Pošiarina plačena u gotova Cena Din 2 preziden/ bi i G. Masaryk, SOKOLSKI GLASNIK 61ASILO SAVEZA SOKOLA. KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Sokolska l*r&sveta« God. III. - Broj tO. L.«^Jjljana, Mazi svakog četvrtka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo nalazi se u Učiteljsko] tiskan, Frančiškanska alica 6, telefon broj 2177, uprava u Narodnom domu, telefon broj 2543 — Ljubljana • Račun poštanske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vrać^ju 1932-___________________________=■■■■ —----------------rr=:_______r.-.-........ :..■__________________________________________________ Zadaci i uslrojstvo Ministarstva za fizičko vaspitanje naroda 82 rođendan brata preszidenta dr. T. G. Masarylca Dne 7 o. m. slavi prexident bratske Češkoslovaške Republike, brat đr. Toma G. Masaryk, svo/ 82 rodendan. I>oxdravlJaJučl iskreno svog velikog sokolskog brata, koji /e oduvek duboko sfrvaćao I visoko cenio delo slovenskog Sokolstva i nfegovog neumrlog osntvača dr. Miroslava Tyrša, »osnovano na nafsvetlflm prlncipima bratstva. Jednakostl I slobode te posvečeno sreči celokupnog Slovenstva i čove-čanstva, fugoslovensko Sokolstvo naročilo Je srečno i ponosno, da njemu, Jednom od na j več: it) sinova slovenskog roda, državniku 1 misliocu svetskoga glasa, svom bratu Sokolu uputi nafvruče: bralske sokolske čestitke sa najiskrenijim željama, da bi ga u njegovom ldealnom ilvotu 1 radu Vrovl-denfe Još dugo očuvalo čila i xdrava na korist 1 sreču bratskog češkoslovačkog naroda, a na čast I ponos svega Slovensivat Sokolstvo kraljevine Jugoslavije kliče svom sedom bratu Sokolu: Na mnogajat Na z tiar! Zdravo t Opšte odeljenje ministarstva biće I podeljeno na tri otseka i to: admini* | strativni, koji će obavljati opšte administrativne poslove te če u njegovu nadležnost spadati takoder i sestavljanje zakonskih načrta i pravilnika, predmeti personalnog karaktera, nas meštanja, premeštanja, razna prova-danja i dr., nadalje evidenca osoblja, sestavljanje proračunskih predloga, uprava arhiva te vodstvo i nadzor nad knjižnicom. Otsek za fizičko vaspitanje deliće se na sledeče referate: 1. Sokolstvo. O vaj referat brinuče se za provadanje Zakona o Sokolu kraljevine Jugoslavije te če obavljati poslove, koji su u vezi s tim zakonom. 2. Referat za sikaute, planinarstvo i zimski šport. 3. Referat za streljačke družine i vatrogasce. 4. Referat za šport, koji se opet deli na podreferate i to: za nogomet, hazenu, rugby, tenis, šport na vodi: veslanje, jedrenje i plivanje te laku i tešku atletiku. 5. Referat za mehaničfld šport: avi* jatiku, automobilizam, ciklizam i t. d. 6. Referat za statistiku. 7. Referat za propagandu i higije- nu. Treči otseik obavljače poslove računovodstva te če pribirati podatke za sastavljanjc proračuna, pripremaće predloge za financijski zakon, obavljače financijske poslove i slično. Za oba vi jan j e pomenutih poslova ministarstvu če biti dodeljeni: ! savet-nik, 1 tajnik, 1 pristav, 2 činovničlka pripravnika, 1 ekonom, 2 arhivara, 1 šef računovodstva, 4 zvaničnika i 3 služitelja. Pomoči iz budžela Ministarstva za fizičko vaspitanje naroda Kod Ministarstva za fizičko vaspi* tanje naroda predvidaju se ove pomoči: Savezu Sokola kraljevine Jugoslavije 8 miliona dinara; sokolskim do-movima 200.000; Jugoslovenskom ve-slačkom savezu za organizovanje me-dunarodnih veslačkih utakmica za prvenstvo Evrope 400.000; raznim va^ trogasnim, streljačkim, spornim J sličnim društvima 200.000; driištvima za uredenje sportskih terena^, јЖ i drugih s portskih objekata 300.000 dt« mra- žuoama i učesnicima na sveslo* vens'kom sktu « Pragu 400.000 dinara i raznim sportskim savezimn 150.00» d5nara. ji ima da služi interesima nacije. Tu mora ju da postoje fakultativne obave-ze, da kad se neko več prima drago* voljno da radi na unapređenju tel.^ nog uzgoja naroda, odnosno njego'/og jednog dela, naročito omladine u iz-vesnim skupovima ili udruženjima a koja se bave pojedinim granama tog uzgoja, taj mora da bude i svestan svoje dužnosti i da za svoj rad odgo* vara nadležnoj vlasti, koja vrši vrhov* ni nadzor nad sveufkupnim radom oko telesnog uzgoja, a to je Ministarstvo fizičkog vaspitanja naroda. To ima i svojih dubokih razloga. Dosada, više ili manje, fizičko vaspitanje — ako možemo uopče da se tako izrazimo — bilo je posvema prepušteno privatnoj inicijativi, koja ni j e imala baš mkakove odgovornosti. Ova inicijativa, koja je u svom prak-tičnom radu rasparčana na tolike organizacije, udruženja i sikupine, nije imala nikakove povezanosti ni medu sobom, vadila je nesistematski i bez ikakvog uzgojnog plana, a niti je imala vrhovnog nadzora nad sobom. Fizički uzgoj kao takav u najviše slučajeva nije postizavao svoju svrhu. , Ovo je imalo i svojih velikih negativnih stra* na, koje su naročito polkazivale svoj minus u fiziološkom, higijcnskoin i pedagoškom pogledu i to baš kod srčike naroda, naše omladine, a da o na-cionalnom pogledu tog uzgoja i ne govorimo. Prosperitet ovakovih ustanova pod takovim okolnostima bio je u najviše slučajeva problematiean, a bilo je u torne i vrlo losih iskustava. Zdrav* Ije naroda ovim načinom svaikako sc nije unapređivalo ni negovalo. Radilo se na svoju ruku. Tamo, gde je vod* stvo ovakovih udruženja bilo u ruka-ma trezvenih i ozbiljnih ljudi, koji su imali smisla i shvatanja za fizički uzgoj, za zdravlje, telesnu razvijenost, lepotu i moral svojih pripadnika, a to je skoro opčenito mladi elemenat, rad je bio dobar, rezultati povoljni, ali bi* lo je i takovih organizacija i ustanova, koje su imale i drugih prečili ciljeva, no što je to ispravno telesno negovanje zdravlja i lepote u duhu naših op-čih nacionalnih težnja. Bilo je i slučajeva, gde je postojala i najbolja volja za rad, ali je tu opet nedostajalo drugo — materijalni razlozi osuječivali su svaki uspeh. Tu i tamo po koja potpo-ra imale su samo palijativni učinak. Današnje moderno doba polaže fizičkom uzgoju naroda največu paž-nju. Fizičko vaspitanje, to je zapravo danas korelativ za pojam kulture. To dokazivati nije potrebito, dovoljno je samo da skrenemo svojim pogledom izvan granica naše otadžbine pa čemo po svem kulturnom svetu videti, kako se danas gleda na fizičko vaspitanje naroda. Posmatrajuči ovako okolni svet, i nehotice dolazimo do spoznanja. kako je u ovom pogledu baš Sokolstvo bilo upravo dalekovidno i ka* ko su njegovi osnivači o telesnom uzgoju svoga naroda imali upravo ge-nijalne zamisli i u torne upravo pro-ročanska gledanja na svet. Sokolstvo od decenija i dcccnija unatrag ukazuje prstom, da je telesni uzgoj naroda isto tako vitalna nacionalna potreba. Da bi to sokolsko vaspitanje bilo efikasno. korisno i da bi urodilo željenim plodovima, Sokolstvo, odnosno njegovi osnivači stvorili su jedan sistem, sve-strano razraden i udešen da odgovara duhu, potrebama i težnjama sloven sikih nacija. Fizičko vaspitanje po tom sistemu, sokolskom, povezano u pod-jedna'koj meri s vaspitanjem u шо-ralnom i nacionalnom pogledu, pokazalo je na jedinstven način svoju pravu vrednost, koja se ogleda u najvi-šim tečevinama, leojima se danas ponose svi slovenski narodi — svojom samostalnošču i slobodom. Ako je dakle solkolsko fizičko vaspitanje bilo kadro da urodi ovakovim plodovima, največim i najlepšim koje je moglo da pruži svome narodu, onda če ono ta-kođer biti kadro da svojom snagom, vrednošću i veličinom te plodove i uščuva, vršeči ujedno i dalje u narodu svoj blagosloven uticaj. Zato danas pak, kada se u našoj državi polaže temeljac-fkamen jednog sistematskog fizičkog vaspitanja ju-goslovcnskog naroda i kad to država smatra kao deo nacionalnog i svog programa, uzimajuči to pod svoju di-rektnu zaštitu i nadzor, osnivajuči za to j narcCit.i r::r>ist;'.r-1 .-o, s:.;.;o po sebi namiče se, da, ne tangirajuči ni-malo dobru volju privatne inicijative, na tom polju rada ipak sa svoje stra* ne učini sve, da fizičko vaspitanje našega naroda pode sokolskim putem i da se u sav taj rad unosi sokolski i nacionalni duh. U prvom redu ovde dolaze u obzir škole, sve škole bez razlike i vojska, a posredno s ovim naše selo, jer su to najvažniji čimbe-nici našeg nacionalnog života, njegove sadašnjosti i budučnosti, zatim sve drugo. Nadalje treba nači puta i nači* na, da i sve ostale ustanove i udruženja, koja se bave pojedinim granama telesnog uzgoja ili s ovim imaju veze i dodiruju se, usklade svoj rad ukoliko je to više moguče sa radom Sokola kraljevine Jugoslavije, a svi ovi pak faktori da zajedničkom i što užom ko=> operacijom omogučuju što uspešniji fizički, a time u podjednakoj meri i kulturni i moralni razvitak našega naroda i to uvek i isključivo u jugoslovenskom nacionalnom duhu. Verujemo, da je u najboljim in-tencijama odgovornih faktora da se sada u nastojanjima oko sveopčeg fizičkog vaspitanja našega naroda podo jednim pozitivnim i taeno odredenim putem, koji če jugoslovenskom narodu i s tog gledišta biti od nesumnjive koristi. Naše, jugoslovensko Sokolstvo, nalazeči se več na tom putu, pružiče uvek najpripravnije svoju sokolsku desnicu svakome, s kojim se susretne na tom radu. Stupanjem пг; snagu novog držav-nog proračuna biče provedena taiko-der i definitivna organizacija novoos* novanog Ministarstva za fizičko vaspitanje naroda. Novo ministarstvo biče vrhovna nadzorna vlast nad svim organizacijam, savezima, podsavezima, odborima, društvima, udruženjima i ustanovama, koje se bave fizičkim uz-gojem naroda. UjednS če ovo mini* starstvo vršiti nadzor nad fizičkim uzgojem školske omladine i to u sporazumu sa ministarstvima, pod čiju nadležnost spadaju odnosne škole. Nadalje, ministarstvo za fizičko vas* pitanje naroda biče vrhovna instanca koja če odobravati osnivanje udruženja i ustanova za fizički uzgoj te če mu ujedno biti poverena briga da se pravilno provodi Zakon o Sokolu kraljevine Jugoslavije. Da se omoguči sistematsko uzgajanje naroda, novo ministarstvo sastavice sve potrebne za* konske načrte, tc če materijalno i mo* ralno podupirati sportske organizacije i brinuti se, da se fizičko vaspitanje naroda unapredi i poboljša. U tu svrhu podizaće također i naročite škole, priredivače predavanja i brinuti se da se stvori i uzgoji odgovarajuči kadar kvalifikovanih učitelja za fizički uzgoj. U zadatke ovoga ministarstva spadače također i stalno i redovito lekarsfko pregledavanje svih članova pojedinih udruženja, koja se bave fizičkim vas* pitanjem, tako i sportskih ustanova i slično, a !koje spadaju u njegovu nad-ležnost. Ministarstvo če ujedno izda* vati struenu literaturu te če podupira-i:i i privatn« inicijativu ovoga smera. Medu najvažnijim i prvim zada-■ama ministarstva za fizičko vaspitanje biče centralizacija i jedmstveno uredenje sportskih organizacija te što uža saradnja sa Sokolom kraljes vine Jugoslavije i drugim telesno-uzgojnim organizacijama u državi. Nadalje, ministarstvo sabirače sta-tistieke podatke o rezultatima svos ga rada te podatke o fizičkom uzgoju naroda u drugim državama. Pored toga ono če imati pravo da ukida i zabranjuje delovanje organizacija, ustanova i društava, koje bi se ogrešile o osnovna na* čela fizičkog uzgoja naroda u jugoslovenskom nacionalnom dubu, te če moči da postupi protiv svih onih, koji ne vrše svoje dužnosti prema članovima podredenih organizacija, ukoliko bi se* to ogre-šili u postoječa osnovna načela. U pogledu svog unutrašnjeg ustroja, ministarstvo če se deliti na kabinet ministra i opšte odeljenje. Kabinet ministra primače molbe i žalbe i svu službenu poštu, koja se adresuje na ministra, tc če otpravljati poslove, koje to odredi sam ministar. Na ovome mestu mi smo več u nekoliko navrata pisali o važnosti kao i o zadacima, koje čekaju naše novo-osnovano Ministarstvo za fizičko vas* pitanje naroda. Naglasili smo, da su te zadače kudikamo teže, veče i slozeni-je, no što se je to u početku mislilo u izvesnim i manje upučenim krugovv ma. A da se je ipak osečala potreba jedne vrhovne državne ustanove, koja če voditi svestranu brigu o telesnom uzgoju našega naroda, i to je, osobito u našim današnjim prilikama, suvišno posebno i isticati. Uporedo s intencijama odgovor* nih faktora u državi, da se svestrano konsoliduje i unapredi život našega naroda, u svim njegovim smetrovima, a unatoč opčenitih teških prilika i per- Brai dr. Dragan Kraljevič, ministar za fizičko vaspitanje naroda turbacija, koje se danas naročito ose-čaju na privrednom polju posvuda u svetu pa i kod nas, u doba, kada se pored rešenja ostalih problema nasto^ ji da se ublaže u prvom redu potrebe ekonomsikog i socijalnog značaja, os* nivanje našeg Ministarstva za fizičko vaspitanje naroda dobiva sve dublji i važniji značaj. To znači, da je i država sama ispravno uočila zamašitost jednog pitanja, kojemu sc u nas do sada nije posvečivalo onoliko pažnje, koliko ono zaista i zaslužuje. To pitanje, mada se ipak nije po svemu smetalo s uma, nije bilo tretirano na način, da bi se moglo tla sprevodi po. jednoin>je* dinstvenom i sistematskom planu, de-taljno razradenom, a koji bi imao da obuhvati sve što je u vezi s fizičkim uzgojem našega naroda. Iluzorno bi bilo opet da sc ustanovljcnjcm novog ministarstva od ovog mahom najedan-put očelkuju nagli uspesi, i u najkračem vremenu kakovi grandiozni rezultati. Ncosnovano bi bilo zanositi se ovakovim mislima i postavljati zahteve, koji sc mogu realizovati tek u jednom du-žem periodu vremena i pri čemu takoder glavnu ulogii igraju i opšte prill* kc, naročito financijsko * privrednog karaktera. Ali opet s druge Strane nc-pobitno je, da je kreacijom novog mi-nistarstva udaren čvrst temelj jednom smišljenom i po planu zasnovanom, uspešnijem i opštem fizičkom vaspita* nju jugoslovenskog naroda. Za sada nalazimo sc u tom pogledu tek u po-četoom stadiju rešavanja ove krupne zadače, a život sam i praksa, pored več zasnovanog, pokazače, što je još od potrebe da se tu nadoda, popravi, usavrši i provede. Za sve to treba i vremena i naročitog študija, a i, što je posve naravno, materijalnih sred-stava. Sada medutim treba paziti, da ti počeci budu zdravi, držeči sc pri tome takoder načela: pravi ljudi na prava mesta! Stojimo na principu uopšte, da se fizičko vaspitanje ima da provodi po privatnoj inicijativi, osim naravno u slučajevima, kada je fizičko vaspitanje samo sobom podredeno direktno dr-žavnoj vlasti, kako je to i slučaj sa Skolama i vojskom, jer je privatna inicijativa, kako nas iskustvo uči, uvek pokazivala svoje najbolje odlike: volju, samopregor, požrtvovnost i prema tome i dolične uspehe. Ali pri* vatna inicijativa treba takoder da sno* n i pumi odgovornost za svoj md ko- /umt/ко /0K0L/TK0 A i Micki br. AL Dryak 60godišnjak One 24 februara proslavio je je; dan od najboljih savrcmcnih čeških arhitekta 1 idejni osnivač načrta sokolskih slctišta za svesokolske sletove god. 1912, 1920, a i ovogodišnjeg, brat Al. Dryak. Porcd mnogih javnih i privatnih vcćih radova, njegova su naj-znamenitija dela opštiaska palata u Pragu- iz godinc «002, dalje zgrada Na-rodnog kazališta u Brnu, spomenilk Sl ob od e na Žižkovu, kompleks zgrada Masarykovc univerze u Brnu i načrt dcfmitivnog stadiona na Strahovu, gdc se održava sokolski slet. licešfe bugarskih junaka na IX svesokolskom slstu Načclništvo saveza bugarskih Junaka zaključilo je na svojoj posled-njoj sednici, da se Junači u što večoj meri odazovu pozivu za IX svesokol-ski slet, pa je sada na pretsedništvu saveza, da li če ono taj zaključak odobriti. SieiskJ znak IX svesokoiskog sleia u Pragu Naše članstvo svakako če zanimati sve što se tiče sletskog znaka, koji mora da ima svaki sokolski učes-nik sleta, a koji reflektira na povla-štenu vožnju na željeznici, zajedničko stanovanje u Pragu, popust pri skup-noj prehrani te u predsletskim danima slobodan pristup na člansku tribi-nu, a u glavnim sletskim danima pak pristup na kušnje i takmičenja. Slct-ski znak stajače opet 20 Kč, t. j. oko 3050 Din. Naraštajski sletski znak stajače samo 6 Kč. Znak je sastavljen iz tri dela: prvi deo pretstavlja ptiču sokola i otraga ima patentnu iglu da se znak može da pričvrsti na surku; za taj deo pripeta je čehoslovačka trobojnica i na njoj je pričvrščen medaljom pretsednika Masaryka. Sokolska društva imaju do 15 marta da preko svojih župa urede sve potrebno da se odredi mesto na sletištu za predslet-ske i glavne sletske dane. To vredi na ravno za čehoslovačke župe i društva kako če pak u tom pogledu ČOS od-lučiti glede ostalih slovenskih sokolskih saveza to još nije poznato. U tom pogledu dače sletski odbor SKJ u Beogradu tačnija uputstva. Slelska scena »Tyršev san« Po zamisli brata Domorazka, tvorca sletske scene »Maraton« iz g. 1912., kratki sadržaj sletske scene, (koja nosi naziv »Tyršev san« i koja če se izvotliti na svim sletskim nastupima, da-klc i za vreme pretsletskih dana, sledeči je: glazba u uvodu prikazuje današnje raspoloženje, razdvojenost oslo-bodenog naroda, našto prelazi u prh kazivauje dobe pre osnovanja Sokolstva. U tom odjekne Tyršev motiv i čuje se borba za slobodu. U ovom delu sccnc ponavljaju se u glazbi motivi iz pomenutog »Maratona«, sletsike scene iz god. 1912., u kojoj je Sokolstvo po uzoru iz starogrčke istorije tako lepo prikazalo svoju ulogu u borbi za slo* bodu češkog naroda. Time završava glazha i po tihom vežbalištu čuju se glasovi narodnih buditelja Havlička, Pnlackog, Tyrša i napokon oca domovine Masary*ka. Vežbalište se tada po-činje puniti, orkestar zastira punom snagom. Nastupa narod u antičkoj lepoti i sprema se na maratonske igre. Izvode se starogrčka telovežbačka takmičenja u trčanju, hrvanju, pankratio-nu, pentatlonu i t. d. Pobednici priina-ju vence pobede, a narod ih vodi žrt* venicima bogova, gde se zahvaljuju za dobijenu pobedu, dok narod peva pes* mu zahvalnicu. Muzika postaje sve ja- ča, pesma glasnija, a antički narod pretvori sc u Sokolstvo. Time je Tyr* šev san dovršen i sa sokolskim zastavama na čelu ostavljaju vežbači vežbalište. Kad zapanKne župe ČOS Sva čehoslovačka sokolska društva u Evropi, koja rade van granica Čehoslovačke i Austrije, udružena su u takozvanu zagraničnu župu, kojoj je sedište Pragu. Ova župa sada broji 34 društva. Nova društva u poslednje vreme bila su osnovana u Štroklovu i Bukureštu; ovo poslednje broji 14 čl a* nova i 16 članica. Prijave za slet iz društava ove župe. vrlo su velike, te je več dosada prijavljenih preko 800 učesnika, od toga 167 vežbača, 128 vež-bačica i 25 starijih članova vežbača. Svi ovi neče nastupiti možda u nekoj posebnoj tačei, nego u zajedničkim sletskim vežbama ČOS, rame uz rame sa ostalom bračom. Iz delovanja čehoslovačka y Sokolstva U toku prošlog meseca imao je izvršni odbor ČOS svoju sednicu, na kojoj je bilo medu ostalim raspravlja-no i o pripremama za slet. Sletska scena biče skoro priprcmljena, jer je medu auktorima iste i bračom Domo-razkom, Prokopom i dr. Borom po* stignut potpun sporazum, pa če njezin tekst izraditi brat Domorazek i izdati u posebnoj brošuri Sa pojedinim na* čelništvima takoder vršila su se save-tovanja glede dodeljcnja članstva, na* raštaja i dcce za sccnu, jer če za nju trebati oko 5000 lica, koja moraju dati zbog zajedničkih pokuša praška društva. Isto tako prošlog meseca počela su savetovanja sokolskih vaspitnih organa. Kao prvi održali su konfereneiju uzgajatelji sokolske decc i to dne 13. i 14. februara. Na ovoj konfercnciji bilo je prisutnih 57 župskih delegata, dalje su bili prisutni članovi pretsed-n štva i načelništva ČOS te referenti za uzgoj decc. Glavna svrha sastanka bila je da se izdadu sva potrebna uputstva za nastup dece na svcsokolskom sletu. Na tom sastanku odreden j c i tačan program dana sokolske dcce. Razgovaralo se dalje o novom zajed-niekom kroju decc, o redu takmičenja na j mladih pripadn&a Sokolstva, koje sc je razdelilo u tri grupe po godina-ma. Prva grupa, t. j. najmladi, za tak* mičenja uopšte ne dolaze u obzir. Ko* načno je prisutnim delegatima u vež-baonici Tyrševog doma prikazana »Dečja priča« s kojom če na sletu na* stupiti najmlada deca. Za pokojnim starešinom ČOS priredila su skoro sva društva i župe komemoracije, na kojima su govornici brneli velike zasluge pokojnika za Sokolstvo. U čitavoj republici prireduju napredna društva zajedničke proslave lOOgodišnjicc rodenja dr. Miroslava Tyrša. Tako je n. pr. u Lipniku veoma lepo uspela zajednička proslava prirejena od Sokola, DTJ i vojske. Ugodno letovanje na moril Ono br. društvo koje kani da prevede ferije na moru, neka se odmah javi na upravu našega društva. Mo* žemo da primimo do tridesetero bra-če, odnosno sestara. Mesto veoma zdravo, ima izvor vode i sve živežne namirniee su jeftine. Dnevne parobro-darske veze. Divno kupalište. Potreb* no doneti krevete sa spremom (željez-ne). Društva, koja budu na ovo spremna, neka nam se odmah jave. SOKOLSKO DRUŠTVO PAŠMAN. IX sveaoRolsRi slei u Pragu Miltoni teku lil Pretsednik finacijskog otselka IX. svesokolskog sleta u Pragu, brat dr. Vladimir Fleischmann, dao je ured* niku »Prager Presse« sledeču izjavu, koju i mi radi njene interesantnosti, a i u informaciji! našega članstva, donosimo ovde u prevodu. Daklc koliko trebamo za slet? Ukupno oko 15,000.000 Kč, od česa otpada za gradbene radove 6,000.000; za troškove nastanbe članstva i nara-štaja predviden jc nekako »Batin« broj i to 1,999.000 Kč. Tehničko vodstvo zahteva za sprave i druge priprave 1.200.000 Kč i za svečanu sietsku scenu 500.000 Kč. Nadalje priredivački otsek traži 400.000 Kč, gospodarski pak 350 hiljada Kč. To su dakle glavne i ujed* no največe stavke. Ostatak pak od glavne sume određen je za manje i nepredvidene izdatke. Otkuda pak pokriče? Prc svega ono se ima da namakne od ulaznica, koje če, računajuči realno, izneti 11 milijuna Kč, jer čemo na sletištu ima-ti 392 lože sa ukupno 2660 sedala, nadalje 5326 stolica i 18.272 sedišta na klupama. Mesta za stajanje predvide* no jc na tribinama 38.112, a pred tribi-nama 82.100. Na celom stadionu biče dakle približno prostora za 150.000 glcdalaca .koji če imati svi dobar pre* gled sletišta. Cene mesta? One su opčenito ostale iste, kakove su i bile za vreme poslednjeg sleta. Sedala u ložama na srednjoj tribini pored oficijelnih loža stajače po 200 Kč, u ložama sa strane glavne tribine po 150 Kč, u ložama pak na tribinama sa strane po 120 Kč. Ostala sedala, stolice, stajače na glav* noj tribini po 150 Kč, a na tribina sa strane po 100 Kč. Sedišta na klupama stajače na sredini glavne tribine po 100 Kč, a sa strane glavne tribine po 80 Kč, dok če ona na tribinama sa strane stajati po 60 Kč, a pri ulaznim vratima 50 Kč. Mesta za stajanje na glavnoj tri* bini stajače 60 Kč, na tribinama sa strane 15 Kč, dok če pred glavnom tribinom stajati 12 Kč, a pred tribinama sa strane po 10 Kč. To su cene za glavne sletske dane. Za vreme naraštajskih dana i na dan 6. jula cene če biti polovične, a u danima nastupa dece i srednjoškolske omladine pak biče još i niže. Za slo-bodnu prodaju predvideno je samo 30% ulaznica, a 60% rezervirano je za članstvo i 10% pridržava priredivački otsek za oficijelne goste, izvcstioce i t. d. Zato, ko želi da osigura svoje mesto, treba da ulaznice pravodobno na-ruči, da opet nebi bilo žrtava zakutnih navijača cena. Uostalom pak več smo preduzeli sve potrebne mere, da barem ograničimo svako guljenje od strane nesavesnih elemenata. Zanimljivo je, da se najpre rasprodaju baš naj siku p* lja mesta, t. j. sedala u ložama. Što se pak tiče ograničenih 60% ulaznica, koje su rezervirane za Sokole, moram da pripomenem, da ih uvek ponestanc, naročita u glavnim sletskim danima. U zadnje vreme opažamo ta* koder da interes sve to više raste i za priredbe u predsletskim danima. Medu prihode računamo nadalje još i supskripciju od 500.000 Kč, utržak od najanmina za paviljone u iznosu od 400.000 Kč, od prodaje cigareta »Sokol«, raznih spomen-predmeta i t, d. po 250.000 Kč, zatim za pravo filmo-vanja 150.000 Kč, od priredaba (akademija, zabava), koje aranžira priredivački otsek, 500.000 Kč. Manjak pak od 2 milijuna nameravamo pokriti s ras-pisom sletskog poteza, koji če iznašati 10 Kč po učesniku. Ali sletski porez kako je za predvidati izneče i više, i jer su također i sve ostale stavke prihoda uzete razmerno niško, nadati se je još i suficitu. ------------------------- Dr. Miroslav Tyrš u svetlosti Istorije Rr«f Jan Baumg&rtl, 90 godišnjak, aktivni vežbač, sprema se xa ovogodišnji sve* sokolski slet Bral Ani. KHvan, r.ajetariji jedmi živudi ufesnik I. skupitine Praškog Sokola (»Jas*) Istorija je neumitni sudija. Ona bez milosrda postavlja sve stvari na svoje pravo mesto, pa i ljude koji su u njoj delati i stvarali je. A dr. Tyrš jc također jedan od onih, komu je istorija odredila svoje pravo mesto, jer je u njoj snažno delovao, jer ju je stvarao. Nije samo dr. Tyrš radio u jed-tiom pravcu, jednostrano; naprotiv, u više pravaca, svestrano. Njegova de* latnost tokom XIX veka jesu svako-jako najlepše istoriske stranice ljudske sklatnosti kod Slovena, ponaosob kod Čeha. Oko 1860. godine stupa Tyrš u javni život i podupire onu plejadu če-hoslovačkih kulturnih i političkih heroja, koji su več snažno delali za sk>* bodu i veličinu svoje domovine. Stu-pivši na pozornicu javnoga života Tyrš je pripadao onom kolu Čcha*panslavi-sta, koji su bili postavili sebi za cilj da trulu Austriju tuku u svojoj rodenoj zemlji solidnošču svoje i materijalne i duhovne kulture. Pored Jungmana, Kolara, Dobrovskog, Šafarika, Pjdac-kog, RigeTa, Njemcove, Havličeka, Smetane i Manesa, Tvrš je jedan od najizrazitijih protagonista sveslovenske misli, u koju je neprikosrroveno vero* vao da je došao čas, kad če ta slovenska misao biti ideja vodil j a liberalizma i demokratskih težnja u Evropi. Naučnik prvoga reda, Tyrš sc naročito istakao u filosofiji i estetici, iz kojih jc oblasti pisao prvoklasnc kritike i članke. Neče nam se zameriti ako ovde navedemo značajne reči Tyršove iz članka »Filozofija istorije«, koji je štampan u trečem delu Rigerota nauč* nog rečnika: »Ko traži da prirodu potčini in-dustrijom i oslobodi narode, da bi aebi prisvojili sve što je dobrega donela prušlost i da bi obrazovanje svoje podigli na najviši stepen, kako bi se mogli pridružiti svi m a obrazovanim narodima — taj je naš, brat. Dakle, za oslobodenje fizičko, duševno i pro* svetno ima da radi svaki od nas, koji svoju volju upravlja i vodi osečanjem ljubavi za otadžbinu. Slobodan biti u društva to znači: samo zakon nad so-bom priznavati i u isto vreme dobro« voljno mu se pokoravati,« Koliko veličine i dobronamemog shvatanja u ovo nekoliko rečeniea. No, svakojako, kao kruna svega Tyršovoga rada jeste njegov rad na Sokolstvu i njegovoj organizaciji. Van svake je sumnje danas, da jc Sokolstvo jedna eminentna slovenska organizacija, koja ima zadatak da i duhov* no i moralno i telesno potpuno preporodi Slovenstvo i stavi ga na čelo sv ih kulturnih naroda u Evropi, a za boljina* rodni prosperitet. Ta i takva organizacija jeste tvorevina dr. Miroslava Tyr* ša. I ako je istina, da je istorija učiteljica života, onda nas ona zaista, u tadu dr. Tyrša, ima čemu i naučiti. Kao osnivalac Sokolstva, Tyrš je istakao i njegov zadataik da čovek si* stematski i pravilno vežba svoje telo. Time se postižu dve stvari: ojačava se fizički pojedinac, a zatim i ceo narod. A narod, fizički zdrav, obezbeđujc sebi dobru budučnost i uzdiže se duševno i moralno. Pravac, koji je Tvrš dao Sokolstvu teži još i tome, da stvori snažna i zdrava čoveka, upravo juna* ka, kakav sc nalazi u srpškim narodnim pesmama. Po Tyršu je Sokolstvo i vrlo va-žan ekonomski činilac, jer samo zdrav i telesno snažan narod može biti spo soban za ekonomski rad i napredak; a kržljav i nerazvijen narod mora i ekonomski propasti. U ovakvo zamišljeno Sokolstvo Tyrš je tvrdo verovao i takav mu zna čaj davao, da je u njemu gledao ne samo ostvarenje češlkih narodnih ide* ala, več i pobedu svega Slovenstva. U ovako svoje shvatanje Tyrš nije nikad sumnjao, čak ni onda, kad je, zbog napornog rada, bio teško oboleo. Načela: pravda, bratstvo, jednakost i slo* boda po Tyršu moraju uvek pobediti, a Tyrš je ova načela duboko usadio u naše Sokolstvo. S ovakvim Sokolstvom Tyrš je priredio prvi slet u Pragu 1882. godine, kojim jc sam upravljao, a koji mu jc doneo nepokolebivo ubeđenje, da njegov rad odgovara potpuno životnim potrebama narodnim i da je Sokolstvo več na čvrstim nogama. Tako uredeno Sokolstvo, posle mnogo napornoga, ali plodonosnoga rada, napustio je Tyrš da bi potražio k-ka svomc več oronulome zdravi ju i otišao u Tirol na odmor. 8. augusta 1884. godine izišao je u šetnju odafcle se nije više vratio živ, a 21. augusta su ga našli u talasima jed-ne obližnje planinske reke. Tako je završio svoj život u 52 god. otac i ideolog našeg, slovenskog Sokolstva dr. Miroslav Tyrš. Tyrševo telo prcneto jc u Prag i sahranjeno u grobnici svog največeg saradnika i tasta Fiignera. Ali nikad nam veči ne izgleda ovaj sokolski gorostas nego danas, kada slavimo njegovu 100-godišnjicu podenja, i kada uporednjemo rezultate stvaranja na polju Sokolstva od- njegg pa do danas. Iz ovih uporedenja najbolje vidimo, koliko je bila zapojena njegova slovenska duša željom za što jači razvitak nacionalne solkolske sve* sti kod svili Slovena. A tek kako bi uzdrhtala od radosti njegova slovenska plemenita duša, kad bi nešto ustao iz groba, i 7. jula pogledao more Sokola IX prašlkog sleta, na kom učestvuju svi Sokoli slovenskih zemalja, zagrljcni, oslobodeni i ujedinjem u svoje jedinstvene nacionalne države. Kakva razlika između 1882 i 1932 godinc! Prof. Dura Mrvaljevič — Negotin. Na rad hraćo! »Što ste več uradili, da taiko- der i medu trnje zapljušti silni val sokol,skog života? ...« (Brat G angl). Članak brata potstarešine Gangla »U Tyrševoj godini« u 4 broju »Glasnika« ne sme da prode neopažen, ne sme da se pačita tek onako na hrzu ruku površno i — baci u zaborav. Tre* ba dobro razmisliti o svemu što je br. Gangl iz svoje velike sokolske duše i svog nesebičnog srca izneo, prateči pomnjivo sve što se u Sokolstvu zbi-va, pa upreti sve sokolske snage da se sokolska misao, čista i neoskvrnjena provede i da ona zaokupi svačije srep diljem čitave naše lepe Jugoslavije, da ona sjajna i velika prodre medu trnje i kamenje. A to če se postiči kada svi sokolski radnici požrtvovnim radom i samopregorom pregnu da zdravu sokolsku misao ucepe u široke narodne slojcvc izmučenog našeg seljaka i raclnika. Radost nas obuzimlje što vidimo da se sokolska ideja širi i prostire svoje korenje ne samo po varošima i varošicima, več i u najzabitnija sela gde vlada glad i nevolja svaka, gde trnje niče, a sve se to zbiva u vreme teške ekonomske krize. I sam sam se ispočetka čudio, kako ta naša seoska omladina ima volje da posle dnevnog napornog rada, posle vrlo mršave veče* re dolazi u sokolanu i tu sluša sokolsku reč i napaja se njome, vežba i krepi svoje iznemoglo telo. Ali ta misao za čas je nestala, kad se setih da i sam nišam nikad mislio na jelo slušajuči sokolska predavanja, radeči u vežbao-nici, marširajučii po čitave časove na božjem suncu. Sve, sve je bilo lako podnositi, ier nas jc zagrevala i zanosila sokolska misao. Treba samo da ona ude u nas i ona sc sama dalje širi dok nam ne obuhvati čiitavo biče i ne napušta nas lako, kao što bršljati ne napušta stoletni hrast. Ali da sokolska ideja obuhvati široke narodne mase, potreban je Ikoliko rad u vežbaonica-ma, toliko i prosvetni rad, a taj traži požrtvovne sokolske radnike. Kroz prošlu godinu sokolska armada popela sc na zamernu visinu. Ostanimo za sa* da na tom broju. Zameran je. Ali neka taj broj bude uistinu sokolski, t. j. neka sva ta naša brača i sestre budu uistinu svesni Sokoli. Kad su dobro-voljno stupili u naše redove, oni če dobrovoljno i svoju dušu i svoje srce cla ispune sokolskim osočajima, sokolskim bratstvom i uopšte sokolskim idealima. Mi smo dužni da uložimo sve svoje sile da sc to i postigne. Ina* čc sami če otpastl nestače ih iz naše falange nečujno kako su i došli, jer če uvideti, da se u Sokolstvu ne može šičariti i praviti poslovi. Naš pak elemenat na selima zdrav ie i ncpdkvarcn. Budimo mu na pomoči Ikao prava brača, ne samo u sokola-r.i, več u svakom korisnom pothvatu, koji unapređuje ne samo njegovo zdravijo, več čitavo njegovo življenje. Čežnja je narodne duše da nas Sokole, pionire ljubavi, bratstva, prosvete i napretka primi u bratski zp grljaj, jer je malo ko do sada dolazio sa seljakom u doticaj da mu leči rane, da ga u nevolji pomogne i teši, a alko mu le u vrlo retkim slučajevima neka intcligencija dolaziila u pohode, to nije bilo u njegovu korist, več da ga izrabi u svoje lične svrhe. Na muci se poznaju junači. Narod se ne sme razočarati. Počeli smo orati na narodnoj njivi. Uprimo složnim silama napred, ne plašeči se nikakovih poteškoča, prelazeči preko svih kriza. Ncoborive su reči brata Gangla: »Moramo svoju zgradu graditi pdozdo prema gore, iz širine radinog i nepo* kvarenog sveta u višine ,gde se svetle ideali naših nastajanja i napora. Svetlo jc visoko — put strm!« Ali Sokoli ne Žale trud. Sokoli nose u sebi čvrstu veru u pobedu. 1 ako shvačamo sokol-sko bratstvo, i ako u srcu imamo ljubavi i ljudskog osceanja, naše čemo nastajanje i rad najviše posvetiti onom našem siromašnom ali poštenom bratu, koji žive u tinini neznaja, koji žive u pustinji medu trnjem, koji nema ni kruha ni vina, a često ni dobre vode. Naša čemo nastajanja upreči u one zagušljive radionice, gde naši sirote radnici teškom mulkom zaraduju svagdašnji hlebac, u stanove, gde se mnogobrojnom porodicom udišu za-gušljivi vazduh. Ташо, tamo nas vodi sokolska ljubav, jer to su naši koji su izgradivali temelje nase slobode. la* mo treba topline sokolskog srca i so-kolskog bratstva. Setimo se da i njihova duša čezne za svetlošču, za novim lepšim životom. Idimo tamo i stisnimo bratski žuljevitu ruku našega scljalka i radnika. Takav element biče temelj jugoslovcnskog Sokolstva i nikoje bu-re ni oluje neče mu naškoditi ni savla* dati ga. , .. Uzgojimo našega radnika i ne tu-dimo sc od njega, budimo mu prava brača, pa onda nc treba da strepimo da če to naše radništvo zalutati stran-puticom i da če ga zavesti kojdkakvi umišljeni vode. U man jim varošima, gde je radnički elemenat brojan, ovaj mora da bude stup sokolskih društava. Naši daci odlaze tamo amo posle svršenih nauka, dok radnik ohično ostaje u mestu. Posvetimo daklc malo više brige našim radnickna, ubedimo ih iivotn reči da ne klonu več da stupe medu biaču koja če im olakšati breme života, koja če im pokazati put da im život hude lepši i mili ji. Pridobimo njihova srca i oni če postati večno naša brača. Zasučimo dakle rukave i na rad! Bendiš Ivanko — Kotor. Prva priredba IX svesokolskog slela Cenzura filmova za sokolske kinematografe IX svesokolski slet, s kojim če se proslaviti stogodišnjica Ty rševog rojenja, več počinje. U visokoj Tatri na “lovačkom teritoriju sabiru se prvi borci sokolskih saveza, udruženih u Save-zu Slovenskog Sokolstva, da u pleme-nitoj borbi iskušaju svoje sile u »beloj umetnosti« u zasneženom kraju čeho-slovačke države. Od 3 do 6 marta održava se prva priredba, koja spada u okvir ovogodiš-njeg svesokolskog sleta. Daleko od Praga — u Štrpskom Plesu — održava-ju se ovih dana smučarska takmičenja Saveza SS i ČOS. Dok čemo mi u danima 5 i 6 marta kod kuče proslavljati 100*godišnjicu Tyrševog rodenja, u fa* tri če se tada voditi borba za prvenstvo SSS u smučanju. Iz Čehoslovačke, Polj* ske i Jugoslavije pohitače tamo brača i sestre, da se ogledaju u brzini na smučkama i da pokažu svetu svestra-nost sokolskog telesnog vežbanja, koje takoder i na mrzlom snegu i u visokim gorama omogučuje brzo i uspešno gibanje. Napeče se sokolske mišice, a čist zrak, toplo sunce i veselo raspolo-ženje podače takmičarima nove snage, da se povrate u svoje vežbaoniee zdravi i okrepljeni i da se opet priprave za sokolski rad na svesokolskom sletu u Pragu, kada če treba ti ponovno da po* kažu ustrajnost i moč sokolskog uzgoja. Sve više i više odjekuje medu sokolskim redovima poMič: Van u pri-rodu!« Prošla su vremena, kada smo znali samo za vežbaonicu i kada smo mislili, da je početak i konac svega te« lesnog uzgoja samo vežbanje na spra* vama. Danas, medutim, prevladuje sve to više naziranje, da je kretanje na svežem i čistom zraku za razvoj tela od večeg značenja nego sama telovežba u zatvorenim prostorijama. Zato treba što moguče više da cenimo i izvadamo telesne vežbe na otvorenom i stoga tražimo, da sc telovežba, ukoliko je moguče više, vrši na vežbalištima ume* sto u vežbaonicama. Ka'ko je telovežba u zimsko doba na otvorenom največim delom onemo-gučena, zato se zauzimljemo, da Sokolstvo pored redovite telovežbe treba da gaji takoder i one grane, koje su po-godne za zimsko doba u slobodnoj pvi-'oiii, naravno tamo, gde za to postoje POvoljni uslovi. I jer je medu tim gra-nama smučarstvo najprikladnije za razgibanje tela, zato se smučarstvo u Sokolstvu sve to više širi i sve više dobiva novih prijatelja. U jugosloven-skom Sokolstvu je ta grana u nekojim župama več prilično razvijena, a daleko razvijenija je pak u redovima čeho* slovačkog i poljskog Sokolstva. Iz tog razloga načelništvo Saveza Slovenskog Sokolstva uvelo je u svoj takmičarski program takoder i smučar* ska takmičenja, koja su dve godine od* redena kao deo svesokolskog sleta u Pragu; to su naime druga takmičenja za prvenstvo Saveza SS, kako je to i u raspisu naznačeno. Sokolstvo kraljevine Jugoslavije dosada još nijc učestvovalo smučarskim ta!. wu«"«ugtw. ..*1» •vtVnm sitnlctnm ,lr„5tv„ n„n„n sme! prikazivati mjedan tlim ako nijc prethodno odobren od saveznog p»o-svetnog odbora. Prof. Ante Tadič — Smederevo. derevskom Sokolskom društvu, napao je, kao i samo društvo, gosp. Ars. u smederevskom listu »Glas Podunav* lja« br. 39 pr. g. — Društvo se nijc Ciiajmo svi! Više jc puta bilo reči u »Sokolskom Glasniku« c tome, kako se skoro uvek javljaju jedni tc isti pisci i sa-radnici »Glasnika«, što — kako se stalno ističe (što je opet tačno) — nebi trebalo. Ističuči to, i brat Burian u svome članku 21 januara o. g., pod naslovom: »Pišite svi!« iznosi u glavnom istu misao, koju su nekoja brača i pre iznosila na istome mestu, ali naža-lost, bez ikakvog odjeka kod našega članstva. I dalje je ostalo sve po sta-rom, jer koji su raspravljali o Sokolstvu pre tih dobronamernih glasova, da se javi što veči broj saradnika za naše listove, ostali su i dalje samo glasovi »vapijučih u pustinji« — i ništa više. Za to nepisanjc isticani su razni uzroci, ali nikada nijc upozoreno na jednu činjenicu, što čc biti kao glavni uzrok da se stalno javljaju jedni te isti pisci u našim listovima, a to je, da naše listove čita vrlo mali broj sokolskih pripadnika. Ovaj uzrok, koliko nam jc poznato, dosada nijc niko isti-cao, a kako nam se čini, kada bi se naše članstvo odazivalo i čitalo našo listove, onda bi bio i veči broj onih, koji prate sokolske stvari i koji su u iste upučeni, tc prema tome mogu o njima i da pišu. Razumljivo je, da veči broj saradnika privlači i veči broj či-talaca, što donosi i raširivanju lista. Nijc nam svrha da ulazimo u de-talje, ali ipak čeme pokušati, da pomoču nekoliko primera izložimo koliko se naše članstvo malo interesira so- kolskom štampom, a prema kojima se da zaključiti i izvesti i to, da mnogi »sokoluju« značkom, jezikom i odelom (a neki i svojim društvenim položajem), ali srcem, dušom i osečajem ni naj manj e. Tako jednom sastadosmo nekoliko nas u jednoj privatnoj kuči, svi skoro pripadnici Sokolstva — jedno pravo »sokolsko društvance« — gde se raz-govaralo o svemu i svačemu, pa i o — Sokolstvu. Pri tom se govorilo i o putu u Prag. Jedan brat reče, da čc prilikom ovogodišnjeg sleta biti vredno da se poseti Prag, jer da če to biti nešto ve-ličanstveno, buduči da če biti i proslava stogodišnjiec Tyrševog rodenja. Nato čc jedna sestra začudeno i izne-nadno: »Stogodišnjica Tyrševog rodenja?! A kakvog Tyrša? Koje on bio?« Ova su pitanja na nekoje od nas pala kao »grom iz vedra neba« i nismo se mogli za časak da snademo, jer ko može i da pomisli, da medu nama ima i takvih. koji ne znaju ni za Tyr-ša ni za njegov rad. Ali kako vidite ima i toga! Sigurno je, da bi ih se našlo još dosta takvih, a sigurno je i to, da bi takvih bio mnogo manji broj, kada bi na primer naš »Sokolski Glasnik« či-tala makar jedna desetina našega članstva, ali ovako njihov jc broj, naža-lost, dosta velik. Napominjemo: ta, koja nijc znala ko jc bio Tyrš i šta jc za Sokolstvo učinio, spada i ubraja sc u »inteligentnije sestre«. Malo prošlosti Ove godine sprana se beogradsko društvo »Matica« da proslavi pedeseto godišnjicu svoga bitisanja i rada, tc sc povodom toga reših, da otrgnem zaboravu ovo nešto malo uspomena iz detinjstva i prvih dana sokolovanja. Bilo je to u ono vreme, kada jc beogradski Solko . preživljavao svoje najteže dane povučen u jednu mahi šupicu na jednome placu u Kosmaj-.skoj ulici, gde sc sada nalazi Eškcno-ska sinagoga. Kao što sc iz priložene slike može videti, sve je to bilo primitvno — po-četnički: šupa u pozadini služila jc za čuvanje sprava (u koliko jc ovih bilo) i za svlačenje stari jih, dok sc cela »garderoba« nas mladih sastojala iz jednog čiviluka, 'koji jc bio na spolj* n joj strani šupc, kao što se na slici vidi. U lepe dane, vežbalo jc u dvori-štu, bez ikakvih časova i reda, samo nekoliko članova od ko jih sc sečam Dragoljuba Iliča — »brata Laze«, kako smo ga zvali ne znam ni ja zašto, (sada profesor IIJ beogradske gimna-ZmC r-r' Popoviča (sada načel- ni v rinansiskog odelenja Dunavske banovine), br. Predragoviča, Ace Pav* loviča i nckog Zebića. Njih smo po-smatrali pri vežbanju na spravama odušcvljavali sc i divili im se mi »deca iz komšiluka«. Približavala sc 25-godišnjica beo-gradskog Sokola i trebalo jc pokazati nckog znaka života i oživeti sokolsko iilcju u Srbiji. Članova nijc bilo \ brat Ilič odluči da sc počne ispočetika Sku* pi nas »decu iz komšiluka«, počc s nama vežbati, praviti izlete i preko nas prizivati drugo decu. Išlo jc teško. On rlodc na sretnu misao da nas uniformi-šc, da bi nas time što više oduševio tc privukao što više druge dece. 1 ne znajuči za propise dečje sokolske uniforme n Češkoj, on uspe da nagovori naše majlke, te nam ovc sašiše ervene bluze od satina, bele kratke pantalo-nico od segetuha i propisa nam, da moramo imati kratke crnc čarape. Ali šta da metnemo na glavu?! — To je bio nerešiv problem. Sečam se da se mnogo kombinovalo. Probalo sc s dalmatinskim, črnogorskim i drugim nacionalnim kapicama, ali ništa nijc uspevalo. Sve skupo, a mi bez novaca. Najzad, jednog dana donese nam »bi't Laza« gomilu slamnih »žirada« šešira da izaberemo svaki sebi po veličini, i — mi sc uniformisasmo! Šeširi su nas lepo štitili od jalkog beogradskog sun-ca, a nisu nam rdavo ni stajali. Svima se takva kombinacija svidela. Vesela ervena košulja učinila jc svoje. Posle nekoliko izleta u Košut-пјаГс u poretku i s pesmom, naša grupa od desetak članova poveča sc. Naš vod brat Ilič poče več medu nama da odabira i sprema za put one, koji če da učestvuju na kragujevačkom jav* nom času, koji jc pripremalo tamošnje gimnastičko društvo, a koje je baš tada trebalo da uzme naziv »Sokola« i da usvoji Sokolsko ideju. Kdko je tada, 1907 god. stajalo sa Sokolstvom u Srbiji, najbolje če nam pokazati nekoliko redaka iz jednog slučajno sačuvanog pisma upučenog iz Kragujevca bratu Iliču: »Zdravo »Sokole!« Pre dva dana d oz v a g. Kosta (Sretenovič, tada profesor i pretsednik kragujevačkog društva za gimnastilku, danas načelnik ministarstva prosve- te)* nas predvodnike radi savetovanja 0 nazivu »Sokola«. Reče nam, da mi možemo na skupštini da prodremo, ali da čemo time učiniti to, da veliki broj članova Uprave ode sa skupa i docnije, a može biti i odmah, osnuju drugo društvo. Da toga nebi bilo save* tuje nas i predlaže da j c najbolje ovako učiniti: da se obrazu jc Gimnastičs ki klub Soko (tu su ti več svi aktivni članovi), zatim da sc obrazujc Borački klub »Srpski mač«, velosipedski klub Šumadija i jahački kako hoče ime ... Izvcstili smo o ovome Putniikoviča (tada oficir i vod novoosnovanog »Sokola« u Nišu)** a on nam odgovori da primimo predlog oberučke. On računa da čemo tako mi osnovati »Soko«, a ovi drugi klubovi neka sc posle odvojc ako hoče... Osečajuči u srcu tla treba zapitati 1 beogradski »Soko«^ ja_ se evo Tebi obračam za savet. G. Kosta čdka da mu javimo, da li pristajemo te da sa-zovc vanrednu skupštinu ... Sokole, odmah mi pismom javi što da radimo... Ostaj zdravo! Tvoj * Primetba pisca. ** Primetba pisca. Pmnlohola« na {avnom času u Kragujevcu 1908 g. »Soko« Ilija Pavlovič, uč. VII razr. gimnazije.« Ovc mlade i oduševljene pristalke Sokolstva u Kragujevcu trebalo je pot-pomoči i brat Laza pored pismene po* drške odluči da nas spremi i vodi u Kragujevac. Intenzivno počesmo da učimo vežbe s palicama, koje je treba- jan. Posle nekoliko izleta u Košutnjaik, imali smo puno dvorište sokolskog naraštaja. Pojava beogradskih Sokola u Kragujevcu s prvom sokolskom odorom i vežbanje na javnom času učinili su svoje. Sokolska ideja ikod članova ta* dašnjcg »Kragujevačkog društva za Beogradski »Soko« (docnija Matica) 1908 g. lo izvesti u Kragujevcu. Pošto jc nas uniformisao i time skinuo s vrata naj-veču brigu, krene brat Laza u Sremske Karlovce da potraži solkolsku odoru i za sebe. Trebalo je izazvati što veči efekat i oduševiti Kragujcvčane za Sokolstvo. Kad se nijc moglo brojem članova i vežbanjem, onda bar unifor* mom. Iz Sr. Karlovaca brat Laza sc vra-tio razočaran i utučen. Brat dr. Laza Popovič, za koga je naš brat Laza znao i, kod koga je otišao, nije ga mo* gao primiti, več ga jc uputio u sokola-nu. Pred sokolanom ga dočeka ma-darska policija i otpmvi ga za Beograd bez sokolske odorc Brat Ilič ipak ne napusti ideju da se sokolska odora pojavi u Srbiji. I’skoro sazna da se u Čortanovcima (selo kod Sr. Karlovaca) prireduje javan čas i upu ti sc tamo nepoznavajuči nikoga. U Cor-ta n ovc im a bio jc bolje sreče. Tu ga »više no bratski dočeka« brat I.aza Šuvakovič, gimnazist i načelnik tamoš* njeg «Soikola» (sada državni potsekrc-tar u penziji), zadrža ga nekoliko dana u gostima i isprati ga, pozajmivši mu svoju sokolsku odoru. Kada smo se sada pojavili na beogradskim ulicama s vodom u pra-voj sokolskoj odori, efekat ič bio sja^ gimnastiku« pobedilo jc. U Beogradu se po obrascu tc prve sokolske odorc brata Laze šuvakoviča počela šiti iz vojničkog sukna i odorc za članove Solkolc i tako spremati nešto novo za proslavu 25-godišnice, posle koje jc, zahvaljujuči dolasku uniformiranih Sokola iz Šida, Sokolstvo u Beogradu i predratnoj Srbiji 'krenulo napred. Ovo nekoliko redaka neka saču-vaju uspomenu na pojavu prve solkol* ske odore u Srbiji, koju je naš brat Laza s tolikom ljubavlju obukao » nosro. Od tada prodoše evo več punih 25 godina! Toliko lepih i bolnih dana bilo je u ovih dvadeset i pet godina! Danas jc sve drugo: ondašn.ja d c ca su danas zreli ljudi i zauzimaju vidne položaje u društvu: .mesto jedne šupc, nekoliko palica i dvadesetak dečaka, Beograd danas hroji šest sdiolskth društava s nekoliko hiljada članova, naraštaja i dece. U sokolanama^ se danas raiii po nekom sistemu i nchoj metodi, a nc kao onda večito trazenjc, večito lutanjc. večito imprOvizovanje! Pa ipak. lepi su bili ti dani »ro-mantičarske epohe« beogradske »Ma* tiče«! Prof. Bogoljub Krejčik — Beograd. Stara je stvar, da je mali broj onih, koji su pretplatnici nekog sokolskog lista, a neki se pretplačuju na »Glasnik«, ali ga ne čitaju, sem ako su od drugih upozoreni na neke stvari. Njima je obično »dosadno« sokolsko štivo, ali im ipak laska da budu Sokoli! Još nešto: neka su brača pretplat-i 1 i "Sokolskog Glasnika« kad su odbornici, a ako prestami to da budu, "i i!i kažu da se neće da pretplačuju :v list. »jer im više ne treba«, a ako i dalje dobijaju, onda ga obično ne :»l'.'.čaju i .— ne eitaju. O čitanju knjiga bolje je da i nc ,,'voritno, jer mnogima ako ponudimo koju sokolska knjižnicu, oni prave tako kisela i žalosna lica, da bi čovek bio n . srctniji, da na takvoga »brata« ni-;ada mje ni naišao, a o nekakvoj sa- radnji s takvima nema ni govora, jer oni uvek »ne mogu da rade«. Pa to nije ni čudo, jer je razumljivo, da sc može raditi za onu ideju koja se razume i poznaje. Zbog svega ovoga dolazi i do toga, da se naše članstvo čak šta više i na skupštinama oslovljava sa »gospodine pretsedniče«, »gospodiče načelnice«, »slavna skupštino«, »gospodo i gospode« i sličnim, što je najbolji dokaz neupučenosti u stvari Sokolstva. Ali od članstva drugo ne možemo ni da očekujemo, kada je večina i naših društvenih funkeionera, koji nisu proeitali ni pravila, a razlog tome leži u običnoj nemarnosti, o čemu demo progovoriti drugom zgodnom prilikom na istom mestu. Mil. ćirić — Ljubija. Dužnost je dakle društva da svojim pripadnicima pre svega osigura ovo sokolsko vaspitanje u sokolani. Tek onda, Ikada bude toj osnovnoj so-kolskoj potrebi udovoljeno, kada bude članstvu omogučeno svestrano i sokolsko fižičko vaspitanje, onda može društvo misliti na manifestacije svog života u drugim pravcima. I sav rad prosvetnih organa imade se podrediti toj sokolskoj potrebi i kretati u pravcu, da što veći broj poje* dinaca privede u vežbaonice, i Ikada u tome uspe, da bude prednjaštvu u pomoč u davanju sokolskog i. o,pčeg vas-pitanja. Svaki drugi samostalan rad ili čak rad koji bi kolidirao s radom u sokolani, bio bi bez korisnog efekta za Sokolstvo. Mnogo je pa'k društava, kojima usled nepoznavanja sokolske metode i ideje, ili pak u cilju što večeg vanjskog efekta, nije nista hitnije, nego da os* nivaju svoju muziku, pozor, šnu ili pevačku sekciju. u kojima se možebiti i redovito radi, dok se na sdkolski fizičko-vaspitni rad ne obrača nikakva ili pak samo sporedna pažnja. Šta je logična posledica toga? Učestvovanje članstva u tim sekcijama ograničeno je usled specijalne sposobnosti, koju trebaju dotični pokazivati, a posma-tranjem prilika u drugim društvima kao i prilivom novih solkolsko vasp.t-nih članova, skoro dolazi do izraza želja za aktivnim radom u so'kolani. Za društvo je to utešna pojava, koja dokazuje, da postaje članstvo svesno, da se naslušalo reči i pompoznih govora te da uvida da mora biti u Sokolstvu nešto realna; da mora biti neka razli* ka izmedu muzičkih i pevačikih društava i Sokolstva. Tako se danas sve češće čuju prigovori: što če nam muzika i toliki troškovi za nju, kada još nemarno ni vežbaonice, ni sprava, ni letnjeg vežbališta ili pak samo vežbao* nicu s pokvarenim i nedovoljnim in-ventarom. Da li možemo na sve to odgovoriti: nije samo telesno vežbanje sredstvo soikolskog vaspitanja? — Ne možemo, jer bi time napustili puteve, kojima nas je poveo Tyrš. Priznati moramo, da su gornji pri* govori u večini slučajeva sasvim oprav-dani. Jer sokolska društva, ako žele da maksimalno služe sokolslkoj ideji, imaju sve svoje snage — i materijalne i moralne iscrpiti u ostvarenju uslo-va za sokolski vaspitni rad i tek sufi* cit te energije i snage, Ikoja preostaje, ima služiti za ostvarenje ostalih potreba društvenog života. Takvo mišljenje nije ni malo štet-no po Sokolstvo, kako bi neti želeli prikazati, jer kada bude to mišljenje zavladalo svuda, onda če naše jedini-ce stajati mnogo bolje, jer če rad u sokolanama biti u punom razmahu, a time če i snaga društva neprestano rasti, tako da če doči skoro i do onog gore navedenog suficita radi podmire-nja ostalih potreba, više zabavnog Ikaraktera. Lavrač Oskar — Sarajevo. Kraljeviča. Sa glavne godišnje skupštine našega društva kličemo bratu starosti oduševljeni sokolski Zdravo! — Starosta društva Nikodem Mo-derčin. Otočac. Sokolsko društvo Otočac sa svoje glavne redovne skupštine, o-držane 10 januara o. g. u Otočcu, srcu Like, udovoljavajuči osečaju otkucaja iskrenih svojih sokolskih srca, sa mno* go najlepših bratskih sokolskih želja pozdravlja br. starešinu sokolskog Sa* veza, uveravajuči ga, da su članovi društva spremni u svojoj bratskoj ljubavi i sokolskoj odanosti vazda žrtvovati i svoje živote za Nj. Vel. Kralja, Kra* Ijevski dom i milu jugoslovensku ota-džbinu te pozdravlja brata starešinu s bratskim sokolskim Zdravo! — Za starešinu Edo Štefan. Tuzla. Sakupljeni na sokolskom radu na II godišnjoj skupštini naše žu-pe pozdravljamo bratski Savez sa is-krenom željom da i u buduče vodi Sokolstvo sa puno požrtvovanja i uspeha ostvarenju njegovih uzvišenih ciljeva. Zdravo! — Starešina župe Jovan Petrovič. Bjelovar. Sa glavne godišnje skupštine župe pozdravljamo brata savez-nog starešinu sa sokolskim Zdravo! — Župa Bjelovar. Bjelovar. Sa glavne godišnje skup* štine pozdravljamo bratski Savez sa sokolskim Zdravo! — Župa Bjelovar. Kranj. Povodom redne glavne skupščine pošilja bratske pozdrave Sokolska župa Kranj. Veliki Bečkerek. Skupština Sokol* ske župe Veliki Bečkerek pozdravlja upravu bratskog Saveza sa sokolskim Zdravo! — Tajnik Aleksandar Jovanovič, starešina Nikola Beslič. Mostar. Delegati sokolskih društa* va župe Mostar, iskupljeni na glavnoj godišnjoj skupštini šalju bratskom Sa-vezu pozdrave sa željom, da naše Sokolstvo u skoroj budučnosti postane rvi prosvetni dom celokupnom našem arodu, a na diku Kralju i otadžbini. Zdravo! Kragujevac. Sa svoje godišnje skupštine uspešno švršivši posao Sokolska župa Kragujevac šalje izraze pune ljubavi i oduševljeno kliče Zdravo! — Zamenik starešine Zajic. Split. Glavna godišnja skupština upučuje bratskom starešinstvu svoj pozdrav sa željom, da ovogodišnji rad bude još obilniji i uspešniji. — Stare* šinstvo župe. Sokolska radio« predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD. Sledeča sokolska radio-predavanja drže se: dne ll.o. m. predaje br. dr. Viktor Murnik o temi: »Sokolstvo i narodna privreda«. Predavanja održavaju se svakog petka od 20 do 20.30 sati. RADIO-STANICA LJUBLJANA. Dne 5. o. m. predaje br. Janez Po* harc o temi: »Dr. Miroslav Tvrš — osnivač Sokolstva«. Predavanje drži se od 20 do 20.30 sati. Spisak diapozitiva koji se nalaze u arhivu SPO u Novom Sadu USIOVI za I prijavu IX svesokolskog slefa 1932 god. u Pragu U interesu opšte i dostojne repre* zentacije našega Sokolstva pred celokupnim Sokolstvom, slovenstvom i pred ostalim narodima na IX sveso-kolskom sletu u Pragu, koji je uvel.čan i značajan time što je vezan sa prosla-vom 100-godišnjice rotienja besmrtnog Tyrša, sve članstvo i naraštaj pre nego što se prijavi za slet, mora b.ti pot-puno obavešteno o uslovima pod kojima jedino je moguče učestvovati na sletu. — Od prijavljenih pak uzeti obaveze da če sve uslove savesno is-punjavati. — Prvi su uslovi ovi: 1.) Za slet mogu se prijaviti samo oni, koji su bili upisani u društvu (četi) pre 1 januara 1932 g. Za vežbače prijaviti samo one, koji če stvarno na sletu vežbati. — Naraštaj su samo vežbači. Uz prijavu članstva za izlete pod 7.) navesti za šta se interesuju: 1.) za industriju — 2.) za prirodne lepote i banje — 3.) za poljoprivredu. Pri prijavama naraštaja uzeti u obzir uslove i ograničen broj prema zaključku zbora župskih načelnika na sednici od 18 oktobra 1931 godinc u Beogradu. Prijave treba da budu taenc i stvarne i to u 3 primerka: jedan za Savez, drugi za župu radi kontrole, a treći ostaje društvu radi evidencije. Ispunjene prijave (i s imenom društva, župe i čete) za Savez slati neposredno na adresu: Savez Sokola kraljevine Jugoslavije — Beograd, Terazi* je 7 — Palata Izvozne banke — II sprat. 2.) Svaki prijavljeni mora imati za slet propisnu i uzornu svečanu sokolsku odoru, odnosno članice i članstvo sokolskih četa propisno i uzorno na* rodno odelo. 3.) Na slet putuje svaki u pristoj-nom gradanskom odelu sa sokolskom značkom. — Svečana odora odnosno narodna nošnja oblači se i skida samo po naredbi. — Članstvo sokolskih četa može putovati u svojoj narodnoj noš* nji, no mora se pobrinuti da u Pragu ima nošnju čistu. 4.) Svaki pojedin: učesnik sleta mora se pismeno obvezati društvu da če se bczuslovno pokoravati opšt.m propisima sokolske discipline i reda, svim sletskim propisima i naredbama vodstva u svako doba pril.kom puto-vanja na železnicama i ladama za slet, u samotne Pragu, u Čchoslovačkoj, na prenočištu, na sletištu i svuda vjjm ovoga pri izletima i po povratku sa sleta. 5.) Ko bi se ogrešio o ove uslove ili u opšte o Sokolstvo, o propise pu-tovanja, sleta i slično biče vračen sa puta i zvat još na odgovornost. 6. Svako se društvo obvezuje, da če sve svoje učesnike sleta svestrano i savesno pripremiti i da pre polaska za Prag sve učesnike podvrgne opštoj i strogoj smotri prema navedenim uslovima i uputstvima. Naročitu pažnju treba obratiti na člansvo koje nije u stalnom dodiru sa sokolanom, odnosno sa sokolskim radom i životom. Niko ne sme da ide u Prag a da ne bude dovoljno opremljen, obavešten i upoznat sa idejom Sokolstva, sa propisima sletskog odbora, sa svrhom sleta i slično. 7.) Tokom priprema za slet kao i pred sam polazak u Prag, slctski odbor izdače sva potrebna i detajlna obaveštenja, uputstva i naredbe. U vezi sa sletom društvo, odnosno prijavljeni za slet moraju ispunjavati svoje obaveze i prema nalozima i uputstvima nadležnih tehničkih i pro* svetnih organa, sokolske štampe, sokolskih radio-predavanja i svega što je u vezi sa opštim pripremama za slet. 8. Za svakoga prijavljenog učes-nika za slet snosiče prvenstvenu odgovornost svako društvo, a zatim i župa. 9.) Bratske župe pozivaju se, da u svojim društvima i četama vode stal-nu i strogu evidenciju i nadzor o prijavama i pripremama za slet kao i o svakom pojedinom učesniku sleta.. Ne sme biti ni jednoga, koji bi obilaznim putem, odnosno uobičaje* nom protekcijom робао na slet, jer če se preko savezne kartoteke sprovesti najstroža kontrola. Stoga svaki učesnik mora imati sa sobom i svoju so* kolsku legitimacij u. 10.) Trenutak za odluku svakog pojedinea: iči na slet ili ne i suviše je ozbiljan i odgovoran, jer moramo biti spremni za slet u svakom pogledu kao nikad do sada. Ta sprema pak dadc se postiči jedino na osnovu svesne, stroge, dosledne i beskompromisne požrtvovanosti i to tako da svaki pojedinac bez razlike izvrši svoju dužnost kako treba prema sebi, prema svom društvu, prema sletu i uopšte prema Sokolstvu i slovenstvu. Osim toga svaki pojedini član, članica, naraštaj i naraštajka moraju biti svesni da prctstavljaju jednu re-prezentativnu celinu Sokolstva Jugoslavije, a osim toga istovremeno i naš narod i državu. 11.) U vezi sa navedenim sletski odbor zove svakoga pojedinea prijav-ljenoga za slet na požrtvovm rad i sa-vesnu pripremu i očekuje, da če se svaki predano i sokolski odazvati tom pozivu. Jedino pouzdana priprema svakog pojedinea vežbača i nevežbača obez bediee nam pouzdanu harmoničnu ce-1 nu, zajednički uspeh i dobro sokolsko delo! NA ZNANJE! PAMTI! Nijedna sokolska jedinica ni po* jedinac ne sme se obračati za sudeio-vanje na sletu neposredno Čehoslo-vačkoj obei sokolskoj niti kojoj drugoj jedinici čehoslovačkog Sokolstva! Zdravo! Pretsednik sletskog odbora: Đ. Paunkovič, s. r. Tajnik: A. Brozovič, s. r. Jedna^osuda soda časi! Župe Zagreli Sud časti Sokolske župe Zagreb sestavljen temeljem propisanog Pravilnika pod pretsedanjem brata Križa Lacka, te članova Ražema dr. L, Vučkoviča dr. J., Pichlera dr. A. (kao perovode) i Akačića dr. H. doneo je na svojoj sednici od 12. I. 1932. nakon provenienc istrage i rasprave, saslušav-ši optužbu i obranu, proti bratu Bogu-noviču M. Dušanu radi uvrede nanese ne bratskoj Sokolskoj župi Suša'k-Ri jeka a inkriminirane u dop su iste župe od 4. IX. 1931. i nakon predloga bratske uprave Saveza SKJ na pretresu održanom u Sokolskoj župi Zagreb dana 12. J. 1932. sledeču OSUDU: Brat Bogunovič M. Dušan, član Sokolskog društva Zagreb I kriv je, što je usvome dopisu od 28. IX. 1931. upravljenom Sokolskom društvu Za* greb I, a na odgovor dopisa od 4. IX. 1931. Sokolske župe Sušak-Rijeka, na-pisao izmedu ostalog, da je način pisanja Sokolske župe Sušak-Rijdka »ne* sokolski i ne odgovara istini« te »Ko tvrdi protivno mora da dokaže, inače ne spada u sokolsko bratstvo. Ja sam tu i dokazaču što sam gore ustvrdio«, pa je time naneo bratskoj župi Sušak-Rijeka uvredu, i usuduje se radi toga po § U. tačka 2. Pravilnika na pismeni ukor poostren objavom preko »Sokolskog Glasnika« jednim kratkim obraz-loženjem. Obrazloženje: Brat Dušan M. Bogunovie prošle godinc za vreme svog boravka na otoku Krku došao je u ve* zu sa biskupom drom. Srebreni^em i s n j ime razgovarao o sokolskim stva-rima, nakon čega je dr. Sretuvnič iz-dao brošuru u kojoj je napadao bo-kolstvo. Bogunovič je sa biskupom došao u vezu bez znanja nadležne so* kolske župe. Kad sc župa radi toga pritužila i od D. Bogunoviča zatražda razjašnjenje, on je napisao reči navedene u dispozitivu gornje osude. Krat Bogunovič u obrani ističe, da je njegov razgovor sa biskupom bio sasvim pri* vatne naravi. Ovi njegovi navodi mogli bi se koncedirati, kad nebi bilo nc-dvojbeno utvrdeno, da je on došao sa drom. Srcbreničem u vezu baš posred-stvom sokolskih funkeionara, koje je zato zamolio, pa je tako niegov razgovor dobio poluzvanično obeležje, usled čega je i sud časti došao do zaključka, da se nc radi o privatnom razgovoru, pa da jc /upa Sušak imala pravo da tia pozove na odgovrnost. Tim korakom župa Sušak ne samo da je postu-pila sokolski, več joj je to bila duz-nost. Zato brat Bogunovič nije imao povoda da dopis župe Sušak nazove ncsokolskim, a šta je najgore. da us = tvrdi da župa piše ncistmu i da ne spada u sokolsko bratstvo. SOKOLSKA ŽUPA NOVI SAD. Da bi sva bratska Sokolska društva odnosno njeni članovi mogli što lakše naučiti proste vežbe za IX. slet, načelništvo Sokolske župe Novi Sad izradilo je i umno-žilo slike pojedinih stavova i položaja propisnnih prostih vežbi članova a koje je načelništvo Saveza pregledalo i odobrilo. Cena je slici 10 dinara koje pri narudžbi treba poslati župi Novi Sad da bi se izbegli nepotrebni poštanski izdaci. Shvaćanfe I neshvaćanje sokolske ideologije U jednom od ranijili brojeva »So-i olskog Glasnika« izišao je članak, u ':ome se pisac žali na nerazumevanje na koje nailazii. sokolsika ideologija u nnogim društvima. Navodi, primera radi, da neki članovi prigovaraju po* trebi muzike u društvu. Kako se pre-često čuje taj prigovor i u mnogim ostalim društvima, to bi trebalo raz-motriti, da li je on opravdan ili nije. Dr. Miroslav Tyrš, čiju stogodiš* njicu rodenja proslavljamo baš ovih dana, napisao je: »Naš konačni cilj mora biti, da se svi redoviti sinovd naroda skupe i jačaju pod soikolskom zastavom«, dalje kaže: »govorimo ma-nje, jadikujmo manje, manje stafaže, — a radimo više, promišljajmo o svom pravom zadatku, jačajmo se«, i »telo vežbatii i jačati, sebe i druge vaspitati u dobre članove naroda, to jc zadatak svakodnevnog rada, koji mora svaki sam na sebi neprestano izvršivati«. U spisu: o uzroc.ma propadanja i sred-stvima kako oživiti sokolska društva, poziiva nas da ne osnivamo paradna društva, nego pazimo, da bude telesno vežbanje odmah, od samog početlka, glavna stvar; da ne treba dozvoliti ni* kakvih koncesija drugim i sporednim zadatcima, koji pre ili kasmje društvo unište ili ga barem oslabe; da moramo biti svesni visoke važnosti sastavno vodenog telesnog vežbanja u životu civiliziranih i naprednih naroda. Iz gore navedenih misli, 'kao uopšte iz svih spisa osnivača Sokolstva vidi se očito, šta je želio Tyrš i kakva je sredstva izabrao, da se cilj postig-ne. Svoju veliku zamisao ostvario je on nakon dubokog študija, i decenije iza njega dokazale su, da je pravae kojim je pošao u idealnom cilju, stvo* riti narod zdravih, telesno i duševno jakih i nacionalno svesnih pojedinaca, pravilan. Tim istim sredstvima imamo se služiti i mi, jer dok nosimo sokolsko ime drukčije i ne možemo. Na čistom dakle moramo biti svi o jednoj činje-nici: Da se može članstvo vaspitati je-liino telesnim vežbanjem, da je to je* dino naše sokolsko sredstvo i da ne može biti u Sokolstvu govora o nekom jačem sredstvu soikolskog vaspitanja. Telovežba, sokolsika telovežba naime, jeste podloga za sokolski rad društva; iz nje izvire, ako je pravilna, kao naravna posledica i duševno i moralno vaspitanje čoveka. To je načelo po-tvrđeno i u Zakonu o osnivanju SKJ kao i iz Pravilnika sokolsikog društva. Stoječi na tom čvrstom terenu moramo posmatrati sve pojave, koje niču u našoj sredini i van nje. Svesni mora* mo biti, da se sve duševno vaspitanje, vaspitanje karaktera, stiče uporedo s fizičkim vaspitanjem u sokolskoj vež-baonici i da je ono prirodna posledica pravilnog fizičkog vežbanja. Tu se u članstvu stvara osečaj bratstva, tu mu se jača volja i smisao za discipljnu i red. Sokolska je dakle vežbaorvica mesto, u kome se sa svakodnevnim ra* dom i bez prekida imadu vaspitati pripadnici sokolskih društava. Sarajevo. Sokoli župe Sarajevo okupljeni na svojoj godišnjoj skupštini uvek verni sokolskim idealima pozdrav-ljaju svog starešinu sa iskrenim sokolskim Zdravo! — Sokolska župa Sarajevo. Bihač. Sa redovne svoje godišnje skupštine pozdravljamo bratski Savez i ujedno molimo da naša osečanja vernosti i odanosti protumači na naj višem mestu. Zdravo! — Sokolsko društvo Bihač, starešina Dračevac. Topola. Danas smo osnovali Sokolsko društvo u Topoli i pozdravljamo vas sa sokolskim Zdravo! — Starešina društva Voja Nedič, sudija. Hreljin. Sokoli sa obala jugoslo* venskog Jadrana, okupljeni na svojoj glavnoj skupštini u Primorskom Hre-ljinu, kliču svome starešini bratski Zdravo! — Starešina Sokolslkog društva Primorski Hreljin Luka Polič. Hreljin. Sa naše glavne skupštine pozdravljamo naš vrhovni sokolski forum u kraljevini Jugoslaviji sa bratskim Zdravo! — Starešina Sokolslkog društva Primorski Hreljin Luka Polič. 1. Karavanke. 2. Pečina u Postojni. 3. Slovenačka. 4. Atina — Partcnon. 5. Slike starijih majstora. 6. Vatikanski muzej. 7. Izrada i prerada papira. 8. Izrada cigalja. 9. Mlekarstvo. 10. Keramike. 11. Prerada drveta. 12. Industrija kreča i cementa. 13. Štampa i litografija. 14. Industrija platna. Jesam li poslao prelplalu «*> za sokolske lislove 5 IzaSla je 9 sveska „Sokol, knjižnice” t DR. NIKO MRVOŠ: Pogledi i misli dr. Miroslava TyrSa Primerak stoji 3'— D i n Neophodno potrebno zaTyraeve proslave Porudžbe prime i izvršuje Jugoslovenska Sokolska Matica LJUBLJANA, Narodni dom Pozdravi Savezu SKJ Beograd. U ime X. glavne skupštine Pokrajinskog saveza ruskog Sokolstva najsrdačnijc pozdravljamo starešinstvo Saveza i celokupno jugoslo-vensko Sokolstvo, moleči da i ovom prilikom primite izjave naše iskrene bratske ljubavi, vernosti i dubokc za-hvalnosti na stalnoj bratskoj pomoči u našem sokolskom radu na korist Otadžbine i celokupnog Slovenstva. Zdravo! — Starešina Pokrajinskog saveza Viktor A. Artamonov, tajnik Nikola Rževsky. Skoplje. Sa svoje glavne skupštine šaljemo bratskom Savezu svoj sokolski pozdrav sa željom za bratsku saradnju i 11 buduče. Zdravo! — Starešina Uba-vič. Ljubljana. Delegati župnih edinic i člani župne uprave zbrani na župni glavni skupščini na Taboru v Ljubljani pozdravljamo bratsko upravo Saveza i vam kličemo bratski sokolski Zdravo! Dr. Pipenbacher Josip, župni starosta. »te telovežbačkog sveta« SITNE VESTI IZ TELOVEŽBAČKOG SVETA. Savez čehoslovačkih smučava broji sada oko 26.000 članova i članica. Savez je podeljen na deset /upa sa 340 društava. U sumom savezu prevladava sokolski duh, isto pokazuje več i sama organizacija saveca, a i samo članstvo najvecim delom pripada Sokolstvu. U Anisteidamu urnro je u 54. godim rektor visoke S kole /a telesni up goj, dr. ! 1. J. Nkmvcmlmise, koji je bio ne samo odličan stručnjak, nego i vrstan organizator, pa škola njego-vom smrčii gubi svog pravog vodu. Na idučem sletu svih nemačkih turnera, koji če se održati god. 1933. u Stutgartu, po prvi put če se vršiti i nastupi podmlatka sa takmičenjima. Ovaj slet biče po svoj prilici jedan največih tumorskih sletova, kojih je bilo do sada. U čchoslovačkom tenis savezu udruženih je 265 klubova i društava sa preko 12 000 članova. 1 taj savez podeljen je po uzoru Sokolstva na više župa. O ve godine održače se maja meseca u Varšavi prvi olimpijski dan poljskih sportista, koji prireduje savez poljskih centralnih sportskih odbora. U Moskvi održače se u god. 1933. naredna medunarodna spartakijada, kako nazivaju svoje olimpijade komu-nistički orijentirana radnička tclovež-bena udruženja. U tu svrhu izgradiče se uz pomoč sovjetske vlade stadion, koji če biti otprilike po veličini jed-nak sokolskom stadionu u Pragu. Po-red strogo telovežben h nastupa, odr* žače se i čisto sportska takmičenja, nadalje zajedničke konferencije poje« dinih udruženja s posebnim obzirom na propagandu, koja je čisto političke naravi. OS NI V A NJE TYRŠEVOG TELES* NOUZGOJNOG INSTITUTA. Več par godina misli se u Pragu na osnivanje državnog zavoda za telesni uzgoj, koji bi imao rang visoke škole i nosio ime osnivača Sokolstva dr. Miroslava Tyrša. Iz raznih razloga do sada ova škola još ni j e osnovana, iako se sve više pokazuje njezina potreba. Izgleda pak sada, da če sc ove godine u tom pogledu ipak učiniti korak dalje, jer je telesnouzgojna komisija u čehoslovačkom parlamentu zaključila da predloži vladi osnivanje Škole u čehoslovačkoj. Ovih dana bila je objavljena najnovija statistika škola u Čehoslovačkoj. Porcd triju uni-verziteta: u Pragu, Brnu i Bratislavi, ima u Čehoslovačkoj 298 srednjih, 62 učiteljskih i 31 srednja stručna škola; svega dakle 391 srednji zavod, od kojih je skoro 11з nemačkih. Svoje srednje škole imadu takoder i Madž* ari. Nemci imadu pored toga još svoj univerzitet u Pragu i Tehničku vi-soku školu u Brnu, pa se narodne manj ine, kako se iz navedenoga vidi, i u Čehoslovačkoj ne mogu žaliti da su zapostavljene. f General Gustav Ferrie. Francu-ska gubi u poslednje dve godine redom svoje velike sinove. Dne 16. pr. m. um-ro je radi prekasno izvedene operacije general Gustav Ferrie, organizator telegrafije, telefona i radiotelegrafije u francuskoj vojsci pre, a osobito za vreme rata. Napisao je i mnogo struč-nih knjiga, a bavio se takoder astrono* mijom, na kome je polju takoder važio kao kapacitet. Za svoje zasluge bio je imenovan članom Akademije znanosti i za doživotno aktivnog generala. Pripreme Praga za slet. Električno preduzeče grada Praga zaključilo je, tla se za vreme svesokolskoga sleta ilu-miniraju sve poznatije palatc i grad. . ?pCll ostalih zgrada biče iluminiran i I yršev dom. Radovi na novom Jira-skovom mostu pospešeni su, da bi do sleta mogao biti predan saobračaju. f Emil Stanislav Vraz. Dne 20. pr. m. u Pragu umro. je poznati svetski putnik i naučenjak Emil Stanislav Vraz. O njegovom poreklu ne zna se skoro ništa; on sam nikada nije lačno kazao ko je i otkuda je, pa je i svoje ime prcuzeo po imenu velikog Ilira Stanka Vraza. Zna se pozitivno samo to, da se rodio 18. aprila 1860. u Tr-novu u Bugarskoj, dakle nije bio Čeh. Ali ipak toliko jc radio u češkoj i za Čehe, da su ga smatrali svojim. Več u mladim godinama proputovao jc ceo svet, a sa svojih ekspedicija donašao jc uvek vanredno skupoccnc zbirke, koje bi darivao raznim ustanovama u Češkoj. O svojim putovanjima priređi-vao jc predavanja, koja su bila uvek brojno posečivana. Godine 1897. ven-čao sc s Vlastom Geringovom, kčer-kom američkog Čeha i preselio se u Amcriku, gde mu jc sin Viktor bio docent nacionalne ekonomije na North Western Universitv u Čikagu. Nakon tog zavoda u proslavu jubileja osnivača češke telovežbe. Vlada je predlog usvojila i izradiče odgovarajuči zakon* ski načrt. VESTI IZ BUGARSKE. Ministarstvo prosvete ove godine ukinulo jc fond za telesni uzgoj. Time su obustavljene i potpore, kojc su uživali študenti na visokim školama za telesni uzgoj u Berlinu i Pešti. Iz lovoga vidi se opet, kako kod Bugar* iških Junaka još nema prave slovenske fsvesti. jer sc je u toj slovenskoj zem= 1 i i našao novac za študij bugarskih '.stuth-uiata na ncmačlkoj, odnosno ma-džarskoj visokoj školi za telesni uzgoj, Uok se nije uasio sredsiava za potponi jprednjacima Junaka, koji bi se mogli usavršiti u sokolskim prednjačkim školama u Pragu ili kod nas. Izgleda da postoji »opravdana« bojazan, da bi se ti tečajnici u Pragu ili u našim saveznim točajevima u Mariboru i Ljubljani ne samo slovenski orijentisali, nego bi postali i odlučni, propagatori Tyrševog telesno-uzgojnog sistema, što nekim krugovima, koji ža-libože u Bugarskoj odlučuju o telesnom uzgoj u, to nikako nebi išlo u račun. Možda če se i u ovoj bratskoj zemlji prilike i u tom pogledu preokrenuti na bolje. KAKO MISLE O SOKOLSTVU FRANCUZI. Potpretsednik Unije francuskih gimnasta g. Wachmar vanredno se in-teresira za Sokolstvo i pokušava čak da nešto slično zavede i medu Fran* cuzima. Pre svega naglašuje potrebu, da Unija u Parizu podigne svoj dom, kao sedište ccntrale, u kojem bi sc ta* k v >ki kalendar pruža mali pregled o celokupnom radu telesnouz-gojnih organizacija, ali u njem zato ne nalazimo tačnijih podataka o polj-skom Sokolstvu, kako to uvek donose naši kalendari. Oba vešien/e f Da se omoguči nabav a k knjige br. Malina' „Udibenik češko g jezika“ svakome, koji se odlučio da putuje na slet u Prag, snizili smo cenu svakom primerku na 15 Din (mesto 25 Din). U štampi je od istog pisca informativna knjiga „Čet>oslovačka i Čc&oslovaci", koja če poslu-žiti istoj svrsi kao „ UdžbenikCena i ovoj knjiži biče 15 Din. Jugoslovenska Sokolska Matica. C/ublfana Ž.upa Celje SOKOLSKO DRUŠTVO DOL PRI HRASTNIKU Letošnji občni zbor Sokolskega društva je potekel v znamenju žalnih manifestacij. Ko je brat starosta po pozdravu navzočih otvoril redni občni zbor, sc je spomnil enega prvoborite-ljev slovanskega Sokolstva, to je br. dr. Josipa Scheinerja, ki je posvetil vse svoje življenskc sile blaginji in rastoči moči Sokolstva. Omenil je nadalje, da manjka letos med nami učitelj brat Viktor Dacar, ki je bil vesten in marljiv načelnik društva ves čas svojega službovanja med nami. V hvaležen spomin mu zakličejo navzoči trikratni Slava! Tajniško poročilo je podala sestra Gnusova, o delu v telovadnici pa s. Halerjcva. Iz obeh sc razbere žalost nad dejstvom, da po smrti načelnika nimamo nikogar, ki bi lahko naprej vodil moške oddelke naraščaja in posebno še članstva, zbog česar telovadci izostajajo v takem številu, da se je moralo s telovadbo omenjenih oddelkov prenehati. Zastopnik občine in krajevnega šolskega odbora omenja, da sc je sicer od omenjenih korporacij vse storilo, da bi šolska oblast nastavila na izpraznjeno učiteljsko mesto telovadbe zmožnega učitelja, toda zdi se, da je vse zaman! Ali res ni pomoči? Svoja poročila so tudi podali brat prosvetar, s. blagajničarka in s. matri-karica. Razvcn občinske podpore v iznosu 5000 Din je imelo društvo edini vir dohodkov od gledaliških iger, katere je brat prosvetar s hvalevredno pridnostjo in vztrajnostjo vežbal in uprizarjal. Razven na župnem zletu, kjer je društvo korporativno nastopi- lo, se je še društvo udeležilo treh sokolskih izletov ter priredilo pod vodstvom s. načelnice slovesnost za prvi december. Br. starosta se vsem poročevalcem za .njih priznanja vreden trud iskreno zahvali. V potrditev župj so se predložili z malo izpremembo stari odborniki. BRATU VIKTORU DACARJU V SPOMIN Komaj si jc naše društvo priborilo v novi šolski zgradbi Sokola primerno telovadnico, ki je založena s potrebnim telovadnim orodjem in so sc žc kazali prvi uspehi smotrcnega dela, žc nas jc zadela težka izguba. Neizprosna smrt je tudi pri nas pokazala, da ne pozna izbire in vzela nam je br. Dacar Viktorja, učitelja, ki je bil društvu tudi vesten in delaven načelnik. Jedva je položil praktični izpit, ter si uredil svoj dom, potrkala ie na vrata bela žena in podlegel je Viktor možganski kapi. Poleg mirnega in simpatičnega značaja je bil tudi svoji deci dober učitelj in vzgojitelj, ter rad pomagal povsod, kamor se ga je f Bral Viktor Dacar \ klicalo. Da ga pa v telovadnici najbolj pogrešamo, čutimo v tem, da se je že precej telovadcev razbežalo, ker nimajo za njim nobenega namestnika. Značajnemu bratu Viktorju: Slava! SOKOLSKO DRUŠTVO ARTIČE. Od časa, ko je postal »Solkol« tudi z zakonom obče narodna organizacija, jc dobil velik razmah posebno na deželi Povsod, tudi v najzakotnejsih krajih so začeli spoznavati pomen Sokolstva. V krajih, kjer jc bila še do nedavnega ljuta borba proti vsem, ki so mislili in čutili sokolsko, nastajajo mlada sokolska društva, v katera najdejo pot vsi, ki so svobodnega misije* nja in trdne volje do dela. Tako jc bilo tudi pri nas v Artičah ustanovljeno sokolsko društvo, polno trdne volje do čim večjega razmaha. Že pred ustanovnim občnim zborom se je prijavilo izredno veliko članstva; med njimi jc bilo tudi prcccj sivolasih glav, ki so z mladeniško živahnostjo zasledovali delovanje društva in so danes naj* trdnejši člani. Nekateri namreč, katerim jc še danes Sokolstvo trn v poti, rovarijo proti društvu in se sklicujejo na večni ogenj v peklu in na božje pro* kletstvo. Izgleda pa, da je vse to proti-delovanje le blagoslov za društvo, ker v društvu bodo ostali trdni značaji, ki se ne bodo dali zavesti. Komaj par me* secev šele obstoja naše društvo, pa ima žc lepe uspehe za seboj. Članstvo se zelo zanima za telovadbo, še bolj p i za prosveto. Na Svečnico in v nedeljo. Rosifa-Fonsier ♦ društvo га osiguranje £ reosiguranfe ♦ Beograd diie 7. t. m. je priredil prosvetni odsek pod vodstvom s. dr. Vujčičeve igro »Divji lovec«, ki je nad vse pričakovanje dobro uspela. Igralci so rešili svoje vloge izborno, Splošna sodba je bila, da takšne igre in s takšnim uspehom še ni bilo v Artičah, čeprav se je /e precej igralo in, da podajanje vlog ni prav nič zaostajalo za drugimi večjimi odri. Skromni so namreč naši do* hodki, s temi se pa težko zadovolji vse. Mogoče nam bo letni nastop kaj pripomogel k boljšemu gmotnemu položaju! Župa K ran/ ŽUPNA SKUPŠČINA. Sokolska župa Kranj je imela svojo redno glavno skupščino v nedeljo, dne 28. februarja 1932. ob 9. uri v Narodnem domu v Kranju. Starešina br. dj1; I ran Šemrov jc otvoril glavno skupščino z nagovorom, v katerem je na kratko orisal delovanje župe v prepečenem letu. Spominjal se je umrlega brata Janko Sajovica, bivšega dolgoletnega župnega in društvenega starešine, br. dr. Pavla Mergenthalerja, IV. na-inestnika starešine Saveza SKJ., sestre Božene Šega, bivše župne podnačelni-ce, ter v zadnjem času preminulega staroste saveza Slovanskega Sokolstva in ČOS br. dr. Josipa E. Scheinerja, kakor tudi vseh ostalih sokolskih pri* padnikov, ki so preminuli v minulem letu. Navzoči počaste njihov spomin s trikratnim klicom »Slava«. Zahvali se za sodelovanje vsem članom župne uprave, zlasti pa bivšemu načelniku br. Fran Ažmanu in ing. Mirko Šu-štršiču, kakor tudi vsem elanom društvenih uprav. Skupščine sta se udeležila zastopnika Saveza SKJ br. Verij Švajgar in kot zastopnik sreskega načelstva sre-ski podnačelnik br. dr. Ivan Zobec. Iz skupščine so se poslali brzojavni pozdravi Savezu Sokola kraljevine Jugoslavije in ministru za telesno vzgojo naroda br. dr. Draganu Kraljeviču. Poročila brata tajnika Josipa Cva-ra, načelnika br. Vinko Beznika, načelnice s. Nade Šega, prosvetarja ift. Jakoba Špicarja ter blagajnika br. Josipa Tajnika so bila natisnjena in razposlana vsem društvenim delegatom v pretres. O teh poročilih se je razvila živahna debata, katere se je udeležilo več bratov izmed društvenih odposlancev. Iz posameznih poročil posnemamo* da jc imela župna uprava lani 6 sej, izvršilni odbor 5 sej, poleg tega sta se vršila tudi dva zbora društvenih odposlancev. Župna pisarna jc odposlala 891 dopisov, izdanih pa je bilo 41 okrožnic. Župa je bila razdeljena na dve okrožji. V pretečenem letu se je priredil naraščajski dan v Radovljici, dne 16. junija in župni zlet v Tržiču, dne 4. in 5. julija. Oba zleta sta bila združena /. tekmami, ter sta dobro uspela. Nara-ščajskega zleta se je udeležilo 195 moškega in 120 ženskega naraščaja, ter 476 moške in 244 ženske dece. Tekmovalo pa je 75 tekmovalcev in tekmovalk. Na župnem zletu je nastopilo 165 članov in 128 članic, skupno število tekmovalcev pa je znašalo 130. Priredila sta sc dva tečaja in sicer mladinski, ki je trajal od 20. IX. — 3. X., ki ga je obiskovalo 7 bratov in 11 sester. ter prednjački v času od 17. XI. do 30. XI. na Bledu z udeležbo 34 čla* nov in članic. Zlasti agilno je deloval župni smu-čn-S'ki odsek, ki jc organiziral skoro v vseh društvih smučarske odseke. Dne 15. februarja 1931. se jc izvedla župna smučar, tekma, ki je obsegala patruljni tek za članstvo na 14 km in tek posameznikov, članic, moškega in ženskega naraščaja na 3 km dolgi progi. Startalo je 33 članskih patrulj, skupaj 99 članov, 14 članic, 59 naraščajnikov in 5 naraščajnic. Izvedene so bile tudi tekme v odbojki, ter se je vrsta društva Kranj udeležila savezne tekme dne 13. septembra 1931. v Mariboru. Prosvetni /bor se je sestal dne 14. .iunija v Radovljici ter se ga je udeležilo 19 društev in čet. Društva so na inieijativo župnega prosvetnega odbora priredila proslavo Ujedinjenja dne 1 decembra in propagandni teden za sokolski tisk. V društvih in četah je bilo ..01 predavanje, nagovorov pred vrsto pa 358. Društvenih in debatnih večerov je bilo 265, gledaliških predstav 122, kino predstav 89, koncertov 13. svečanih proslav 51, akademij 27, izletov 57, raznih zabav 16. Za naraščaj so priredile edjnice 00 izletov, 8 akademij in 30 raznih drugih prireditev V 15 društvih in 3 Četah so knjižnice, ki vsebujejo skupno 8.309 knjig. Iz župne statistike je razvidno, da šteje župa 28 društev in 6 čet v l ate-rih je včlanjenih 2696 članov, 960 članic, 292 moškega in 144 ženskega naraščaja ter 872 moške in 722 ženske dece torej skupno 5736 pripadnikov. V letu 1931. sc je pomnožilo število edinic za 7 društev in 3 čete ter za 1777 pripadnikov. Blagajnik in gospodar br. Josip Tajnik jc prečital računski zaključek za leto 1931. in proračun za leto 1^32. Blagajnik in uprava sta dobila na predlog revizijsikega odbora razreš-nico. Razpravljalo se je o višini župnega prispevka, ki se je določil z 10 Din za člana. Onim društvom, ki poravnajo svoje zaostanke in tekoče prispevke do 30. junija 1932. se zniža prispevek na 8 Din za člana. Določilo se je, da se vrši župni zlet dne 5. junija 1932. v Stražišču. Dne 19. marca 1932. pa se vrši prosvetni dan v Kranju, združen z zborom pro-svetarjev in popoldansko glasbeno prireditvijo, za katero je prijavljenih že dosedaj 250 članstva in 80 dece. Br. Matija Sušnik je podal glavne misli za prospeh in poglobitev sokolske ideje v 22 točkah. Pri nato sledečih volitvah je bila predlagana Savezu v potrditev skoro vsa stara uprava z br. dr. Frane Šemrovom na čelu. K slučajnostim se je oglasilo več govornikov, ki so obravnavali razne pereče splošne in društvene zadeve, nakar je zaključil starešina glavno skupščino ob 13. uri. SOKOLSKO DRUŠTVO RADOVLJICA. Naše društvo je imelo v nedeljo, dne 21. februarja t. 1. društveno smučarsko tekmo vseh oddelkov. Odlet in cilj je bil za vse oddelke pri Sokolskem domu. Člani so tekmovali na progi 10 km, ki je bila na nekaterih mestih dokaj težavna. Članice so vozile progo 4 km, moški naraščaj 4 km, moška dcca nad 9 let 2 km in moška deca pod 9 let 500 m. Rezultati so bili sledeči: Člani: 1. Bohinc Jože v času 53 min. 49 sek., 2. Mandelc Jože 55 min. 32 sek., 3. Prešern Frane 56 min. 03 sek. — Članice: 1. Dalla Valle Ližeta 23 min. 1 sek., 2. Pogačar Marica 23 min. 4 sek., 3. Kolman Dolfka 29 min. 5 sek. Moški naraščaj: 1. Pez-dič Janez 19 min. 7 sek., 2. Fajdiga Janko 20 min. 6 sek., 3. Ješe Jože 20 min. 23 sek. — Moška deca nad 9 let: 1. Štular Jože 15 min. 55 sek., 2. Pez-dič Svetozar 12 min. 43 sek., 3. Jaklič Mitko 13 min. 20 sek. — Moška deca poti 9 let: 1. Vidmar Ivko 4 min. 17 sek., 2. Vidmar Milan 4 min. 20 sek.. 3. Božič Ivan 4 min. 38 sek. Vseh tekmovalcev je bilo 43. Ob 'A 14. uri se je vršila tekma v skokih na slkakalniei, ki so jo napravili elani sami in ki je primerna le za začetnike. Ker pa imamo člane, ki so že pri župni in savezni tekmi dosegli v skokih prav lepe uspehe, bo treba misliti za prihodnje leto na novo večjo in boljšo skakalnico. Tekmovalo je 6 članov in 4 naraščajniki. Prvi jc bil Ješe Jože, drugi Prešern Franc in tretji Prešern Martin. Ob A 16. je bila v Sokolskem domu repriza igre »Trije vaški svetniki«, ki jc skoro pri polni dvorani sijajno uspela. Smeha in priznanja je bilo mnogo. Kaže, da se je občinstvo zopet začelo zanimati za sokolske prireditve. Po predstavi so bila tekmovalcem razdeljena darila. Za nedeljo, dne 6. marca t. 1. pripravlja prednjački zbor v proslavo lOOletnice rojstva Miroslava Tvrša slavnostno akademijo, pri kateri bodo nastopili vsi oddelki z izbranimi točkami. Te telovadne točke ne bodo zaostajale prav nič za točkami proslave 1. decembra in katere so občinstvu in članstvu izredno ugajale. Teden pozneje, t. j. 13. marca, pa priredi društveni pevski odsek svoj redni letni koncert. Pričakujemo, da bode občinstvo obakrat napolnilo dvorano. Župa Ljubljana ŽUPNA SKUPŠČINA. V nedeljo, dne 21. februarja se jc vršila v Malejevi dvorani Sokolskega doma na Taboru letna skupščina Sokolske župe Ljubljana, ki je potekla kljub živahni debati, tekom katere so se iznesla razna, cesto čisto si nasprotujoča umen ja, vendar v pravi sokolski disciplini. Od 69 edinic je bilo zastopanih 51, izostale so radi vremenskih neprilik edinicc iz čabranskega sreza in nekatere iz kočevskega, do-čim izostanek ostalih posebno onih iz bližine Ljubljane ni možno opravičiti. Skupščino je otvoril ob pol desetih župni starešina br. dr. J.osip Pipenba-cher, ki je skupščino ves čas njenega poteka vodil s hladnokrvno mirnostjo in dostojanstvom, kar jo v nemali meri pripomoglo k njenemu ugodnemu poteku. V svojem pozdravnem nagovoru je opravičil radi bolezni zadržanega delegata Saveza br. Branka Živko-viča ter br. župnega podstarešino dr. Rika Fuksa. Za zapisnikarja skupščine je imenoval br. Ljubo Dermelja, za overovatelja pa br. Vrhovca in Pohar-ca. Izrekel je dalje iskreno zahvalo kr. banski upravi za njeno veliko pomoč in podporo, katere je bila župa deležna predvsem po zaslugi bana brata dr. Marušiča, mestni občini Ljubljanski, ki že dolgo vrsto let kaže veliko skrb za razvoj Sokolstva in podpira naša mestna društva vsem občinam ki so na kakršenkoli način podpirale naše edi-nice in pokazale stvarno razumevanje za vzvišene sokolske težnje in končno vsemu naprednemu časopisju, ki nam je zvesto stalo vedno ob strani. Krasen in izčrpen, vsebinsko in idejno bogat j c bil programatičen govor brata starešine, ki je v 11. točkah obsegel vse naše delo in napore, pa tudi hibe in razvade. Dolgo odobravanje je bilo dokaz, da so tehtne in globoke besede brata staroste uplivale. H koncu svojega referata je brat starosta predlagal pozdravno brzojavko Savezu, kar je bilo z odobravanjem sprejeto. Sledila so izčrpna poročila poedi-nih referentov. Kot prvi je v lepo zaokroženo sestavljenem poročilu podal pregled stanja v naši župi tajnik br. Stane Flegar, ki je med drugim omenil, da je župna uprava imela 7 sej izvršnega odbora, 7 sej plenuma, da je bilo ustanovljenih 22 novih edinic, da so se vršile razne društvene jubilejne proslave itd. * Razveseljiv napredek jc predočilo poročilo župnega načelnika br. Vrhovca. Poročal je o lanskoletnih nastopih, ki kažejo, da se je v mnogih edinicah stanje izboljšalo, kajti lani je že 46 edinic čisto samostojno izvedlo svoje nastope in tudi porast telovadečih je zadovoljiv. Na vseh nastopih v naši župi je nastopilo 4875 oseb. Omenil je dalje uspeh obeh prednjaških tečajev, ki jih je župa priredila v preteklem letu ter izrekel željo, da se letos v jubilejnem Tyrševem letu krepko nadaljuje po začrtani poti. Manj razveseljivo je bilo poročilo predsednika prosv. odbora br. Pohar-ca, ki je grajal nedelavnost mnogih društvenih prosv. odborov in obče nezanimanje za prosvetno delo. Izrazil pa je upanje, da se bo v tekočem delovnem letu tudi v tem pogledu obrnilo na bolje, k čemur naj pripomoreta dva tečaja, in to enodnevni idejni in administrativni tečaj za sokolske činov-nike ter večdnevni prosvetni tečaj. V dogovoru z Učiteljskim udruženjem in ostalimi ŽPO ter ŽTO v Dravski banovini pa se namerava prirediti poseben tečaj za učiteljstvo. Gospodarsko poročilo brata Štrausa se ni omejilo samo na naštevanje suhih številk in golih dejstev, temveč je v svoji duhoviti sestavljeni vsebini žarko osvetlilo nerazumevanje nekate* rih edinic. Predlagal je končno znižanje saveznega poreza na 5 Din, 'ker je v sedanji težki dobi dosedanji porez previsok. Vzorno sestavljeno jc bilo poročilo župnega statističarja br. Milosta, ki po-kazuje velik porast članstva, naraščaja in dece, tako da šteje naša župa že preko 15.000 pripadnikov. O delu gradbenega odseka je podal pregledno poročilo njegov predsednik brat ing. Albert Poženel, ki je predlagal osnovanje posebnega gradbenega fonda. Sledila so poročila odsotnih predsednikov zdravstvcno-socijalnega odseka br. dr. Misa in predsednika narodnoobrambnega odseka br. Baričeviča, ki jih je prečital brat Flegar. Po poročilu br. Vinka Kocjana, ki je v imenu nadzornega odbora izrekel župni upravi pohvalo, se jc isti soglasno podelila razrešnica. Na podlagi poročila predsednika organizacijskega odseka brata dr. Milana Šubica se je predložila skupščini lista nove župne uprave, ki naj sc predlaga Savezu v potrditev ter je po daljši debati z večino glasov bila osvojena nespremenjena lista s starosto dr. Pipenbacherjem na čelu. Za prvega podstarešino je ponovno predlagan agilni brat Milko Krapež, na mesto drugega podstarešine nanovo brat dr. Andrej Kuhar, za načelnika brat Lojze Vrhovec, za načelnico sestra Sil* va Boltavzerjcva, za predsednika ŽPO br. Poharc Janez, za tajnika br. Stane Flegar, za blagajnika br. Anton Čotar, za gospodarja br. Lucc Štraus, statisti-karja br. Janko Milost, za predsednika organizacijskega odseka br. dr. Milan Šubic, za predsednika gradb. odseka br. ing. Albert Poženel, za predsednika socijalno zdravstvenega, odseka br. dr. Franta Mis in za predsednika narodnoobrambnega odseka brat Jož,a Bari-čevič. U upravo je bilo predlaganih še več bratov, enako na mesta namestnikov in v nadzorni odbor. Sledil je predlog proračuna za 1. 1932., ki je bil soglasno odobren, o pripravah za župni zlet in Prago pa je izčrpno poročal načelnik br. Vrhovec, ki je podal tudi potrebna pojasnila. Sledile so slučajnosti, tekom katerih se je izneslo mnogo koristnih mišljenj in predlogov. Uspelo skupščino je br. starosta s pozivom na intenzivno delo zaključil ob 14. uri. SOKOLSKO DRUŠTVO GROSUPLJE Po enomesečnem odmoru jc uprizorilo naše Sokolsko društvo v nedeljo, 14. t. m. dvojedansiki burki: »Ujeti ti« ček« in »Anarhist«. Igri sta uspeli v splošno zadovoljstvo navzočih, posebno ker so igrali igralci, znani iz iger uprizorjenih v prejšnjih letih. Izvrstno pa so izvršile svoje vloge sestre. Tudi g. župan v »Anarhistu« je s svojim slavnim »butalskim« odborom zabaval ljudi. Zares vesele urice smeha. Vsem igralcem najsrčnejša hvala, posebno pa br. Praunseisu, ki se je ponovno poka* zal v vlogi Martinka kot izboren ‘komik. Dne 6. marca uprizorita sokolska in šolska mladina igrici: »Bedak Pav* lek« in »Neubogljivci«; dočim pripravljajo odrasli dramo: »Golgota«, ki bo uprizorjena tudi koncu drugega meseca. Župa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO MUTA-VU-ZENICA. Vsem br. sosednim društvom kakor tudi prijateljem Sokolstva naznanjamo, da je društveni odbor sklenil, da priredi 12. junija t. 1. na letnem telovadišču v Sokolskem domu v Vuzenici javni nastop vseh oddelkov, spojen, če bodo razmere pripuščale, z ljudsko veselico. — Dne 6. marca se bo vršila v Vuzenici pri br. Mravljaku Tyrševa proslava, program bo izpopolnil lastni salonski orkester. — Prosimo, da se ozira zlasti na prvo označeni datum. SOKOLSKO DRUŠTVO STUDENCI PRI MARIBORU. Letošnji glavni skupščini, ki se je vršila 24. januarja, je prisostvovalo skoraj vse članstvo in precej naraščaja, skupno 140 bratov in sester. Skup* ščino je otvoril br. starosta Hren in se uvodoma spomnil umrlega staroste ČOS in SSS br. dr. Scheinerja. V počastitev njegovega spomina so vsi navzoči vstali ter mu zaklicali »Slava«; istotako se je br. starosta spomnil umrlega staroste odseka v Limbušu, br. prečka Robiča. Nato jc prečital po* slanico SKJ, ki so jo zborovalci pozorno poslušali, nakar so sledila poročila posameznih funkcionarjev. Tajnik br. Molan je poročal, da jc Sokol Studenci izgubil v preteklem letu vzornega člana, načelnika, odbornika in igralca br. Cilenška, ki se je po nalogu župe preselil v Maribor L Društvo mu je priredilo lep poslovilni večer in mu podarilo lično diplomo. Istotako je društvo izgubilo načelnico s. Lahovo in podnačelnico s. Sancinovo. Odbor je imel 10 rednih sej, ki so bile vse sklep* čnc. Največ pažnje se je posvečalo razširjenju . sokolskega štiva in pridobivanju novih članov. Br. načelnik Hočevar je podal pre* gled dela vaditeljskega zbora. Radi pomanjkanja vaditeljev je društvo priredilo prednjaški tečaj, ki- je trajal 5 mesecev, katerega so se udeležili tudi bra* tje in sestre sosednjih društev. Dru* štvo je imelo dve akademiji, okrožni zlet in se jc korporativno udeležilo župnega zleta v Mariboru te nastopov v Kamnici, Teznu, Sv. Marjeti, Limbušu in Sv. liju. Izvedle so se tudi društvene smučarske in plavalne tek* me. Na župnem zletu smo zasedli drugo mesto, istotako tudi na smučarski tekmi. Priredili so sc tudi razni pešizleti, ki so bili namenjeni članstvu, naraščaju in deci ter je bila udeležba vedno številna. Zdravniški referent br. Kovačič jc poročal o ugodnem zdravstvenem sta* nju članstva. Večjih nezgod v preteklem letu ni bilo. Blagajnik br. Lintner je podal poročilo o denarnem prometu, ki izkazuje Din 67.30569 dohodkov in 65.64549 Din izdatkov. Društvena imovina in inventar se je cenila na 327.788 Din. Izvoljen je bil tudi poseben odbor, ki bo pretresal \ prašanje dozidave telo* vadnice. Prosvetar br. Vrane je povdarjal, da jc delo prosvetarja najtežje v društvu. Prosvetni odbor si je sestavil maksimalni program za predavanja in nagovore pred vrstami, ki je bil tudi izveden. V zadnjem časti si je društvo uredilo krasen lutkovni oder in je. imelo že 6 predstav. Knjižničar br. škilan jc poročal o stanju knjižnice, ki izkazuje 474 stro* kovnih in 802 leposlovni knjigi. Knjižnica jc bila vedno dobro obiskani po* sebno od strani dece. Imela je 960 či-tateljev, ki so skupno prečitali 3741 knjigo. Dramski odsek je pod vodstvom br. Blažiča uprizoril 11 iger, ki so mo* ralno in gmotno prav dobro uspele. Pevovodja br. Kavčič je ustanovil pevski odsek, ki je prvič nastopil na Miklavževo in Silvestrovo in pripravlja Tyrševo proslavo. Po poročilu in podeljenem absolu-toriju funkcionarjem sc je vršila zaobljuba članstva, nakar je pevski zbor zapel »Planula zora ...« Predlagan je bil nov odbor, ki se jc na prvi seji konstituiral takole: starosta br. Hren, podstarosta br. Vokač, načelnik br. Ferš, nam. br. Zupan, tajnik br. Lintner, blagajnik br. Justin, prosvetar br. Grgič, gospodar br. Šin* kovec, dram. ods. br. Blažič, knjižničar br. Škilan, lutke br. Vrane, pevski ods. br. Kavčič. Odbor sestoji iz sledečih članov: Hočevar, Padežnik, Zupan, Kovačič, Mojer, Žerjav, Kavčič I„ Škilan. Nadzorni odbor: Joklič, Gruden, s. Mlinarič. Razsodišče: Hočevar, Ferš, Vrane, Godcc. Osnoval se jc tudi poseben gospodarski in gradbeni odbor, kateremu načelnic br. Hočevar. SOKOLSKA ČETA SV. DUH NA STARI GORI. Vedno bolj se širi v Slov. goricah sokolska misel. Meseca decembra se je ustanovila Sokolslka četa pri Sv. Duhu na Stari gori, ki je zadnja dva meseca vršila v polnem obsegu svojo sokolsko nalogo. Na zelo svečan način sc jc proslavil praznik narodnega ujedinjenja. V mesecu decembru so nastopile članice^ in deca na akademiji pri Sv. Jurju ob Ščavnici; pozneje naraščaj na prire* ditvi P. R. K. Na Svečnico je četa uprizorila komedijo »Namišljeni bolnik«. Kljub temu, da je bilo nešteto tehničnih ovir tik pred uprizoritvijo, so igral* ci v polni meri zadostili avtorjevi zamisli. V prihodnjem mesecu namerava dramski odsek uprizoriti komedijo »Trije vaški svetniki«. Šc ta mesec pa bo četa priredila svojo prvo telovadno akademijo pri Mali Nedelji, kjer se bo po inicijativi br. Čeha in br. Preloga 14. t. m. ustanovila sokolska četa. Raz* mah čete pri Sv. Duhu podpira vsestransko njen starosta br. Klobasa, za kar mu bo članstvo še prav hvaležno. Br. župa je za leto 1932. imenovala sle* deči odbor: starosta br. Ivan Klobasa, podstarosta br. Andrej Miki, načelnik br. Franjo Kolar, tajnik br. Matej Ju-rinec, revizorja br. Šmid in br. Žajdela. Sokolski četi pri Sv. Duhu želimo v Tyrševcm letu čim več sreče pri njenem plemenitem delu. SOKOLSKO DRUŠTVO ORMOŽ. Sokolsko društvo v Ormožu prire* di v soboto dne 5. marca t. 1. ob 20. uri zvečer v proslavo stoletnice rojstva ustanovitelja Sokolstva dr. M. Tyrša svečano akademijo, ki jo ponavlja v nedeljo 6. marca popoldne ob 16. uri. Vsi prijatelji Sokolstva vabljeni! Župa Mostar SOKOLSKO DRUŠTVO AVTOVAC Izjavljujemo ovim javnu zahval-nost bratu Momiru Korunoviču, arhitekti i višem sav. Ministar. gradevi-na na velikom prilogu, naime: brat Ko-runovič izradio nam je plan za naš So* kolski dom, koji je rad procenjen na Din 5000, a koji nam je brat Korunovie dao besplatno, kao svoj prilog za dom. Brat Korunovič več je uvršten u našu knjigu: »Istorija doma« sa ovoli-kim prilogom, ovekovečivši talko svoje ime u istoriji hcrcegovačkog Sokolstva na selu. Ovim putem, molimo još jednom brata Korunoviča da primi našu toplu blagodarnost uz bratsko Zdravo! Pretsednik odbora za izgradnju doma: pukovnik Božidar Savković. SOKOLSKA ČETA ČIL1PI.-'" Brat Aleksandar Vučkovič, trgo* vae iz Kotora, prilikom posetc bratskoj četi Cilipi poklonio je istoj kao svoj dar 100 Din. Plcmenitom darodavcu izjavi ju j e uprava čete osobitu zahvalnost sa že-ljom, da sc na ovakav primer ugledaju i ostali. SOKOLSKO DRUŠTVO TRPANJ. Dne 6. januara priredilo, je naše društvo svečanu akademiju u Gornjoj Vrueici. Seljani izraziše svoju radost i udivljenje gledajuči po prvi put naše Sokole i Sokoliec u svome selu, u erve* nim košuljama, 'krasnim svečanim odo-rama pri lepim nastupima u seoskoj čitaonici, koja je bila dupkom puna naroda. Vežbe, koje je predvodio agilni br. načelnik M. Videka, izvadale su sve kategorije. U pozorišnom komadu »Duh Sokolstva« igrala su lepo naša deca. U svome predavanju br. prosvetar D. Jerič dotafkao sc ulogc Sokol* stva na selu. Akademija je završila u predvečerje, a nastavila se igrankom. Ovom sokolskom priredbom znatno je pojačan interes i ljubav prema Sokolstvu i uzvišenoj sokolskoj misli. Župa Novo mesio Župni prednjaški tečaj. Potrebo izvežbanega prednjaštva jc začutila tudi naša župa, k! jc z iz* gubo dobrih društev iz Belokrujine ostala okrnjena in brez vsakega pred-njaštva. V celi župi so bili le 3 župni prednjaki z župnim ter do 9 / društvenim izpitom, ostali brez izpitov. Ravno v odrešenje so prišli v pomoč ŽTO absolventi savezne prednjaške šole sestri Zorana Hauptmanova in Darinka Čcbulova ter br. Lado Ambrožič, ki so se takoj podali s 1. IX. na delo ter priredili 11 pripravljalnih društvenih tečajev po vsej župi. Že dne 15. XI. 1931. pa sc je otvoril župni prednjaški tečaj, ki ga jc posečalo do 31. 1. 1931., ko se je isti z uspehom dovršil, 32 članov in 15 članic in to iz društev: Mirna (3 člani in 1 članica), Mirna peč (2 elana in 1 članica), Mo* kronog (1 član in 1 članica), Novo mesto (14 članov in 8 članic), škocijan (1 članica), Šmarjeta (1 član), Št. Janž (4 člani), št. Lovrenc (1 član), Žužcm-berk (4 člani). Trebnje (2 elan i in 3 članice). God. III. br. 10. »SOKOLSKI O L A S N 1 K« Str. 7. Tečaj je trajal 12 dni (ob nedeljah in praznikih) po 8 ur — skupaj 98 ur. Obisk v vseh dnevih je bil slkupno 432 v 12 dnevih, povprečno na dan 36. Tehnično stran so predavali gori omenjeni savezni absolventje, pro-svetno-organiz. del pa so imeli bratje: dr. Ivan Vašič, Marinček Matija, Me* nard Viliko, Tratar Marjan, Krajec Janko, dr. Milan Ropaš, Mervič An« ton, dr, Gros Davorin, Štrbenk Karol in Slapničar Jože. Ves tečaj pa je vodil res vzorno župni načelnik br. Ljudevit Papež. Ker so imele izmed tečajnikov le 3 članice žo društveni prednjaški izpit, Z zadostnim uspehom pa br. Romih Rudolf iz Št. Janža. Da se omogoči (kandidatom za župni prednj. izpit dobro pripravo k izpitom, se je preložil prvotno na 14. februar določeni izpit na prvo polovico meseca aprila. V času od 4. do 8. I. t. 1. se je vršil v okolici Žužemberka tudi župni smučarski tečaj, ki so ga vodili tudi absolventje sav. šole in ki se ga je ude* ležilo 20 članov in 6 članic iz društev: Novo mesto, Trebnje, Št. Lovrenc, Mirna peč in Žužemberk. Ves tečaj se je vršil res v vzornem redu v novem osnovnošolskem Prednjačili tečaj Sokolske župe Novo mesto, ot rža» od 1 .XI. 1931. do 31.1.1032 vsi drugi pa so bili brez vsakršnih izpitov, je radi tega župno načelništvo odločilo, da morajo slednji najproje položiti društveni prednjaški izpit, ki se je takoj prihodnjo nedeljo po lcon* čanem žup. tečaju dne 7. II. res vršil. Prijavilo se je 29 članov in 8 članic, slkup,aj tedaj 37, ki so se predstavili komisiji, sestavljeni iz: br. Papeža Ljudevita kot predsednika in članov (članic); br. Ambrožiča, Menarda, dr. Ropasa, Tratarja in sester Hauptma-nove, Čebulove in br. Šlibarja. Vsi kandidati so položili izpit in sicer: Z odličnim uspehom br. Mihelič Vladimir (Šmarjeta); s prav dobrim pa bratje in sestre: Rudolf Kuhar (Mokronog), Drago Matico (Novo mesto), Adam Karol in Košir Božo (oba Novo mesto), Anton Žumer in Dercani Raj-!co (oba Žužemberk), Matzele Marija (Mokronog), Murn Iva, Cibic Dora (obe Novo mesto). Z dobrim uspehom so izvršili te« čaj: Jerin Nace, Marin Slavko in Re* har Vinko (vsi iz Mirne), Novljan Ludvik in Rupena Anton (oba Mirna peč), Adam Franci, Travizan Julij, Rihard, Porenta Adolf in Viktor, Rajh Mirko, Stepišnik Jože, Saje Miro, Germ Mirko in Torkar Mirko (vsi iz Novega mesta), Keše Franc, Glušič Vinko (oba Št. Janž), Špendal Janko (Št. Lovrenc), Kmet Stanko (Trebnje), Vehovec Stane (Žužemberk); sestre: Tofant Aliče, Cibic Sla« va, Stepišnik Draga (Novo mesto), Žebre Slava (Škocijan) in Kolar Anica (Trebnje). ZBORI NAČELNIKOV, PROSVE-TAR.IEV, STATISTIČARJEV DRUŠTEV IN OBČNI ZBOR ŽUPE NOVO MESTO V nedeljo 21. februarja t. 1. so se zbrali na sedežu župe v naši dolenjski metropoli glavni funkcijonarji iz vseh sokolskih društev naše župe, da so položili svoje račune in паргал*Н program za Tyrševo leto. Udeležba je bila skoro polnoštevilna, edino društvo Straža-Valta vas, ni bilo zastopano. Sicer so vsa druga društva (iz 13 društev in 4 čet) poslala na zbor svoje najboljše delavce. V mestni posvetovalnici se je pričel ob 'a 10. uri dopoldne zbor načelnikov in načelnic, ki ga je otvoril in vodil agilni župni načelnik br. Ljudevit Papež. Podal nam je zanimivo poročilo tehničnega dela vse župe v letu 1931. Uvodoma jc povdarjal, da je župa izgubila 6 najboljših društev iz Be-lokrajine, vendar z veseljem konstati-ra, da sc je kljub izgubi dobršnjega števila telovadečih dvignil porast vseh oddelkov na dostojno višino. L?stano-vOa so sc nova društva in 4 čete, za-cela pa so se gibati tudi društva, ki so deslcj počivala. Pričelo se je v vseh društvih pravo tekmovanje, k čemur je nemalo pripomogla delitev župe v Mirensko in Novomeško okrožje, ki sta razbremenili župno načelništvo. Lastne domove imajo le 3 društva (Mirna, Mokronog, Toplice), vsa druga telovadijo privatno ali pa po šolah (razredih), zato bo treba še mnogo bojev, da sc bo prišlo vsaj do lastne strehe. V lanskem letu jc bilo 11 društvenih in dva okrožna nastopa. Župnega zleta ni bilo, pač pa sc je vršil okrožni zlet Novomeškega okrožja v šf. Jerneju ob priliki razvitja prapora in izlet na Rakovniku društev mirenskega okrožja. Oba nastopa sta pokazala številčno lep in tudi tehnično pozitiven uspeh. Domače društvene nastope so priredila vsa društva Miren, okrožja: Št. Janž. Mokronog, Mirna, St. Rupert, Trebnje m Št. Lovrenc ter iz Novomeškega okrožja: Novo mesto, Toplice in Kostanjevica. Žup n se je nadalje udeležila tekem v odbojki za saveznp prvenstvo z oddelki članov in moškega narašča-ia v Mariboru in v Zagrebu z oddel- poslc^>ju v Novem mestu, kjer so bila predavanja v razredu, praktična telovadba pa v telovadnici. Poleg tega so tečajniki (ice) zunanjih društev imeli tudi na razpolago prehrano za ves dan in to v suterenu stavbe v šolski kuhinji, kar je bilo splošno praktično vse združeno v enem prostoru. Župa je krila polovične stroške za vožnjo in hrano za vse tečajnike ter je s tem korakom pripomogla, da je bil obisk tudi iz društev oddaljenih krajev in revnejšim slojem omogčen. Po poklicu so bili tečajniki: 10 učiteljev (Lc), 2 privatni uradnici, 15 iz trg. in obrt. stanu, 4 rudarji, 3 kmetovalci, 7 dijakov, 2 visokošolca in 4 za« sebnilkii. Tečaj je nemalo zadel krut udarec, smrt br. Jožeta Kovača, ki bi imel ravno na dan svoje smrti (8. XII. 31.) v njem predavati. Tečajniki so se udeležili tudi filma o Vsesokolskem zletu v Beogradu v Sokolskem domu, ob zaključku izpitov pa se j c istotam v mali dvorani vršil skromen poslovilni večer, tki se ga je udeležila poleg tečajnikov tudi župna uprava s predavatelji. Z bodrih nimi besedami se je poslovil od novih prednjakov župni podstarosta br. Ma= rinček, kateremu se je zahvalil v ime* nu tečajnikov br. Drago MatJko. Prvi tečaj novomeške župe je uspel, naj bi prinesel mnogo življenja in porasta prave sokolske misli v vSa društva naše župe! K nadaljnim dvigom — Zdravo! kom članic ter žen. naraščaja iz društva Novo mesto. Dne 4. oktobra so se vršile v Novem mestu župne tekme po savez. minimalnem programu, ki se jih je udeležilo 6 vrst članov, 3 vrste članic, 2 vrsti moškega naraščaja, 2 ženskega naraščaja iz društev: Novo mesto, Mokronog, Kostanjevica, Toplice, Št. Janž, Št. Lovrenc in Trebnje. Skupaj je tekmovalo 32 članov, 11 članic in 10 moškega ter 10 ženskega naraščaja, skupno 63. Uspehi so bili zadovoljivi in je nekaj rezultatov znatno boljših od onih iz Ljubljanske župe. Diplome so dosegle vrste članov Novo mesto I., vrsta članic Novo mesto L, Novo mesto II., Mokronog, vrsta moškega naraščaja Novo mesto L in II. in ženski naraščaj Novo mesto ter Kostanjevica. Poleg vrst so prejeli iste tudi: 4 člani iz Novega mesta, 1 iz Trebnjega, 7 članic iz Novega mesta, 1 članica iz Kostanjevice, 4 članicc iz Mokronoga, 5 žen. nar. iz Novega mesta, 4 žen. naraščaja iz Kostanjevice, 7 moš. nar. iz Novega mesta. V tekmi članov je bilo doseženih 54 56 točk od najmanj 40 predpisanih točk, za članice od 25 točk 34'1 točki, moš. nar. od 27 točk 37 72 točk in žen. nar. od 27 točk — 38-4 točk. Lahkoatletske panoge so radi strogih mer izpadle slabše. Župa je polagala tudi mnogo paž-nje na vzgojo prednjaštva. V Trebnjem in Toplicah so se vršili društveni prednjački tečaji, ki so dali 17 novih prednjakov. Po prihodu saveznih absolventov pa so isti priredili 13 pripravljalnih tečajev, od 15. XI. 1931.—L I. 32. pa v Novem mestu žup. tečaj z udeležbo 32 članov in 15 članic iz cele župe, ki so 7. II. položili društvene prednja-čke izpite. Od 4—8. I. pa je bil smučarski tečaj v okolici Žužemberka. Nadalje je župna uprava skrbela, da so mnoga društva prejela glavna orodja iz banovinske podpore, kar se bo v bodoče še nadaljevalo. V lahkoatletski tečaj je poslala župa br. Šplihala, v savezno prednj. šolo pa 3 člane in 2 članici. S splošnim delom v župi jc žup. načelništvo zadovoljno. Pri točki o delovnem programu v 1. 1932. sc je sklenilo, da se vrši v Novem mestu ob priliki 451etnice društva župni zlet dne 12. junija t. 1. v zvezi z župnimi tekmami za članstvo in naraščaj. 19. ju- nija pa priredi Mirensko okrožje svoj zlet v Št. Janžu. V ostalem se ostali datumi drugih društev določijo pri sejah obeh okrožij. Sledil je razgovor o izpr. komisiji in žup. načelništvu. S pozivom k- čim popolnejšemu delu v letošnjem sokolskem letu in številnejšem obisku župe v Pragi, je zaključil br. načelnik zbor načelnikov in načelnic. Takoj nato se je vršil istotam zbor prosvetarjev, ki ga je otvoril in vodil vseskozi točno br. župni prosve-tar Krajec Janko. Tudi ta je podal zanimivo poročilo iz prosvetnega gibanja v župi, ki se je šele začelo polagoma dvigati in razvijati. Številke nagovorov, predavanja in drugih vrst prosvetnega dela so pokazale, da je prosvetno delo na pozitivni poti. Glede bodočega programa je bilo sklenjeno, da se v glavnem povzamejo vse točke sklepov zbora društvenih prosvetarjev Ljubljanske župe. Debata je bila prav živahna posebno glede sokolskega tiska i dramatike. Po predlogu za glavno skupščino glede novega ŽPO jc br. prosvetar-po 2 urnem delu zaključil dobro uspel zbor, poživljajoč vse brate prosvetarje, da čim dostojnejše proslave Tyrševo leto. Ob 13. uri so se sestali v Sokolskem domu vsi društveni statističarji župe, kjer je sestra žup. statističarka M. Sušnikova podala nekaj navodil o točnem vodenju društvenih statistik in kartotek. Istočasno je sestavljal novousta« no vij eni odsek za nar. in deco pod predsedstvom br. Šlibarja program za novo sokolsko leto in sklenil prirediti župne tekme za deco v obliki štafete, ■nadalje razpisal obvezne župne proste vaje za deco od 10—12 leta. Odsek je že začel s svojim delom. V mestni posvetovalnici pa so se začeli zbirati že delegati društev k skupščini župe, Iki jo je otvoril po 14. uri br. župni starosta dr. I. Vašič s pozdravom savez. delegatu br. V. Švaj-garju in vsem delegatom, ki so polnoštevilno posetili zbor. Z lepimi besedami se je spomnil pokoj. br. prof. J. Kovača, ki mu je skupščina stoje dala poslednji sokolski Zdravo. V nadalj-nem se je dotaknil vseh važnih dogodkov v župi. ki so vplivali na dober razvoj sokolske ideje pri nas po društvih. Omenil jc proslavo 451etnice Novomeškega Sokola in pozval 'k čim lepšem obisku na župni izlet in na vse-sokolski zlet, kamor mora tudi naša župa v lepem številu pohiteti. Uvodnim pozdravnim besedam br. žup. staroste so sledila poročila glavnih župnih funkcijonarjev. Br. tajnik Matko je poročal o administrativnem delu v župi, ki je bilo izvršeno točno in hitro. Prejetih jc bilo 715 dopisov, odposlanih 586 in 73 okrožnic. Brat blagajnik Medic nam je odkril prav zanimivo knjigo številk in računov, iz katerih posnemamo, da je bilo dohodkov v letu 1931. — 98.130-97 Din, izdatkov pa 68.317-66 Din. Tečaj (žup.) je stal 10.257 Din. Iz banske podpore so se nakupila orodja, katera je župa dala na razpc lago društvom. Za vst-■okolski zlet je vnešen v proračun kot iond 10.000 Din. Proračun in poročilo sta bila sprejeta in odobrena soglasno. Župni porez je ostal stari — 4 Din za člana. Br. župni načelnik Lj. Papež je podal izčrpno poročilo tehničnega dela v župi, o katerem sem že poročal na drugem mestu. Enako je sledilo poročilo s. župne načelnice Ive Murnove. Obe poročili sta bili sprejeti z velikim odobravanjem, kot dokaz hvaležnosti br. Papežu in s. Murnovi za njuno delo. Br. župni prosvetar Krajec Janko je podal v svojem referatu iz gibanja v prosvetnem delu župe nekaj številk, ki kažejo da je isto v razvoju. S. Milena Sušnikova je kot statističarka poročala o številčnem stanju članstva v župi, ki šteje 802 člana ter 438 članic, za 636 članstva več od leta 1929. V imenu revizor, odseka je br. Tone Ogrin predlagal vsej župni upravi absolutorij, ki ga je skupščina z aplavzom tudi odobrila, kot dokaz, da zaupa upravi in njenemu delu. K besedi se je oglasil končno tudi savezni zastopnik br. V. Švajgar, Iki ie v svojem govoru povdaril, da je župa v pozitivnem delu dosegla lepe uspehe in zaključil svoje besede: da tudi sila premika gore, zato samo: Naprej za Tyršem! Pri slučajnostih so sc obravnavali nekateri važni predlogi društva Toplice o ureditvi voj. okrajšanega roka in znižanja prevoza brezplačne državne kurjave Sokolskim društvom. Ob zaključku sc je sestavil predlog za novo župno upravo, ki je ostala v glavnem neizpremenjena, le mesto prosvetarja br. Krajca je predlagan za župnega prosvetarjil br. Zagorc Fran, sres. prosv. referent. V ostalo upravo pa pridejo zastopniki vseh društev župe, tako, da bo res nova uprava pravi sokolski parlament. Po 3 urnem delu je br. dr. Vašič zaključil dobro uspel župni občni zbor. Da bi se v prihodnje vspeli še višje! Do zmag! — Zdravo! SOKOLSKO DRUŠTVO TOPLICE PRI NOVEM MESTU Občni zbor Sokolskega društva v Dol. Toplicah se je vršil dne 24. januarja 1932. v društveni telovadnici. Zbor je otvoril br. starosta Gregorc Dragotin s pozdravnim nagovorom članstvu, župnemu zastopniku br. dr. J. Troštu in zastopniku občine županu g. A. Pečjaku. Po pozdravnem nagovoru so navzoči počastili spomin umrlega brata dr. J. Scheinerja in župnega prosv. br. prof. Josip Kovača. Br. starosta je prečital poslanico Saveza, nakar preide na poročilo o društvenem delovanju. Grajal je nezavedne člane, katerih se je zbora udeležilo od 95 samo 45. Sledili so izčrpni poročili tajnika Šegedina in br. blagajnika Šlibarja. Skupni promet v letu 1931. je znašal 96 589'35 Din. Dohodkov 38,056-60 Din, izdatkov 37.778-65 Din. Denarja v blagajni 272-35 Din. Društvo šteje skupno 95 članov, t, j. telovadečih članov 20, članic 7. Poleg tega 15 moškega naraščaja in 28 moške in ženske dece. Vsega skupaj 138. Po danem absolutoriju so se vršile volitve odbora, in sicer je bil župi predložen v imenovanje sledeči odbor: starosta Gregorc Dragotin, podstarosta Sitar Ignac, tajnik in_ statističar Šegedin Franjo, blagajnik Šlibar Martin, načelnik Strniša Vlado, načelnica s. Šlibar Eva, prosvetar Zen Ivan, kot odborniki: Osana Ivan, Šobar Ivan, Uhan Ivan, Henigman Karel, Sitar Stanc, Lavrič Jože, Janko Alfred in Fuks Jožica. Namestniki odbornikov: Bučar Anton, Gutman Franc, Gaber Jože, kot revizorji: Šobar Franc, Tominc Franc in Paučič Marija. Po volitvah jc pozdravil članstvo delegat župe br. dr. Josip Trr/t, za kar se mu je zahvalil starosta Gregorc. V nedeljo 7. februarja uprizori gledališki odsek narodno igro v petih dejanjih »Revček An d rej ček«. SOKOLSKO DRUŠTVO MIRNA. Solkolski dom je oživel že v minu« lem letu, kar se pa vsak dan še stopnjuje. Od avgusta lanskega leta pa do danes, lahko rečemo, sc je marsikaj naredilo in spremenilo ter si lahko štejemo to v ponos. Od 12. do 24. oktobra se je vršil društveni tečaj, katerega se je udeleževalo preko 20 članov in članic ter tudi nekaj bratov iz Št. Ruperta. Tečaj jc vodila setra Hauptmanova in uver-jeni smo, da bo rodil dober uspeh, saj za naš mali kraj je dovolj 20 telovadcev, Iki pridno vežbajo in sc pripravljajo za akademijo, kakor tudi za praški zlet, na katerem, upamo, bo tudi Mirna častno zastopana. Zelo smo hvaležni župi, ki nam jc preskrbela novo bradljo, ker smo jo nujno po* trebovali. Župni tečaj se je vršil od 8. nov. 1931. do vključno 7. februarja 1932. Ta tečaj so posečali trije bratje in ena sestra. Upamo, da ne brez koristi. V saveznem tečaju, ki se vrši sedaj, smo zastopani po sestri Dragi Kolenc. Radi obče (krize se običajna ma* škerada ni vršila, pač pa se je vršil v nedeljo 7. t. m. družabni večer v So* kolskem domu, ki je v teh težkih časih še precej dobro uspel. Bratje iz Št. Janža nas obiščejo v nedeljo 14. t. m, z igro »Trije vaški svetniki«. Pa tudi naš dramski odsek se pridno pripravlja pod spretno roko našega prosvetarja br. Lipovža. V nedeljo 24. januarja smo imeli v Sokolskem domu zelo dobro obiskan občni zbor. Udeležil se ga je tudi župni delegat br. Berbst. Župi je bila predlagana sledeča lista: Starosta Franjo Bulc, namestnik staroste Janko Kolenc, prosvetar Ante Lipovž, blagajnik in gospodar Albin Kenda, tajnik Vladimir Berce. Odborniki Mazgon-Jenkova, Krištof, Lesko* vec, Vardjan«Strahova in Vrtačnik. Revizorja dr. L. Bohm, Eng. Starh. Na* čelnik Jože Zakrajšelk, namestnik na« čelnika Nace Jerovšek; načelnica Draga Kolenc, namestnica načelnice Nada Kolenc. Župa Novi Sađ SOKOLSKO DRUŠTVO BAČKO PETROVO SELO. Dana 10. januara o. g. održana je godišnja skupština našeg društva. Skupštini je prisustvovao veliki broj članova. Posle izveštaja, koje su skupštini podneli ftinkcioneri društva, pristupilo se biranju nove uprave. Za starešinu je jednoglasno iza« bran brat Roman Sladič, upravitelj osnovnih škola, za zamenika br. Bran« ko Bugarski, krojač, za tajnika br. Ne-bojša Viškovič, učitelj, za načelnika br. Rajko Korovljev, opšt. činovnik, za zamenika br. Ivoševič Božidar, za načelnicu s. Mihajlovič Desanka, uči* teljica, a zamenica s. Bosiljka Džaku-lina, učiteljica, za prosvetara br. Sima Majinski, bankarski činovnik. Članovi upravnog odbora su braća: Nestor Svir-čevič, bankar, Hadnadjev Branko, obučar, Kokuškin Aleksander, advokat, Dujin Milica, učiteljica, Ozren Balubdžič, trgovac, Lazar Milinkov, opšt. blagajnik, Vojnovič Miloš, go-stioničar, Ivoševič Božidar, ekonom, Jujčin Stevan, trgovac. — Zamenici: Ivanovič Petar, šef želj. stanice, Sta* nojev Milan, stolar, i Stanojev Jovan, ■ stolar. — Revizori: Topalski Uroš, sto- lar, Kelemen Đorđe, učitelj, i-Vuičln Svetozar, priv. činovnik; zamenici: Panič Božidar, trg., i Stanojev Zoran, obučar. — Sud časti: Simon Đendić, opšt. beležnik, Plavšič Gligorije, pa« roh, Čaban Stevan, opšt. činovnik, Jerkovič Žarko, učitelj, i Kokuškin Ale-ksandar, advokat; zamenici: Gombo-šev Uroš, Dujin Milica, učiteljica, i Amilahvari Jakov, opšt. činovnik. Sednica je sa zadovoljstvom kon-statovala, da je rad pojedinih funkcio* nera društva bio obilan i koristan i pokazalo se, da je bilo više aktivnosti na kulturnom i prosvetnom polju nego prošle godine. Prema izveštaju brata načelnika društvo je u prošloj godini dobilo mnogo novih članova. Za 10 godina pak, od kako se društvo organizovalo, postignut je velik i sjajan uspeh i porast. Brat blagajnik nije mogao podneti svoj izvesta j, jer je zbog nesretnog slučaja bio otsutan. Zato je bila za-kazana nova sednica 31. januara o. g., kada jc skupština, čuvši izveštaj revi« zionog odbora, pronašla rad blagajnika dobrim i dala mu razrešnicu. Na sednici 11. januara o. g. iza-bran je za blagajnika jednoglasno br. Steva Vujčin. Tom prilikom je i iza* bran prosvetni odbor. Brat Sima Majinski ulazi kao prosvetar, a kao članovi hraea i sestre: Jerkovič Žarko, Lakoš Antonije, učitelji, Plavšič Gligorije, paroh, Korovljev Rajko i dr. Lambrin Mirko, lekar, Kokuškin Ale* ksandar, advokat, Nerandžič Marija* na, Dujin Milica, Bosiljka Džakulina i Bračevačka Olga, učiteljica. Tehničfci odbor sačinjavaju brača i sestre: Korovljev, načelnik, Ivoševič Božidar, za-menik načelnika, Mihajlovič Desanka, načelnica i Džakulina Bosiljka, zam. nač., Topalski, Gutvaj, Dujin Milica i Bračevački Olga. Dana 14. I. o. g. održana je redov* na sednica prosvetnog odbora društva. Sednici jc pretsedavao br. Sima Majin-ski. Na isto j je izabran za sekretar* odbora sestm Dujin Milica, učiteljica, za novinara br. Aleksander Kokuškin, advokat i za knjižničara brat Žarko Jerkovič, učitelj. Župa SušaJi - JUjcka SOKOLSKO DRUŠTVO ZAMET-KANTRIDA. Izveštaj prosvetara. Sokolski se rad temelji na onomc, što jc dao veliki genij i nenadmašui tvorac dr. Miroslav Tyrš pred punili 70 godina. Kod njega se jc u večem opsegu istakla tehnička strana nove organizacije, jer je baš tu trčbalo prebiti put do oduševljenja i zagrejanosti , u samom zametku dobro smišljenog, ali velikog i silnog zamaha u čchoslo-vačkom narodu. Cim se ta strana po« stavila na sigurnu bazu, on je dao drugi potez kao paiaielu za potpuno vas-pitanje, osnutkom prvog časopisa s> kolskog sadržaja. LT tom su časopisu ^znašane smernice njegovog telovežbe-nog sistema, a sem toga nmoga je stranica spomenutog časopisa bila posvečena duševnom pridizauju i osveščiva-nju naroda, budeči sve večma njegovu naeionalnu svest. Time je udarena osnovica prosvetnom radu u Sokolstvu, a to je takoder pridonelo oslobodenju slovenskih naroda od stoletnih tudinskih nametal- Produženje takvog rada u našoj sadašnjoj milijunskoj sokolsko j organizaciji potrebno je jedno s razloga što nam je kročiti putem vehkog Tyr-ša a drugo što nam u ovo posleratno doba ima pravovremeno da spreči svaku nastranost i besciljno lutanje, upi-ruči netremice pogled u pravi, oproba-ni cilj i sigumu pobedu, našu sloven- SkU Svaki, dakle, pripadnik sokolske organizacije prihvatičfe oberučke ovrnj i ovakav način našeg jačanja. Snazm telom, a jaki duhom, mi čemo olaksa-no prodirati kao svoji vlastiti gospo; dari, čisteči pred sobom i ukljanjajuči svaku zapreku radu za bolju i srttm§» budučnost. ., Takav če rad, bezuvetno Pnd®!®' ti, ploda, i dati potenciranog Prl1^ ■ff P»v”m» Г.Л Široko Џ nXe rada sokolskog, a time i naci-onalnog. Naša opšta pregnuca su vodena jedinstvenom željom, da svaki blo-ven bude ujedno i Soko, a ostvarenje te želje biče tek onda osigurano, kada se bude i onaj, koji se oseča nesposoben za vežbu našao u našim redovi-ma i svojim radom pripomogao Sire-nju uzvišenih sokolskih ideja. Za tim teže prosvetni odbori naie sokolske organizacije, a za tim teži naš prosvetni odbor, pa smo takoi ude sili, prema našim silama, ovogodišnu ГК* p'«- „ prosvetoom raznih poteškoca, k°je jmio delom uspeli da uklonim . Nrt. .se ^ konstituisao Milanovič, za- me'nilTbr A Pilcpič. t.inik b, E a novinar br. Dorčic Vladislav, dok su se za društvene priredbe imala „tarati br.: Lcnac Hanibal, Lenac Adal- bert, Dukič Stanko te s. Tićac Andel-ka. Svi su ti članovi bili aktivni samo jc radi udaljenosti i prezaokupljeno-sti poslom u Srdočima опстоциОеп bio rad br. Dorčiču. Držalo se u glavnom propisanog rada po raspisima br. /upe, a delom je to upotpunjeno sopstvenom inieijati-vom. Svoga proračuna nije prosvetni odbor u društvu imao. U radu za obrazovanje podmladka društvenih prosvetnih radnika učinilo se samo toliko, što se tu i tamo zaposlilo i mlade, koji hi imali u buduee da prcuzmu prosvetni rad u svoje ruke. Društveni prosvetni tečaj za novo članstvo održao se u junu mesecu. U svemu je bilo 6 predavanja i to: br. Pilepie Ante »Sokolstvo u dr-žavnom i nacionalnom životu«; br. Le-nae Hanibal: »Sokolska ideologija«; br. Grbae Jakov: »Sokolska organizacija«; br. Surina Rudolf: »Sokolsko telesno vaspitanje«; br. Milankovič Martin: »Sokolska istorija«; s. Tičac An-delka: »Sokolski prosvetni rad«. Učesnika je poprečno po času bilo oko 60. Ispit se nije održao. Trajanje tečaja bilo je od 11 do 25 juna. Uspeh je bio dobar u svakom pogledu, što se ima zahvaliti predavačima i učesnici-ma. Sem toga odaslalo je društvo uz pripomoć župe (100 dinara) i društva (290 Din) četiri člana i dve članice na župski prosvetni tečaj u Sušaku, koji se je održalo od 8 do 10 decembra 1931 god. Ti polaznici nisu (osim br. Grbac Jakova) bili ranije uposleni kod prosvetnog odbora našeg društva. Predavanja bilo je 26 i to: 5 javnih, 10 pred svim članovima, 7 pred muškim članovima vežbačima i 4 pred članicama. Predavanja su sastavijali sami predavači, a par dobivenih od župe poslužilo je samo kao oslonac. Sa-držinom su predavanja bila uglavnom idejna, istorijska i tehnička, pa i neko-ja druga. 9 i 14 decembra upotrebljeni su i filmovi uz predavanja br. prof. Me-zorane i dr. Svalbe iz Sušaka. Predavanja su se održala za vreme važnijih istorijskih-nacionalnih i ko-memorativnih dana pred članstvom i pred pojedinim kategorijama članstva. Nagovora je bilo 29 i to: 11 pred muškim članstvom, 5 pred ženskim, 5 pred muškim naraštajern, 2 pred ženskim naraštajern, 4 pred muskom decom i 2 pred ženskom decom. Svi su nagovori bili u cilju vaspitanja sokolskih pripadnika u sokolskom i nacionalnem duhu. l okom godine održalo se nekoliko vrlo uspelih priredbi. Dvaput se dava-la drama »Bura«, pored toga dale su se 4 dečje igre. U svemu održano je: 1 društveno veče, 4 debate, 5 pozoriš-nih pretstava, 2 kinopretstave, i zabava, 2 sela, 9 igranki, 4 svečane pro-slove, 3 akademije, 9 izleta i 3 komemoracije. Stanje društvene knjižnice je sledeče: zabavnih knjiga 447, stručnih 39. Tokom godine nabavljeno je u svemu 70 knjiga. Čitalaca bilo je u svemu 238, najviše iz redova članstva. Čitala su se večim delom zabavna dela, a stručna po br. odbornicima i vežbačima. Stanje u čitaoniei zadovoljavalo je u svakom pogledu. Zapaženo je, da se čitaonica daleko više poseduje nego prošle godine. Čitaju se časopisi i no-vine, koje poklanjaju članovi, a nekoje plača društvo. Od društvenih članova pretplače-no je sedmero brače na »Sokolski Glasnik«, a na »Soko na Jadranu« tri brata. Društvo je pretplačeno na »Sokolski Glasnik«, »Soko«, »Sokolič« (po dva primerka), »Naša radost« (tri primerka), »Soko na Jadranu« i »Jadran-sku Stražu« (jedan primerak). Propisani postotak preiplatnika na sokolske listove ne može se postiči ni uz najboiju volju s razloga, što su bra-ča redom nezaposlena, a time u kraj-nje lošem finansijskom stanju. U čitaoniei je redovno vežbala pe-vačka sekcija. Pevalo se je jedanput sedmično po dva sata sa 25 pevača. Ta je sekcija nastupala pevanjem kod društvenih priredbi. U poslednje vreme počeo je da vežba mali tamburaški otsek sa sedam tamburaša. Ti su tamburaši poslužili več nekoliko puta sviranjem na društvenim priredbama. U sokolskim se časopisima i ostalim novinama premalo saradivalo. Vesti o društvu sabrane su hronološkim redom u »zbirci novinskih isečaka«. Deca su se naročito vaspitavala po svojim učiteljima br. Anti Pilepiču, Jaši Grpcu i s. Andelki Tieac. Oni su ih vežbali za razne nastupe, održavali pred njima govore i postigli lep uspeh. Administrativni prosvetni rad te-kao je posve normalno. Na sva tra-ženja udovoljilo se je pravovremeno, pa nismo imali u tom pogledu prigovora sa strane župe. lak o prosvetni rad u minuloj 1931 godini nije bio onakav kakov bi morao biti, obzirom na poteškoče na koje smo nailazili, možemo kazati da je ipak bio uspešan. Pored tehničkog rada, prosvet. rad je u Sokolstvu jedna važna grana, bez koje sc ne može ni zamisliti napredak. Samim vežbanjem ne možemo postiči onaj cilj za kojim idemo, več čemo ga postiči ako pored toga i prosvetno delujemo medu članstvom. U svim dru-štvima potreban je živ prosvetni rad, a ovde u našem, kojemu je sudbina odredila da bude na granici naše otadž-bine, osobito. Sveta nam je dužnost da ovdašnji naš narod, naročito omladinu, odgajamo u sokolskom duhu, a to če ujedno reči u duhu nacionalnom, da tako imamo što svesnije graničarc otadžbine, a to čemo postiči samo živim radom u Sokolu. Ove godine treba udariti jači temelj prosvetnom radu, nego što jt- do sada bio. Trebače eešče održavati predavanja za sve članstvo, a obzirom na naš pogranični položaj, dužnost nam je priredivati i javna predavanja. Nagovori pred pojedinim kategorijama vežbača trebače da se takoder češče održavaju. Rad opšteg prosvctno-naci-onalnog delovanja treba preko godine održati više pozorišnih pretstava, bi-rajuči uvek one- iz našeg narodnog i nacionalnog života. Da bi se sve to moglo izvesti, trebače svaki pojedinac da bez oklevanja prione radu. Sam prosvetar ne može tla. i uz najboiju volju, vrši prosvetni rad pa se zato osnivaju prosvetni odbori, u koje treba da ude svaki onaj, koji se za to oseča sposobnim i spremnim i da se prihvati posla u prosvet- nom odboru zn dobro i napredak Sokola i naše nacionalne stvari.* — M Milankovič. Primedba uredništva: Donoseči ovaj izveštaj jednog društvcriog pro-svetara, koji nam je dostavio br. PO župe Sušak-Rijeka, hteli smo da upremo prstom na to, kako se može i valjano raditi i lepo sastaviti izveštaj kad čovek ima za to volje i ljubavi. Pri-mečujemo, da je br. M. 'Milankovič zanimanjem potpreglednik financ, kontrole ч malom pograničnom mestii Zametu, na domak Rijeke, mesto koje je sastavni deo opštine Kastav, jedine koja je pripala našoj državi od bivše pokrajine Istre. Službe Išče 5 pisarniških, ozir. trgov nameščencev in slug; 1 trgov pomočnik, špecerijst; 1 absolvent trgov, šole! 5 inštruktorjev za srednješolce; 1 trgov, pomočnik mešane stroke. Vsi Sokoli. Ponudbe na upravo Sok. Glasnika. Prodam dobro ohranjem pisalni stroj „A. E. G.“. Naslov pove uprava Sokol. Glasnika. Iv. Brunžl? pleskar in ličar se toplo priporoča vsem cenj. naročnikom. — Delo solidno! — Cene zmerne! TELEFON it. 3476 Ljubljana Kolodvorska ulico 23 Hotel - Pension Vlaatito kupalUte „JADRAN« SUŠAK potpuno renovirano Pod novon upravam Preporučuju se vlasnici M. V. KUND1Ć Tvomica gimnastičnega in športnega orodja J.Oraiem Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Ribnica, Dolenjsko Izdeluje vse vrste sokolskega telovadnega orodja, opreme za društvene in šolske telovadnice, športne potrebščine za lahko atletiko, orodje za letna telovadišča, kopališča in vrtove, gugalnice, orodje za deco itd. Prvovrstna in elegantna izdelava, solidna postrežba, zmerne cene. — Ilustrirani cenik brezplačno USTANOVLJENA 1881. Cenik se nahaja v Sokolskem koledarju 1932. i m Širite sokolsku štampul Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu L eveska: E. Gangl: O sokolski ideji. П. „ Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav Tyršs Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Oražen. m. IV. v. VI. VII. vin. VlILa IX. ff n n n ff n n n Dr. Miroslav Tvrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. jan Kiren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. (Sloven. tekst.) Isto. (Srpsko - hrvatski tekst.) Dr. Niko MrvoS: Pogledi i misli dr. Miroslava Тугба. Svaka sveska stoji 3 Din PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din Franjo Mač us: ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Franjo Malin: Praktički udžbenik češkog jezika. U kartonu 15 Din Dr. Viktor Novak: S VESLO VENSKA MISAO U kartonu 9 Din Miroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din ŽJugoslovenska Sokolska ŽMatica Jujubljana, ZNarodni dom ‘Gelefon 25-43 I Siačun ooštanske štedionice £jubljana 13.831 Slemena m za polje i vrt na veliko i malo nudi Sever & Ko LJUBLJANA Tražite ejenik V Mariboru je najugodnejši nakup galanterije — drobnarij — parfumerije — papirja itd pri tvrdki DRAGO ROSINA Vetrinjska 26 Ћ0 ^11 Klišeje vseh vrst, enobarvne in večbarvne izdeluje klišarna jUGCGRAFIKA LJUBLJANA SV. PETRA NASIP ŠT. 23 Telefon štev« 2495 Tko oglašuje, ta| napreduje! INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN Brduko Paleti тмошшшн« Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Naslov za brzojavke: „Trikotaža" Zagreb ♦ Telefon interurban Žtev. 26-77 Izvršujem vse vrste sokolskih potrebščin za iavni in zietni nastop vseh oddelkov našega e.anstva in to točno po predpisih Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. Slike v originalnih barvah predpisanih krojev se nahajajo v knjigi „Organizacija Saveza SK J“. Zahtevajte cenike in prospekte. — Cene jako zmerne. — Za točno in solidno izdelavo jamčim. .- — Državna željezara Poslanska, telegrafska i željeznička stanica Vareš - Majdan * Preduzeče posjeduje 4 rudnika željezne rude, dvije visoke peci, Ijevaonicu željeza, metala i Čelika, te mašinsku radionicu. Rudarski proizvodi: Hematit sa 60% sadržine žeijeza, limonit i siderit sa 50% sadržine željeza. Proizvodi visokih peči: Martinovo i Ijevaoničko sirovo željezo, te zrcalasto sirovo željezo. Ljevaonica proizvađa: Odljeve od sivog željeza do neograničene težine, vodovodne cijevi svih dimenzija prema njemačkim norma-lijama sa kolčakom i pelešom, sa svim armaturama. — Kanali-zacioni i gradjevinski lijev. Trgovački lijev i peči. Strojne dijelove za svakovrsnu industriju. — Kompletne transmisije itd. Metalne dijelove i elektro - čelični lijev. Izdale Save/, Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni i odgovorni urednik Sljepan Čeiar • lireduje Redakcijski odsek • Za upravu i oglase odgovara Mina Košrevn Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik France Štrukelj); svi u Ljubljani