KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 20 (2) PATENTNI SPIS INDUSTR1SKE SVOJINE Izdan 1 novembra 1932. BR. 9249 Akciovä společnost drive Skodovy zävody v Plzni, Praha, ČS. R. Upravljački venili za automatske skroz prolazeće kočnice sa pritisnutim vazduhom. Prijava od 26 juna 1931. Važi od 1 decembra 1931. Traženo pravo prvenstva od 30 januara 1931 (CS. R.). Pronalazak se odnosi na upravljački ventil za automatske skroz prolazeće kočnice sa pritisnutim vazduhom, koji se može u-desiti kako za vožnju putničkih vozova, tako i za vožnju sa teretnim vozovima. Takvi upravljački ventili moraju raditi tako, da oni kod udešavanja za vožnju sa teretnim vozom omogućavaju postepeno povišenje pritiska i postepeno opadanje pritiska vaz-duha u kočionom cilindru. Kod udešavanja za vožnju sa putničkim vozom ipak se vrši penjanje pritiska u kočionom cilindru naglo kao i pad pritiska. Ovo se postiže na sledeči način, što se kod vožnje sa putničkim vozom ne prigušuje u kočioni cilindar ulazeći i iz njega izlazeći vazduh, a kod vožnje sa teretnim vozom se naprotiv prigušuje ulazeći i izlazeći vazduh. Poznati su upravljački ventili, koji se mogu udesiti za vožnju sa putničkim ili teretnim vozom. Kod poznatih upravljačkih ventila je ipak udešavanje odn. preudeša-vanje moguće samo onda, kada se iz kočnice ispusti vazduh. Kod pogona uopšte događaju se pak mnogi slučajevi, da su kola ukočena n. pr. posle prispeća u stanicu, kada se lokomotiva otkopča od voza i zbog nezaptivenosti pritisak padne i u-pravljački ventil izvrši opet kočenje. Na stanicama se pak vozovi ranžiraju. Da bi se pak isto moglo izvršiti sa dosadanjim upravljačkim ventilom i da bi se omogućilo udešavanje upravljačkog ventila za vožnju sa vučenjem druge vrste, mora se rukom iz svakih kola ispustiti vazduh. Prema pronalasku upravljački ventil izveden je tako, da napred pomenuto udešava- nje je moguće, a da se preudešavalački organ ne ošteti. Na nacrtu je predstavljen oblik izvođenja pronalaska i to sl. 1 i 2 pokazuju u dva aksijalna preseka deo upravljačkog ventila sa preudešavalačkim organima, koji je deo potreban za razumevanje pronalaska. 1 je kontra klip, koji se kreće kočionim pritiskom u pravcu prema upravljačkom organu, koji na nacrtu nije predstavljen n.pr. prema upravljačkom klipu. Kontra klip o-slanja se pomoću prenosnog čepa ne u-pravljački organ i pomično sedi u telu 12 upravljačkog ventila. Iznad kontra klipa nalazeći se prostor 9 stoji u vezi sa kočionim cilindrom. Kontra klip sastoji se prema pronalasku od dva dela i to od stvarnog tela 1 klipa velikog prečnika i od klipa 5 cilindričnog oblika i malog prečnika, koji leži u klipu 1 aksijalno pomerljivo. Deo 5 je snabde-ven ventilskim sedištem 6, koje upravljajući zajedno deluje sa ispušnim ventilom, koji nije na nacrtu predstavljen. Od sedi-šta ventila 6 vode šupljine 7, 8 u prostor, koji se nalazi ispod klipa 1 u tom cilju, da vazduh iz prostora 9, dakle iz kočionog cilindra, može da struji u slobodu. Istični kenal 7 nalazi se u delu klipa 5, a istični kanal 8 u delu klipa 1. Udešavanje za vožnju sa teretnim vozom ili sa putničkim vozom vrši se dizanjem ili spuštanjem dela klipa 5 čime se ili prigu-šava ili ne iz kočionog cilindra preko kanala 7, 8 strujeći vazduh. Da bi se deo klipa 5 aksijalno pomerio predviđen je pre- Din. 10. udešavalački organ 4; on je pomoću pre-nosnog četvrtastog dela 3 spojen na okretanje sa udešavalačkim čepom 2. Udešavalački čep 2 okretljivo sedi u kontra klipu 1 i snabdeven je površinama 10, 11. Kod obrtanja preudešavaiačkog organa 4 prenosi se njegovo obrtanje pomoću pre-nosnog četvrtastog dela 3 na udešavalački čep 2; prema torne da li površina 10 ili površina 11 zajedno radi sa delom klipa 5, uzima sedište ventila 6 viši ili niži položaj. Ovima se postiže željeni tok pritiska u kočionom cilindru. Kod dosada poznatih upravljačkih ventila nije sedište ventila na pomoćnom klipu maloga prečnika, nego je predviđeno direktno na kontra klipu. Kod preudešavanja se kreće prema torne kontra klip velikog prečnika t. j. diže se ili se spušta. Za ovo je potrebna prilična snaga, jer na čelu površinu kontra klipa ozgo deluje puni koči-oni pritisak. Usled velike potrošnje snage često se prelama prenosni četvrtasti deo. Ovaj nedostatak uklanja predmet pronalaska. Pošto deo 5 kontra klipa ima manju pritisnu površinu, to je i otpor u udešava-lačkom čepu vrlo mali. Time se izbegava deformacija ili prelom jednog od preuđe-šavalačkih organa i istovremeno se omogućava i za vreme punog kočionog priti ska. Patentni zahtev: Upravljački ventil za automatske skroz prolazeće kočnice sa pritisnutim vazduhom, kod kojih se kontra klip, membrana it. s).. kod kočenja kočionim pritiskom pritiskuju na upravljački organ, pri čemu kontra-klip nosi sedište ispušnog ventila i oslanja se pomoću udešljivog udešavalačkog organa za vožnju sa teretnim ili putničkim vozom, naznačen time, što je kontra-klip izveden iz dva dela (1 i 5) tako, da se pri stavljanju u dejstvo udešavalačkog organa (2) menja samo visinski položaj dela (5), čija je pritisna površina mala u srazmeri sa pritisnom površinom drugog dela klipa (D- Ad patent brof 9249. Fig.l. V- /■ ■ , ■ ■