. — Listovi javljaju da Kra- panjski rudnik če dati ove godine mili- jun tona ugljena. 1937 izvadjeno je 900 hiljada tona, dok je 1921 god. bilo isko- pano tek 80 hiljada tona. * — Pula. — Od Mussolinija su primili po 600 lira nagrade radi rodjenja bliza- naca Brešan šimun iz Tinjana i Klapčič Paškval iz Labina. ♦ — Barban. — Mijo Paulič iz Dragoze- tiči osudjen je na 300 lira globe, jer da je navodno ukrao 90 lira Fumišegotina piru Luče Lazarič u Barbanu. ♦ — Trst. (Agis) 8 kv. litega železa so ukradli iz skedenj skih plavžev Gverin Oblak, Marij Štoka in A. Pertot ter ga z vozom K. Luina odpeljali v mesto, kjer so ga prodali za staro železo. Le delno se jim je posrečil drugi poskus tatvine 10 kv, železa, ko so ga po izvršeni tatvini hoteli skriti na nekem travniku. Opazil jih je stražnik in karabinerji so jih poz¬ neje aretirali. * — Trst. (Agis) Pred tržaškimi so¬ diščem je bil obsojen šofer Tavčar Vid iz Dutovelj na 20 dni zapora in 400 lir denarne kazni, ker je iz maščevanja poškodoval avto Marija Ijevi-Minzija. Na isto kazen je bil obsojen njegov poma¬ gač Filipič Valentin kateremu se pa kazen ne vpiše v kazenski list. Do maš¬ čevanja je prišlo, ker je pred meseci Tavčar po nesreči poškodoval avto Dvi- Minzija in mu mora! za to plačati 300 lir odškodnine. t — Trst. —'(Agis.). Goriški nadškof mons. C. Margotti je dal pobudo za zi¬ danje semenišča v Trstu. * — Gorica. — (Agis.) Anton Vi¬ dic, star 22 let je bil obsojen na 2 me¬ seca zapora, ker se ni pravočasno javil na nabor. * — Idrija. (Agis). Aretirali so Fran¬ ca Jerkiča, ker se je zoperstavil obla¬ stem. ♦ — Zgonik na Krasu. (Agis) Na Mi¬ klavževo je bila izvršena ponovna posve¬ titev fare presv. Srcu Jezusovem in lepa procesija ter postavljen kip na mesto, kjer so neznani zlikovci ukradli kip sv. Antona. Vinski pridelek je bil letos iz¬ redno dober. Posebno se je postavil Salež. ♦ — Doberdob. (Agis) Prefekt je ime¬ noval na mesto starega nov občinski svet. Imenovani so: Andrej Gergolet, Viktor Frandolič, Josip Jarc, Lojze in Josip Peric ter Josip Ferletič. * — Tržič (Agis). Pred kratkim so za¬ čeli z vso naglico graditi nov vodovod. Vodo bodo dobivali iz Ronkov, kjer so pred letom dobili močan izvirek. V zad¬ njih letih se je to mesto zelo povečalo in šteje že 20.000 ljudi ter ie v njem že začelo primanjkovati vode. * — Gorica. — (Agis.). Na dan »ita¬ lijanske matere in otroka« je bila iz¬ brana za goriško zastopnico, kot mati največjega števila otrok, Ivanka Ster¬ gar iz Kanala, ki jo bodo poslali v Rim na materinski kongres. * — Trst. (Agis) 350.000 lir je dobila fašistična zveza za zgraditev fašistične¬ ga doma. Denar so dali tržaški ladje- delničarji. STRANA 4. »ISTRA« BROJ 1. JUBILEJ ISTARSKOG UČITELJA koji je 44 godine neprekidno služi© u jednom istarskcm selu TSilHM'7i1 Nikola Pajalič • Zagreb, 6 januara 1938. Četrdeset i če tiri godine (i još mjesec dana) služio je učitelj g. Nikola Pajalič neprekidno u Ber- seču. Služiti pola stolječa neprekidno (a on je u službi proveo tačno 50 godina), a od toga skoro sve te godine u jednom te istom selu u Istri, to je ža današnji tempo života i za današnje prilike, političke, go¬ spodarske i moralne skoro neshvatljivo. Taj naš veteran, koji je danas u krugu svoj.e obitelji skromno proslavio 75-godiš- njicu života, rodio se u Baški na otoku Krku dne 6 januara 1863. Pohadjao je u rodnome mjestu osnovnu školu, a godine 1877 pripravnicu u Vrbniku, a učiteljište u Kopru gdje je položio maturu godine 1882, te odmah stupio u službu u Berseču, u mjestu gdje se rodio naš pisac Eugen Ku mičič (Sisolski), s kojim je bio dobar pri jatel.i. Posvetio se svomu zvanju. a osim toga radio je i izvan škole neprestano za dobro svoga naroda, Ustrojivši sa svojim prija teljima Citaonicu bio je njezina duša, Čim je sa svojim prijateljima osnovao »Društvo za štednju i zajmove« radio je neumorno oko njegovog napretka. Isto društvo se krasno razvijalo, a on je u nje¬ mu nesebično radio pune 23 godine. U vrijeme svjetskog rata bio je upravi¬ teljem opčine. a isto tako ostao je za vri¬ jeme okupacije i neko vrijeme pod Itali- jom. Ali nadasve bila mu je najmilija škola, te je neprekidno službovao punih 44 godi¬ ne u Berseču. Po nalogu naših prvaka ostao le na istom mjestu dok ga Talijani nisu otpustili iz službe, jer je kao Istranin bio Jugosla- venski državljanm, a talijansko državljan¬ stvo mu nisu htieli dati. Ostao je tako bez službe, a nakon du- ljeg vremena dobio službu u Sušaku i ta- mo bijaše umirovljen nakon 48 godina uči teliske službe. Da bude imao 50 godina službe pošao je po nagovoru svojih prijatelja za načel nika u svoje rodno mjesto u Bašku. Ostao bi bic tamo još dalje, ali pošto je imao dvojicu sinova na univerzi, prese- lio se sa cijelom obitelji u Zagreb, gdje i sada stanuje zdrav i zadovoljan. Uzgojio je petero djece od koiih su dvojica u službi, a jedan sin apsolvirao, dočim je kčerka i jedan sin još na nauka- ma. čil, vedar i zdrav, isto onako kao što je o njemu pisala »Istarska Riječ« u de¬ cembru 1926, i sada još izgleda mladji- od mnogih svojih bivših učenika. Katkada pi¬ še u našem listu (za Božič je pisao o obi- čajima u Berseču), a bio je i povremeni saradnik »Istarske Riječi«. Kada je otišao iz Berseča, »Istarska Ri- ječ« je bila zapiijenjena radi dopisa o nje- govu odlasku (broj 25 od 23/VI. 1927) i to po svoj prilici radi rečenice — — — neka mu Bog naplati ono što mu je ovdje uskra- čeno... »Njegova je vruča želja bila, da ostavi svoje kosti u mjestu, kome je dao svu svo- iu mladost muževnost i svu svoiu snagu i dušu« piše »Istarska Riječ«, a ml, prigo- dom 75 godišnjice njegovog plodnog živo¬ ta nadodajemo: — Živio još toliko sretan i zdrav me- ’ diu nama dok budemo svi za.iedno mogli u njegov i Kumičičev i naš Berseč! HRV AT Sli A STENOGRAFIJA U ISTRI U bo žično m broju »Obzora« objavljuje dr. Vladimir KeslerčaneJc raspravu »Steno- ‘1 rafija u našim školama nclcoč i danas*. Šmida, n tom članku se o Istri govori za¬ ledno s ostalim, i kao o ostalim, hrvatskim pokrajinama, a jedan odlomak posebno o Istri glasi: Početkom školske godine 1905—1906. počela se hrvatska stenografija predavati i Istri na gimnazijama u Kopru i u Pa¬ zinu. Ondjb su stenografiju predavali prof. Jr. Anton Majžar i Nikola Eic. Potreba hr- vatske stenografije osječala se u Istri od vremena, otkako je Hrvatima u islarskom saboru dozvoljeno, da se sluie svojim, ma¬ terinskim jezikom. NAŠA KULTURNA KRONIKA | »DOBRAVA« IVANA DOLINARJA Zgodbe v tr - - - - - - - - - Ti, ki velik si svetnik in darov dovolj imaš, daj jim šol in daj jim knjig, čuvaj sveti jezik naš!« Obe igrici s tantijemami vred staneta komaj 10.— din. UKRAJINSKI GLAS O ANTI DUKIČU. Ukrajinski literarno-umjetnički i naučtii polumjesečnik »Naperedodni« u Lavovu do¬ nosi u broiu od 30. studenoga povodom 70-godišnjice Ante Dukiča prikaz o njego¬ vim književnim dielima iz pera ukrajinskog pjesnika Vitalija Petrovskoga. koii ujedno objavlja svoi priievod njegove pje sme »Zavjet« iz zbirke »Od osvita do su tona«, dok Antin Ivahniuk objavlja oveči izbirak njegovih aforizama iz »Po¬ gleda na život i sviiet.« ČESTITKA SPLITSKE »ISTRE« BARBA RIKI. Uprava udruženia emigranata iz Julij¬ ske Krajine i Zadra u Splitu u ime svoje ejelokupnog članstva prigodom 69. obljet- nice rodjendana našeg uglednog i uvaženog pretsiednika kliče: da Bog poživi našeg dragog barba Riku i ohrani za mnogo i mnogo godina u potpunom zdravlju i zado¬ voljstvu. Živio ! I mi se pridružujemo željama emigra¬ nata u Splitu. Društvo Soča-Matica v Ljubljani bo imelo predavanje dne 8. t. m. v salonu pri »Levu«. Predaval bo zdravniški svet¬ nik dr. Mis Franta o temi »Zdrava in srečna družina — temeljna edinica na¬ rodovega zdravja in moči«. (Agis) SLOVENSKI MLADINSKI LIST NA KOROŠKEM V Celovcu je začel izhajati slovenski mladinski list »Mladi Korotan«, ki ga izdaja Slovenska prosvetna zveza v Celovcu. Med drugim prinaša list Ri¬ bičičevo mladinsko zgodbo »Mihec in Jakec«. Prinaša tudi več ponatisov iz »Našega roda«. »Istituto di credito fondiario deli’ Istria« je likvidiran. Taj zavod je bila osnovala istarska pokrajinska vlada, u kojoj su radi izbornog reda zapovijedali Talijani još 1880 godine. Cilj mu je bio da spašava talijanske veleposjednike u Istri i da onemogučava da njihova ze¬ mljista prelaze u ruke hrvatskih Selja¬ ka. Jer narodna borba u Istri prije rata bila je u prvom redu borba istarskog se- ljaka_ maloposjednika, napoličara i ne- kadašnjeg kmeta protiv talij anskih ve- leposjednika. U toj borbi smo mi, na¬ rod malih seljaka, pobjedjivali i malo po malo je zemlja koju je seljak obra- djivao prelazila u njegove ruke. Time smo se i nacionalno ošlo-badjali. — Ta borba je i od istarskih Talijana bila ta¬ ko i shvačena, a istarski Talijani su bili uglavnom gradjani: trgovci, činov- nici, bankari i veleposjednici. Da se za- štite, oni su osnovali 1880 taj zavod. Za¬ vod je Talijanima davao kredit uz ma¬ le kamate kako bi mogli očuvati svoje posjede pred sve jačim prodiranjem Se¬ ljaka. Tako je taj zavod samo u godini 1881 i 1882 dao talijanskim veleposjed- nicima pozajmica u iznosu od 2,044.400 kruna uz kamate od 5 pošto, dok je normalna kamatna stopa bila tada 8 do 10 pošto. Ali usprkos toga su istarski seljaci dolazili do zemlje, jer kako na- vadja istarski talij anski historičar Be- nussi (»I due milenni di storia dlstria«) broj posjedovnih listova se u Istri po- peo u posljednjih 30 godina prošlog sto¬ lječa od 93.370 na 166.295, što znači da je u Istri u to vrijeme nastalo oko 73.000 novih seljačkih hrvatskih posjeda na račun talij anskog veleposjeda. Zavod je iza rata životario. Iako Ta¬ lijani, bili su upisali veliku ratnu štetu austrijsku, koja im je s Austrijom pro- pala, tako da je koncem rata zavod imao tek oko pola milijuna osnovne glavnice. Po dolasku Talijana zašli su u njegov djelokrug drugi zavodi, kao Isti¬ tuto di credito fondiario delle Tre Ve- nezie sa sjedištem u Veroni, a u po- sljednje vrijeme naročito »Ente di ri- nascita agraria per le Tre Venezie«, o kojoj smo u više navrata pisali mi i Južnotirolci. Ipak se osnovna glavnica pod Italijom mogla povedati od pola mi¬ lijuna na četiri, ali to nije po talij an¬ skim zakonima bilo dovoljno, pa je za¬ vod sa zakonskim dekretom od 21 okto¬ bra 1937 broj 1948 stavljen u likvida- ciju. Kada se u talij anskom senatu ra- spravljalo o tom dekretu 18 decembra, održao je senator Salata (poznat iz Po- rečkog sabora po uskliku: «Io non vedo gli Slavi in Istria« — Ja ne vidim u Istri Slavena) velik govor u kojem je izrazio svoju gorčinu. Iz tog govora ci¬ tiramo po talij anskim listovima neke pasuse, kao na primjer: »Osnovan 1880«, Istituto di credito fondiario dellTstria«, preuzeo je bio na sebe odlično odredjenu mu ulogu za vrijeme tud j inske vladavine; da una- predjuje ekonomski razvitak, naročito poljodjelski i gradjevni u toj pokrajini, smjerajuči naročito ha to da očuva u talijanskim rukama zemljišni posjed u Istri, koji je bio ugrožen od toliko ne- prijateljskih sila u gradu i u selu... Toga radi — treba da podvučem — tom zavodu treba sačuvati počasno mjesto u povijesti istarskih borbi koji su se vo¬ dile da se Domovini sačuva ejelovit ta¬ lij anski posjed u Istri...« I tako je »Istituto di credito fondia¬ rio dellTstria« prešao u povijest... Velik uspjeii Radetičeve drame „Za goli živet” u New-Yorka u priredbi radničkih društava ,,Istra” i „Sloboda” N o w-Y o i' k, decembra 1937. — U Neiv- Yorku su potporna radnička .društva »Istra« i »Sloboda« (ogranci I. W. O.) izvoli Ra- delieevu dramu »Za goli život« 12 o. mj. u dvorani Bobemian Hall. Uspjeii je bio iznad svakog očekivanja. Veliki »Bobemian Hall« je bila dupkom puna, tako da ni mrav ne bi bio mogao više stati unutra Glumci su sami radnici, ali koji cesto nastupaju na pozornici, pa su se i u ovom komadu odlično snašli, tim više što su Istrani i Dalmatinci. Prije prikazivanja je g. Bačič prikazao mjesto gdje se dogadjaj odvija i iznio je ži- votopis auktora. drame, naglasivši da ne može kuči u Istra kao ni mnogi dragi ko¬ ji su morali bježati sa svog rodnog praga. Kada se zastor počeo dizati, d-opirali su iza pozornice zvuci »Sliku milu Istre na¬ še«, koju su pjevali pjevački zborovi »Istre« i »Jedinstva« pod vodstvom svoga zboro¬ vodje g. Krnila Blaževiča. Lueu je igrala gospodja Lina K i n- e 1 a, a njezin suprug Frane je bio reži¬ ser. Uz g. F i a n a, direktora drame, on ima najviše zasluga za velik uspjeh toga dana. Luca (gdja Lina K i n k e 1 a) je bila prava istarska žena. Naročito na koncu prvog čina, kada ostaje sama i rida od boli, natjerala je svima suze na, oči. Zvanič je bio dobar partner Lučin, a Mate je vješto i uvjerljivo prikazao svoju bol kada je pro¬ glašen izdajnikom. Gepnaro Malandrinj (R, Bačič iz Pazina) je te večeri prešao i sama sebe. Prava napulitanska skitnica. Na njegove riječi: »Napule bella citta, grandio- sa citta« — sala se tresla od smijeha. Istar¬ sku narodnu pjesmu »Oj divojko ' jabuko rumena«, odlično su otpjevali seljaci, a »ba- Iun« je bio prava senzacija. Scenerija je bila vjerna, prava istarska kuča, a vinograd sa grozdjem naravan. Zvanič, Luca i Zvana nagradjene su buke- tima, a s njima i gospodjica Mary Vi¬ do š i č, koja je pomogla pri nabavljanju istarskog narodnog odijela. kao i ostalim savjetima. Ostali glumci dobili su po kitu cviječa, Aplauz na koncu je bio tako silan da su glumci morali nekoliko puta da dolaze pred zastor. Uloge su bile ovako podijeljene i svi, do posljednjpga, dali su najbolje: Teta Zvana, Mary Telesmanič, Zvanič, F. Kinkala; Djed Zvaničev. N. Telesni a nič; Ive Šusnjič, N Žic; Ju¬ re Stenla, F. Kinkela, Vuškov; Mate Popovič, S. J u t r i č; Luca, Lina K i n- ke 1 a; Teta Fuma. Marj Čare; Jana, Zorka Baldasar, Mara, E m m a Mi¬ halič; Jela, Mary F er k en s; Kata, M a r y Ružič; Roža, Antonette Mi¬ halič; Jivo, J. Crneič; Marko, L V o i č; Šime, F. Smaila, Perič, L. Šepič. Grgo, J. Višič; Božo, A. Pre- r a d o v i č; Rade, F. Ribič; Tone, J. R a- zič; Majka Božina, Maria Gerlack; Gennaro Malandrini, R. B a č i 6; Jožič, R. Čače i Marina, Madilda Eunac. Drama čc se opet prikazivali, jer je us- pjeli te prve priredbe bio takav da če još nekoliko puta moči da se opetuje. Velika zasluga za to ide radničkim dru- štvima »Istra« i »Sloboda« koji su uložill mnogo truda i dobre volie da populariziraju Istra i da "-n—*- —*--- - -«■-— ka-seljaka i raaniKa u daletroj i da prikazu patnje njezinih stanovali* Ijaka i radnika u dalekoi Ameriei. M. V. DRAMA IVE BRNCIČA »IZMEDJU ČETIRI ZIDA« U OSIJEKU U osječkom kazalištu davala se dra¬ ma Ive Brnčiča »Izmedju četiri zida«. U objavi pred premijeru čitamo u osječ¬ kom »Hrvatskom listu«: Danas u četvrtak 30 o. mj, u 8.30 sati navecer daje se premij era domače dra¬ me »Izmedju četiri zida« od Ive Brnčiča. U najužem krugu obitelji, izmedju četiri zida, obradjuje autor interesantnu dra¬ mu sukoba dvaju »Weltanschauunga« sa svim dalekosežnim posljedicama. Vrlo vješta konstrukcija drame pored aktuel- nog motiva daje ovom rijetkom djelu savremen značaj, te ostavlja snažan 1 fr a jan dojam. Ivo Brnčič je nepoznat u našoj literaturi. On je porijeklom Hrvat (iz Istre, Op. ur. »Istre«), ali je nacio¬ nalizirani Slovenac te stalno živi u Lju¬ bljani. Dosada je večinom suradjivao u casopisima. Drama »Izmedju četiri zida« je njegov dramski prvijenae. koji je nai- šao na simpatičan prijem u kazališnim krugovima. Tako je praizvedba djela bi¬ la na ljubljanskom kazalištu, a osim Osi¬ jeka stavila su ga na repertoar još i ka* zališta u Mariboru i Skoplju. DECEMBARSKI BROJ »MORNARA« Decembarski broj časopisa »Mornar« ko j ega izdaje i uredjuje Viktor Car Emin izašao je sa slijedečim sadržajern: Mornar: Ujedinjeni. — Riječ Nj.,Visoc. Kneza Pavla. — Sedam pitanja. — Dun- do Simo: Gajetunski razgovori. — »§ u “ madija« i »Sarajevo«. — Barba Šime: Sv. Mikula. — Vuk Karadžič i dr. To¬ mislav Maretič — Postoji li na ovom svijetu kakav zemaljski raj? — Mayen. — Otoei što se često spominju. — Od¬ govori na sedam pitanja. — Viktor Car Emin: Vjerna ladja. BROJ 1 ISTRA STRANA 5. JAVNA GOVORNICA poglede na razne probleme u vezi s nama, bez obzira da li se ti po¬ gledii slazu s pogledima koje zastupa Savez i redakcija lista. rema torne, svi čianci u ovoj rubrici smatraju se ličnim mišlje¬ njem pisca, pa redakcija i Savez ne snose odgovornost za stav i iz- laganja u toj rubrici. 1 o smo uveli radi toga što hočemo da damo riječ svakom emi¬ grantu kako bi sva mišljenja došla do izražaja. Raspravljati se može o svim problemima, kao na pr. o emigraciji, o vanjskoj politici, o kul¬ turi, o idejnim pravcima, o raznim dogadjajima u svijetu itd. Jedino se nece objavljivati lični napadaji i stvari koje bi mogle doči u sukob sa zakonom. Dopisi mogu biti potpisani ili šifrirani, ali redakcija mora da zna puno ime i prezime pisca. Razumije se, da je urednička tajna za¬ jamčena. Pri koncu napominjemo da ne pazimo na znanje gramatičkih i pra¬ vopisnih pravila. To če ispraviti uredništvo. Time hočemo dati moguč- nost i ONIM EMIGRANTIMA KOJI NIŠU SVRŠILI ŠKOLE, da iz¬ nose svoja mišljenja. Upoznajmo sami sebe Kad bi iznijeli sve mane i sve nedo- statke, koje su se do sada pojavljivale u životu naše emigracije, ili koje se iz dana u dan pojavljuju, trebalo bi utro- šiti mnogo črnila i papira. To bi bio jedan posao, koji se ne bi mogao zavr¬ ši ti, j er dok se govori i piše o jednom slučaju, drugi se več pojavio, a treči niče. Lijepo kaže jedna stara mudra izre¬ ka: Upoznaj samoga sebe! To bi trebalo da vrijedi i za našu emigraciju. Treba da najprije upoznamo sami sebe, kao ljude i emigrante kao takove.’To čemo moči istom onda, kada budemo uvid jeli i priznali sve svoje pogreške i nedostatke, koje bi nam u buduče morale služiti kao iskustvo, od kojeg moramo zazirati, ako hočemo do¬ bra sebi i stvari, koju zastupamo. Mnogo ima takovih mana. Tome se nemojmo najzad ni čuditi, jer i mi smo napokon ljudi, obični smrtnici, i kao takovi skloni više manama nego li vrli¬ nama, više zlu nego li dobru. Nedosljednost, to je jedna od tih mana, koja se najviše pojavljuje u na¬ šem emigrantskom životu. Mi nismo ustrajni. Prihvatimo li se sa največim žarom nečesa, mi čemo, prema onoj narodnoj: »svako čudo za tri dana«, isto tako brzo ohladiti, kao što smo se za tu stvar isprva oduševlj avali, odnos¬ no, ioš prije nego li izvedemo u djelo pryu zamisao, iskrsla je več nova ideja, i t. d Znači, da toj nedoslednosti sli- jedi druga mana želja za senzacijama. Kako vidimo, jedna mana povlači dru- gu. I tako u nedogled. A naše pitanje? Naša stvar, životni cilj naše emigracije? On spava spokoj¬ no i stoji na mrtvoj tačci. On čeka no¬ va iznenadjenja, novih senzacija, nove ideje. Je li baš tako. zapitati če se neko. Evo. Nedavno je u Sl. Brodu održan Kongres naše emigracije, koji je med ju ostalim donio zaključak, da jedna an¬ keta odredi pravac emigrantsko j ideo¬ logiji. Čemu? Zar je mi još nemarno? A što je zaključio III. mariborski Kon¬ gres? Zar smo morali doživjeti to, da preživjevši IV. zagrebački Kongres. pre- diemo čutke preko mariborsko? i doče- kamp V., brodski Kongres, koji če po¬ staviti na tapet ponovo pitanje emi¬ grantske ideologije, iako je to pitanje več odavna skinuto sa dnevnog reda. Dakle umjesto korak naprijed. dva ko¬ raka natrag. O torne bi trebalo reči jos koju. ali drugom prilikom. Idimo dalje, šta je sa emigrantskim omladinskim pokretom? O njemu smo do nedavna čitali i sa simpatijama pra- till njegov rad. Očekivali smo^mnogn nadali smo se mnogo čemu. Svi, koji osječaju emigrantski, zagrijavali su se budjenjem naše omladine. Nestrpljivo i nervozno očekivali smo novih vijesti o tom pokretu. Očekivali smo akcij u, pro¬ gram, borbenost, preokret u našim re- dovima i stvaran rad. Rekoh, očekivali smo, dok se sve nije završilo na neko¬ liko izleta, predavanja ili sastanaka i usmenih novina. Dalje ni makac. I o torne bi trebalo reči nešto više, ali kasnije. Na prvi pogled zbilja izgleda, da se traži ideologija, odnosno put, koji bi nas imao dovesti do nje. Tako bi u stvari i bilo, a što bi bilo i dobro, kada ideologije ne bi imali. Ali, zaboga, ta mi je imamo, ona postoji. To je bar jasno kao bijeli dan. Treba samo preči na stvaran rad a ideologij u sprovoditi u djelo. To je ono, što se hoče, jer ono što danas činimo, to je samo odugovlačenje, a preči na stvar, niko se ne usudjuje. Iznalaženjem no¬ vih ideja, ne sprovodi se u djelo jedna zamisao. Tražiti ideologij u, koja več po¬ stoji, znači stvarno nemati ideologije. Ali pošto je imamo, a tražimo je, znači da je nikada nismo ni imali. IV. i V. Kongres nisu nam dakle donijeli nista novo, več naprotiv dva koraka natrag umjesto korak napred. Kriv zato nije niko, več svi mi. Potrebno je stoga, ne sakrivati vla- stite pogreške, več na sunce s njima. Upoznajmo sami sebe. Kad smo se tairo upoznali, kad budemo otvorili oči i ot- stranili sve ono što med ju nama ne va¬ lja i što muti naš rad, tekar onda čemo moči govoriti o pravom i istinskom emi¬ grantskom radu, o našoj borbi. Još nešto. Poslije ranijih Kongresa vračali smo se svojim jedinicama odu- ševljeni, puni elana i volje za rad. Da¬ nas medjutim osječamo, kao da nas je neko polio hladnom vodom. Ne vide se rezultati (osim onih, koji se nas lično tiču, kao emigranata), ne osječa se rad. Ono mal« pak, što se uradi, sve je prije nego li emigrantski rad. Ko je kriv? izvanredne prilike? Uslo- vi? Mi sami! Mnogo smo propustili, mnogo popustili. Sve nam je preče, na sve smo spremni, svuda nas ima, tamo gdje treba i ne treba. Osječa se jedna mučna atmosfera, koja nam može do- nijeti svega, samo ne dobra. Treba potresti malo našu emigraciju. Treba joj dati injekciju, kao što se daje teškom bolesniku. Injekciju koja če je vratiti životu, a ne samo da joj produži život. Treba mnogo toga. Vrlo mnogo. Ali prije svega, upoznajmo sami sebe! B. E. ?UESfl IX ORGANIZACIJA OB NOVEM LETU | L | u b 1 ima. januarja 1938. (Agis) Prejeli mo sledeči dopis, ki ga dobesedno prinašamo^ »Leto 1937- ie za nami; minulo je, toaa lam brezdomcem iz Julijske Krajine ne brez P °Zato OV se ob koncu tega leta člani »Tabora« ■ Ljubljani, nahajajoči se v d ™ št T®£®P? 0 d °šc£ la Viču, čutimo dolžni izraziti‘ Zahvalo_ vod tvu našega društva za nesebično “KI ■alno delo katero ima radi nas revnih emi ;rantov. oosebr.o v zimskem ca ?H- rfr .», ro t n i- Hvaležni .-mo vodstvu m d ? bro ™ _ :nrn ki m nam na kakršen koli način pri lomogli, da lahko v prijetnih in toplih pro- ; torih prebijemo zimsko sezono. ‘ idravi in neizčrpeni na pomlad podamo p 3"KT »m tss, la bile pri naših najdrazuh. g kot nso mogli praznovati rojstva Odre 31 V*znak hvaležnosti do vodstvaomnih ■va obljubimo, da bomo po fmm nočeh podpirali delo našega vod , . , i n ialjnt borbi za zholISan.le našega položaja m iosego naših skupnih ciljev. v us _ Želimo naj bi bilo leto 1938. si , g im0 lehih našega društva, zato pa se *. da :er podajmo si bratsko roke in ob b db , ® d ' us . iomo složno z ramo ob rami sli „ leha do uspeha do nam zaželjenih cilje • Veselo in srečno novo leto 1938. to odbornikom, tovarišicam, tovarišem ter iobrotnikom društva »Tabor«. Prenočišniki v domu »Tabora« na vic • Čovič Viktor, s. r„ Koler Bojan s. r.. 'ogel s , Rupel Viktor s. r„ Kocman Marjan >■ r.. Obiti Dušan s. r„ Rojc Rafael s. r„ kc- „ent Mati ta s. r., Klarič Franc s. r., Drolc An- cirei s r. 'Peršol|a Oskar s. r„ Nagode Iv. s. r., Milič Al s. r. Mrevlje Iv, s. r., Bordon Jos. s. r Volk Ludvik s. r., Umek Armand s. r., Fo- raus Jožef s. r., Petaros Rudolf s. r.. svagelj Vnton s r. Brumat Franc s. r„ Sodnik Albin s r Mokole Al. s. r. Gnlin Josip s. r.. Čepon Jos 's r., Cergol Jos. s. r.. Jagodnik Fr. s. r., Prihavec Ant. s. r. Badalič Jože s. r., Vodnik Al. s. r. IZ ISTARSKOG AKADEMSKOG KLUBA Istarskom akademskom klubu u Zagrebu darovali su: gg. dr. Ivo Raž e m 1 hvat gori¬ vo? drva ) 35 1 vina. Karlovi« Drago 11 raki ie B r u m u 1 C Dinko 300 dinara, Kast- u e r i' O lil e v 100 dinara. N. N. preko veleca- suog dr. D u k i c a 300 dinara. Plemenitim darovateljima liajljepse zahva¬ ljuje Odbor. USMENE KOVINE O. S. »ISTRE« IJ ZAGREBU Omladinska sekcija prireduje u subotu, 8 o. m j. u 8 sati na večer u društvenim prosto- rijania svoje redovlte »Usmene novlne« s bi- ranim programom. Pozivamo članove i ostaiu istarsku omladlnu da prisnstvuje »usmenlm novinama« n Mo večem broju. Odbor. PROSVJETNi KULTURNI TEČAJ U OMLA- DINSKOJ SEKCIJI DRUŠTVA »ISTRE« Omladinska sekcija otvara prosvjetiio-kul- turnl tečaj za svoje članove u društvenim pro¬ stori jama.' Potanje če biti obavješteno na sa- stanku omladinske sekcije koji se odrzava u subotu. 8 o. m j. u 8 sati na veter u društve¬ nim prostori jama. teuuor IZ OMLADINSKE SEKCIJE »ISTRE« U ZAGREBU Novo osnovana mandolinističko-gitaristička potsekcija održava v.ježbe za početntke kao napredne svirače svakog ponedjeljka u 8 sati na večer u društvenim prostorijama. Pozivaju es omladinci koji imaju interesa da n sto ve¬ čem broju rčestvuju. Odbor. BOŽIČNICA »SOČE« V LJUBLJANI Ljubljana, lan. 1938. — Društvo Soča- '* at j ca . v Ljubljani je obdarovalo z božičnico td družili in izdalo v ta namen iz svoje bla- gajne nad 4.000 Din. .Delilo se je večinoma živila in mnoge družine se je preskrbelo vsaj za praznike z napotrebnejšimi jedili. Obda¬ rovalo se je z denarnimi podporami tudi par primorskih akademikov, ki so zaprosili za društveno pomoč. Mnoge dobrote dele Sočani svojim roja¬ kom in res ginljiva je njih radodarnost v slučajih dokazane potrebe. Vzorno je to pro¬ svetno, socijalno in nacijonalno udruženje primorskih rojakov in ima med ljubi lanski¬ mi domačini mnogo prijateljev. Velika je Sočina družina in želimo ii najponolnejši raz¬ voj. kar se bo gotovo tudi posrečilo pri njih agilnem delil za blagor svojih brezposelnih in podpore potrebnih ro iakov. PODJELA ZIMSKOG TOPLOG ODI J ELA ISTARSKOJ DJECI U NOVOM SADI 1 Novi Sad. decembra 1937. — Prosvjet- no i potporno društvo »Istra« u Novom Sadu u okviru svoje skromne mogučnosti podije- lilo je siromašnoi djeci istarskih izbieglica, kao i odraslima, toplo zimsko odijelo i obu- ču Preko dvadesetorica dlece i odraslih do¬ bili su tople zimske haljine, svitere, hlače, košulje, kape. čarape i cipele. Pored odijela i obuče. svako dijete dobilo je po jednu kesicu slatkiša. Za ovo humano djelo neka je velika hvala i naša zahvalnost gg. trgovcima i svima. gra- djanima grada Novog Sada. koji su se oda- zvali našim molbama i dali svoj prilog za našu sirotiniu. Posebno pak najtoplije zahva¬ ljujemo članicama Kola srpskih sestara u No¬ vom Sadu. koje su nas u izvršenju ovog hu- manog djela. odjenuvši desetero naše djece, mnogo zadužile. Pretsjedrnk - Mohorovič Antun IZ DRUŠTVA »ORJEM« NOVI SAD Povodom iz.iave saučešča. koiu je »Oriem« unutio zagrebačkom nadbisknou 2 . dru AJo1- ziju Stepincu povodom, smrti hrvat^koo- me¬ tropolite" dra Antuna Bauera. Drimila ie Or- ganiza^iia. zahval-niču sliiedečeg sadrža.la: Novi Sad. Na izrazimo san česen prigo- » Or jem« organizacija * in gosi. emi- °ranata iz Istve. Trsta. Gorice i Zadra, rfom smrti Preuzvišenoga Gospodina v 'Tdbsikiinn Dra Antuna Bauera izvo¬ lite prhniti mnjn siviačnu zahvalil. — tir. At to.tzije STEPINAC, nadbiskup Zagrebački. Zagrel), u nrosiucu 1937. SASTANAK (TVNOV.V NOVOSADSKOG »ORJEMA« U ADI TT nedieUu. 19 decembra 1937. održan 1e Adi (Bačka) sastanak tamošniih članova »Orjema« u Novom. Sadu. kome su prisustvo- vali svi. tamošnii članovi. Od strane uprave organizacije u Novom Sadu. saatanku ie nri- sustvovao sekretar brat T-ujo Juričič koji je nrisutmma izložio zadatak organ izaciie. nien dosadašnii rad i smiernice za huduči rad Za,- tim ie govorio o zedacima naše emicrracijp u »Timoslaviii. o položaiu našeg naroda u Ju- lijs^oi Kraiini i o aktuelnim pitaniima. Tokom diskusije članovi su se živo inte- resovali za sva pitanja koia zadiru u naš emigrantski nokret. izrazivši. ž.eliug da. se ova,- kav hrat.cki nastanek što nriie Ponovi. ZAKLJUČNI SASTANAK ČLANSTVA DRUŠTVA »OR JEM« U NOVOM SADU Novi Sad. ian. 1938 — Uprava Orea- nizarlie iugoslovertskih emigranata iz Julii- ske Krajine »ORJEM« u Novom Sadu, odr- žala ie dne 29 decembra 1937 svoju posljed- nju siednicu u 1937 godini. Tom prilikom bio ie sazvan i sastanak cjelokupnog članstva, koji ie bio vrlo liiepo posječen. Sastanak je u 19.30 na 'večer otvorio pret- s.jednik g. Valerije Bronzin, koji je u svom govoru iznio historijat organizacije od njenog osni vanj a do danas, kao i njene do- sadanje uspjehe. ^U drugom dijelu svoga govora iznio je oretsjednik g. Bronzin stanie i prilike, pod kojima živi naš narod u Julijskoj Krajini: Osvrnuo se na posljčdnje politlčke dogodjaje u svijetu i ponovo. naglasio stav Organizaciie po svima pitaniima, koja zasjecaju u naše emigrantske probleme. Na kraju svog govora iznio je smjernice za buduči rad organizacije i program rada za godinu 1938. Tainik g. L u j o Juričič podnio je iz- vještaj o radu izvršnog. publicističkog i pro- pagandnog otsjeka. koji je bio veoma obilat. U svom govoru referirao je o. radu i za- ključcima V. emigrantskog kongresa u Slav. Brodu. Zatim je referirao, da je uprava »Istre« povjerila »Orjemu« novjereništvo za list, te su za ovo kratko vriieme postignuti dobri re¬ zultati. Naime za 15 dana pretoletila je or¬ ganizacija 15 novih nretplatnika ili po jed- nog novog pretnlatnika dnevno. Rad u tom pravcu nastavlja se. Govorio je i o sastanku koii je 19 decem¬ bra održan u Adi. Blagajnik g. Tihomir Cukon iznio je finansijskn stanie Organizacije. U v diskusiji uzeli su učešča 'mnogi vidje- mji članovi, a ista ie bila bogata i stvarna. Na kraju ie usvojeno više predloga u po¬ gledu orooagandnop- i publ icističkog rada kao i socilatnoo' stq r p^ia nezbrinutih i besnosle- en Tig r anat,a što je nrenušteno izvr.šnom odboru, da prihvačene predloge sprovede u život. NASI POKOJNICI f BARBARA GORTAN Na sam Badnjak umrla je u Bermu kraj Pazina Barbara .Gortan, majka di- rektora Zadružne Sveže u Zagrebu g. dra Vjekoslava Gortana kao i majka utamničenoga Živka Gortana, koji je u procesu Vladimira Gortana osudjen na 30 godina zatvora. Ona je bila baka uta¬ mničenoga Vjekoslava Ladavca i tetka Dušana Ladavca. Viktor Bačac je sin njezine nevjeste. Pokojnica je nečakinja pok. biskupa Dobrile i to kčerka njego- vog naj mlad j eg brata Bartola. Herojski je podnijela taj teški uda- rac što ga je joj je nanijela sudbina i trajno je mislila na nesretnike. Nedav¬ ne vijesti, koje su se u dva maha bile pronijele o oslobadjanju utamničenika bile su joj unijele toliko priželjkovanu nadu, da če djeca doči doma. No neo- stvarene nade teško su je udarile i ne- povoljno djelovale na njezinu bolest i potištenost. Gdjegod je mogla pomaga¬ la je, pa je po torne uživala kod svih veliko poštovanje, što se je pokazalo i kod pogreba, gdje ju je veliki broj ne samo suseljana nego i drugih ispratio na groblje na zadnje počivalište kod prošteništa Majke Božje na škriljinama. Pokojnica ostavlja sinove dra Vje¬ koslava i Živka, udane kčeri Ladavac i Golob i neudanu kčer Mariju, koja je kuče te dvoje bratove djece. Pokojnici mir vječni, a ožaloščenoj obitelji poseb¬ no g. dru Vjekoslavu Gortanu, naše is kreno saučešče. ~Mjenjačnica' Ivo N. Dujmovic, Sušah Masarykovo šet., telefon br. 374 Uložnice svih banaka kupujem i isplačujem odmah u gotovom. Kupujem i prodajem sve vrsti valuta uz najbolji dnevni tečaj. t A|NTE DEFRANČESKI U Novom Marofu je na sam Badnjak pokopan Ante Defrančeski, privatni či- novnik, rodom iz Ližnjana kraj Pule Umro je nakon teške i neizlječive bo¬ lesti, koja je nekoliko godina podgriza- la njegov mladi život, dok ga nije po¬ svetna slomila. U zadnje vrijeme bolo- vao je veoma teško, a kako je več bilo svima njegovim pa i njemu samotne, ja¬ sno da mu ne može biti spasa, to je smrt nastupila kao izbavljenje od teških i upravo nepodnosivih muka. I tako je smiren jedan mladi život u 33. godini, daleko od svog rodnog kraja, daleko i od svojih najbližih, koji su jedva stigli da se s njim oproste malo prije nego ie otpračen na vječni počinak. Pokojni Ante Defrančeski svršio je srednju školu, kao 1 mnogi drugovi iz njegove generacije, u Karlovcu. Poslije toga je službovao u Dugoj Resi. gdje su živ jeli i njegovi roditelji koji su se tu bili sklonuli nakon što su ostavili svoj Ližnjan. Bio je jak i zdrav, barem je tako izgledalo, bavio se gimnastikom i športom, ali ga ipak nemila i dugotraj- na bolest nije poštedila. Liječio se etu¬ ije vremena tražeči spas po sanatoriji- ma, ali uzalud — bolest je bila jača, pa je pod njenom težinom klonuo i njegov inače snažan organizam. Pokojni Ante Defrančeski ostavlja iza sebe ražaloščene roditelje (koji sada žive u Zagrebu) i brata Josu, novinara i našeg suradnika, a Žale za njim i svi njegovi brojni prijatelji i znanci, koji su ga poznavali kao dobrog i vrijednog druga. t JURIČIČ KATICA, Novi Sad, 3 jan. 1938. Posle duge i teške bolesti preminula je 1 I 1938 Katica Juričič, kčerka Marije i Josipa Juričič, poštanskog nadzornika iz Bačke Palanke. Katica je bila rodjena u Za¬ grebu, 28 II 1921. Pok. Katica je za života uvijek sa¬ njala i pričala o svojoj Istri, koju je neizmjerno voljela, ali kruta sudbina i prerana smrt nije dozvolila da se njeni snovi i želje ostvare — da vidi svoju dragu Istru. Blagoj pokojnici neka je vječita us- pomena i laka črna zemlja, a ožalošče- nim roditeljima, brači i sestrama naše iskreno saučešče. »Istra« Novi Sad f MARIJA ZARLI ROJ. MIKLAVIČ Na praznik sv. Štefana smo v Ljubljani spremljali k večnemu počitku osemdeset¬ letno ugledno gospo soprogo spoštovanega bivšega tajnika kranjske deželne vlade svetnika Zarlija rodom iz Tolmina, ki še denes čvrsto šeta po ljubljanskih ulicah, dasi ima že 89 let. Blagopokojna gospa Zarli je bila agilna članica kluba Primork, kjer sta neumorni delavki tudi njeni žalu¬ joči hčerki gospe Ida Mašera in Ema Dor- čič. Njiju vzgledna mama je rodom iz Kobarida iz znane Podseljanove hiše. kjer gospodari njen brat Miklavič Franc, ki je bil nekdaj goriški deželni poslanec. V so¬ rodstvu s to blago zavedno slovensko ženo so tudi ugledne družine Ostan na Bovškem. Urbančič v Kobaridu in Bazovici i t. d. Njenega pogreba se je udeležil ves klub Primork, vsi nieni bližnji in daljni sorod¬ niki živeči v Ljubljani ter mnogi rojaki z Goriškega. Blagi pokojnici ohranimo sve- tel_ spomjn. a uglednim sorodnikom širom naše zemlje izrekamo iskreno sožalje. POVJERENICA »ISTRE« ZA U. S. A, Mary Vidošič, Jersey City H, N. J., želj svim priiateljjima, saradnicima i čita- teljima »Istre« sretnu novu godinu ! U FOND "ISTRE” N- N. — Beograd .... Din 27.-- Malič Justina, učit.. Bogojina Din 10 — U prošlom broju objavljeno Din 41.745.60 ZJkupno Din 41.782.GO IZ AMERIKE: Primili smo od naše povjerenice za Auu rilcu g. Mary Vidošič 3 dolara za pretplatu: g. Emil Blazevich — Metropolitan Opera House — 1425 Broadivai/ — Neto Yorl City — 2 dolara: g. R. F. Iltncha — , 572 Wcst 141 st St. New York N. Y. — 1 dolar. Povjerenici se lijepo zahvaljujemo! TRAŽI SE ZDRAVOG ŠEGRTA od 14 do 16 godina starog za mješovitu tr- govinu u provinciji. Za trajanje učenja dobiva stan, hranu, odječu i obuču. Upi- tati u upravi »Istre«. STRANA 6. ISTRA« BROJ l ■■■hmbbmhhhhh SLOVENCEM V ZAGREBU SE PRI¬ POROČA DOMAČE SLOVENSKO PODJETJE mBHUNSWI€K” Pariški Modelsalon, Iliča 54, I. kat, ZAGREB Izdeluje po meri in najmodernej¬ ših modelih tvrdke »Brunswick« — Pariš vso moško in žensko gardero¬ bo po sledečih cenah: fazona moške obleke Din 350.—, suknje Din 300.—, damskih plaščev (model) Din 200.—, popravila od Din 80 .— dalje, obračanje obleke ali suknje Din 250.—. Naročnike v provinciji na željo I posetimo z vzorci, vsa naročila iz j provincije za obračanje in modelira- S nje oblek izvršujemo z obratno pošto. I „PROSVJETA“ KNJIŽARA I PAPIRNICA JOSIP A. AHMETOVIČ SUŠAK Pisači pribor — največi izbor i naj¬ niže cijene. Telefon: Galovic Juraj SUŠAK TELEFON 196. Brzojav: SVEVOČE Uvoz, izvoz južnog suhog i svje- žeg voda i zemaljskih proizvoda. Sapunara „REČINA ” Ing. KONRAD M OHO VIČ Sašah Vi Mati, TREBATE KALJAČE PA SE NE PREHLADITE g=£l= TREBATE KALJACE DA SAČUVATE VAŠE 7.DRAVLJE TREBATE KALJAČE DA SAČUVATE VAŠU O BUČU © TREBATE KALJACE DA NE NANOSITE U SVOJ 0OA1 BLATO I SNIJEG 38152—651 Najbolji prijatelj školske djece za kišne i vlažne dane jesu naše ka- ljače, koje ne propuštaju vodu ni vlagu. Za male pare sačuvače Vaši mališani svoje dragoceno zdravlje. Vel. 31 do 34 din. 25,— 35 do 38 din. 29.— Ženske gumene kaljače sa poluvi- sokom petom, sa pojačanim špice- vima i rubom, sačuvače Vašu obu- ču od vlage i blata u sniježnim zimskim danima. \ ^ . TREBATE KALJACE ZATO ŠTOŠTEDITE NOVAC A UŠTEDIČETE KAD KUPITE KALJAČE KOD NAS 98157—660 Elegantne i jake muške kaljače sa specijalnim pojačanim djonom. Čuvaju Vaše cipele od vlage, a kuču od blata. 78655—658 Posljednja novost. Elegantna žen¬ ska kaljača. Gornji dio izradjen od lakog elastičnog materijala, te zbog toga neobično udobna pri hodu. ZAŠTO MORA SVAKI EMIGRANT BITI PRETPLATNIK ,,ISTRE" Jer je to JEDINI LIST, koii štiti interese emigranata. Jer je to JEDINI LIST, koji izvješčuje o stanju našega naroda u Italiji. Jer je to JEDINI LIST, koji informira o društvenom životu emigranata. Jer je to JEDINI LIST, koji sistematski registrira vanjskopolitičke doga- djaje koji su u vezi s nama. Jer je to JEDINI LIST, koji siste matski registrira sve kulturne pojave u vezi s nama i sav kulturan rad naših u emigraciji i onih u Juliiskoj Krajini. ZATO MORA SVAKI EMIGRANT BITI PRETPLATNIK »ISTRE«! SVAKI EMIGRANT MORA BITI P ROPAGATOR »ISTRE«! PRIJAVA PRETPLATE Naši čitatelji mogu pretplatiti svoje prijatelje na naš list popunivši ovu prijavu. Prijavu treba odreza¬ ti i poslati našoj upravi. - Novi pretplatnik: Ime i prezime:.. Adresa ..*•••••••»«• Pretplatio se od.do . . . . Šal jem pretplatu za . . _. . . mjeseci putem ček. računa Pošt. šted. br. 36.789 Potpis: TVORNICA FINIH LIKERA BRAČA ffORTMANN SUŠAK želi FRANJO GAUŠ trgovina mješovite robe SUŠAK, Račkijeva 18 sretnu Novu godinu svim svojini j cijenjenim mušterijama! I. R. MILOŠ Trgovina mjeSovite robe k SUSAK Mehanička radiona za pisace, ra¬ čunske i sve ostale uredske Stro¬ jeve K. KOVAČEVIČ NIKOLA DiKLIC KAVANA „SARAJEVO“ Stalna večernja glazba SUŠAK Račkoga ulica 40 SUŠAK Strossmayerova 17 — Telefon 19 AGENCIJA ZA PROMET NEKRETNINA, posreduje za kupnju i prodaju, iznaj- mljivanje stambenih kuča, vila, panziona, hotela, trgovačkih lokala, stanova i t. d. Traži i nudja gradilišta blizu mora i u gradu u svrhe gradnje u Sušaku i okolici. Vrlo jeftino imade odmah za prodati neko¬ liko malih obiteljskih kučica sa vrtcvima. Informacija PRANE JAGODNIK, STJšAK, Trg Kralja Aleksandra 2. Veronika Kamenar Trgovina mješovite robe SUŠAK Istarska ulica broj 7 [sVAN LUČIČ SUŠAK Prijestolonasljednikovo šetalište 22 Trgovina drva i svih vrsti ugljena . . nedna n petak. —Broj cekovnog radina 36.78«. — eretplata: za ctjeio godinu 48.— din., za pota goome 44.—ain.. za inozemstvo avostruko. za ameriku 4 doiara • Istra« lziazi *'•' r „/. una tu po cienlkn. Ingnslovenske štampe d d.. Zagreb Masarvsarvbova 48a. n oroi telefona 67-80. — Za uredništvo odgovara IVAN STARI. Zvoniml* ulica 48* III kat. — Tlsak: SteCajnina — Vlasnlk izdavac: K.onzorcl.1 »Istra«. Makova aUca Oro.i 48a. — Aa tiskarn odgovara Rudolt eolanovic AacreD tuca oro.i 1*E