KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 50 (H) INDUSTRIJSKE SVOJIN ¥2 IŽDAK L JANUARA 3.020. PATENTNI SPiS BRDI 3359. Hugo Lenta, ferlin Mehanizam za menjanje i pokretanje tečnosti Prijava od 10. maja 1924. Važi od 1. januara 1925. Predmet pronalaska je mehanizam za menjanje i prekretanje tečnosti, čije so pogoni agregat erpki sastoji 'a jednog ili više rav-ftosoerno odaj uči h mašina, pri čem iza klip-fdh erpki ležeči prostori za sisanje i kompre-sij-j stoje uvezi sa odgovarajućim radnim pro-siorima motorne grupe. Time jo mogućno tteravnomerno količine odavanja kiipnih pun-pi preobrtati n ravnomerno dostavljanje za rotacione pumpe i da se neposrednim punjenjem teranil) pumpi dobije prosto i u sebi •>.afcvoreno vodjenje tečnosti i da se time gu-bitei n tečnosti svedu na najmanju meni. Raapbred kretanih i kretajueih crpki u kučki može biti različit. Tako mo'gu oba grupe pumpi ležati u istoj osi jedna pored druge, ili »e mogu biti rasporedjene jedna iznad druge paralelno sa osama, ili normalno jedna prema drugoj ili ukršteno, usled čega nastaju rasni tipovi isvodjenja, od kojih svaki ima svoje naročite koristi. Na nacrtu su pokazani razni primeri izvo-djoaja pronalaska. Pojedinačno j«: Fig. 1 uzdužni presek kroz mehanizam sa fjokretanim vratilom, koji leži u istoj osi. Fig, 2 je presek kroz cilinder po liniji 2-2 ia %. 1. Fig. 3 je presek kroz crpke po liniji 3-3 h %. 1. Fig. 4 je presek po liniji 4-4 iz lig. 1 sa »gledom ozgo na spravu za regulisanje. Fig. 5 i 6 pokazuje uzdužni i poprečni presjek jednog mehanizma sa jedno drugom paralelnim kretnim vratilima. Fig 7 pokazuje polovinu izgleda ozgo, koji pripada iig. 0, a druga polovina pokazuje presek' kroz razvodnik po liniji 7—7 iz fig. 5. Fig. b i 9 pokazuje poprečni i uzdužni presek jednog mehanizma sa kretnim vratilima, koja leže jedno iznad drugog i normalno jedno na drugo. Fig. 10 je uzdužni presek kroz mehanizam za motorne lokomotive, kod koje se upotrebljava zvezdasta crpka sa pomerljivim hodom i motornim agregatom boji leži ukroćen prema istom. Fig. 11 pokazuje odgovarajući horizontalni precek kroz obe grupe erpki. Fig. 12 pokazuje prednji izgled motornog agregata sa presekom kroz vod za radno sredstvo. I fig. 13 je poprečni presek kroz zvezdasfu crpku slično kao kod fig. 3. Prvo ćemo opisati u fig. 1 — 4 prestavljene oblike izvodjenja. U kućici A zatvorenoj sa obe strane poklopcem (?, postavljen jc umetak B, koji-uno-trašnjost kućice A deli u dva odeljka. Na jednoj strani ovog umetka B iigradjen je u uzdubljenju, ispalom ivicom b bočno ograničenom, motorni agregat. Ovaj se sastoji iz bapisle C, koja leži na kretanom vratičr, c. Poslednje je s jedne sirane, postavljeno n dnu umetka Bas druge strane u poklopcu a. Kapisla C, kao što je poznato, sastoji se iz jednog doboša sa lopaticama c* u njemu koje se pomeraju preko žljebova e1 n radialno ni pravcu. Pripadajuća grupa, crpki ngradjena je jia. drugoj strani umetka B u kućici A. Ona je u suštini obrarovana iz nosača pumpi B, koji je li'tvrdjeo na vratiču d postavljenom u po-tiopcu a, i lezi izmedju ispale ivice &l umetka B i poklopca a. Ovaj nosač D Ima središno izdubijerjf! F, u kome se stiče izvestan broj radialno upravljenih i skrozirajueih otvora f (fig. b). D poslednjima postavljeni su klipovi t'i, čije klipnjače p dejstvuju na jedan kotur koji leži u uzđuhljenju f, koji leži na čipu h. Ovaj Mp 7» utvrđen je u riefu. H, koji se 'odgovarajućim odbojnicima h1 drži u mnetaču B. i (smo se može pomerati u radialnem pravcu (fig. 4), Poroeranje dela H vr§i se vretenom J. Time se može i 'sip h regulilati na oba strane ekscentrično prema sredini vratila d. Izmedju grupe crpki i motornog agregata predvidjene su ove kanalske veze. Prvo su u nosaču D preko cele njegove širine, postavljeni otvori k (fig. 1—B). Time obrazovani kanali uievaju se bočno u prstenasti prostor, koji se kućicom A i od nje odvojenim umetkom B ograničava. Ovaj prstenasti prostor podeljen je na dva diametralna mesta rebrima 1 u dve polovine L i L1 (fig. 3 i 4). Širina rebra 1 nešto je veća od prečnika otvora /, tako da pri obrtanju nosača 0 oba prostora no mogu 'kroz otvor f doći u vezu. Na ovaj način su iznad srednje linijo lc-žećo crpke priključene za prostor L*. Prstenasti prostor L stoji u vezi sr kanalima M i N postavljenim oko kapisle c, a koji se vidi u fig. 2. Ovi se kanali završujii pomoću izreza ni. i n, koji su pređvidjeni u ivici t) umetka B. na dva diametralna mesta u kretnorn prostoru kapisle C, tako da je ova dvojno punjena. Na kraju pripadajućih polovina vi pomenutem ‘prostoru, predvidjeni su opet u ivici b izrezi m1 i U1, koji vode ka kanalima Ml i N1. Ovi leže pored prvo po-megutin kanala i stoje sa donjim prstenastim prostorom L1 u vezi. Ova veza posredovana je rebrima 1 koji, zavrtanskog oblika, ohu-hvataju odgovarajuće kanale u prostorima li1 i L. Način rada dosad opisanog uredjenja je sledeči: Ako deo T dodje u poleža nacrtan u Fig. 1 i 4, u kome se poklapaju ose šipa h i vratila d, onda i pri obrtanju nosača D ostaju klipovi relativno u miru i ne nastupa nikakvo dostavljanje tečnosti. Ako se šip h pomeri pomoću vretena J na desno (fig. 4), onda se svi klipovi ekscentrično pomere tako, da desno od srednje linije ležeći klip zauzima svoj najunutarniji položaj. Pri obrtanju kretnog vratila d u smi- slu-ucrtane strelice 1 ffig. 3) lompresovaće sve u gornjem prostoru L uiazeće crpke, a-erpke koje se sve završavaju u donjem prostoru L1, one će sisati. Otuda prostor L postaje kompresioni prostor a prostor L1 usisni prostor. Time se tečnost kroz kanale K, L, M i N tera ka motornoj grupi C, koja sa time puni na diametralnim mestima u smislu ucrtane strelice. Tečnost koja ne stoji pod pritiskom dolazi kroz kanale M1 i M ka prostoru L1 u crpke. Brzina motorne grupe može se u do najsitnijih stupnjeva regulisati m taj način, Sto se šip b više ili manje iz sredine poraera w desno, i time menja količinu odavanja crpki. Ako selioce pomerati pravac obrtanja, onda se mora šip na drugu stranu pomerati, dakle na levo. Time se sve pumpe ekscentrično na levo pomerajig tako da sada pri istom obrtnom pravcu vratila d uz prostor L1 priključene crpke šišaju, t, j. motorne se grupe pune u obrnutom pravcu od predjašnjeg, I ovde se može brzina prema i'egulisanom ekscentrici-tetu šipa h ravnomerno menjati. Kao što se iz gornjeg vidi, motorna je grupa potpuno oslobbdjeua izabranim dvojnim punjenjem. Da bi -se i druga crpka potpuno oslobodila, učinjeno je ovo uredjenje: Iznad klipova Č ležeća izduhljenja B žajn se ne tamo preko cole širine nosača 0 već i do zida kućice A, time se postiže, oa s jedne strane, pritisak koji se javlja pri radu, deluje samo na zidove kućice, s druge strane izjednačuju se pritisci koji se dele na klipove. Otuda je iioskč pumpi i s njime i vratilo a oslobodjeno u radiahiom pravcu. Da l)i se dobilo oslobodjenje tereta i u aksialnom pravcu, urezana su u poklopcu a dva prstenasta žljeb'a d"1, i iz fig. 8 vidljivi kanali L i L1 •prekinuti su kao i onde gđe se nalaze rebra t, da ne bi mogla nastati veza izmedju prostora za sisanje i kompresiju. Ovim razlikama, koje se, razume se, mogu 'i na samom nosaču 1) predvideti, stavljaju se qbe strane nosača D na isti nrčin pod taćno istim pritiskom, čime se to telo kao i vratilo đ oste-bađjaju tereta i u aksialnom pravcu. Kod oblika izvodjenja mehanizma po fig. 5—7, kretna vratila leže jedno prema drugom paralelno i jedno preko drugog. Da bi se dobilo glatko vodjeuje kretnog srestva, klipovi G grupe pumpi nisu ugradjeni raOialno prema vratilu e već jedan pored drugog u krnici A. U ovom slučaju pretpostavljene gu šest pumpa jedne pored druge, koje dejstvuju na grupu motora, koja se nalazi ispod njih, koji se opet sastoji iz kapisle G, koja leži na vratilu c. U pokazanom slučaju je kapisla jednostrano punjena, te zato radni prostor o podeljen elementom o prelazi na najvišem tnesfk! B fcafttilts p 1 p1, ktrji se sa STr^e-TttTft-4» žftvrsfAvajn u prostoru Q nala/.ef-efft se iaport itspora (4. Ispred rijihoVog ušća .postavljeni sti pokreffii ra/.vodnici p i p1, koji se pri radu obrću i time razvode prelazu* kanale a r.avisnosti od položaja pripadajućeg klipa. U fig. 5 lavi razrednik je otvoren (p) a desni rastvoren. Prinadiežeći klip G ide dalje i potiskuje tečnost u radni prostor O kapisle O, tiivč se o»a i s njotn vezano vratilo c kreću n p"av(‘o strelice. Radno srestvo oslobodjeno pritiska dolazi zatim u kanal P i kanalom p'1 ka klipovinrta, koji se kreću na gore, dakle koji stsaju. Prema tome su i u razvodnicima p i p1 ra-poreoieni kanali pomerani prema t<&i§tu klipova, tako da-se pri radu šest crp-"fttr trružni proees nvek vrši sa koraprestone strane ka usisnoj preko motorne grupe. Pogon razvodnika p i p1 vrši se od strane vra tila d pomoću zupčastog i spužastog rneha-iritri'H- T. T1, t (ft?, ti i 7) koji leži uti tit-ćiei. Kao što je već pomeruito šest pumpi leže jodna pored droge i kreću se (vođe) u šest otvora f kućice A,, koji se stiču u zbirnom prsotoru Q- Klipnjače g utvrdjene su na vi-Ijuškama li, koje leže na ekscentarskim koturima R’. Posleđni su snabdeveni uzdužnim prorezom r, sa kojim «ni idu (hvataju) preko vratila đ, koje za tu svrhu, gđe ovi koturi 81 leže, ima paralelne zatopljene površine r‘. Pometanjem kotura R duž ovih površina r1 može se menjati ekscentricitet kotura II1 i time hod odgovarajuće crpke. Pomeranje crpki vrši se na taj način, sto u šupljem vratilu 4 leži vreteno S, koje ima koso izrezane župne s1, Ovi ulaze u župni s1 dela S1 umetnutog u ekscentarskoin koturu. Oto nredjenje predvodjeno je za svaku pum--pn, s tom razlikom samo, što su prorezi r, površine r1 i zupci s i s1 uvek jedni prema drugima razmaknuti za 120 stepeni. Aksialnim pomeranjem vretena S pomeraju se koturi R1 h svoje sredine na levo ili desno, čime se motor--nagrupa krečen jednom ili drugom pravcu. U svima ovim položajima jedna polovina crpke kompresuje dok druga crpe. Ako naprotiv svi koturi Rt stoje u sredini (tig. 5) onda je eks-centricilet ravan nuli. Pumpe ne odaju tečnost i motorna grupa ne radi. Aksialno pomeranje vretena S vrši se spu-žastira mehanizmom s“, koje se nalazi n kućici. Za osiguranje protiv nedozvoljenog povećanja pritiska ugradjen je obični prigušivač U, koji pil vLokom pritisku jedan deo radnog sredstva pušta iz kompresionog prostora u usisni prostor. Kao što se vidi, ovaj se oblik izvođjenja •odlikuje velikom mogućnošću za regulisanje, •pri čem -i ruj a tečnosti 'riohija 'moguće 'nffij-ptostije vo.ljenje. U tig. 8 i 9 pokazan je još jedan oblik izvođjenja mehanizma. Ovaj se razlikuje od napređ opisanih time, što vratilo e i d ne leži jedrio prema drugom paralelno već normalno jedno na drugo. S toga su i jednaki dolovi obeleženi jednakim oznakama. Normalnim p dožajem vratila postoje malo skretane radne struje ti sisnom vodu, pošto ovaj mora u ovom slučaju biti savijen nešto malo ka pozadi U ostalom način rada isti je kao ;i kod napređ opisanog mehanizma. Fig. 10—lđ pokazuje pogon za motorne lokomotive i slična kola kod kojih se isto tako upotrebljava grupa primarnih crpki G sastojčća se iz jedne zvezdaste crpke sa po~ merljivim hodom, koji pokreće jedan agregat motora sastojeći se iz kapril t 0. U ovom je slučaju o-a primarne grupe G postavljena poprečno na •osu sekundarne grupe C. Zatim su obe grupe odvojeno postavljene, a pripadajući komprestoui i crpni prostori stoje u vezi uključenom dvojnom cevi 1, koja je priključena za kućicu 2 grupe G i kućicu 3 grupe 0. Dvojna cev sa može načiniti dvema jedi-načnim cevima. Kućica 2, koja prima grupu G, neposredno je vezana za kućicu 4 kretnog motora. Time se dobijavrlo zbijena konstruk cija. Osim toga može rotirajući deo grupe G istovremeno služiti kao zamajač. Kao što se vidi, prevod radnog srestva vrši se po crpke C ka kapisli 0 bez ditne promene u pravcu radnog srestva. čime se otklanjaju gubitci u tečnosti. Pošto se. količina odavanja crpke G može ravnomerno menjati od proizvoljnog mesta posrestvora podesnog prenosa 2, koji obrće vreteno J, to je time data i velika (op-aetna) mogućnost regnlLsanja. Da bi se rotirajući delovi crpke zaprivali, obložene su površine. koje se kreću jedna uz drugu, oblogom od brlog metala ili tome slično. Ovo ne upro-šćava samo i/radu već daje tačne i potpuno zaptivajuće klizne površine. Da bi se u naročitim slučajevima mogla crpka pustili da radi praznim hodom, postavljen je organ 6 i/.modju prostora za kompresiju i sisanje. Pogon kretuib točkova 7 lokomotive vrši se uključenim zupčanicima 8, 9, od kojih,zupčanici 8 leže na vratilu c, a zupčaniši 9 utvr-djeni su na vratilu 10, koje se nalazi ispod vratila c, sa vratila 10 dobijaju točkovi 7 pogon preko krivaje 11. PATENTNI ZAHTEVI: l) Mehanizam za menjanje i pokretanje tečnosti naznačen time, što se primarna grupa pumpi sastoji iz klipmli pumpi (G) sa pomer-Ijiviin hodom a motorna grupa (C), koja se puni gornjim pumpama, iz jedne ili više ka- piuli (rotaciouik erpki). pri t«mizš pampa (G) ležeći sisni i kompresioni prostori stoje u vezi sa odgovarajućim prostorima motorne grupe. 2} Mehanizam po zahtevo 1, naznačen time, što je primarna grupa pumpi postavljena a jednoj osi ea motornom grupom n jednoj zajedničkoj kućici i sastoji se iz rotirajočih crpki, koje se razvode pomoću rebara na kućici. 3) Mehanizam po zahtev u 1—2, naznačen time, šte se erpni i kompresioni prostor primarne pumpe od otvora pumpe (G) zatvara zidom kućice, a od kanala, koji vode motornoj grupi podjednako velikim žljeboj-kaa (d1) na poklopcu kućice, da bi se postiglo olak-žanje u pritisku za celokupna primarnu grupu pumpi u radialnem ili aksialuoci pravcu. 4) Mehanizam po zahteva 1, naznačen time, što je grupa pumpi (G) neposredno preko motorne grupe (C) postavljena paralelno ili normalno na ovu i što se sastoji k jedne za drugim vezanim klipnim pumpama, čiji se radni prostori rotirajućim razvodnicama (p, pJ) uvek priključuju uz pripadajuće prostore mo-40ite grupe. 5). Mehanizam po zahtevo 4, naaa&eeia time,.-što se klipu© pumpe teraju ekseentrima, čiji se ekscentrici tet može menjati vretenom IŠ) koje ima jednu prema drugoj razmaknute zavojnice. ti) Mehanizam po zahtevu t, naznačen time, što je primarna grupa pumpi postavljena od vojno od motorne grupe išlo su kompresioni iczpri prostori e.beju grupa spojeni po mogućsivu pravim ccvima. 7) Mehanizam po zahtevu 6, naznačen tine.©, što je primarna grupa pumpi (ti) .postajljsnar neposredno na kućicu irretnog motora j što on istovremeno služi kao zatnajac. 8) Mehanizam po zahtevu 6—7 za pogon motornih lokomotiva, naznačen time, 'to je izmcđju vratila (c) grupe (c) i vratilo, (!()}, ispod prvog postavljenog, od kog se vratile (10) pokreću toćkovi (u) uključen zupeaiv.Cni prenos (8 i 9). 9) Mehanizam po zahtevu i, naznačen lime sto ca klizna površina rotirajućeg kre.tncgteia pumpe obrazuje od slojeva od belog metara postavljenih na telu crpke ili kućice. /Id patent broj 3359 Fig. 9. \ Sr / 777TTr7~r? .... .. . ^ fl