Pošlarina plaćena u g of o v u Cena Din 2'— SOKOLSKI CtASItO SAVEZ/i S O IC O LA K R A L J IVINI JlCCS UV I J E MESEČNI PRILOG S ©KOISKC SELC- Ljubljana, 2 MARTA 1934 Naš kvalitet Jzlazi svakeg petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalezi se u Učiteljsko) tiskari, Frančiškanska uiica broj 6, telefon brej 2177 • Račun poštanske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vraćaju GOD. V BROJ 19 Unutarnja snaga organizacije 1 člstota Ideje stupovi su Sokolstva Naša sokolska statistika, koja sa- v8 pot*at^e vl sv ih mogučih po- u^ja sokolskog rada, u mogučnosti da narri mnogošta toga prikaže, da i1,?0. *ako po torne ravnali u ’ našem m JT11? ra(-lu. Pri tome pak opaža- .?• da je ona u jednom, i to u najvaž- m^em P.°6^eclu oskudna, naime, što ne- ‘l nacina, nema mere ni breja, da bi «m prikazala istinsku sliku sokolske Se i sav skriveni inventar sokolskih srca. Kod takvog stanja stvari mi za v i-?C možem<> zaista Ja imamo pra-v.e slike o iinutarnjoj kvaliteti našega r anstva. Ipak, unatoč tome. mi na-n< VnP P* unapfed ne smemo da se ma- brinemo za našu unutarnju snagu SvC1?tot« nego do sada, jer je, kako u Dro'l°n-1 ta^° * u sokolskom pokretu, P Slavita stvar: vrednost i idejna pro-vceenost našega članstva. Zato nam vek mora da bude prva i največa za-ј_ас da se svi zajedno, koliko nas je, a čelu s našim najvišim vodstvom ./'nem0 za dobru kakvoču našeg so-°*®kog članstva. Dosada smo u tome Pugledu postigli vrlo malo, i zastalno više bili učinili za naš zajednički Kyalitet, da smo stvarnije, ozbiljnije i ostri je primali i uzgajali novo član-stvo, k0jc ;c pristupalo našim redovi-ma. , Na ukupan unutarnji kvalitet Sokolstva upliva naime u odlučujučoj r i pre svega priliv novoga članstva, očalno bi bilo da podignemo kvalitet ovoga članstva več odmah po njego-m pnstupanju u sokolske redove, i acla bi svaki novo pristupivši član jniao da prode prepisano pokusno do- a. Za to pokusno doba, koje je oba-yez;no za sve i svakoga i koje ne mo-Zc da bude kračo od 6 meseci, mora n°vi član da dokaže, da se zanima za sokoLski pokret u koji pristupa, i da P° svome dosadanjem nacionalnom i j^oralnom životu može da bude u Sokolstvu. Svrha je tog pokusnog doba s^akako ta, da u toj filtraciji očuvamo zuravo seme, a pleva da otpadne. Ali aljda u ničcmu drugome naši pozva-P1, sokolski organi ne grcše itoliko i ako često kao baš u ovome, pri pri-Jnanju novoga članstva. Tim načinom Prepisano pokusno doba gubi sva-ako u praksi svoj pravi značaj i svo-važnost te 0110 sada izgleda — pove opravdano — kao jedna pusta vremenska smetnja, koju ne ocenjuje ta- ko , - samo onaj, »kome se žuri« za so-jOlskom legitimacijom, več je to sa-lIa Postalo 11 Sokolstvu opče mišljenje. Pravilnik inače predvida, da sve staro članstvo pojedine jedinice sude-u kontroli primanja novoga članova, ali učinak tc kontrole, koji bi ^orao da bude najjači, zaista je da-,a*, može se otvoreno kazati, najpro-v|Clr>atičniji. Ne samo to da je naše »nstvo velikim delom idejno strašno Površno uzgojeno, te da ono prema orne ne bi moglo da bude sudija no-oine članstvu, nego mi uopče vidijo, tla se sva procedura primanja no-t°fia članstva skoro isključivo votli in-i0rn° u upravama naših jeddnica. Da 1 so mogla da vrši barem kakva tak-a kontrola o primanju novoga član-. ‘tva potreban je, kako je to inače i Predvideno, spisak onih koji stupaju sokolske redove, a koji bi morao ”a biva izložen na na j vidni jem mestu P'ostorija naših jedinica. Medutim, vakvog spiska u ogromnoj večini, da-as ne možeš da jiadeš po našim jedi-,’eama ni svetiljkom usred bel o ga ana. Pa takoder i pravilnik o prima-•lu novoga članstva ne prepisuje jas* j o. kako dugo treba da bude javno iz-Ozen taj spisak novog članstva. Ako 0 ^e dodamo da mnoge naše jedinice skujeVaju ; na svojim prostorijama, .t,a su cesto samo gosti ili škola ili ^"vatnika pa tako nema ju ni moguč-osti nj priijice da se članstvo nadc na : «Pu, a opet kad' vidimo da ima i j ^ .n*ca, pa i velikih, kod kojih se čak telovežba prevodi sezonski, naravno ž« a u takvim prilikama nc mo- 1 .l'a bude govora o kakvoj kontroli Ha V k.' lnu^l° vrši staro članstvo „ I Primanjem novoga i zato se i do--|v va lla »profana masa« ulazi svetište »lisli. Nadalje, preveč je u za-' B'r. m duhu i nimalo u skladu s aviin shvačanjem sokolskih ciljeva i to, da se kao jedino odlučan argume-nat o vladanju i sokolskoj vrednosti novog člana za vreme pokusnog doba smatra, za definitivan prijem u sokolske redove, samo mnenje načelnika dotične jedinice o pohadanju telovež-be, a da se u pravilima nigde ne nalazi pa zato niti se ni praktično- nigde ne provodi također i potreba idejnog vaspitanja novoga članstva, iako jo orvi uslov za dobroga Sokola da pozna sva načela Sokolstva i da ih usvoji! U tome je također s naše strane jedan velik paradoks. Vidimo dakle, kako je vrlo mršav naš pravilnik u pogledu primanja novoga članstva, kako je on nepotpun, nejasan, nesavremen. Pa i tamo gde se po njemu ravnaju, isto se obilno greši. Tako možemo reci mirne duše, za sve područje našega Saveza, da je to pokusno doba i prepisi koji se odnose na novo članstvo, na oko tako rigorozni filtar, koji bi morao da prepusta samo dobre, kvalifikovane Sokole, stvarno samo šuplje rešeto, kroz koje prolazi i pšenica i pleva. Tako novo članstvo pristupa po obaveznoj maniri i zavetu na 1 decembra, a da nije idejno ni nikako za to bilo pre dovoljno pripravljeno. Zato nam se i čini da upravo radi toga iz-vestan broj članstva tako lako onda kasni j e istupa iz Sokolstva, ižnevera-vajuči se tako, često i u naj krače vreme. položenom sokolskom zavetu. Valj da zaista takvi kratkotrajni »Sokoli« i misle, da ih zavet ne može da veže zn praznu dtišu... Zato treba, pored drugih, naročito naš savezni prosvetni odbor, koji je toliko ustrajan i koji toliko ima uspeha u svome radii, da u provadanju, svog petgodišnjeg plana posveti osobitu nažniu primanju novoga članstva i njegovom pokus-nom dobu. Za to vreme pokusnog doba moramo ne samo sokolski nroku-šati novoga člana več i potpuno u nie-mu izvesti idejni, unutarnji obrat, jer svima nama Sokolima odmah u počet-ku pri stupanju u Sokolstvo mora da bude jasno, što smo i zašto sipo. Ne može nikako prvo i glavno da bude sokolski znak na prsima a legitimacija u džepu, več prvo i najglavnije treba da bude sokolska duša i da je srce sokolsko. 1 kada tako istinska sokolska duša i gorljivo sokolsko srce položi veliki sokolski zavet, onda neče biti straha, da če se ta duša i to srce izneveriti sokolskom zavetu i sokolskoj misli kako su to več učinili toliki talmi-Sokoli, kojima je Sokolstvo bilo samo na jeziku, a nikada u srcu. Razmišljajuči o ovoj našoj Ahilo-voj peti, možemo da dodemo do zaključka, kako je od veliko? značaja i kako je 'naročite za idejni kvalitet: sveukupnog Sokolstva od največe potrebe rad dobrog sokolskog prosveta-ra. Po tome takoder i vidimo, kako je za 100 postotno ostvarenje sokolskog programa posvuda potrebno i moguče zajedničko, sporazumno delo uprave, prednjaka i prosvetara, delo, koje se iz tri izvora stiče u jedan konvergentni tok i pravac. Da bi svi Sokoli odgovorili svojim dužnostima, koje na nje polaže narod, potrebno je u prvom redu da upotpunimo i usavršimo način i postupak primanja novih članova u sokolske redove. Od nikud drugde več samo od priliva novog članstva, sokolski nesvesnog i nevaspitanog, preti nam stalna opasnost da se naši stari redovi idejno, kvalitativno raz-vodne. Trebamo da nadalje računamo i s time, da sc novo članstvo pristupa-juči u Soko velikim delom ne rukovo-di toliko čistom ljubavlju prema Sokolstvu i tako idealnim motivima kako je to bilo pred godinama. Ovim nije nam namera da sumnjičimo, nego da stvarnije iznesemo opče poznatu činjenicu. Time u vezi tako možemo da pripomenemo, kako so je još nedavno sililo osoblje nekojih preduze-ča da korporativno pristupa u Soko, da bi tako odnosno preduzeče u doba mode nacionalnosti navuklo na sc po-trebnu mu nacionalnu masku. Osoblje je često i slušalo te udovoljavalo tim »iskrenim patriotskim savetima«, iako jc bilo u mnogo slučajeva vrlo daleko od svake nacionalne, a pogotovo bes-kompromisne jugosfovenske sokolske ideje. I tako smo tim načinom dobili nove Sokole, koji su postali naši nc radi našega pokreta i programa, več zato, da bi spasili svoj svagdanji kruh, koji im je pružalo to »s niti odredbe tačke 2. ove Uredbe J opravdati n a de, koje sc na nj i u ovoj priliei polažu. — Stiž. KRC' NIKA 90 godišnjica rođenja Josipa Jurčiča. Jedan od prvih velikih slovena-čkih romansijera i novelista bio j c pokojni Josip Jurčič, koji je slovenačkom delu našeg naroda bio to, što jc hrvat-skom August Šenoa. Pokojni Jurčič rodio sc 3 marta 1844 u selu Muljava kod Krke. Osnovnu školu pohadao je u rodnoj opštini i u gradu Višnja Gora, a gimnaziju u Ljubljani. Posvetio se študiju klasične filologije i slavistike u Beču, gde je medutim ostao samo tri semestra. Godine 1868 stupio je u uredništvo »Slovenskog Naroda«, tada novog dnevnika, koji je počeo izlaziti u Mariboru. Godine 1871 radio je neko vreme u Sisku kao saurednik »Sid-slavišc Cajtung«, a jula iste godine postao je glavni urednik »Slov. Naroda«, s kojim se je naredne^ godine preselio u. Ljubljanu. Več u nižoj gimnaziji počeo jc prikupljati narodne pesme i pripovetke, a počeo ih je 1861 ob j avl ji vati u »Slovenskem Glasniku«. Več pre mature Jurčič je bio priznat i cenjen slovenački pisae, a još i danas je jedan od najpopularnijih pisa-ca. Saradivao je u raznim literarnim časopisima i knjigama. U početku sta-jao je pod uticajem romantizma Levstika ali ;se ubrzo osamostalio. Broj njegovih dela je ogroman. Od najpo-znatijih, koja su neka i dramatizova-ш, valja ispomenuti: »Deseti 'brat«, »Cvet in sad«, »Rokovnjači«, »Lepa Vida«, »Domen«, »Hči mestnega sodnika« i t. d., a napisao je i dve tragedije: »Veronika Deseniška« i »Tugomer«. Umro jc 1881 u 37 godini života, a ipak jc dao narodu mnogo. Njegova sabrana dela izašla su u 11 knjiga. Pored toga i njegov novinarski 'rad bio je vrlo velik. 70 godišnjica čuvenag češkog pisca i pesnika Mahara. Dne 29 februara 1864 godinc rodio se u gradu Kolinu kod Praga čuveni češki pesnik i pisae Jan Svatopluk Mahar, čija su mnoga dela prevedena i na razne jezike, pa i na naš. Mahar je bio pre rata dugi niz godina viši činovnik banke n Beču, a posle rata bio jc neko vreme i vrhovni inšpektor češkoslovačke vojske, a sada živi povučeno u miru, ali još uvek literarno radin. Mahar spada u red naj-jači'n čeških pesnika satirika. Njegovi Štihovi su oštri i agresivni, a neka njegova dela izvazvala su ogromnu sen-zaciju i polcmiku osobito »Otrov iz Judeje« i »Rim«. Od ostalih njegovih dela valja spomenuti »Konfitcor« iz godine 1886, »Tristia Vin dobona« »Magdalena«, »Gde bi itrebalc da cva- tu ruže«, »Božji bojovnoci«. »Putova-nje na Krim«, »Golgota«, »Pod zrači-ma helenskog sunca«. 70 godišnjica prof. dr. Belara. Dne 21 februara navršio je 70-godišnjicu profesor dr. Al. Beilar, koji je poznat i cenjen i u inostranstvu kao naučnik i istraživač potresa te konstrukter posebnih seizmografskih aparata i Staniča, medu njima i beogradske seizmološke stanice, koju je postavio godine 1910. Jubilarac jc rodom iz Ljubljane, gde jc svršio gimnaziju, nakon čega je studirao na univerzama u Gracu i Beču. U Ljubljani je bio punih 25 godina voda seizmološkog instituta, pored svoje dužnosti profesora realke, a izdavao je kroz 10 godina i stručni seizmološki list. Prvu iseizmološku stanicu podigao jc .godine 1895 u Ljubljani. 100 godišnjica rodenja Hekela. Na dan 16 februara 1834 rodio se u Potsdamu kod Berlina Ernest Hekcl, čuveni nemački filozof i profesor zoologije na univerzitetu u Jeni, koji je umro 1919 godine. Hekel spada medu prve širiteljc Darvinizma u Ncmačkoj. Bio jc jedan od najvernijih sledbcnika Darvina, 'kojega jc u punom opsegu priznavao i na osnovu Darvinovih nauka 'razvijao nadalje svoje filozofske teze, koje spadaju u smer takozvanog monizma. Hekel jc imao mnogo slcd-benika i pristaša, ali i mnogo protivni-ka te kritika. Kritika njegovih dokaza često je opravdana, jer njihovoj nc-prikosnovenosti nije uvek posvečivao dovoljnu pažnju. Pored svih njegovih mana ipak spada u red največih filozofa, a pre svega u red energičnih i neustrašivih boraca za slobodu nauke, boraca protiv dogmatizma i u red pro-pagatora popularizovanja nauke. Jedno novo pozorište u Češkoj. Otvaranje pozorišta samo po sebi ne bi bilo ništa naročita, ali kada jedan mali grad podigne u toku dccenija več drugo svoje pozorište, onda je ito zbi-4ja retkost. U red takovih gradova spada mestance Hrudim u istočnoj Češkoj, koje je u nedelju 17 februar« otvorilo na svečan način jedno od naj-modernijih kazališnih zgrada u Češko-slovačkoj Republici svečanom pretsta-vom Smetanove opere »Libuša«, koju su izveli, osim dvaju glumača po zva-mju, Kami diletanti. Novo pozorište nosi ime Karla Pipiha, jednog od glav-nog stubova kulturnog života u Hru-dinu, po kome jc nazvana i Istočno-1 češka sokolska župa Pipihova. Pozorište stoji na jednom od najlepših mesta a stajalo jc preko 4,000.000 čeških kruna, koji je dug skoro sav plačen-Ovo je zbilja velika požrtvovnost gr*}' dana, koja može da služi kao lep pr1' mer i drugima. II HAŠ1H 2UPA DHU S TAVA i C ETA Župa Banja Cuka . BANJA LUKA. — Sokolsko društvo Banja Luka održalo je svoju re-uovitu godišnju glavnu skupštinu 28 januara 1934. Skupštinu je otvorio starešina društva brat tir. Jovo Perenčcvič i pozdravi0 zuPskog izaslanika brata Lazu arkovića, te sve prisutnc članove. _ su dali svoje izvcštaje tajnik, Prosvetar, blagajnik, načelnik, statisti-ir’ tc tajnik fonda za gradnju sokol-j®? “oma- Iz ovili izveštaja vidi sc, nr iC «“**> u ov°j godini vidno na-dovalo u svakom pogledu. ■/AV Putina je primila izveštaje na anje i clala razrešnieu staroj upravi, *atim Sc Jc prešlo na izbor nove Pave u koju su ušla sledeča brača: ci ^r- Jovo Percnčevič, zameni- J,,. arešinc; Slaviša Vajner i Tomič tajnik: sestra Storeli Vinka, naši-; d ?uhalo Milan, prosvetar: Slunj-st.r ’ blagajnik: Tomič Jovo i Atatističar; Bekič Edhem. oravu predložena su brača: starešina Fr. Bervida, zam. starešine: V. Kraj-novič, tajnik: Dim. I. Momčilovič, načelnik: Momčilovič L Dim., zam. nač.: Josip Saleta, blagajnik: V. Novotni, piUO'V^la.i . Oiiii. I. MuiuClluv lC, otatlotl- čar: J. Džodan.. Rev. odbor: Pešo Pe-akovič, V'. Brzohohati i 5 brače iza- b.rani za odbornike. Četa broji 65 članova, od toga 12 vežbača, 6 naraštaja, 20 dece, a ostalo podupirajuee. — Gotovina u 1933 god. iznaša 558 Din — a imovno stanje u vrednosti od 1.200 Din. — Prirast članstva nije zadovoljavajuči. — Četa je priredila javnu vežbu uz veliko učestvovanje br. društava i četa. — U velikom broju oko 120 posetila je okr. slet u Daruvaru. — Na okružnom na-itecanju u Daruvaru odnela je P°bed-nički 'dar. Imade diletanski i pevački otsek. Posetila je u priličnom broju župski slet u B jelo varu. Br. starešina zahvalio se na izka-zanom poverenju, te jc pozvao članstvo na složan rad, koji če dometi koristi Sokolstvu i našem narodu. arija, učiteljica. _ SVODNA KOD BOS. NOVOG. dn r?k°lska četa u Svodnoj održala je N e februara o. g. vrlo uspelu zaba-le u Prostorijama mesne osnovne ško- l .Zabava je bila posečena mnogo-SC(.^nnn seljacima iz okoline, a od su-mesta naročito se odazvalo sta-*»tyo Bosanskog Novog. zde • 'mc Sokolske čete goste jc po-vj-avio potstarešina brat P. Milivoje-,, Lzahvaljujuči sc prisutnima na mno-ii^inoj poseti. Istakao je s neko-ven značaj sokolske ideje za Slo-Var- VO’ za naš narod, a zatim je go-Brnl°n mis'ji Sokolstva u ovom kraju, šan • Milivoj e vič pazljivo je saslu-an. i na kiraju pozdravljen burnim ‘Nauzom. pr . r°gram zabave, dosta obilan, po-sen°en ’e s odobravanjem. Posle svr-Programa nastala je igranka. Župa Beograd ^BEOGRAD VIII. — Osnivanje •7*ol8ke čete u Stepojevcu. Na Bogo-ska ~ ^ god. osnovana je Sokol- dn,xieta u Stepojevcu, čijc je matično ^tvo Beograd VIII. društvo Bcogirad Vlil je otišlo 26 jo €lT1.ra 1933 god. u Stepojevac, gde Vte^videl° teren za rad čete i pri-Iji ®enoj upravi dalo uputstva za da-rad dok župa ne odobri zvanično \гС11Јс čctc-Sat л a Rofiojavljenjc 1934 god. dele jjjn„ *“Pe inž. Svet. Vučkovič, stare ‘ društva Beograd VIII, s članovi mestnik Mrnuh Ivan, II. namestnik Kušar Matko, načelnica Klunova Darinka, I. namestnica Rakova Justa, II. namestnica Legnerjeva Tini, prosvetar Kalan Jože, tajnik Murovič Vinko, blagajnik Stepišnik Franjo, matrikar Ivanc Stanko, gospodar Mrnuh Ivan. V odbor so bili izvoljeni: Majer Tone, Levstik Janko, Kopriva Ivan, Entor Albin, Požun Herman, Savšek Mirko, Šulin Matko, Fincmger Ignac, Pavlinič Niko, Knez Gustl. Za namestnike pa: Kušar Slavoj, Pergar Viktor, Culot Ivan, Kovač Vili, Hočevar Janko in Fink Ivan. ZAGORJE OB SAVI. — Smučarske tekme. V nedeljo 4. februarja je naš Sokol priredil smučarske tekme za člane, moški naraštaj in za moško de-eo. Prvi so tekmovali na progi 12 km, drugi 5 km in deca ,pa 1 km. Članov je tekmovalo 7 ter je prispel prvi na čilj Korošec Veko, drugi Podjed Vinko in tretji pa Malis Ivan. Naraščajnikov je tekmovalo 10. Pirvi je bil Polc Jože, drugi Repovž Danilo in tretji pa Drnovšek Ivan. Dece je tekmovalo 13. Prvi je prišel na cilj Pirnat Drago iz Potoške vasi, drugi pa Robavs Janko iz Kotredeža. Pri članih in naraščaju so dobili prvi trije, pri deci na prva dva lepo izdelane diplome. V društvu se smučanje od leta do leta bolj razvija. Za drugo leto dobimo že lastno skakalnico, katero smo že letos začeli graditi, a nas je zima prehitela. GLAZBAR Traži se glazbar sposobna sila za sviranje I krilovke. Ponude kao i ostale uvete slati na Sokolsko društvo »Glazbena sekcija« Šibenik. U obzir dolaze samo članovi Sokola. Župa Celje PETROVČE. — Občni zbor našega Sokola je uspel ob lepi udeležbi članstva. Po pozdravu in nagovoru staroste br. Wudlerja iter čitanju poslanice so poročali ostali funkcionarji. Iz teh poročil, je bilo razvidno, da se je društveno življenje kljub velikim ne-prilikam s katerimi se je imelo boriti naše društvo normalno razvijalo. Glede telovadbe, ki se v prošlem letu zaradi pomanjkanja izvežbanih vaditeljev ni mogla redno vršiti se je pokazala dobra volja isto v bodočem letu gojiti v večji meri. Po poročilu pro-svetarja br. Dolinarja so se viršila predavanja, govori in gledališke predstave, izmed katerih so se nekatere uprizorile že na prenovljenem odru. Novih knjig za knjižnico sc je nabavilo 45, tako da šteje sedaj 260 knjig. Članarina se jc zvišala od 2 Din na 3 Din mesečno. Izvoljena je bila z malimi izjemami stara uprava s starosto R. \Vudler-jcm na čelu. V nedeljo dne 11. februarja pa je napolnila dvorano br. Vodnika burka »Hlače« v režiji br. Dolinarja, ki se je odigrala v splošno zadovoljnost. ZAGORJE OB SAVI. — V nedeljo, 28. januarja je zagorski Sokol polagal svoj letni obračun, ki jc pokazal aktivno delo vseh odsekov. Oviral pri vsemu delovanju jc slab gospodarski položaj vse zagorske doline, ki jo občutijo tudi društva, .pa se tudi naš Sokol bori s težkimi finančnimi prilika- Ш1 Občnega zbora se jc udeležila nad polovico članstva, ki je poslušalo z zanimanjem posamezna poročila. Izvoljen je bil sledeči odbor: starosta Poljšak Ferdo, 1. podistarosta Korbar Drago, II. podstarosta Mrnuh Polde, načelnik Klun France, I. na- Župa Cetinje CETINJE. — IV prosvetni župski tečaj za društvene prosvetare i učitelje Zetske banovine. — ŽPO Sokolske žu-pe Cetinje prereduje i IV župski prosvetni tečaj za društvene prosvetare i učitelje na teritoriji ove župe i ccle Zetske banovine početkom uskršnjcg školskog odmora, t. j. od 30 marta do 5 aprila t. godine. Tečajci če dobiti besplatnu hranu u sokolskoj kuhinji, a tako i stanove; sve na strogo j inter-natskoj osnovi. Po zaviršenom peto-dnevnom tečaju učiniče se izlet Ce- tinje-Rijeka Crnojeviča-Virpazar-Bar-uicmj - retrovae - uuuva - j. ivai-rs-uioi - Njeguši-Cetinje. CETINJE. — Idejna škola (1 tečaj) za školsku i dr. omladinu u cilju sokolske propagande i pripremanja sokolskog članstva počeče na Cetinju 18 februara u nedelju od 10 sati za svu srednjoškolsšku i dir. omladinu iz Cetinja, a trajače do završetka školske godine, it. j. do 15 juna. Rad u ovoj idej noj sokolskoj školi održavače se samo nedeljom od 10 do 12 sati u zgradi Velike drž. gimnazije na Cetinju. Predvideno je, da če se održati oko 105 predavanja za 35 nedelja. Preda-vače sokolski prosvetni radnici: člano- vi DPO i ŽPO, nastavnici cetinjskih srednjih i dr. škola sa sokolskim r Žu-gič, pol jop r. refer.; gospodar-ekonom br. Milojko Jovanovič; statističar br. Petar ŽUgič; zdravstveni referent br. dr. Kosta Mihajlovič; sr. lekar; članovi uprave brača: Aleksandar Igrošanac, sr. načel.; Luka Aprcovič, žand. por.; Aleksandar Popovič; Dragič Jovanovič i Vladimir Miškovič; zam. članova uprave brača: Svetisl'av Markovič, Mi-hajlo Cvetkovič, Vasilije Mitrovič, Nikola Marinkovič i Dragič Tasič; revi-xori birača: Uroš Pažin, Ajleksandar Nikolič i Jovan Ristič, svešt.; zam. revizora brača: Tanasije Uroševič, Ak-sentije Bojagič i Živko Popovič; sud časti: pretsednik br. Ljubiša Vujič, star. sr. suda; članovi birača: Boža Jovanovič, sudija; Nikola Marinkovič; Stojan Jovanovič i Žika Vičentijevič; zam. članova suda časti brača: Ilija Čauševič, Andreja Andirejić i sestra Dcsanka Popovič. LOMNICA. — Na dan 18. febr. u selu Lomnici održana je osnivačka skupština u prisustvu članova uprave br. Sokolskog društva Dcspotovac, br. Danila Nikoliča, starešine, br. Žarko Protiča, načelnika, br. Milana Gajiča, zam. načelnika, br. Luke Aprcoviča, čl. uprave, Milojko Jovanoviča, gospodar-ekonoma, br. Petra Žugiča, statističara i br. Jovana Rističa, čl. uprave. Gsnivačku skupštinu je otvorio sa-zivač br. Maksim Novikov, opšt. delo-voda, pretstavio delegate br. S. D. De- . a. Oj vi I> mul v mHvJU u smislu nropisa pravilnika-, kao pret-sednik zbora, otvorio je zbor prigod-nim govorom o Sokolstvu na selu, zatim su na zboru govorila i brača Žarko Protič i Luka Aprcovič o Sokolstvu, pošto su svi govornici pažljivo sasluša-ni, pristupljeno je upisivanju članova. Oduševljenje prisutnih građana za Sokolstvo ovog malog sela izraženo je u želji, da što veči broj postane članom Sokola i upisano je: 52 redovnih članova i 41 član vežbač, koji su položili sokolski zavet. Pristupljeno je izboru uprave i u istu su izabrani: starešina br. Dorde Protič, nretsed. opštine; zam. starešine br. Svetolic Ob rado vič; načelnik br. Maksim Novikov, delovoda; prosvetar i tajnik sestra Milica Simičeva, učiteljica; blagajnik i statističar br. Dragomir Ljubisavljevie; revizori: br. Radoj-ko Avramovič i br. Bogomir Velieko-vič. NOVI ADŽIBEGOVAC. — Naše selo još nikada nije imalo tako lep i svečan izgled kao 27 januaca o. god. kad je ovdašnja četa, posle svog krat-kog opstojanja, priredila prvo zabavno veče sa časovnim vežbama, pozorišnim komadom »Čestitam«, šaljivom postom i igrankom. Velikom pažnjom pratili su meštani taj rad, jer su ovakvu svečanost prvi puta videli u svom selu, a možda i u svom životu. U 20 časova počinje program s pozdravnim govorom starešine br. Miloševiča. Zatim su sledile tclovežbenc tačke i pozorišni komad. Publika je dala priznanje burnim aplauzom. Naro-čito se istakle mnoge kategorije u preciznosti, ozbiljnosti i sok. disciplini kod svih vežbi. Sve su vežbe izvodene uz glazbu ovc čete. Posle svršenog programa, održao je vrlo lep govor br. načelnik Bor. S. Cvetkovič, koji je istakao moralmi i nacionalnu ulogu Sokolstva na selu. Zatim je otsvirana državna himna. Posle toga razvila se je veselica. Moralni uspeh odličan, a materijalni vrlo do-bar. RUDNIK SISEVAC. — Redovna godišnja skupština našeg društva održana jc 15 februara t. g. u osnovnoj školi. Brat starešina Viado Uratarič, inženjer, otvorio je skupštinu i po iz-veštajrma funkcionera moglo se videti, da je društvo u 1933 god. imalo zastoja u radu od 7 meseci, zbog rnznih pro-mena na rudniku. Aktivnost u radu pokazala se je početkom ove godine osnivanjem po-zorišne sekcije i muzičkog otseka, koji raspolaže s 13 instrumenata. Skupština je primila izveštaje i predložila bratskoj župi Kragujevac upravu: starešina Uratarič Vlado, inžinjer; zamenik starešine i blagajnik Pešič Svetislav, činov.; prosvetar Jankovič Marko, či- nov.; načelnik Dokovie Doka, učitelj; načelnica Radmila Stankovič, priv. sekretar Vilčiinski Aleksandar, činov.; statističar Vukosavljevič Momčilo, nadzornik; gospodar Rihtarič Ladislav, stolar; zdrav, referent dr. Kielmann Jakob, lekar i 7 članova uprave sa 7 zamenika iz redova rudara, nadzornika i zanatlija. SENJSKI RUDNIK. — Naše Sokolsko društvo održalo je svoju glav-nu godišnju skupštinu na dan 21 ja-nuara 1934 god. Obzirom na značaj skupštine, na kojoj sc je imalo reševati o gradnji Sokolskog doma u Senj. Rudniku prisustvovao je veliki deo članstva. Skupštinu u velikom broju prisutnih otvorio je starešina društva brat ing. Ivan Grtbenšek, direktor rudnika. Prikazujuei zadatak, koji se ima izvršiti u narednoj društvenoj go-dini, te upoznavši u kratkim potezima važnost sokolskih društava, prešlo se na čitanje poslanice Saveza. Pre rada skupštine upučen je pozdravni telegram iiašem Savezu u Beograd. Po sa-slušanoj poslanici pojedini funkcioneri društva izneli su u svojim izVeštajima rad i uspeh društva i predmeinoj društvenoj godini, iz kojih se može videti samo jedan veliki napredak. Nakon prednjega, na predlog revizionog odbora data je razrešnica starom odboru i prešlo sc na biranje novog odbora, u koju su izabrani sledeči: starešina društva ing. Ivan Grebenšek, direktor rudnika; I zamenik star. ing. Bojanič Gojko, viši rud. pristav; II. zam. star. Ma-tejič Radosav, zvaničnik; tajnik Klju-jič Franjo, rud. rač. činov.; zam. tajnika Maljčevski Aleksandar, tehn. predradnik; blagajmik Deletiš Ivan, rud. rač. činov.; načelnik Pilinger Božidar, električar; I zam. načelnika Kr-kič Ratimir; II zam. načelnika Žurko Marko, rudar; pretsed. prosv. odbora Milojevič Aleksandar, učitelj; članovi prosv. odbora Matijevič Stevan, kome-sar policije; Durič Radivoje, šef računovodstva; Seč Eugen, rud. rač. činov.; dr. Bocič Veljko- lečnik; ing. Filipovič Filip, rud. inžinjer; Kostič Dragiša, ad-min. zvaničnik; Kostanšek Anton, rudar; Aupič Franjo, rudar; gospodar (ekonom) Živanovič Božo. vanj. predradnik; matičar Adamov Andreja, me-rač. Članovi uprave: Pajkic Milija, ka-fedžija; Durdevič Janko, rudar; Jere-mič Milan, predradnik; Kneževič Du-ro, rudar; Hajek Karlo, rudar; Samac Ivan, mašinista; Milojevič Miloje, rudar; Ilič Miloš, predradnik; Jelen Franc, rudar; Pavkovič Milan, obučar. Zamenici članova uprave: Marjanovič Todor, rudar; Stanojevič Miodrag, rudar; Radosavljevič Doka, zanatlija: iuiliu, P«.vluvhS Oluiiu- je, rudar; Jovanovič Pera. rudar; Stojanovič Velimir, rudar. Nadzorni odbor: ing. Grigorjev Aleksandar, Slavik Arsa, Stoiljković Vlado, kane. radnik. Zamenici nadzornog odbora: Veličko-vič Mirko, maš. predradnik; Živorad Durdevič, mašinista; Krkič Milenko, predradnik. Sud časti: pretsednik ing. Bojanič Gojko, viši rud. pristav; članovi: Kokalj Franc, rudar; Medvedec Ludvig, rudar; Radojevič Milija, rudar. Odbor za gradnju Sokolskog doma: ing. Grebenšek Ivan, Markovič Stojan, ing. Aristov Aleksandar, ing. Bojanič Gojko, Matejič Radosav, ing. Filipovič Filip. Župa Maribor BELTINCI. — Dne 11. febr. je Sok. društvo' Beltinci priredilo akademijo. Nastopili so vsi moški oddelki z dobro uspelimi vajami in člani s Skupino. Nato so člani in članice vprizo-rili dvodejanko »Pogodba«. Po večini so bili vsi igralci domačini, ki so prvič pokazali občinstvu svojo igralsko sposobnost in so nekateri podali svoje vloge prav dobro. V splošnem je igrica uspela. Prav dobro je, da sc je pritegnilo k sodelovanju v društvu člane oz. članice iz preprostih slojev. Le žal, da se je prireditve udeležilo malo število članstva. KRIŽEVCI PRI LJUTOMERU. - V nedeljo, 11. febr. je igral maš Sokol »Rodoljuba iz Amerike«. Burka je izpadla še dovolj dobro, kar je pričalo odobravanje občinstva, ki je napolnilo dvorano do zadnjega kotička. Po igri se je razvila prijetna zabava. Pa še večkrat tako in pokažite se nam zopet kmalu na odru. RUŠE. — Dne 20. januarja se jc vršil 15. redni občni zbor našega društva Oib lepi udeležbi članstva. Zborovanje jc vodil br. starosta Krejči. Vsa poročila so pokazala, da je društvo v preteklem letu delovalo prav smotreno in uspešno. Telovadnica je izoblikovala pomnoženo število telovadečih v 14 vrstah pod vodstvom 13 voditeljev. Poleg 2 akademij in letnega nastopa, beleži načelniško poročilo še 6 sodelovanj in 6 izletov. Dece smo poslali v Ljubljano 72. — Smuški odsek šteje 53 članov in je imel, oziroma sodeloval pri 9 prireditvah in tekmah. Prosvetni odsek je deloval sporazumno z načelni-štvom. Priredil je 12 predavanj, 210 nagovorov pred vrsto, širil sokolski tisk in skrbel za dostojne proslave in prireditve. Mladinski odsek goji še posebej petje in skrbi za duševno hrano z mladinsko knjižnico, ki jo je omogočil brat starosta Krejči. Glasbeni odsek pridno vadi in je sodeloval pri raznih prireditvah in proslavah. Mladina pa se vadi tudi v tamburanju. — Gle- dališki odsek jc imel 8 gled. predstav, izpopolnil si je letno gledališče, kjer je vprizoril dvakrat »Rokovnjače« v priredbi opernega pevca br. Janka. Blagajnik jc izkazal povolneje denarno stanje, kakor lani, pri čemer imajo glavne zasluge naši podporniki bratje: Krejči, Pogačnik, Glaser Viktor, Robnik Jože, pa ruska tvornica za dušik in grajščina Fala. — Pri volitvah jc bila sprejeta lista s staro, skoro nespremenjeno upravo, pod vodstvom br. staroste Krejčija. — Br. župni starosta Jr Milan Gorišek je pozival članstvo o* res bratsko složno sokolsko delo, zlasti mladina naj svoj prekipevajoč razmah obvlada in sledi ciljem, ki vodijo navzgor v veličino sokolske stvari. Lepo uspeli občni zbor je v vzpodbujajočih besedah na intenzivno 'n s’ožno delo v prihodnjem upravnem 'e' tu br. starosta zaključil. Župa Mostar BRADINA. — Dne 17 febr. 193* priredila je četa u prostorijama Sokolskog doma. zabavu s obilnim programom. Brat Pero KuJjanin, težak, održao je lep pozdravni govor, koji jc sa® sastavio u Štihovima. — U svom Ž°' voru istaknuo je u narodnom stilu i^e’ ju Sokolstva i Jugoslovenstva. Brat Vidak Ivkovič otpevao je u2 gusle prigodnu pesmu, a zatim je )e' dan naraštajac lepo izveo jednu dekla-maciju. Nakon toga odigrana su dva pono rišna komada, i to »Savremeni brak1'-šala u 2 cina i »Omerbeg Ljubovih’ drama iz bosanskog života u 1 činu. . Diletanti su bili večinom težacJ' članovi čete, koji su svoje uloge O" igrali na potpuno zadovoljstvo poset1-laca. — Nakon programa razvila s£ animirana zabava uz ples. Moralni i materijalni uspeh zabav« bio je vrlo dobar. PODORAŠAC I BIJ ELA. — 0’e čete priredile su dne 17 febr. 1934 uspešna i dobro posečena sela. Tom prigodom održana su u Bije' loj vrlo značajna predavanja i to P° bratu Aliji čoliču o Sokolstvu i Jus#' slovenstvu, te no bratu Božidaru A<*' žiču O štednji i izadrugarstvu. — predavanja easlušana su najpažljivir i ostavila na slušatelje najbolji utisaK- LISIČIČI I PODORAŠAC. — Ov,e čete priredile su trodnevne polljop{!' vredne tečajevc s poučnim predavan)1 ma o higijeni, stočarstvu i. SokolstvUj i to u Lisičičima od 13 do 15 febr. 1". л u ГиЦигааси od 20 *lo 22 febr. 193**' Tečaju i predavanjima prisustvO; vali su brojni članovi,-a iste su od rži1' •spred društva Konjic brača Mile Mu' .sa, Avdo Sofo i dr. Makso Kozinc. ls', pred čele Podorašac održao je vrlo P0-učno predavanje o istoriji naše države, učitelj brat Ivan Volarič. Za ovakova i slična predavanja, 11 naročito poljoprivredne tečajeve, vi*' da veliko interesovanje kod sokolski!1 četa. KONJIC. — Sokolsko društvo Ko- njic ima na zalisi dosta poljoprivred-nih sprava, kao pila, noževa i škaf3’ koje deli kao pozajmice sokolskim četama, a u svrhu da bi članovi mogli k°' lisno i u praksi primeniti svu onu duku o gajcnju vočaka i zaštiti biW' nih štetočina stečenu na poljopriv. te-čajevima. KONJIC. — Besplatno delenje se* menja. Sokolsko društvo Konjic prim1' lo je besplatno odi Trgovaeko-obrtničk£ komore Beograd, poljoprivrednog odo-ljcnja, a iz fonda Narodne banke ^ unapredenje poljoprivrede, 2250 № raznog semenja kao: gr ah a, sočiva, l<1' na i konoplje. Ovo semenje biče besplatno razdeljeno članovima sokolski" ■ čota. OREBIČI. — 18 febr. bila je koiv stituirajuča skupština nedavno osnovi' nog Sokolskog društva. Odaziv je bi° izvanredan. Opštinska večnica bila j® dupkom puna onih, koji su sc prijavil1 za članove društva. Sakupljene je P°' zdravio stari brat Soko, sudija dr. M**' ko Vrsalovie, održavši zanosno slovo prikazujuči istorijat Sokolstva, njegove zasluge, njegovu zadaču nekada i sa' da. Za njim jc brat Soko, upi-, grad škole Vjekoslav Svetec govorio o rad^ i zadaei Sokola i razjasnio sokolsku ideologiju. Oduševljenje izazvano g°' vorima obojicc manifestovalo se je,? poklicima Nj. Vel. Kralju i Dinastij1 a zatim dobrovoljnim doprinosima, ko-ji su sc ončas skupili u sumi od cc*5 4500 Din. Sledilo je zatim upisivanj0 članova i članica, kojih ima blizu stO' tina, a to če reči sve odraslo i samp-stalno u varošiei. Prva uprava bila j® aklamacijom izabrana, a sačinjavaju j® starešina pom. kap. Ante Suličič, P9{' starešina penzioner Franasovič S'tje' pan, prosvetar nastavnik Svctec Vjc' koslav, načelnik činovnik Furlan Mato-načelnica Martinovih Natalija. taj»,l( Vekarič Marko, učitelj; odbornici: jr' salovič dr. Mirko, Kršanac Duro, K®' vačevič dr. Ante, Urlič Vido, Ivanih vič Pavao. BERDE dobro sačuvano, za manji tamb**' raški zbor kupuje Sokolsko drviŠ*v0 u Rušah, Dravska banovina. HOSIJM - JFONSIEH e društvo ssa osiguranfe i r eosiguran/e § Beograd Župa Novi Sad Sl. FUTOG. — Sokolsko društvo u St arom Futogu priredilo jc u prosto-njarna ud. Kate Telarov, na dan 15 ruara ^34 godine veoma uspelu ča-' jUn .H' Veče je otvorio .starešina brat •• r. lopalov Đorde s higijenskim predavanjem, kako treba negovati svoje Zll°, _ da bi nam kroz ceo vek ostali zetravi, zatirfi je serviran čaj. Posle to-8a je nastala igranka. Ceo program jc ue«na uspeo. Poscta je bila odlična, 'speh j u moralnom i u materijalnom Pogledu je veoma dobar. ŽisfiC! Skoplje ч , PRKTINA. — U nedelju 18 febr. >. ana je godišnja skupština Sokol-.fdog društva Priština. Pošto su pro-1 ani svi izveštaji funkcionera, data je azresnica za rad u prošloj godini sta-oj upravi. Zatim jc opet sačinjena Ii-a nove uprave, koja če se predložiti TjOlskoj ^uPi Skoplje na odobrenje. *>vu uPravu izabrani su: za stareši-Dragutin Kuzmič, pešad. pukovnik; fP- starešine Dimitrije Spirie, učitelj; a Pr°svetara Ilija Panovič, profesor; za načelnika Cedomir R. Stošič, adv. sla°Vr'^C-’ Za zamcnika načelnika Voji-OkT , "ieijevič, mutavdžija; za tajnika -i pešad. narednik. Otali su fl gotovo svi, koji su bili i u pro-s,°godišnjoj upravi. Ku ,aPŠtinu jc otvorio starešina Po u1Ć’ na čiji je predlog skupština SrU i Pozdravne telegrame starešini Pet i' Vis- Prestolonasledniku sU Saveza Sokola Kraljevine Jugo- vič i Sokolskoj župi Skoplje. tupa Sušak - Rijeka 0 BRINJE. — U nedelju dne 2 febr. S- održana je u Brinju glavna god. upstina Sokolsko g društva, na ko-J je jednoglasno biran sledeči odbor: arosta brat Stevo Uzelac, zamenik aroste I brat Gužvinac Božidar, za-^enik staroste II brat Kraljič Petar, aJmk brat Peroš Zvonimir, zamenik ‘ijnika brat Miloš Budisavljevič, pro-v«tax brat Kneževič Mišo. zamenica sestra Vučctič Anka, načelnik brat Rejc Milan, zamenik brat Maljkovič Ra- - j ^čelnica (nije birana) zamenica načelnice sestra Božanič Nevenka. U od-2?? su ušli: Perkovič Marko, Švegar • tjepan, Milosavljevič dr. Slavoljub, aramija ing. Viktor, Močan Franjo, 'postovič Bude, Vukovič Nikola, Rano? ^vri ШаИ’ Gcstovie Dmitar. Vra-ncs Milana. Zamenici: Maričič Petar, s rn°ar ,} nc> Močan Marica, Uzelac P> lja., budisavljevič Zora. Sud časti: vnizvinac Božidar, Kraljic Petar, Ha-J*4ia ing. Viktor, Uzelac Stevo, Re-Лс Milan. — Zamenici: Rajačič Bude, jucetič Ivan. Revizioni odbor: llaj- 1 .yić Manc, Modrušan Tomo i Godovič Bude, zamenici Uzelac Bogdan Kneževič Stevo. v , KRALJEVIČA. — Osnivanje So-пгЛ u Bakarcu. Inicijativom na- kol u Bakarčana i nekoje brače So-J*skog društva Kraljeviča osnovala se v „u, dju dme 18 februara u Bakarcu Kolška četa^ U 6 sati po podne saku-mn* SC u čitaoničkim prostorijama r ;°g° meštana obojega spola, a naro-j, 0. mladeži. Društveni prosvetar'br. im*1 Kaponi održao je sakupljeni- „ vvdo lepo predavanje o Sokolstvu . °pste, dodirujuči se svega onoga, što jcdtiog novog pripadnika može zain-cresirati. U svom govoru istakao je aznost Sokolstva u stvaranju jake i j.a P redne Jugoslavije i o sokolskim vr-nania- Na koncu pozvao je sve pri-ak-K C*a Sc svi bo jednoga začlane i tivmo saraduju u svojoj četi. Posle nil-^u ^?vorI° j° br. Modrušan, načel-društva Kraljeviča, koji jc prisut-nip a ‘^gl^sio, da jc Sokolstvo name-jtn0 citavom narodu, a u prvom redu 1 cm selu. Naglasio je važnost mesta dah £raničnog, gde treba da je svaki les« . prožet jugosl. idejom i te-nern bjaclalje jc naglasio, kako ier s°b°lske jedinice bez vežbanja, k-r.i Put u sokolski život vodi kroz so-01anu. D v.Rnsutni su oba predavanja vrlo Z(jZ|jiv0 saslušali, nagradili ih aplau-V],(m' a zatim sc prešlo na hiranje pri-u-l^enog odbora, pa su u upravu čete № l:. za starešinu brat Josip Ružič, za--..п>ка Gotier, tajnika Dragutin Zori-1» '..načelnika Ivan Zoričič, načelnicu Pr Zlc,a Benac, zamenikc Blaž Franko i žinU kia ^.arica’ prosvetar Anica Bla-pr„C. blagajnika Ida Papič, a u odbor rim J.° b'ažina, Petar Wele, Slavko Tu-1Ua i Marijan Papič. Ha - *lrava jc bila jednoglasno izabra-Un’ a Posle toga razjasnili su članovi 4oi ° društva Kraljeviče novoizabra-upravi funkcije u glavnim ortama. Bč JS^SICA. — t Brat Stjepan Po- Svo;l7nje februara o. g. ispustio je kolo 'naš član i vlasnik naše so- ?? br. Stjepan Polič. Vim« ®Lse. ie društvo, po svojim člano-tasn • dobrom našem bratu držalo po-ea stražu. Na pogrebu su naša bra-Poirn+f sveće * čitavo jc članstvo kor-Nad T11? uzelo učešča na sprovodu. grobom oprostio sc u ime Sokol- • skog društva od pokojnika načelnik br. Anton Randič. S dve minute pobožne šutnjc u stavu »Mirno!« oprostila su sc brača od svog člana, koji je naše društvo u više navrata pomagao. Sokolsko društvo Krasica uvek če sc sa zahvalnošču sečati blagopok. brata Poliča, koji jc u najtežim danima naše društvo spasio od propasti. Neka mu bude laka domača gruda, a medu bračom trajna uspomena! RAB. — Gradnja sokolskih čama,- ca. Sokolsko društvo Rab naručilo je dva jednaka čamca, koji če postati tip sokolskih čamaca. — Čamci su naru-čeni kod poznatog brodogradališta^ Mi-hovil Depolo i Sin na Korčuli. — Čamci su u izgradnji, te če polovicom ma-r-ta o. g. donloviti u Rab. — Čamac je 8.23 m dugačak, 1.58 m širok u sredini, a visok 0.62 m. — Veslači stariji članovi veslače po šestorica u svakom, a naraštaj, deca i žensko članstvo veslače kračim veslima po 12 u svakom čam-cu. SUŠAK. — U nedelju 18 febr. održana je glavna godišnja skupština So-kolskog društva Sušak-Rijeka. Skupšti-nu je prema zakazanom dnevnom redu otvorio starešina Grkinič Bogomir, koji je pre prelaza na dnevni red predlo-žio, da se pošalju pozdravni brzojavi Nj. Vel. Kralju, Savezu Sokola Kralje-r inc Jugoslavije i starešini Savcza Nj. Vis. Nasledniku Prestolja Petru, te prvom zameniku starešine Saveza Engel-bertu Ganglu. Tekstovi sDomemutih pozdravnih brzojava primljeni su jedno-dušno i s burnim ovacijama Nj. Vel. Kralju, Nasledniku Prestolja Petru i zameniku starešine Ganglu. Starešina Grkinič pozdravio je nadalje sve učes-nike i delegate. U pozdravnom govoru starešine nadalje je istaknuto, da Sokolsko društvo Sušak-Rijeka ulazi u svoju 30 goclišnjicu rada i delovanja i da če sc otvorcnje ove jubilarne godine početi istog-a dana s održanjem »Poljske večeri« u sokolani s biranim programom. Zatim su u glavnim pote-zima prikazani svi referati o radu u prošloj godini, dok su svi prisutni ima- li i štampan poseban izveštaj o celo-kupnom radu društva kroz prošlu go-dinu. U tom opsežnom izveštaju štampan je izveštaj sekretara, izveštaj blagajnika, izveštaj pretsedništva uprave Sokclskog doma u Sušaku, zaključni računi, izveštaj tehničkog odbora, izveštaj prosvetnog odbora, izveštaj mati-čara, izveštaj gospodara, izveštaj nad-zornog odbora i konačno zaključna reč starešine društva. Posle prihvata svih ■referata prešlo se na izbor nove uprave pa su prema predloženoj listi izabrana sledeča lica: starešina Bogomir Grkinič, I zamenik Janko Ljuština, II zamenik Jure Tičak, prosvetar prof. Milivoj Mezorana, društveni lečnik dr. Milan Prcmrou. Odbornici: Mihovi! Bi-ondič, Ivo Brnčič, Ljubomir Čirič Ljubomir Dobrosavljevič, Božo Hero, Matija Krnic. Toma Kružič, Dragutin Lu-kcž. Adolf Lunaček, Ivan Perovič, Dragutin Radič i Pave Vrban. Zamenici odbornika: Emil Dukič, Boško Jovanovič, Ivo Jurkovič, prof. Stjepan Kastro-pil, Vlado Kezele, dr. Ferdo Pavelič, Bogdan Polič, tir. Orest Pezelj, Vlado Rieger. Vilko Sever, dr. Dušan Stanojevič, Svetozar Zastavnikovič. U nadzorni odbor izabrani su: Milan Bačič, Josip Braun, Vilko Radan, Miloš Stojanovič, Srečko Sukalič, a za njihove zamenike: Mate Frančiškovič, Marko Ratkovič, Ferdo Simihen, Josip Trubič i Bogdan Dokmanovič. Na kraju su za sud časti izabrana 4 lica i 4 njihova za-menika. SUŠAK. — Manifestacija poljsko-jugoslavenskog bratstva. 18 februara održao je sokolski naraštaj u Sušaku vrlo uspelu akademiju posvečenu bratskom poljskom narodu. Ta jc priredba u okviru slovenskih manifesta-cionih večeri, koje voda muškog nara-štaja, br. Janko Ljuština, provodi, a od kojih je do sada održano vrlo uspe- lo rusko i češko veče. Na programu jc bilo predavanje naraštajca Žuna o Poljacima, deklamacija narašt. Njego-vana Mickievviczcve pesme, pevanje naraštajke Bižičeve i narašt. Vranjica-na, te zborno pevanje pod ravnanjem br. Cunta. Bile zu zatim izvedene neke vežbe: eletske, skok kroz prozor i preko stola, a na koncu otplesan je krako-wiak u živopisnim i krasnim poljskim narodnim nošnjama. Uz mnogobrojnu publiku, koja je odušcvljeno odobravala svakoj precizno izvedenoj tački, prisustvovao je toj priredbi i poljski konzul u Sušaku, g. Dvorski, te poljski general u p., g. Szerda-Teodorski. Još su na akademiji govorili br. prosvetar prof. Mezorana, koji jc pozdravlo prisutnu poljsku braču i nadovezao reč o poljsko-jugoslovenskim vezama, i br. Janko Ljuština, voda m. naraštaja, koga je oduševljena i razciragana ©mladina digla na ramena. Na pozdrave od-govorio je g. dcn. Szerda-Teodorski, te na njegovo »Czolcm« otsvirana je poljska i jugoslovenska himna. Gela priredba bila je neobično uspela u svakom pogledu i sva prožeta srdačnim odušcvljenjcm. SUŠAK. — Dečja reduta. 11 febr. posle podne u 5 sati bila je, kao svake godipe, dečja reduta, kojoj sc deca ce- le godino vesele. Bila je to doduše reduta za decu, ali i roditelji, iako nisu bili maskirani ni kostimirani, veselili su se kao njihova nestašna i nadobudna proleča. Zaista i nema večeg veselja od veselja dece. U Sokolu bilo je vrlo živo, veselo i šareno. Bilo je lepih i ukusnih kostima, deca i majke bile su srečne, a da ste čuli one razgovore i komentare posle priredbe, kad su se celi skupovi vračali kuči. Svaka mati uveravala je svoje dete, kako je ono bilo najlepše i najprietalije, jer majčino čarobno oko vidi sve ono, što ni jedno drugo ne vidi. To radi ona majčina beskrajna ljubav prema svo-me detetu. Tako jc završena još jedrni priča, kao iz Hiljadu i jedne noči. SUŠAK. — Na pokladni utorak bio je u našem Sokolskom društvu kostimirani ples, koji je u svakom pogledu dobro uspeo. U lepo dekoriranoj dvorani okretalo se uz zvuke vojne muzike oko dve stotine parova u šare-nilu kostima; maska i dr. Veselo ras-položenjc trajalo jc sve dok nije pokopan princ Karneval. Na Pepelnicu priredilo je Sokolsko društvo Sušak-Rijeka svoje tradicionalno Bakalarovo veče. U sokolskoj restauraciji sakupilo sc preko stotinu brače i sestara uz goste u najboljem raspoloženju. Br. Baranovič priredio je jednu poeziju od bakalara uz druge mnoge đakonije. Odličan dez zavitlao jc parove ponovo u svom neodoljivom ritmu. I jedna i druga priredba našega Sokola odlično su uspele. ŠKARE. — Dana 10 februara prirc-rila jc Sokolska četa u Škarama Sveto-savsku zabavu s igrankom. Program zabave udešen jc prema mesnim prilikama, a izvadali su ga članovi čete ve-činom scljački momci i devojke. Pevanje u 4 glasa izvedeno jc lepo i skladno, a isto tako lepo su izvedene pri-godne recitacije pesama. Dva pozori-šna komada i jedan monolog izvedeni su takoder na opštc odobravanje publike. Brača i sestre, članovi bratskog Sokolskog društva u Otočcu, te članovi bratske Sokolske čete u Vrhovinama prisustvovali su u lepom broju ovoj zabavi. Posle programa nastala je igranka i lepa sokolska veselica uz pevanje sokolskih i drugih nacionalnih pesama. Zabava je u moralnom i materijalnom pogledu uspela. VODOTEČ. — Dne 18 febr. prirc-rila jc Sokolska četa Vodoteč Svetosav-sku besedu, koju je posetilo mnogo brače i sestara iz bliže i dalje okolice. U okusno dekoriranoj dvorani sakupilo sc oko 200 lica. Program priredbe započeo je prigodnim deklamacijama školske dece. Naročitu je pažnju po-budio igrokaz o Arapinu. gde je silan aplauz ubrao jedan mladi osamgodiš-nji diletant. Posle programa razvila se uz zvukove vodotečkog jazzbanda ugodna animirana zabava sve do kasne večeri.. Župa Šibenik. - Zadar KRAPANJ. — Mesna Sokolska četa održala je dne 18 februara o. g. svoju izvanrednu skupštinu na kojoj je bilo prisutno 45 članova. Skupštinu jc otvorio starešina brat D. Stipišič, učitelj, koji je u svom govoru prikazao potrebu i mogučnost po-dizanja sokolskog doma. Nakon toga povcla se je o torne rasprava u kojoj jc sudelovalo više članova, te je pri koncu jednoglasno zaključeno, da se pristupi izgradnji doma. U tu svrhu izabran je odbor od 7 lica, koji če za-jedno s upravom rukovoditi svim rad-njama. Istog dana br. starešina Đ. Stipišič učitelj održao je govor članovima o Karadordevom ustanku. Župa Tuxla RAŽLJEVO. — Ova četa proslavila je na dan 15 februara 130 godiš-njicu Karadordeva ustanka, na naj-svečaniji način, a u zajednici sa osn. školom i domačinskom školom iz Gan-diča. Ovoj proslavi prisustvovalo je osim članova i veliki broj scljaka iz ckolnih sela. Svečanost je otpočela sa sledečim programom: 1) Predavanje o Karadordu i značaju prvoga ustanka, održao je br. Dukič. 2) Školska deca i sokolski podmladak izveli su nekoliko najlepših deklamacija. 3) Sokolski podmladak, naraštaj i stariji vež-bači izvodili su sokolske vežbe, koje su vrlo dobro uspele, a od prisutnih pozdravljeni s velikim aplauzom. 4) Posle vežbi otpcvanc su državne himne, nakon čega je nastalo klicanje Kralju i Kraljevskom domu. Iza programa nastala jo veselica. UGLJEVIK. — Sokolsko društvo Ugljcvik održalo je na dan 28 januara o. g. svoju redovnu godišnju skupštinu, kojoj je prisostvovala večina članova. Posle otvaranja skupštinc i pozdravne reči starešine društva brata ing. Vukanoviča Branka, podneli su svi društveni funkcioneri izveštaje o radu društva u prošloj godini. Iz tih izveštaja konstatovan jc prilično us-pešan rad u svim pravcima. U upravu društva izabrani su po-red nekoliko novih večina starih članova uprave na čelu starešinom ing. Vukanovičem Brankom. Na dan 4 februara o. g. održale su također Sokolske čete u Bogutovu Selu i Tobutu u prisustvu delegata mat. društva svoje redovne godišnje skupštine na kojima su posle podne-šenih referata o radu u prošloj godini izabrane nove uprave. Ž-upa Varaždin GARDINOVEC. — 2 februara održana je glavna godinja skupština Sokolske čete Gardinovcc. Brat starosta otvorio jc skupštinu u prisuču brače delegata matičnog društva Čakovec pozdravivši sve prisutne obradovan velikobrojnom posetom brače Sokola i prijatelja Sokolstva. Nakon iserp-Ijivih izveštaja brače: načelnika, pro-svetara, tajnika i blagajnika, koji su jednoglasno primljeni podeljen je ap-solutorij staroj upravi. Nova uprava izabrana je jednoglasno na čelu s bratom Bacingerom. Pošto je bio iscrpljen dnevni red brat starosta zahvalio se svima a braču pozvao da i nadalje pro-duže sokolskim radom na ostvarenju jakih i neoborivih sokolskih gnezda u Medimurju na dihu i ponos jugoslo-venskoga naroda. Zatim je otpevana sokolska budnica »Ha j te bračo, ha j te sesti-e« i Sokolski pozdrav. IVANEC. — Sokolsko društvo Ivanec održalo je 4 II 1934 svoju rc-dovitu četvrtu godišnju glavnu skupštinu, koju je otvorio starešina brat Rožič Vladimir, pozdravivši sve prisutne članove potakavši ih u svome govoru na novi, bol ji i uspešniji rad. — Iza toga pročitao je prosvetar brat Eduard Janaček poslanicu Saveza Sokola Karljavine Jugoslavije. Tajnik br. Josip Lukež pročitao jc izveštaj o radu uprave u prošloj godini, u kome je jasno i slikovito prikazao napredak i uspeh društva. Načelnik brat Vraničar Milivoj izneo je pred glavnu skupštinu izveštaj o tehničkom radu društva kroz ovo nekoliko godina njego-vog opstanka iz kojega se vidi, kao iz sviju dosadašnjih izveštaja, da društvo kroči sve više i više napretku. — Prosvetar brat Eduard Janaček izneo je izveštaj o radu na prosvetnom polju. Iz svega navedenog vidi sc, da jc rad na tom polju bio koliko obilan toliko i uspešan. Uz veliki broj diletantskih priredaba održano je sijaset predavanja i govora. Blagajnik brat M. Jaklin podneo jc skupštini u kome je prikazao materijalno stanje društva. Izveštaj revizionog odbora podneo je društvu brat ing. Šmalc Vojtjch. Pošto jc glavna skupština primila sve izveštaje do znanja, dana je uprav-nom odboru razrešnica, pa sc prešlo na izbor novog upravnog odbora u koji su ušli: kao starešina: brat Rožič Vladimir; zamenik starešine: brat Bo-rovečki Branko; tajnik: brat Lukež Josip; prosvetar: brat Janaček Eduard; načelnik: brat Sever Vinko; zamenik načelnika: brat Hrg Ivan; blagajnik: brat Jaklin Mato; gospodar: brat Hrg Ivan; kao odbornici: brat Kapič Mu-stafa, brat Flerg Martin, brat Miklau-šič Vjekoslav, brat Miljenovič Nikola i brat Kos Andrija: kao zamenici odbornika: brat Horvat Dragutin i brat Zagorc Dragutin; u revizioni odbor ušli su i to kao rcvizori: brat ing. Šmalc Vojtjeh, brat Broz Ivo i brat Hafner Franjo; kao zamenici revizora: brat Prelošnjak Viktor i brat Handžič Franjo; u sud časti ušli su i to kao predsednik: brat dr. Kriglovič Franjo; kao zamenik. pretsednika: brat Ruš-njak Ivo; kao delovoda: brat Hafner Franjo; kao članovi: brat Kapič Mu-stafa, brat dr. Borovečki Franjo, brat dr. Samardžija Pero i brat Kurelič Šime. V-č. IVANEC. — Dne 3 II 1934 davala je Sokolska diletantska družina u Ivancu Jurkovičevu komediju »Kumova-nje,« koja je kao sve dosadašnje priredbe ove družine dobro uspela. — Posle davanog komada priredena jc zabava s plesom. V-č. KOTORIBA. — 11 februara ove god. održalo je granično društvo u Kotoribi svoju glavnu godišnju skupštinu. U dvorani za vežbanje sakupio se je ve}ik broj članstva, koje je, kao i župskog delegata br. Belčiča, pozdra-vio starešina društva brat Duro Čiž-mešija. Iz izveštaja pojedinih funkcio-nara proizlazi da je društvo imalo 276 pripadnika. Od toga 138 članova i članica. Društvo jc osnovalo četu u Do-njem Vidovcu, koja lepo napreduje. Sudelovalo jc na ljubljanskom sletu sa svim kategorijama, održalo je veči broj akademija i sličnih priredbi, javni nastup u Donjcm Vidovcu, a sudelovalo je kod gotovo svih priredbi su-sednih jedinica. Na župskom natecanju postigla je vrsta članova drugo mesto. Održano jc 30 predavanja i 30 nagovora. Pod kraj godine znatno je pre-uredena dvorana za vežbanje, u kojoj je sagradena poveča pozornica, na kojoj se mogu održati nastupi. Jedno- glasno izabrana je nova uprava na čelu sa starešinom Durom Čižmašijom, načelnikom Josipom Holubom, tajnikom Tomom Barulekom, načelnicom Kata-rinom Petračič i prosvetarom Nikolom Davidovičem. Nakon oduljeg govora delegata župe zaključena je ova skupština. LUDBREG. — Dne 13 februara priredilo je Sokolsko društvo u Lud-bregu »Naraštajsko i dečje selo«. Ini-cijativu za sarnu priredbu dala su sama deca. Program je bio jednostavan 1 lagan, ali baš zato deci bliz. Na programu bile su dve točke sviranja na glasoviru, koje su izvodile 2 naraštajke. Veselje je izazvalo svi-ranje jednog naraštajca na usnoj har-monici. Dva naraštajca su pokazali svoje čarobnjačke veštine (pretvara-njem mleka u vodu, da iz okrenute čaše voda ne iscuri, stvoriti dim u pokrito j praznoj čaši i t. d.). Dalje su na programu bila: »Dva čuda« od J. LJdickog i »Sekin lek«. Veoma se do-pao ples sobarica i kuhara, koji su izvele naraštajke. Dobra je bila i igra s lutkom »Male švelje« od M. Š. Jed-nako su ugodno delovale i deklamacije »Radost od Toholja« i »Ja sam mali Soko«, od A. Miheca. Na koncu su deca plesala narodna kola, te igrala razne igre. Priredbi su prisustvovali i roditelji dece. Uspeh priredbe je i u materijalnom pogledu posvc uspeo, i ako su skupljani samo dobrovoljni prinosi. — Moralni uspeh je još veči. GORNJI MIHALJEVEC. — Ovo Sokolsko društvo održalo je dne 21 januara vrlo dobro posečenu godišnju giavnu skupštinu, koja je počela s pozdravnim govorom brata starešine V. Varjačiča, te iserpnim izvesta jem brače: prosv., blagajnika i načelnice. Posle izveštaja izabrana je nova uprava: starešina Veljko Varjačič. zain.: Mi-klin Slavko, tajnik s. Ljubica Keretič, načelnik: Resman Antun, zamenik: Fink Stjepan, načelnica: Vukičevič Dragica, zamenica: Videc Gabriča, prosvetar: Keretič Mihovil, blagajnik: Makovec Dragutin, statističar: Mlinarič Duro. — Odbornici: Grula Petar. Kolman Stjepan, Kamienik Ivan, Cc-carko Gabrijel. Časni sud: Varjačič Veljko, Keretič Mihovil, Kcretiš Ljubica. Revizioni odbor: Bosak Julije i Košak Franjo. NEDELIŠĆE. — Sokolska četa u Nedelišču održala je dne H februara o. g. treču redovitu glavnu skupštinu. Od bratskog matičnog društva Čakovec, prisustvovali su kao delegati brača Gudel i Šlehta. Skupštinu je otvorio brat starešina pozdravivši prisutnu braču i sestre kao i braču delegate. — Nakon pročitanib izveštaja funkcionera, koji su jednoglasno prihvačeni, prešlo se na biranje nove uprave. Za starešinu izabran je brat Crnčcc Vinko, za zamenika starešine brat Šturlič Nikola, za tajnika brat Josip Petričevič, za blagajnika brat Fras Antun, za načelnika brat Viljavac Martin, za zamenika brat Drugutin Bratko, za načelnicu sestra Gegurina Amalija, za zamc-nicu načelnice sestra Goričanec Jelena, za prosvetara sestra Valjak Matilda, za statističara brat Rogin Stjepan, za gospodara brat Križman Duro, za odbornike brača Mesarič Stjepan, Fajs Juraj, Krikovič Ivan i Čcmcrin Ivan, za rcvizorc brača Kresinger Juraj i Buco-lič Zvonimir. Sud časti brača: Lapuh Josip, Cmčec Duro, Juraj Ivančič, Novak Josip i Mihalič Ivan. Nakon toga pretresen je i prihvačen budžet za 1934 godinu. VARAŽDIN. — U punoj sokolani održana je 18 februara o. g. redovna godišnja skupština našeg matičnog društva. U pozdravnom govoru starešina društva, brat Stjepan Novakovič po-zdravio je Njeg. Vel. Kralja, Njeg. Vi-sočanstvo Prestolonaslednika — nakon čega je glazba otsvirala državnu him-nu — te pretstavnike vlasti, raznih organizacija i delegata župe brata Belčiča. Ukratko izneo je rad društva i sve zapreke s kojima se jc društvo moralo u prošloj godini boriti. Nakon pročitane poslanice Saveza dali su pojedini funkcionari opšime i sadržajnc izveštaje iz kojih sc razabire snažan društveni rad. Društvo imade 1079 pripadnika i 18 četa sa preko dvije hiljade pripadnika četa. Uprava društva održala je 24 sednice na kojima su ras-pravljena sva pitanja društva a osim toga održane brojne sednice pojedinih društvenih oteeka. Prednjački zbor, sa-stavljen od 14 članova i 6 članica, na 11 sednica stvarao je program rada za sve kategorije i rešavao tehničke za-datke društva. 6 kategorija vežbalo je u 22 grupe, 496 vežbača i vežbačica u 1098 vežbovnih sati kroz celu godinu osim dečjih kategorija za vreme praznika. Tehničkih nastupa bilo jc: 4 akademije i javna vežba. Kod drugih jedinica sudelovali su vežbači 32 pura. Na trečim župskim utakmicama natecalo jc 7 vrsta, koje su osvojile skoro sva prva mesta. U župskim utakmicama u odbojci osvojili su prva mesta članovi i naraštaj. Na pokrajinskom sletu u Ljubljani sudelovalo jc na danu omhi- dine 72 vežbača i vtfžbačice dece i na-raštaja. Na povratku odavle održan je jcdnodnevni izlet u Celje. Na glavnim slctskim danima sudelovala je društvo na 118 članova i članica, glazbom, bar-jakom, konjicom i brojnim četama. Na saveznim utakmicama natecale su 2 vrste članova, 1 vrsta članica i 3 poje-dinca. Članice osvojile su u prvo mesto. Na jadranskom sletu na Sušaku sudelovalo je 40 članova i članica. Na medumurskom okružnom sletu nastupi-lo je 46 članova, istoga dana je ostalo članstvo sudelovalo na proslavi Ijuto-merskog društva. Priredbi olimpijskog odbora sudelovalo je društvo s konjicom, koja je izvela vrlo efektne vežbe, vrstom na preči, stafetom koja je po-stigla prvo mesto te igri odbojke, u kojoj je sa Mariborem postigla rezultat 1 : 1. U lepom broju prisustvovalo je društvo i nacionalnoj proslavi u Ptuju. lnače je članstvo svake nedelje na-stupalo kod priredbi svojih četa i su-sednih društava. Članovi i članice priredili su izlete na Ravnu Goru i Lobor grad. Župske prednjačke tečajeve po-lazilo je prošle godine 6 članova i 4 članice. Tečaj za vrhunsko telovežbu u Ljubljani polazio je brat Julije Kerec, a smučarski tečaj na Vogli brat Dinko Pongračie. Naraštajski otsek prošle je godine reorganiziran, održao je sela i 1 akademiju. Konjički otsek broji 30 članova i naraštajaca. Nastupio je u Ljubljani sa 22 člana, a naraštaj u voltežiranju sa čakovečkim konjičkim naraštajem. Nastupili su i kod 3 prire-daba četa i na olimpijskom danu. Odr-žana su 72 sata jahanja. Smučarski otsek broji 15 članova, 4 članice i 16 naraštajaca. Na prvim utakmicama sudelovalo jo uz vojsku 11 članova i 14 na-raštajca. Smučarski tečaj od 5 dana održan je na Ivančiči. Prosvetni rad u društvu bio je takoder dosta, napose u poslednjem tromesečju, intenziven. Knjižnica imadc 538 knjiga. Pretplatni-ka na sokolske listove imadc 271. Društvo imade čitaonicu, zbirku fotografija, isečaka i t. d. Održano je 81 nagovora i 6 predavanja. Priredena je izložba sokolske štampe. Pojedini članovi rade i u župskom marionetskom ka-zalištu. Za novo članstvo održan je trodnevni tečaj. Glazba imade gudala-čki orkestar i limenu glazbu te je svi-rala kod 39 raznih priredbi. Naučmčki naraštaj osnovao je jak tamburaški zbor, koji je več tri puta nastupio. U osnutku je pevački društveni zbor. Ma-tcrijalno stanje je povoljno, jer društvo nema nikakovih dugova. Glavna če mu briga biti proširenje sokolane ma i uz vlastite žrtve i rad samih članova. Nakon zahvale brat Novakoviča i primitka' svih izveštaja izabran je na predlog starog sokoiskog radenika brata dra Stjepana Stankoviča ovaj novi odbor: starešina Stjepan Novakovič, gradonačelnik, zam. starešine dr. Z. Milčetič, starvš. suda, tajnik I Edo Šur-bek, učitelj, tajnik II Feliks Mesarič, tipograf, blagajnik Marije Jadrošič, učitelj, prosvetar Nikola Bosanac, učitelj, načelnik Zvonko Šuligoj, učitelj vešti-na, zamenik načelnika Julije Kerce, grad činovnik i Stjepan Durak, študent, načelnica Ema Semrekar, učiteljica ve-ština, zam. načelnice Marta Beknjae, učit. grad. škole, gospodar Vjekoslav Kalbae, grad. činovnik, matičar Antun Zima, trgovac. Odbornici i zamenici: dr. Ivo Hercezi, lekar, Fran Gapit, rav. osnovne škole, Stjepan Ipša, obrtnik, Vlajko Milovanovič, pešad. kapetan, Vlado Pongračič. okruž. sudija, Matko Rubinič, sres. Skok nadzornik, Mato Samac, trgovac. Ljubica Stankovič, po-sebnica, Hubert Vanderer, gostioničar, Dragutin Cmreeki, stolar, Vladimir Ostrovski, artil. kapetan, Nedeljko Ro-kič, željez. činovnik, Teodor Siber, trgovac i dr. Josip Slavnič, sudija. Revi-zori: Vinko Grčevič, ravnatelj banke, Gabru Torkcr, bank. činov., dr. Miroslav Posmodi, lekar. — Sud časti: dr. Stjepan Stankovič, grad. fizik, Viktor Šuligoj, vlasnik tiskare, Dragutin Mi-ščin, grad. tajnik. Jože Starc, željez. činov., Ladislav Zima, okruž. sudija, dr. August Engelhart, kralj. jav. hi-Ijcžnik i tir. Vlado Milkovič, advokat. Društveni lekar dr. Ivo Hercezi, pročelnih narašt. otseka Julije Kerec. referent za čete Matko Rubinič, referent za glazbu M. Ph. Franjo Vanjek, zam. Antim Šambarek, voda konj. otseka Mato Samac i pročel soc. otseka br. dr. A. Engelhart. Nakon tog izbora održali su govore brača dr Stankovič i Bclčič pa jc skupština uz sviranje sokolske koračnice završena. — tupa Vel. BečUereU ORLOVAT. — Dne 23 februara započeo je u našem društvu prednjački tečaj pod vodstvom župskog prednjaka brata Stevana Bukača. Tečaj je polazdo 8 brače i 2 sestre. Tečaj je bio posle-podnevan, te jc na njemu dosta opšir-no predavano najpotrebnije gradivo za društvene prednjake. Tečaj je za vršen dne 24 februara uz prigodni govor starešine br. Konjiča. TOMAŠEVAC. — Dana 15 februara, na dan navršenja 130 godišnjiec Karadordcvog ustanka, ovo Sokolsko društvo uz učešče obilnog broja školskc dece i gradanstva ovog sela, održalo je svečano predavanje o značaju toga dana. Predavanje je održao prosvetar brat Fcdor Fetisov. Župa Zagreb BANSKI GRABOVAC. — Naša četa održala je dne 30 januara u Drž. osnovnoj školi u Bačugi zabavu s vrlo lepim programom. Zabavu je otvorio br. Kosta Poli-mac s pozdravnim govorom, a iza njega je četni podmladak izdeklamovao pesmice: »Sokolsko kolo«, »Pjesma naših Sokolova« i »Seljak«. Nato je naš malo brat Josipovič Stipo, izveo šaljivi soloigrokaz »Dimnjačar«, vrlo lepo, dok su članovi čete izveli šaljivi igrokaz »Petriča Kerempuh«, koji je vrlo dobro odigran i nagraden pljeskom. Po broju posetilaca ove zabave vidimo, da u našoj junačkoj Baniji vlada veliko zanimanje za Sokolstvo. Iza programa nastalo je narodno veselje. IVANIČ GRAD. — Moslavačko sokolsko okružje. U nedelju 18 februara u Ivanič Gradu održan jc zbor društvenih načelnika Moslavačkog sokoiskog okružja. Bila su zastupana Sok. društva Ivanič Grad, Ludina, Kutina, Čazma i Posavski Breg, a nisu sudelovala društva Popovača, Kloštar Ivanič i Križ. Kao izaslamk Sok. župe i teh. odbora župe Zagreb bio je br. Lujo Vajnhart, 1 zam. načelnika. Na dnevnem redu bilo je 9 točaka, kao i even-tualije. Prisutne je pozdravio načelnik Moslavačkog okružja brat Zvonko Rti-betič. Nakon sto je izabran zapisničar (br. Živko Stefanovič) prešlo se na ras-pravljanje o okružnom sletu Moslavačkog okružja u 1934 god. Nakon živahne debate zaključeno je, da so okružni slet održi u Ludini u cilju da se manifestira. sokolski rad, koji treba da dade još večeg pulsa razvijanju Sokolstva u tom kraju. Slet u Ludini ima da pokaže koliko je Sokolstvo pokročilo u Mosla-vini, tim više što dafias ima 8 sokolskih društava i 13 sokolskih četa u tom okružju, dok 1931 god. za vreme 1 okružnog sleta u Ivanič Gradu ni j e bilo ni jedrie čete! Sokolsko društvo u Ludini preuzimajuči organizaciju sleta, ujedno če proslaviti lO gddišnjicu osni-vanja Hrv. Sokola u Ludini. Na. programu sleta je zborovanje, takmičenje i javni nastup. — U 4 točki dnevnog reda stavljeno je do znanja, da če se ovo godine održati javne vežbe u Čaz-mi 29 V (polaganje temeljnbg kamena za Sok. dom), u Ivanič Gradu 3 VI i u Kutini 17 VI (nastup matičnog društva sa svojih 5 seoskih četa). Ostala sok. društva i čete odrediče svoje nastupe u sporazumu s načelnikom okružja. Nadalje jc zaključeno, da sva društva i čete uzmu što jačeg.ueesča na jubilar-nom sletu u Zagrebu i u Sarajevu, za-tim se raspravljalo o sokolskoj tehnie-koj štampi, o zastavama, o radu na po-dizanju narodne privrede. Nadalje pro-veden je i izbor okružnog načelnika za 1934 god. Za načelnika je izabran brat Zvonko Rubetič (Ivanič Grad), a_ za zamenika načelnika brat Krešimir Živko Stefanovič (Kutina). Kod eventuali-ja raspravljalo se o raznim sokolskim prilikama. Još jednom je podvučeno, da su sva sok. društva i čete obvezano da u čim vedem broju prisustvuju II sletu Moslavačkog okružja u Ludini, kao i na jubilarnom pokrajinskom sletu u Zagrebu. Ceo zbor društvenih načelnika protekao je u znaku opširne debate, kojom je prikazan rad pojedinih društava i četa Moslavačkog sok. okružja. Zl. N. NOVA GRADIŠKA. — U nedelju dne 18 februara proslavljena jo na svečan način 130 godišnjica Karađorđeva ustanka. (J 11 sati pre podne sakupila sc u sokolani mnogobrojna publika, članstvo, pretstavnici vlasti i društava. Proslava je otvorena sviranjem državne himne. Naraštajka Katica Vujnovič vrlo je lepo recitovla Njegoševu »Posvetu prahu oea Srbije«, a onda jo br. dr. Milan Kostič, srds. načelnik, održao kratko, ali sadržajno i efektno, predavanje o značaju Karadordeva ustanka. Sviranjem sokolske himne završena je proslava. PODSUSED. — Sokolska četa u Podsusedu u nastavku svoga radnog 'programa održala je u nedelju 19 februara u dupkdm punoj dvorani n ovog školskog odeljenja Sokoiskog doma zdravstveno predavanje s kino projek-cjjom o difteriji. Dvorana, u kojoj se jc održalo predavanje, pokazala se prc-malom za ovakove vrsti priredbe. Pre-davač br. dr. Franjo Krajačič, ujedno pročelnik lekarske sekcije čete, prika-,zao je ‘u lako shvatljivom stilu razvijanje ove bolesti kao i način prve pomoči, obzirom na, samo selo, kao i sve mere, koje se imaju preduzeti, da se zapreči širenje te bolesti. Predavanje, koje je bilo popračeno jednim prosvetnim filmom, koji je uzajmila četi Škola narodnog zdravlja u Zagrebu, prikazao je zorno prisutnim scljacima sVe posledice takovog obolenja. Brat predavač ubrao je od prisutnih burno povladi-;■vanj e. Sledeče predavanje održače u nedelju 4 marta o. g. brat Hraste o vo-čarstvu. REČICA. — Dne 28 januara održala je ova četa svoju prvu godišnju skupštinu uz brojno sudelovanje članstva. Nakon izveštaja svih funkcionera izabrana je ova uprava: starešina Štam-berg Josip, zam. Masovie Mijo, tajnik Vrban Mato, blagajnik Frater Tomo, načelnik Batič Rudolf, revizori: Petrec Mato i Jakšič Tomo. Dne 18 februara priredili smo pret-stavu »Lažni barun« sa zabavom i to bez točenja alkoholnih piča. Naši su diletanti pokazali zameran uspeh. STARA GRADIŠKA. — Sok. dru-jtvo St. Gradiška održalo je dne 10 februara uobičajenu pokladnu zabavu. Zabava jc počela s predavanjem tajnika župe Zagreb Srečka Džamonje, 48—10 Hm sukdsks Jame *U našoj nakladi izašle su sledeče nove sokolske knjige: B o k o Jo s.: Pripovetke za sokolsku decu i naraštaj (sa slikama). — Cena 8 Din ____________ Milčinski Fran: Junaštvo* priča sa slikama — srpskohrvatskl. — Cena 5 Din Hčbert G. -Trček: Šport zoper telesno vzgojo. — Cena 10 Din Sajovic - Trček: Priprave za vaditeljske izpite (sa slikama). — Cena 18 Din ______________________________________ Schmidt - P i c h 1 e r: Fiziologija telesnog vežbanja (sa slikama). — Cena 35 Din Šul c e: Sokolski sustav telovežbe* drugo izdanje. — Cena 55 Din ________ U štampi: Dr. Vaniček - Drenik: Baton i boks pt gedovenska LJUBLJANA, NARODNI DOM Telefon 25-43 • Račun poštanske štedionice Ljubljana 13.831 koji je u svome lepom govoru istakao prošlost Sokolstva u našoj zemlji, te rad Sokolstva u sadašnjosti. Nakon predavanja br. Džamonje članice i članovi društva odigrali su uspešno pozorišni komad »Zla žena« od J. S. Popoviča. Posle rasporeda razvila sc animirana zabava s plesom. Poset odličan. Materijalan i mora-lan uspeh vrlo dobar. ZAGREB. —- Sokolsko društvo Zagreb II (Realna gimnazija, Vilso-nov trg) održalo je 20 januara o. g. svoju redovitu glavnu skupštinu, koju je vodio uvaženi Starešina ovog odlič-nog društva, brat dr. Oton Gavran■ čič. Skupština tekla je svojim uzornim redom, redali su se izveštaji za izve-štajem, pročitana je poslanica Saveza, poslani su brzojavni pozdravi i izrazi odanosti Najvišem Mestu, pa je i uzor-na sloga zbora članova i članica bila na višini. Redom čitani izveštaji bjli su is-crpljivi, medu kojima je upao svima u oči izveštaj načelnika, koji jc sa svojim krupnim brojkama istakao prvenstvo Sokoiskog društva Zagreb II u zagrebačkoj župi, te brojna natecanja i. dobro plasiranje toga društva na me-dusletskim utakmicama u Ljubljani 1933 za prvenstvo Saveza SKJ. Iz ovih izveštaja vidi se veliki rad i napredak Sokoiskog društva Zagreb II. Svi nastupi društva na brojnim utakmicama. bilo sokolskim bilo sport-skim, doneli su zamerne. rezultate i uspehe. — Kod proslave 1 decembra podeljeno je takmičarima 13 pobed-ničkih venaca sa saveznih utakmica i 133 diplome. Na saveznim utakmicama osvojili su takmičari Sokola II (24 člana na spravama, 14 u atletici, 3 u pli-vanju, 4 u smučanju, 17 članica na spravama, 6 u atletici i 2 u plivanju) 13 venaca i 34 diplome, što večih što manjih diploma sa 8 prvih mesta, 5 drugih i 6 trečih. U nižem razdelu je odeljenje članova osvojilo prvo mesto, članice u višem odeljenju drugo mesto itd. — Natecatelji društva Zagreb II takmičili su se baš u svim granama međusletskili utakmica i s tim, kao i sa brojem osvojenih venaca i diploma, ističu se u prvom redu najboljih društava u Savezu. Na prvenstvima Sokolske župe Zagreb zadržalo je društvo svoje mesto: nosi prvenstvo' na spravama sa 33 diplome, u atletici sa 27, u smučanju sa 21, u plivanju sa 24, u odbojci sa 4. Takmičilo se je za prvenstvo župe na spravama sa 53 člana, 17 članica, 23 naraštajca i 17 naraštajki; u atletici sa 29 članova, 15 članica, 21 naraštaj-cem i 12 naraštajki; u plivanju sa 16 članova, 5 članica, 11 .naraštajaca i 4 naraštajke; u smučanju sa 20 članova, 7 članica, 11 naraštajaca, 3 naraštajke i 2 iz kategorije dece; u odbojci sa 4 vrste. Društvo Zagreb 11 je član Pii; vačkog i Zimsko-sportskog saveza i nateče se ara sportskim prvenstvima. Dugo. bi bilo nabrajati svu delat-nost društva, sve prednjačke tečajeve, škole, predavanja, nastupe, sodelovanja, vežbe, akademije. Samo nekoliko podataka, koji če upučenima najbolje prikazati strukturu i vrednost te sokolske jedinice: članova ima 422 (od toga vežbača 157), članica 180 (od toga vežbačiea 53). naraštajaca 168, na-raštajki 60, muške dece 212, ženske dece 458. Svega pripadnika ima društvo. (članstva 602, naraštaja 228, dece 670), a vežba njih 1108, dakle 74/L Svega ima kategorija vežbača 25 (članstva 4, naraštaja 6, dece 15), koje sed-mično redovito- vežbaju 54 -vežbovna sata u tri dvorane (Vilsonov trg, Varšavska ulica i Krajiška ulica). Glavna je vrlina društva pošlovična sloga i ra-dinost, te retko jak i vredan prednja-čki zbor sa 47 članova i 18 članica, ve-činom sa punom kvalifikacijom, našim, češkoslovačkim i inostranim teča-jevima i školama. Delegat župe Zagreb br. Stjepko Debeljak odao je puno priznanje društvu za rad, za slogu i za napredno so-kolovanjc. Jednoglasno je izabrana ova uprava za 1934 godinu: starešina dr. Oton Gavrančič; zamenici: Branko Valadžia, kapetan Orlušie Mladen i prof. Josip Jedvaj; načelnik Mirko Sagrak; zame-nici: prof. Emil Vukotie, Stjepan Bol-tižar i Veljko Baki: načelnica Marta Koželj; zameniee: Zdenka Jančikovie i Mila Sestric; prosvetar dr. Tomislav Han, tajnik Čcda Mileusnič, zamenik Alija Selimbegovič, blagajnik August Potušek, leenik dr. Ante Kraljič, matičar Tomislav Vrkljan, gospodar ing. Valter Krivanck, statističar Lilika Flor-šic. Članovi odbora: Luka Čosič, ing-Stjepan Han, prof. Janko Garič, Josip Jakupek, Stjepan Kraljek, potpukovmik S. Korlaet, Blaž Leskovic, Mara Maca-novie, Hrvoje Macanovič, prof. Milu-tin Mudrinič, dr. Branko Mudrinič, major Petar Mrvoš, ing. Božidar Prikril, Vladimir Serdar, Oskar Sestric, Ervin So-rg, Zlata Sučevie, Anton Urban, arh. Marko Vidakovič, Đuro Vratnkovič. Revizori: Zvonimir Gavrančič, Miroslav Dobrin, Vladimir Jankovič i. Matija Modrič. — Časni sud: ing. Ferdo šega, dr. Ernest Čimič, dr. Ljubomir Dorič, dr. S. Živkovič, Stjepan Sram. Sokolsko društvo Zagreb II nastavilo je n a kom glavne skupštine od; mah marljivo’ sa svojim ra do m, da i ove godine zadrži časno svoje prvenstvo, da ga vole svi, da k njemu do-du svi, koji vole i hoče raditi, za napredak naše lepe i dične otadžbine.. Kllflli KIliAMiAflDEa |ЦЦ8Ц**иВД1»Ш1ИОУА1^_ 49-10 Najbolje lambure te majstorske gitare i man-* doline uz jamstvo preporuča čuvena rukotvorniea tambura STJEPAN M.GILG SISAK br. 36 — Jugoslavija Nabavite novi ilustrovani cijenik tambura, koji svakome na zahtev šaljem badava. Odlikovan sa 3 zlatne kolajne i diplome. 50-3 a a e s xe I I S I •4 1® fi 4 *s 2 s s «1 Г e s o? M Л o o * * Pisemski papir in kartoni s sokoiskim grbom! Izdelali smo več vrst pisemskega papirja in kartonov s sokolskim grbom na papirju in na kuverti Prva zaloga je uspela izredno lepo, zato pohitite z naročilom! Cena mapi (10 papirjev oz. kartonov in 10 kuvert) od Din 8"— do Din 11’— KNJIGARNA UČITELJSKE TISKARNE LJUBLJANA, FRANČIŠKANSKA 6 MARIBOR, TVRŠEVA CESTA 44 47-9 Izdate Savez Sokola Kraltevine Jugoslavije (E. Ganci) • Glavni I adonvorni ..ed.il. Sll.p.n čel.. • lwd.|« Bedrt.d|rtl «l«ii . 1Ш. МИеЦЛ. ОпШшпЛ Г...с« Sl,.kel|): n L|.WI»I -