KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 21 (4) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 septembra 1933. PATENTNI SPIS BR. 10281 Siemens & Halske Aktiengesellschaft, Berlin — Wien. Električna mašina. Prijava cd 14 n vembra 1930. Važi od 1 februara 1933. Traženo pravo prvenstva od 29 novembra 1929 (Nemačka). Sve električne mašine bez kolektora daju se potpuno razlikovati po ponašanju iz-vesnog određenog broja samoimpedanci i međusobnih impedanci u zavisnosti od mehanične promene, na pr. rotorove torzije. Najprostija mašina sadrži dve samo-impedance i jednu međusobnu impedancu od kojih je bar jedna promenljiva u zavisnosti od samo jedne mehaničke nezavisne promenljive. Ove najprostije mašine su u sledečem po analogiji sa uobičajenim načinom izražavanja u tehnici slabih struja, naznačene kao »mašinski četvoropoli«. Najprostiji slučaj taikivog »mašinskog če-tvoropola« jeste variometar sa jednim ne pomičnim i jednim mehanički pokretnim kalemom. Da bi se pokazalo kako kompli-kovane mašine treba da se raspoznaju po ponašanju njihovih sopstvenih i međusobnih induktiviteta, treba kao primer da se smatraju asinhroni motor i mašina za sin hrono prenošenje kretanja. Asinhroni motor naizmenične struje sa ankerom sa kliznim! prstenovlma pretstav-Ijen je u si. 1. U statoru postavljeni su na motaji 104, 105, 106, rotor 107 sadrži na-motaije 101, 102, 103, koji su takođe kao statorovi n a motaji ukl jučeni u zvezdi. Kra j svakog rotorovog namotaja vođen je po naročitom kliznom prstenu. Asinhroni motor naizmenične struje sa ankerom sat kliznim prstenovima daje se raspoznati pomoću šest samoinduktiviteta i petnaest protivinduktiviteta. O ponašanju možemo reći: 1. da su inđuktiviteti svih namotaja ne* zavisni od rotorovog položaja, 2. da su protivinduktiviteti između dva proizvoljna statorova namotaja i između dva proizvoljna rotorova namotaja nezavisni od rotorovog položaja. 3. da se protivinduktivitet između jednog proizvoljnog statorovog namotaja i jednog proizvoljnog rotorovog namotaja menjla sinusno ili približno sinusno sa položajem rotora. 4. da je pramena protivinduktiviteta između jednog statorovog i tri rotorova na mota ja po sebi jednaka no ip|ak da su fazno pomereni za 120 električnih stepena u odnosu na rotorov položaj. 5. da je koefieijenat sprezanja, t. j. odnos uzajamne impeđance ka korenu iz produkta saimoiimpedanca, između proizvoljnog statorovog i proizvoljnog rotorovog namotaja nezavisan od pdtožaja rotora i da je približno jednak jedinici. Mašinu za sinhrono prenošenje kretanja sa dvofaznim namotajem u rotoru i str-čećim polovima u statoru pokazuje si. 2. 109 j 110 su ctpravljači' i| primaoci. Pret-stavljeni su sistemi sa jednim parom polova sa policvima 111, 112 i 113, 114. Namo-taji 115, 116 odnosno 117, 118 vođeni su ka parovima kliznih prstenova 119, 120 odnosno 121, 122. Preko kliznih prstenova spojeni su odgovarajući namota ji na red. Din. 50. Nadražavajući n a mota ji 123 i 124 su na red priključeni na istu mrežu. Mašina se odlikuje trima samoimpediamcama i trima protivimpedancama. Za promene pri obrtanju rotora postoje sledeči uslovi: 1. sopstveni induktivitet statorovog namotaju je nezaivisan od pomeranja rotora. 2. Sopstveni induktivitet oba rotorova namotaja menja se kao sin2 odnosno cos2 ili približno kao ove veličine sa položajem rotora. 3. Protivinduktivitet između oba rotoro va namotaja ravan je nuli, t. j. nezavisan je od položaja rotora. 4. Protivinduktiviteti između statorovog namotaja i rotorovih namotaja menjaju se kao sinus odn. kosinus ili približno kao ove veličine sa pomeranjem rotora. 5. Koeficienti sprezanja između statorovog namotaja s jedne strane i rotorovih namotaja s druge strane nezavisni su od pomeranja rotora i približno su = 1. Po pronalasku takve mašine, koje se kar rakterišu sa više od dve gamoimpedance, bivaju izrađivane pomoću električnog međusobnog uključivanja i mehaničkog spajanja maši irskih četvoropolova. Ako treba izvesna mašina, koja se odlikuje sa više od dve gamoimpedance, na avaj način da bude izvedena, to se za svaku promenljivu uzajamnu impedancu mašine koja treba da se izvede'- upotrebljuje mašinski četvoro-po', čija se uzajamna impedanca, po izvršenom mehaničkom spajanju svih mašhi-skih četvoropola, isto tako menja u zavisnosti od mehaničke nezavisne protpenljiive, kao i impedanca koja treba da se izvede. iSamoimpedance mašinskih četvoropolova, koje u celokupnosti moraju odgovarati sa-moimpedanci mašine koja treba dla se izvede, bivaju električno uključene na red. (Prvenstveno se upotreblljujiu mašinski če-tvoropolovi, kojii su nezavisno od mehaničke promeniljive uvek čvrsto spregnuti; ah se u naročitim slučajevima može izvesti, da se mašiinski četvoropoli upotrebe sa koeficientima sprezanja, koji su zavisni o'd mehaničke promeniljive, ili su primetno različiti od jedinice, što može biti postignuto i pomoću spoljnog doključivanja stalne impedance. Dok mašina sa više parova polova po uobičajenom načinu građenja sadrži veoma mnogo namotaja, koji se, pri malom izvođenju, teško mogu smestiti u gvožđu, mogu se na osnovu pronalaska postići mašine sa višim vrednostiua parova polova pomoću veoma malo namotaja tako, da se građenje izvodi veoma jednostavno. O-sim toga se izvođenje može tako izabrati, da rotor u opšte ne dobije namotaje a ti- me nisu potrebni ni dovodi preko kliznih prstenova. Slike 3—11a pretstavijaju u načelu primere izvođenja za mašinske četvoropole. SI. 3 pokazuje najprostiji oblik sistema sa dva kalema, pri čemu je jedan od na mota ja 2 smešten na rotoru, a drugi namotaj 1 je smešten u statoru. Ovaj oblik izvođenja odgovara prostom variometru. Uzajamni induktivitet je promenljiv sa o-kretanjem rotorai, dok sopstveni induktivi-teti obaju namotaja ostaju konstantni. Sledeče si. 4—6 pokazuju slike principa uključivanja kod mašina, kod kojih se osim protivi nduktivltet a menja i sopstveni induktivitet jednog ili oba namotaja. U si. 4 je navedeno specalnije izvođenje, koje se isto tako karakteriše sa dve samo-impedance i jednom uzajamnom impedan-com. Ono ima jedan namotaj 3 u statoru i jedan namotaj 4 u rotoru, pri čemu ipak stator ima drugi namotaj 5, koji je prostorno pomeren prema prvom namotaju, koji je u sebi kratko vezan, u cilju jedno značnog ori-entisanja naizmeničnog polja u maši ml. Kao gamoimpedance koje su karakteristične za ponašanje ovog maišnskog četvoropola, dovoljne su impedanca namotaja 3 i impedanca između kliznih prstenova, t. j. impedanca namotaja 4 uz vođenje obzira o uticuju kratko vezanog namotaja 5, Za ovaj raspored je karakteristično, da pri okretanju rotora razlikujući sapstveni induktivitet namiotajiai 3 u statoru ostaje konstantnim, pri čemu se menja rezultuja-ći sopstveni induktivitet namotaja 4 na rotoru. SI. 5 je u principu identična sa si. 4, samo su stator i rotor međusobno zatnenje-nk Namota jima 3, 4, 5 u si. 4 odgovaraju po redu namotaji 7, 6, 8 (si. 5), U si. 6 se nalaze jedan namotaj 9 u statoru j jedan namotaj 10 u rotoru, čije impedance bivaju pomoću prostorno pomere-nih namotaja 11, 12 kratke veze tako uticane, da se pri okretanju rotora menja, kako rezultujući sopstveni induktivitet namotaja 9 u statoru, tako i rezultujući sop stveni induktivitet namotala 10 rotoru. U ovom slučaju su sve tri istaknute veličine obe samoimpedance i međusobna impedanca, zavisne od rotorovog položaja. SI. 7 pretstavlja mašinski Če tvor opol sa strčećim polovima u statoru, koji: je u glavnom: iste vrednosti sa mašinom u si. 4. Namotaj 13 koji je postavljen na statoru sastoji se iz dve jedna za drugom uključene polovine namotaja (koje nisu prostorno pomerene jedna prema drugoj), i koje su postavljene na oba statorova pola. Namotaj 14 nalazi se u rotoru. Kod ovog mašinskog četvoropola promenljive su dve od triju istaknutih veličina, naime imipe-danca između kliznih prstenovai i uzajamna impedanca. SI. 8 pretstavlja mašinski četvoropol, kod koje^ kako stator tako i rotor imaju str-čeće polove, usled čega mašina dobija isto karakteristično svojstvo, kao rasplored si. 6, t. j. sve tni karakterišuće veličine su zavisne cd položaja rotora. Koeficienat spre-zanjai između oba namotaja znatno je ne zavisan cd položaja rotora i približno je jednak 1. 15 odnosno 16 su namotaji koji su raspoređeni u statoru odn. u rotoru. SI. 9 pokazuje u principu višepolni ma šinski četvoropol, kod kojeg su u statoru 19 smeštena dva namotaja 17, 18. Rotor 20 nema pri tome nikakav namotaj. Kako sta tor tako i rotor su izupčenii. istom pode-lom i šupljina zuba jednaka je glavi zuba. Stator je podeljen u četiri odeljka 1, 11, 111, IV u kojima su zubi tako uzajamno pome-reni, da na pr. u i deijcima •!, IV statorovi zubi stoje prema rotorovini zubima i u o-deljcima I, III stoje prema rotorovim šup-Ijimaima. Lako je uvideti da je kod okretanja rotora Uzajamni induktivitet namotaja promenljiv, dok sopstveni induktiviteti ostaju skoro konstantni tako, da se raspored električ’O p naša slično rasporedu iz sli. 3. U si. 10 pokazana je slična mašina kao u si. 9, pri čemu ipak odnos šupljine zuba prema širini zuba 26 nije kao u si. 9 1:1, nego je uzet približno 3:1. Pri tome se menjat kako uzajamni induktivitet tako i sopstveni induktiviteti obaju namotaja pri okretanju rotora približno konstantno =■ = 1. Primer izvtdenja si. 10 je time prin cipieino jednak primerima 6 i 8 izvođenja. SI. 11 pretstavlja istu mašinu kao si. 10, ipak samo sa što je moguće manjim bro jem parova polova. Mašinski četvoropoH iz slika 9—11 mogu biti izvedeni i sa više namotaja, na pr. četiri namotaja 129, 130, 131, 132 kao što je pretstavJ'jeno u si. 11a. Kod uključivanja ovi namotaji bivaju obu-haćeni u dve grupe, na pr. 129, 130 i 131, 132 tako, dat se i samo dve sopstvene i jedna uzajamna impedanca mogu razlikovati. Raspored više od dva namotaja može biti vredan pažnje, na pr. s obzirom na što je moguće ekonomniju izgradu mašine (povoljan odnos između težine bakra i težine gvožđai). Kombinacijom četvoropoi'ova razne izgrade mogu biti izrađivane mašine bez kolektora proizvoljnog karaktera, asinhron-mašine, sinhronmašine, sistemi za sinhrono prenošenje kretanja, kao i za prenošenje diference kretanja. Pomoću specialne deobe polova mašinskih četvoropolova prenos može kod sistemai za sinhrono prenošenje kretanja biti menjan u proizvolj- nim granicama. Osim toga ovi sistemi imaju preimućstvo, da mogu biti izvedeni na obrtnim defovima bez namotaja i kliznih prstenova i suprotno mehaničkim sistemima, koji rade sa zupčanim i diferencialnim prenosima, omogućuju miran rad i proizvoljno prostorno razdvojenu izgradu. Za izvođenje dvofaznog asinhronmotora bivaju na zajedničkoj osovini upotrebi jena četiri mašinska četvoropola, tipova pret-stavljenih u sli. 6 odn. 8 ili 10. SI. 12 pokazuje raspored i šemu uključivanja za ovu mašinu. Po jedan od namotaja 31 i 32 od dva mašinska četvoropola uključeni su jedan za drugim i stavljeni su na fazni napon I. Svaki je cd rotora 33 pomeren na osovini u odnosu na prethodni rotor, za ugao 90° (u odnosu na pođem parova polova). Po jedan namotaj 34, 35 od oba dalja mašinska četvoropola su spojeni i priključeni na drugi fazni napon II, koji je fazno pomeren za 90°. Namotaji 31 i 32 (odn. 34 i 35) mašinskih četvoropolova koji odgovaraju impedanci asinhronmotora koji treba izraditi, time su uključeni na red. Ostalli namotaji 35, 36, 37, 38 mašinskih četvoropolova sada su spojeni na način koji je pokazan u siici. Krajevi 39, 40', 41, 42 ovih namotaja odgovaraju rotorovim kr ajevima normalnog dvofaznog asin-hronmotora sa dvofaznim namotaj em na rotoru i mogu biti spojeni na poznat način. Svakoj od četiri uzajamne impedance, koje su promenlji.ve sa rotorovim položajem, između četiri namotaja mašine koja treba da se izvede, odgovara uzajamna impedanca po jednog mašinskog četvoro-poia. Raspored dvofazne mašine za priključak na trofaznu mrežu uz upotrebu poznatog Scott-uključivanja pokazuje si. 13. Četiri četvoropola sa rotorima 43, koji su po parovima uzajamno pomereni za 90° (u odnosu na podelu parova polova) imaju dva razdeljena namotaja 44, 45, koji su priključeni na sprevodnike I i II mreže trofazne sruje. Od simetričnog središta obaju namotala priključena su oba namotaja 46, 47, koji su uključeni u seriji, od oba druga mašinska četvoropola i vođena su ka sprevodniku III mreže trofazne struje. U-klijučivanje drugih namotaja 48, 49, 50, 51 lje isto kao što je opisano u si. 12. Ovaj primer pokazuje da nije u pitanju broj stvarno postojećih dejstava, nego da radi odlike načina namotavanja može biti obuhvaćeno više, u ovom slučaju po dve impedance (44, odn. 45) u jednu ekvivalentnu samoimpeđancu. Radi izrade trofaznog asinhronmotora (si. 14) potrebno je devet mašinskih četvo- mpola za rotorima 52a, 52b, 52c, od kojih su namotaji 53 spojeni na način, koj: je naveden u slici, i bivaju priključeni na tri faze 1, II, III. Rotori 52a imaju isti položaj u odnosu na podeiu polovili parova, isto tako imaju rotori 52b međusobno i 52c međusobno isti položaj, ali je grupa b prema grupi a pomerena za 120° i grupa c prema grup: a za £4()° (U odnosu na podeiu parova pofi'ova). Izvođenje druge namotajne grupe 54 odgovara izvođenjima rotora normalnog asinhronmotora i može biti skopčano u zvezdi ili trouglu. Sli 15 pokazuje raspored, za sinhrono prenošenje kretanja, kod' kojeg kako ot-pravljač koji treba da se izvede, tako i prijemnik koji treba da se izvede imaju jednofazni namotaj sa strčećim polovima u statoru i dvofazni namotaj u rotoru (odgovarajući si. 2). Svaki od oba sistema 55 i 56 sastoji se iz dva mašinska četvoro-pola 57, 58 odn. 59, 60. Namotaji 61, 62 sistema 55 isto tako kao i namotaji 63, 64 drugog sistema 56 bivaju vezani na red na istu mrežu naizmenične struje. Rotori 57, 58 odn. 59, 60 su ponovo uzajamno pomereni za 90°. Ostali namotaji 65, 66 i 67, 68 su odgovarajući međusobno spojeni. Oba sistema teže da se podese tako, da struje izravnavanja u spojnim sprovodnicima isčeznu Ako jedan sistem biva mehanički pokretan, to struje izravnavanja, koje se sad pojavljuju u spojnim sprovodnicima, izravnavaju sinhrono prateće kretanje drugog sistema. Ako oba sistema imaju isti broj parova polova, to će se oni kretati sa istim brojem obrtaja. Upotrebom ne jedmi kih brojeva parova polova mreže biti postignut proizvoljan prenos kretanja. Kom-binovanjem triju mašinskih četvoropolova može biti izveden trofazni sinhroni sistem. Pri tome može biti dobro, da se jedna od obeju mašina, ili otpravljač ili prijemnik izvede na poznat način, a ne izradom po moću mašinskih četvoropolova, naročito onda, kad ova mašina treba da ima malo parova polova. Takav je slučaj pretstavljen u si. 16, kod koje je kao otpravljač, radi primera, upotrebljena mašina sa jednim parom polova, sa jednoosnim statorovim poljem i zatvorenim namotaijem 70 na an-keru. Namotaj ankera debija priključnike na četiri simetrična mesta, koja su vođena kai kliznim prstenovima 72—-75. Namotaji 82, 81 prijemnikove mašine —■ koja je sa stavljena iz dva četvoropola 77 i 78 slično prijemnikovoj mašini u si. 15 j koja pomo ću namotaja 79 i 80, koji su uključeni na red, biva nadražena — su preko kliznih pr stenova, svaki, priključeni na Pd jedan prečnik ankerovog' namotaja 70. U ovom je slučaju pomoću kratko vezanog namota- ja 70 definisano jednoosno statorovo polje otpravljajuće mašine, čije se proizvođenje postiže pomoću namotaja 69; razume se da se csa polja može isto tako odrediti po-moću strčećih polova. Za način dejstva kao uređaja za sinhro no prenošenje kretanja nije cd značaja, ako zatvoreni ankerov namotaj 70 dobije kolektor 183, čije četke 184, 185 tako stoje,, da struja koja teče kroz četke ne može da proizvede nikakvo polje u mašini. U ovom slučaju biva sprečeno postajanje dopunskog ankeroveg polja pomoću namotaja kratke veze. Otpravljajuća mašina može stoga u svakom uključivanju biti po goli je na kao kolektorni motor, kod kojeg je uslov jedno jednoosno naizmenično polje u mašini. Usled toga može se ovaj sistem upotrebiti za to, da se otpravljajućom mašinom kao motorom pogoni jedna mašina i jednovremeno da se njeno kretanje na električni način sinhrono, u proizvoljnom odnosu prema broju parova polova, pre-ese na ma koju drugu radnu mašinu. Važna oblast primene jeste sinhrono prenošenje kretanja između pfojektorq siike i o-kretača ploča s jedne strane i između projektora slike i projektora zvuka s druge strane kod uređaja zvučnih filmova. Otpravljač služi pri tome kao pogonski motor za projektor slike; on je s njime vezan direktno iii pomoću prinudnog pre nosa. Na kliznim prstenovima pogonskog motora su istovremeno priključeni prijemnici za pogon okretača ploče i za pjogon projektora zvuka. Kao glavno preimućstvo treba pcmenuti, da pomoću električno elastičnog vezivanja ne mogu udari projektora slike biti preneseni ni na okretač ploče ni na projektor zvuka. Ako prijemni sistem biva izveden sa višestrukim povećanjem broja parova polova pogonskog motora, to se može postići jak prenos sinhrono prenesenih kretanja. SI. 17 pokazuje diferencialni sistem, koji može biti izveden dvofazno ili trofazno odgovarajući dvofaznim ili trofaznim ot-pravljačima sinhronog prenošenja. Slika pokazuje dvofazno izvođenje. Namotaji četiri mašinska četvoropola 83 do 86 koji su potrebni za đofazni sistem spojeni su na pretstavl.ieni način. Jedna grupa naimo-taja 87 do 90 je priključena na dve faze otpravljačkog sistema 91, a druga grupa namotaja 92 do 95 priključena je na drugi otpravljački sistem 96. Specialni oblij,k izvođenja ovih diferencialnih sistema, jeste sinhronoskop. Primc-nom Scott-uključivanja moguće je, da se dvofazni sinhronoskop po si. 18 sastavi iz četiri mašinska četvoropola 97 do 100 u priključku na dve mreže A i B naiizmenič- ne struje. Već u sJ. 13 navedeno Scott-ve-živa nje, je za obe grupe namotaja, koji su priključeni na mreže A i B, tako izvedeno, da biva postignuto potrebno fazno pome rainje. Rotori 97, 98 odn. 99, 100 su ponovo pomerenl za 90° (u odnosu na podelu parova polova). Patentni zahtevi: 1. Električna mašina koja je naročito podesna, da posluži kao otpravljač iSi prijemnik ili kao oboje u jednom uređaju za sinhrono prenošenje kretanja, na pr. sa uređaja za pokretanje filma slike na uređaj za snimanje zvuka odu. za reproduko-vanje zvuka, dalje kao motor u uređaju za električni pogon uređaja zvučnog filma pomoću naizmenične struje, kao sinhrono-skop odn. kao nap,rava za sinhroniziramje mreže naizmenične struje i kao pokazivač prenošenja diference kretanja, naznačena time, što je za ekvivalentno kopiranje (Nachbildung) električnih i mehaničnih o-sobina mašina bez kolektora (sinhrone mašine, asinhrone mašine, fazni pomerači, regulatori indukcije itd.). koje se u osnovi odlikuje sa više od dve samoimpedance i njihovim naspramnim impedancama, izvedena iz dva iti više mašinskih četvoropolo-va (mašinske jedinice sa samo dve samo-impedanae i jednom naspramnom impe-dancom, od kojih je bar jedna promenljiva u zavisnosti od samo jedne mehanički nezavisne promenljive, na pr. od položaja rotora). 2. Električna mašina po zaihtevu 1, naznačena time, što su rotori mašinskih če-tvoropolova postavljeni na jednoj zajedničkoj osovini. 3. Električna mašina po zahtevu 1, naznačena time, što su rotori pojedinih mašina postavljeni na zasebnim osovinama koje su međusobno kruto spojene. 4. Električna mašina po zahtevu 2 ili 3, naznačena time, što ima tako izvođenje zubaca i takav raspored namotaja mašinskih četvoropolova, da pri okretanju rotora bi- vaju periodično menjane ne samo njihove naspramne impedance, nego i njihove samoimpedance. 5. Električna mašina po zahtevu 4, naznačena time, što je perioda kod svih pojedinih četvoropolova ili kod njihovih gru pa podjednako velika, i što su pojedini mašinski četvoropolovi svi ilii po grupama, u pogledu nastupanja u suštini istih osobina u toku induktiviteta, za jednake defove periode naspramno pomereno međusobno mehanički spojeni. 6. Električna mašina po zahtevu 5, naznačena time, što pojedini mašinski četvo ropolovj imaju nenamotane rotore, čija su dvozdena tela izupčena podelom koja o-staje jednakom, i što su zupci u jednakim odeljđma koji su ograničeni sa četiri ili x. četiri (x je ceo broj) aktivne strane kalema obaju namotajai, u izvesnom određenom odeljku u odnosu prema zupcima u susednim odeljcima, prostorno pomerenl za jednu polovinu zupčane podele. 7. Uređaj za sinhrono prenošenje kretanja!, naročito za pogon naprava za zvučni film, naznačen time, što kao otpravljač ili kao prijemnik ili za oboje služe mašine po zahtevu 1, čiji su brojevi polovih parova birani odgovarajući željenom prenosnom odnosu. 8. Uređaj za sinhroni pogon naprava za sliku i zvuk, naznačen time, što zvučna naprava biva pogonjena motorom po zahtevu 1, a naprava za sliku biva pogonjena kolektornim motorom, koji služi kao otpravljač za motor zvučne naprave. 9. Električna mašina za prenošenje diferenci kretanja po zahtevu 1, naznačena time, što je ona primarno ii sekundarno priključena na različite otpravljače. 10. Električna mašina pokazivanje faznih diferenci, naročito sinhronoskop, po zahtevu 1, naznačena time, što je ona primarno i sekundarno priključena na različite mreže naizmenične struje. Adpatent broj1028!. JOičf* & / "’t. ’■ \ 5::-; ':,‘* ' I ! , * ■. 'VS»\ £ . ■ . ^■:y .■ . , . : : ,,,;,4; v,:. ■.. /, . ......,i,..'.v:.’:,.., .:v. /, ■ Adpatent broj 10281. T^Rf.6 VV" CvvV rmv1 K-\d i »■ 'i.,,'* S -4 - .;i'v "V'^v J . „• Z ,■ > l . X. . • ■ / ■, Adpatent broj 10281. TjRr.ffi S3 1^3 Adpatent broj 10861. \ -£X fttfv ' ■' s,1 & : . -k., > 1 ;*“Wi '^%v * .\k'\ •* ) r:i>- ■ ■ ' . ■ ' 'r-u- MlKr^Vr —“VV^iAr1 LAMVv Adpatent broj10281. Tij. m o3Q *4o %3a -o 4f/ o&? ^Eiir^Eap 45 m Im$e UM 4;t pi 1 I £3 / ■unij n FRf.fS ■o -o ■o o ~Ftlf.£5 S6 59 Ul ^5 nnr ~ iira | H §<5^ 60 os %L IIIIIZIIIB f ^ . ■ . ■ • '• • . t • * •••/i 1 ■ ‘ m. JHRp. Ž6 TS I' y ■ «1 'i: et: . . -i •• . - w 1 V * f11 ; , ■, ■ ■ ■ . '( ji;v '■ ' iftl' ' ■' ' ’ : ' ' ..'V •• r r* . '• .. . ■ • Adpatent broj 10281. Jt'icjj. /S