KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
KLASA 43 (1)
INDUSTRISKE SVOJINE
IZDAN 1. AVGUSTA 1929.
PATENTNI SPIS BR. 6168.
Robert Emanuel Kristensson, civilni inženjer, Lidingo, Švedska.
Uredjaj kartoteko s okomito postavljenim kartama.
Prijava od 10. marta 1928.	Važi od septembra 1928.
Traženo pravo prvenstva od 19. marta 1927. (Engleska).
Pronalazak se odnosi na uredjaj kartoteke, gdje su karte smještene okomito unutar ormara ili ine spremice proizvoi-ne prikladne izradbe.
Poznati su uredjaji kartoteke te vrsti, kod kojih su karte redovito postavljene okomito unutar spremice na paralelno smještenim potpornim motikama, koje su predvidjene na dvijem postranim stijenama spremnice. Poznati su i uredjaji kartoteka, kod kojih karte obično s donjom ivicom leže na dnu ormara i kod kojih je predvidjeli uredjaj, pomoću kojeg se dade svaka karta posebice izdići, pa kada se preklopi u vodoravni položaj, na prednjoj ili na stražnjoj strani providiti bilješkama.
Temeljna je misao pronalaska u tom, da sejakav sistem kartoteke poboljša time, što se karte u spremici pouzdano drže i podjedno olakšava unos bilježaka, jer je predvidjen uredjaj, koji omogućuje potpuno izdizanje pojedine karte iz njenoga normalnoga položaja i njezino preklapanje u jednom ili u drugom smjeru radi unašanja bilježaka.
Pronalazak ide nadalje za tim, da načini uredjaj, koji u slučaju potrebe omogućuje umetanje ili vadjenje karata iz spremice.
Prema pronalasku imadu se nadalje karte pojačati tim, da se na gornjim i na donjim ivicama karata predvidjaju sredstva za pojačanje.
Prema predstojećem sastoji se pronala-
zak osobito u tom, da se na gornjim i na donjim ivicama karata smješteni dijelovi, koji strše van, a služe inače poznatim načinom tome, da karte podržavaju na paralelno smještenim potpornim motikama spremnice u visećem položaju; kod izdiza-nja iz normalnoga položaja udare karte o potporne motike, pa su time osigurane protiv potpunog izlaženja iz srpemice.
Jedna ili obje potporne motike pre-mjestive su postrano radi olkašanja umetanja ili potpunog vadjenja karata.
Dijelovi, koji na ivicama karata strše van, mogu biti načinjeni od same karte; mogu se ali na gornjim i na donjim ivicama karata načiniti pojačanja iz kovine, koja strše napolje preko okomitih ivica karata, ili mogu oni dijelovi, koji strše van, biti predvidjeni na dršcima za karte, koji služe za primanje običajnih pravokutnih karata. Gornji dijelovi, koji strše van, shodno su nešto duži od donjih.
Na nacrtu prikazan je primjer izradbe pronalaska, pa prikazuje:
Fig. 1 ormarić za kartoteku u smislu pronalaska u perspektivi;
Fig. 2 pogled odozgora u povećanom mjerilu;
Fig. 3 okomiti prerez prema liniji Ulili na fig. 2;
Fig. 4 i 5 pojedine dijelove u povećanom mjerilu i
Fig. 6 pogled sa strane na razdjelnu kartu.
Na nacrtu označen je sa 1 spremnica ili
Din 15.—
ormarić, koji služi za primanje većeg broja kartotečnih karata 2, koje su smještene izmedju razdjelnih karata 3, koje su providjene zastavicama. Gornja ivica svake karte imade pojačanje 4 iz metala, koje je sa svake strane providjeno dijelovima 5, 6, koji strše van, a pomoću kojih karta počiva na potpornim motikama 7 odn. 8, koje su pričvršćene na uzdužnim stijenama spremice 1. Donja ivica karte imade jednako pojačanje 9 iz metala, koje imade na svakoj strani komade 10 i 11, koji strše van, a koji se kod izdizanja karte iz normalnoga položaja radi obave unosa stiču uz motiku 7 odn. 8 tako, da karta dolazi u položaj, u kojem pregib 12 leži u visini gornje ivice karata, koje u spremici stoje u normalnom položaju. Izdignuta se karta dade u jednom ili u drugom pravcu preklopiti, dok ne leži na ravnoj plosi, koju tvore gornje ivice u spremici ovješanih karata, kako pokazuje fig. 1. Gornji dijelovi razdjelne karte, koji strše van, imadu shodno na jednoj ili na obje strane vodoravne zastavice 13, koje služe markiranju karata, već prema njihovom udjeljenju u spremici. Kod nacrtanog primjera izradbe potporna je motika 8 postrano toliko pomična, da van stršeći dio 11 karte može kraj nje proći, kada treba kartu umetnuti ili sasvim izvaditi. Umetanje i vadjenje zbiva se tako, da se karta pomakne u kosi položaj. Pomicanje potporne motike 8 na stranu ne treba da bude tako, da bi u spremici 1 sadržane karte izgubile svog oslona. Da se karte u spremici podrže u njihovom položaju, mogu dijelovi 5 i 6, koji strše van, shodno biti nešto duži od dijelova 10 i 11. Uredjaj za omogućivanje postranog pomicanja motike 8 sastoji se primjerice iz glavice ili ekscentera 14, smještenog u izrezu 15 motike, a pokretljivog pomoću ključa ili si.
Patentni zahtevi:
1)	Uredjaj kartoteke s okomito smještenim kartama i paralelnim potpornim motikama na dvije postrane stijene, na kojima karte unutar spremice vise slobodno pomične u okomitom položaju, naznačen tim, da karte na gornjim i na donjim ivicama imadu dijelove (5, 6, 10, 11), koji strše van, a koji inače poznatim načinom služe tomu, da drže karte u spremici (1) u visećem položaju, pri čem karte kod izdizanja iz normalnog položaja u spremici udaraju o potporne motike 7, 8, čime se zaprječuje potpuno izvučenje karata iz spremice (1).
2)	Uredjaj kartoteke prema zahtjevu 1, naznačen tim, da karte na gornjoj ivici imadu pojačanje 4, koje izlazi iznad okomite ivice karte, čime se stvaraju poviši dijelovi 5, 6, koji leže na potpornim motikama 7, 8 spremice.
3.	) Uredjaj kartoteke prema zahtjevu 1 i 2, naznačen tim, da karte imadu na donjim ivicama pojačanja 9, koja izlaze preko okomite ivice karata tako, da se stvaraju dijelovi 10, 11, pomoću kojih se karta kod izdizanja iz normalnog položaja drži čvrsto u srpemici (1).
4.	) Uredjaj kartoteke prema zahtjevu 1, naznačen tim, da su potporne motike 7, 8, spremice (1) ili jedna 8 od njih postrano pomične, tako da je olakšano umetanje i vadjenje karata iz spremice.
5.	) Uredjaj kartoteke prema zahtjevu 1 s razdjelnim kartama, koje kartotečne karte podrazdjeljuju u grupe, naznačen tim, da dijelovi 5 razdjelnih karata, koji strše van, imadu zastavice 13, koje služe za oznake već prema udjel bi kartotečnih karata.
6.	) Uredjaj kartoteke prema zahtjevu 1, 2 i 3 naznačen tim, da su dijelovi 5, 6, koji strše van, na gornjim ivicama duži od onih 10, 11 na donjim ivicama.
Adpatent broj 6168.
no. t
/



■	•.
•' ‘ ' '




.
...


\ ;

\ v:
■ ' ■'
v' ■'
'v
. ■ 'v '-v	’
'V \

v

■ ■ '• ' ■ - ' "
, ' ' .; . \\ \
■
■ . ■ •. ■ ■ ■


















i-.’..-*-
..



:



\


.





















PG 2.
na J.
Adpatent broj 6168
n g. 4.
nos.
nG.6.
rf~4
0
'3