Redakcija: E. Kramer, Izhaja letno 12 številk po Maribor, Ciril-Metodova ul. 8 strani, št. 26. Za probleme : Isidor J J Za kraljev. SHS s poštnino Grofi, Karlovac SHS. j za pol leta 12 dinarjev. Administracija: Mari- ^ B I Fiirs Ausland pro Halbjahr borska tiskarna d. d. v “ 14 Dinar. Mariboru. Anonce po dogovoru. Izdaja: „Mariborski šahovski klub" za »Jugoslov. šahovski savez". Št. 9—10 Marec—April 1923 I. letnik Osvrt na šahovske dogadjaje u god. 1922. Minula je godina bila osobito bogata znat¬ nim šahovskim turnirima. Šahovski su majstori bili vrlo marljivi i putovali od turnira na turnir. Od znatnijih majstora zado¬ voljili su se tek Capa¬ blanca in dr. Vidmar s jednim turnirom, svi ostali pokušali su više puta sreču. Tako su Aljehin, Rubinstein, dr. Tarta- kovver, Reti, Bogoljubov Tarrasch i dr. odigrali četiri turnira. Tri puta su iskusili nestalnost bo¬ žice Caisse: Spielmann, Griinfeld, Wolf, Samisch i Maroczy. Dva puta su sudjelovali Euwe i Yates, a samo jedanput osim gore spomenute dvojice još Kostič, Teichmann CAPABLANCA, i Thomas te Vukovič. Sezonu je šahovsku otvorio u aprilu pystianski turnir, koji se je odlikovao najvedim brojem učesnika, ali ujedno i najslabijim prosjekom. Niti 50. pošto od sudjelujudih nisu bil prvorazredni majstori. Uslijed toga nije ni kvaliteta partija bila osobita. Na turniru je pobijedio rus Bogoljubov, koji je čitav turnir odigrao u stalnoj formi. Večina majstora shvatila je pystianski turnir tek kao pokus i training za londonski veliki turnir, no več kad su objelodanjeni uslovi turnira te lista pozvanih majstora, bilo je šahovsko javno mnijenje u mnogočem razočarano. Jedno jer vodeči njemački i austrijski majstori (Lasker, dr. Tarrasch, Teichmann, Samisch, Wolf, Griinfeld) nisu bili zastupani, a drugo, jer je od šestnaest učesnika bilo tek 8 velemajstora, dok je druga polovica bila zastavljena samo od „outsidera“ ili statista. K tomu još dolazi u uvjetima turnira i odredba, kojom je vrijeme za razmišljanje restringirano na 20 poteza na sat, pa je jakost turnira i kvaliteta partija znatno oštečena. Pa ipak je londonski turnir jedan od - 66 - najznatnijih zadnjih godin, jer je na njem sudjelovao i u sigurno} maniri iznio pobjedu „champion of the world“ Capablanca učvrstivši tako svoju poziciju kao svijetski majstor. Odmah poslije londonskog turnira, koji je bio odigran u kolovozu, pozvala je uprava hastingskoga šahovskog kluba šestoricu majstora: Aljehina, Rubinsteina, Bogoljubova, dr. Tarrascha te engleske majstore Thomasa i Yatesa, da odigraju u rujnu jedan dvokružni turnir. Taj je turnir gotovo neopaženo prošao, pa ipak je kvalitetom partija bio možda najvredniji. Aljehin j pobijedio pol boda pred Rubinsteinom. U listopadu održan je četvrti turnir prošle godine: Šahovski klub u Teplitz-Schonau ga je priredio i pobrinuo se, da turnir bude vrlo jak i ako su Aljehin i Bogoljubov otkazali sudjelovanje. Nažalost je veliki favorit turnira Rubinstein bio posve izvan forme — u zadnjem je kolu izgubio s Kostičem uslijed grube pogriješke — no ipak se mora naglasiti, da je od svih turnira zadnjih godina na tepličkom najbolje igrano. Kvaliteta i teoretska vrijednost partija je znatnija od one ostalih turnira. Još u Londonu primili su majstori poziv na sudjelovanje na turniru u Wienu, koji je imao da bude kruna sviju. I doista : prosječna jakost turnira je veča od one ostalih prošlogodišnjih, da, bečki je turnir jedan od najjačih turniru zadnjih decenija. Tek Capablanca i Vidmar, da su još došli, pa bi se moglo kazati, da su bili svi „aktivni“ majstori za- stupani. Naravno da eksperimenat aranžera turnira da pripustivši na turnir tri mlada bečka majstora: Takacsa, Kmocha i Koniga, te bi uspješnim debitom jednoga od njih stekli pohvalu poznijih vremena, da su otkrili novi talenat, nije mogao kraj prvoklasnog sastava turnira, da povoljno svrši. Vrijednost partija nije baš osobita. Majstori su brojnim turnirima umoreni i preigrani, a k torne su još, neoprostivom nemar- nošču komiteja, bili u turnirskoj dvorani gotovo nemoguci uvjeti za mirnu igru: nedostatna ventilacija, te žamor opčinstva djelovao je oso- bito na nervoznije i mladje manje rutinirane majstore vrlo nepovoljno. Pobjedu je iznio Rubinstein, koji je dostigao svoju veliku predratnu formu. Rubinsteinov veliki uspjeh u Wienu, ako ne natkriljuje, sigurno dostiže Capablancin uspjeh u Londonu. Match za svjetsko prvenstvo izmedju obojice više je nego ikada aktuelan. Spomenuli smo, da je prosjek jakosti prošlogodišnjih turnira znatno varirao. Dok je pystianski turnir na pr. obilovao outsiderima, od kojih, kako je bilo za predviditi, nije nijedan postigao proti prvorazrednim internacionalnim majstorima trečine bodova, i dok se je slični slučaj ponovio u Londonu, teplički i bečki turnir natkriliše brojem sudjelujučih internacionalnih majstora znatno prva dva turnira. Hočemo li dakle, da si stvorimo sliku o ukupnim uspjesima znatnijih šahovskih majstora, valja uzeti u obzir samo partije, koje su med sobom igrali. Eliminirao sam dakle iz tabele pystianskog turnira 9 majstora, iz one londonskog 6 majstora. Turnir šestorice u Hastingsu uzeo sam čitav, dok sam od tepličkog i bečkog turnira brisao po tri posljednja po jakosti majstora. Dobivamo dakle slijedeču tabelu. Kako se vidi, Capablanca poluči je premočni procenat, i ako se uspjeh Rubinsteina: 70 procenata proti prvorazrednim majstorima u 4 turnira mora možda još više ocijeniti. Treči po redu je Aljehin, kome je slabiji uspjeh u Beču mnogo pokvario šanse za match s Capablancom. Odmah za Aljehinom na četvrtom mjestu je naš Vidmar, dok si je 67 — Omjer dobivenih i izgubljenih partija na turnim u: peto mjesto osvojio Tartakovver pred šestim Retijem! Interesantno je, da je Reti do sada več nekoliko puta dobio prvu nagradu, dok je Tartakoweru, koji je u tabeli po procentu pred njim, još do sada nije uspjelo. Razlog je u večoj stalnosti kod Tartakowera, a lakoumnosti kod Retija. Slično kao Tartakower došao je svojim stalnim placementom na turnirima Griinfeld na sedmo mjesto. Na osmom je mjestu Spiel- mann, a Bogoljubova je nestalnost u formi dovela na deveto mjesto, koje zauzima s ravno 50 po sto partija. Ovih devet majstora možemo dakle nazvati uspješnim majstorima 1922. godine. Placement majstora na ovoj tabeli daje sasvijem različito gledište o jakosti pojedinih maj¬ stora, od onog što je dosad bilo običajno: naime da se svakom maj- storu, koji na kojem internacionalnem turniru postigne prvu nagradu, dade naziv velemajstora, bez obzira na njihove dalnje uspjehe i ne- uspjehe. Taj sistem preferira majstore s nestalnom formom, dok bi se isistemu upotrebljenom u gornjoj tabeli dalo prigovoriti da ne vodi do- voljno računa o indispoziciji, koju može po čitave godine da prati, pa i najbolje majstore. Daljnja su mjesta zaposjednuta pojednakim procen¬ tom od pet majstora: dra. Tarrascha, Maroczya, Kostiča, Teichmanna i Thomasa. Povoljni placement ovoga posljednjega nije opravdan. (Dobio je u Hastingsu 2 partije sa svojim zemljakom Yatesom i remi- sirao pet partija s velemajstorima.) U drugu ruku zaslužio je na pet- naestom mjestu stoječi Wolf bolje mjesto. Šestnaesto mjesto zauzima Vukovič. On je ujedno i posljednji, koji u svom score-u imade više od 33 pošto, dok se slijedeča trojica Samisch, Euwe i Yates moraju za¬ dovoljiti manjim postotkom, te prema torne nijesu dovoljno opravdali svoju poziciju kao internacionalni majstori. (V. Vukovič, ..Jutarnji list“.) - 66 — Razne Partija št. 30. Naslednjo briljantno partijo je igral naš šahovski prvak dr. Vid¬ mar leta 1909. v velikem med¬ narodnem turnirju v Petrogradu. Njegov nasprotnik dr. Bernstein je eden največjih ruskih šahovskih mojstrov. Položaj po 24. potezi črnega: (Beli: Khz, Df3, Tgl, Lc2, Lh6, Sg3, Sg5: kmeti: b2, c3, d5, e4, f2, g4, h3. partije. Črni: Kh8, Da8, Td7, Le8, Le7, Opombe: 1. To nikakor ne more biti dobro. Beli izgubi važen tempo. Raje naj bi bil z 9. h23 prepodil nadležnega Lg4 in na 9. . . . Lh5 nadaljeval s Sbl —d2—fl ter g24 z močnim napadom na kraljevo krilo. 2. Še močnejše je bilo morda 12. . . . ed4X 13. cdX> Sac6 14. Tfa8X, Da8X 45. Le3, 0-0 in črni stoji dosti dobro. 3. Napad na kraljevo krilo prične beli z nezadostnimi sredstvi. Potrebne bi bile še nekatere predpriprave, da se najprej bele figure spravijo na ugodna mesta, in sicer nekako tako-le: Kg2, Thl, Sfgl in potem event. še Sge2 in f24. 4. Beli hoče preprečiti grozeči Sf6 — g8, na kar bi sedaj sle¬ dilo Df3Xf7. 5. S tem reši beli za trenutek svojega Lh6, pade pa v narav¬ nost diabolično zamišljeno past. Dama nima nobenega izhoda. 6. Tu naj bi bil beli vsaj poiz¬ kusil 27. Sgh5, na kar gh5X ne bi šlo zaradi 28. gh5X z — 69 grožnjo Sf7-K Črni bi bil se¬ veda odgovoril 27. ... Sbd7, kar dobi damo; a beli ima ven¬ darle v svojih figurah in kmetih toliko obrambnih sredstev, da bi se še nekaj časa ustavljal premoči sovražne dame. Situa¬ cija je zelo zamotana in vredna, da se temeljito prouči. (»Jutro".) Partija št. 31. Igrana na korespondentnom tur- niru magj. dnevnika „Alkotmany“, 20. X. 1912 — 17. IX. 1913. Odklonjeni kraljev gambit. Bijeli: K. Rožič, Zagreb. Črni: V. Hvr&nek, Tata, Ugarska. 34. Dd5-b5+ Kb2-a2 35. Tc7—b7 itd. Črni predaje. O p a sk e: 1. Da bo črni odmah potegnuo 4. Sg8-f6, morao bi bijeli vuči 5. d2—d3, no tako može pro- sljediti sa potezom, koji nosi gambitni karakter! 2. Inače se igra 6. d2—d3. 3. Bolje nego 7. . . . Lc5—b4+ što bi bilo slično talijanskoj igri sa izuzetkom f2—f4 i d7—d6, jer je d4 napadnut! 4. Baš nije osobito zgodno mjesto za L. 5. Ako 10. ... Sf6Xe4 to 11. Sc3Xe4, De7Xe4, 12. Lc4X f7+ dobiva piona natrag. Na Ke8Xf7 slijedi Sf3-g5-{-, na Ke8—f8 dolazi Ddl—el. 6. Sada je bijeli nadmočan, sa 12. d4—d5 dobio tempo. 7. Prijeti 18. Lc4Xa6, pak ako 17. . . . De7—c7 to je izgubljen pion 17. a ako Sf6—d7 to je bijeli dobio tempo, a Sf6 na- pustio svoje izvršno mjesto, jer napada e4 i štiti polje d5. 8. Bijeli napušta operacionu liniju a7—f2! 9. Čini je bolje Th8—e8, nu črni je zabrinut za K-krilo, pa ima namjeru iči sa D na d8 za obranu. 10. Bijeli je čvrsto zagrizo. K-' krilo dobilo prvi udarac. 11. Ovaj potez izgleda veoma jak! Na grožnju 26. b2—b4 dolazi Se7Xd5! i dobiva. No 26. po¬ tez bijeloga iznenadjuje i do¬ biva odlučno. 12. Ako 26. . . . d6Xc5, to 27, Df2Xc5 sa prijetnjom, Sd5— c7-f- a ako 27. . . . Se7Xd5 to slijedi mat u dva poteza sa Dc5—c6-)-! 13. Bijeli navješta mat u devet poteza. 14. Kb4-a5 ?, Ta7 mat. 15. Kb3Xa4, Tc7-b7! („Novosti“.) — 70 — Partija št. 32. Championturnir Berlin 1918. Peštanska obramba. Beli: Rubinstein. Črni: dr.Vidmar. in mat v prihodnji potezi. Opombe: 1. Na 14, e3Xd4 sledi Sf6 — e4, 15. Dd2-e3, Tf8-e8. 2. Na 21. Kg3—f3 sledi najmoč¬ nejše g7—g5! (Glosiral dr. Vidmar za „Sah“.) Partija št. 33. Povodom profesorskega kongresa pričetkom meseca septembra 1922 se je mudil nekaj dni v Ljubljani šahovski mojster prof. dr. Ludvik Asztalos iz Sarajeva. Igral je tedaj celo vrsto jako zanimivih in du¬ hovitih partij z dr. M. Vidmarjem, razun tega pa ga imajo ljubljanski šahisti v prijetnem spominu izza sijajne simultanske produkcije, ki jo je alternujoče z dr. Vidmarjem izvedel v „Narodni kavarni" dne 9. septembra 1922 proti 29 na¬ sprotnikom (26+, 2—, remis 1). Aprila 1923 je zopet igral v Ljub¬ ljani skupno z dr. Vidmarjem si- multanpartijo, o čemer na drugem mestu poročamo. Naslednji dve zelo dobri partiji je igral na med¬ narodnem turnirju, ki se je od 3. do 18. avgusta 1918. vršil v Ko- šicah. Priboril sj je bil tedaj 5. darilo (ogrski mojster R. Reti je bil prvi, dr. Milan Vidmar drugi zmagovalec). Dunajska igra. Košiče, 8. avgusta 1918. Beli: Mieses. Črni: Asztalos. 17. Lf4Xg3 18. d5Xc6 19. Ddl—el 20. DelXg3 21. Dg3 —el 22. Sc3Xe4 23. Khl-gl 24. Kgl—f2 Beli se f 5 — f4! Dd7Xc6 f4Xg3 Le7-d6 Le6Xh3 Lh3-f5+ Ld6-h2+ Dd6Xc2+ vda. 7 ) — 71 — Opombe: 1. Nato pride črni do napada. Beli naj bi bil potegnil 8. f2— f4 z močnim napadom. 2. 9. h2—h4 ni šlo zaradi 9. . . . g7—g5. 3. Na 11, f2—f4 bi lahko sledilo 11. . . . h5-h4. 4. 14. ... e5Xf4, 15. DdlXf3, Dd7Xd4? ne gre zaradi 16. Sc3—b5. 5. Na 16. Lf4Xg-3 dobi 16. . . . f5 — f4 in 17. . . . Le6Xh3. 6. Najboljše. Napad črnega, ki igra vso partijo silno močno, po¬ stane nevzdržen. 7. Na 25. Del — e2 dobi 25. . . . Lf5Xe4, ker nima beli proti grozečemu Td8—d2 nobene obrambe. („Jutro“.) Partija št. 34. Francoska igra. Košiče, 13. avgusta 1918. Beli: prof. dr. Asztalos. Črni: Balogh (ogrski mojster). 26. Tal—el Ta8—f8 Pozicija po 26. potezi črnega 27. Ld3-f5!! 8 ) Dd6-c5 28. Te3—h3 Kg7-f7°) 29. Lf5Xg6+ v h7Xg6 30. Th3Xh8 Črni odneha. 10 ) Opombe: 1. Tukaj se igra tudi lahko 1 . ... Dd8, pa črni obdrži utesnjeno igro. Isto velja glede poteze 7. . . . Sdf8, katera tudi ni dobra. Razun tega prihaja še v poštev 1 . ... Kd8. 2. Dober napad dobi beli tudi z 8. a2—a4. 3. Navadnejše in boljše je 10. ... Sb8—d7 z nasledujočim 11. ... c7—c5. 4. Nenaravno igrano. Glej pa opom¬ bo k 16. potezi belega. 5. Napačno bi bilo 16. Dc7—b7 zaradi 16. ... 0-0. Beli nam¬ reč sedaj ne bi smel vzeti stolpa Db7Xb8, ker bi po Ld7—c6 izgubil damo. 6. 17. ... 0 - - 0 ne gre, ker bi beli vzel 18. TclXc6. 7. Izvrstno. Dama se poda na kraljevo krilo, kjer prične beli takoj močan, najbrž nevzdržen napad na sovražnega kralja. 8. Silno močna poteza, katera od¬ loči igro takoj. Na druge poteze bi prišel črni z f6—f5 do sape. 9. Ker je beli grozil 29. Th3X h7+, Th8Xh7, 39. Dg4Xg6+ itd. 28. ... Tf8 — f7, bi nič ne pomagalo zaradi 29. Dg4—f4 (grozi Df4—h6-f- z nasledu¬ jočim Lf5Xg6), Lg6Xf5, 30. / z Df4—h6+, Kg7-g8, 31. Th3 -*3+, Lf5—g6, 32. Tg3X g6+> h7Xg6, 33. Tel—e8+, Tf7—f8. 34. Dh6Xg6 mat. 10. Na Tf8Xh8 bi namreč sle¬ dilo 31. Dg4 — d7+ in 32. Tel —e8+. („Jutro“.) Partija št. 35. Iz korespondenčnega matcha 1. 1918. Holandska obramba. Opombe: 1. Signal za napad na damsko krilo. 2. Sodelovanje te figure odloči. 3. Beli se uda, ker na 20. Lel odloči Sa4Xc3-f-, 21. Kal, DX cl+, TXcl, 22. SXe2, na 20. LXa4 pa SXc3+, 21. LXc3, LXa2 K 22. Kal, Lc4-f, 23. Kbl, LXe2. Partija št. 36. Igrana na glavnem turnirju v Celju avgusta 1921. Španska partija. Beli: Kramer. Črni: Poljanec. 1. e2—e4 e7—e5 2. Sgl-f3 Sb8—c6 in črni doseže s ponavljanjem po¬ tez remis z „večnim šahom". Opombe: 1. Takozvana breslavska varijanta; črni zgubi figuro, dobi pa silno močan napad. 2. Doslej sta igralca sledila teo¬ riji ; v prihodnji, navidezno jako riskantni potezi poskusi beli nekaj novega. 3. Beli kralj bi se rad izmuznil preko fl—e2—dl—c2. 4. Na Ke2Xel nadaljuje črni s Te8Xe4-(- in doseže najmanj remis. Partija št. 37. Igrano u osječkom šahovskom klubu 8. XI. 1922. Igra dvaju konja sa strane črnoga. — 73 7. Lc4Xd5 8. Sbl — c3 9. Sc3Xe4 10. Lel — g5 11. Lg5-f6!? 3 ) 12. Se4Xf6+ 13. b2—b4 4 ) 14. b4-b5 15. b5Xc6 16. c6Xb7 17. Tal—b1 18. Sf3—e5 19. Ddl — d2 ! 20. Dd2 — a5 21. Da5 - c5 Dd8Xd5 Dd5—a5’) Lc8—e6 h7 h6-) g7Xf6 Ke8-e7 Da5-f5 Df5Xf6 ri ) Lf8- g7 Ta8—b8 Th8—d8 Td8—d6 Ke7-d8«) a7 a6 Le6— d5 22. Dc5 a7 Tb8Xb7 23. Da7—a8+! Kd8 e7 24. Se5-c6+ Ke7—d7 25. Da8 — e8 mat. O p a s k e : 1. Za danas vrijedi kao najbolja obrana. Prije se igralo 8. . . . Dd8 ili Dh5. Alapin preporučao je 8. ... Dc4, što 9. b2--b3, Dc4—d5 ! vodi do interesantnih zapletaja. N. pr.: Na 9. . . . Dh5 ? slijedi 10. SXd4, 11. DXd4, Td8, 12. Sf6+! gXf, 13. DXf6, Tg8, 14. Te6Xf! fXe, 25. DXe6-f* dobivo! Na pr.: 10. Lel—g5 : h7—h6, 11. L<$,—f6, D5-a5: 12. Sf3Xd4, g7—f6,13. Se4Xf6+, Ke8-e7, 14. Sd4Xe6, f7Xe6, 15. Ddl d7!-(- i dobiva; vidi partiju Fahrni-Opočenski, Badenl914. 2. Črni želi d-piona držati i 0—0 -0 praviti, stoga mora L ostavit diagonalu g5—d8. 3. Mnogo obečavajuča, ali vjero- jatno nekorektna žrtva. Bijeli napada neposredno d-piona još jednom i sprečava crnome 0—0—0. Nakon primitka žrtve sa strane črnoga izgleda črna pozicija sumnjivo, nu od od- iučnog probitka se ne vidi nista. 4. Fini potez, koji svadja navalu na drugu kolotečinu. Pion se ne može ni s damom kao ni S uzeti. Na 13. . . . SXb4, 14. DXd4, Td8, 15. Dh4 izgleda črni bijedno. 5. Najbolje, da se time neugodnog S riješi. Izim toga bi na 14. ... DXb5 bijeli T na bi sa traj- nom grožnjom na b7 sa tem¬ pom ušao u borbu. 6. Da izbjegne prijetnji 20. Da5, no položaj se jedva dade držati. Najbolje bi bilo D za S i T dati, po čemu bi se črni još dugo mogao održati. („Novosti“.) Partija št. 38. Igrana u Wienu u 13. kolu turnira. Igra damina pješaka. Bijeli: Samisch. Črni: Vukovič. - 74 — 35. d4Xe5 h6—h5 36. Sg4Xf2 15 ) Sg2-f4 37. Kfl-el Tf7—d7 38. Sf2—e4 Td7—d5 Bijeli predaje. O p as k e: 1. Ovaj je potez na ovorae mjestu oveo dr. Tartakower u svojoj matchpartiji z Griinfeldom. 2. U gore navedenoj partiji uzeo je na ovome mjestu dr. Tarta- kovver pješaka s e6-pješakom. Tendencija poteza u tekstu je za¬ držati otvorenu lovčevu lini j u sb7. 3. Bijeli d-pješak doduše nije slab, ipak imade črni dobru igru, jer imade dobro postiranog konja na d5 i aktivu lovčevu liniju b7—f4. 4. Ovaj nedovoljno motivirani po¬ tez iskoriščuje črni vrlo ener¬ gično. Ponajprije biva točka c3 sistematski napadnuta, a zatim, kad je dama otklonjena z kra- Ijevog krila poduzeta odlučna navala s Sf6—h5 to f7—f5. 5. Iznudjeno! 6. Na 17. Sc3Xd5 slijedi jedno- stavno 17. ... Dd8Xd5! 7. Ovakav potez valja uvijek dobro proračunati. Uspije li bijelome da parira sve grožnje, doči če slabost pješaka e6 i polja g6 prije ili poslije do izražaja. 8. Nakon 19. Sg6Xf8, Dd8Xf8, 20. b2Xc3, f5—f4 dolazi črni konačno u materijalnu premoč. 9. Pointa! Ovaj je potez morao biti kodf7—f5 točno preračunan. Zavodljiva ali nedostatna je žrtva dame s 20. ... Tf6Xg6, 21. Lh4Xd8, Tg6X?2+, 22. KglXg2, Sd5—e3+, 23. Kg2 —h3 itd. bijeli parirasvegrožnje. 10. Bijeli se sramotno povlači, jer nakon 21. Lh4Xf6, De8Xg6, 22. Lf6—h4, Sd5-f4, 23. Lh4 —g3 (na g2—g3 slijedi 24. Dg6 — g4 s prijetnjama Df3 ili h3), 23. . . . Sf4Xd3, 24. Tdl Xd3, f5—f4 i cmi zadržava uz ma¬ terijalnu premoč još i navalu. 11. Bolje nego 24. . . . Sd5—e7 jer bijeli imade tada s d4 — d5 još mnogo resoursa. 12. Prijeti 28. . . . De7-b7! 13. 30. Tc8—c7 ne ide sad radi 30. . . . Ld5Xg2+, 32. KflX g2. Sf4-d5+ itd. 14. Prijetilo je 34. . . . Sg2—e3-}~ te 25. . . . Dd5 — hi —(— itd. 15. Na 36. Sg4—f6 slijedilo bi 36. . . . Sg2-e3+, 37. KflX f2, Se3—g4-j- itd. („Jutarnji list“.) Partija št. 39. Igrana v Ljubljanskem šahovskem klubu dne 5. IV. 1923. Dunajska partija. Beli: dr. Asztalos. Črni: dr. Vidmar. — 75 - Opombe: 1. Močnejše morda Tal— el. 2. Grozi Lf4—g5. 3. Še vedno ista grožnja, ki bi donesla kvaliteto. 4. Silno močna poteza. 5. Poslednji obupen poiskus z grožnjo mata. 6. Situacija je v korist belega razčiščena — črni igra dalje brez upa. (»Jutranje Novosti'.) Igralni red jugoslovanskega šahovskega saveza. 1. Kot igralna pravila veljajo pravila, natisnjena v učni knjigi Zmatik-Duras „Sah“ in Kotrč „Navodila k šahovski igri**, v kolikor niso v nasprotstvu z naslednjimi točkami. 2. Šahovnico je tako postaviti, da imata oba igralca na desni strani belo polje. Se li dožene, da stoji šahovnica nepravilno, ali da so bile prvotno figure napačno po¬ stavljene, se mora pričeti novo igro. Kadar se tekom igre število in pozicija figur ne strinja s pravilnim potekom igre, igra se od pozicije, v kateri je pogreška nastala, znova. Če se ne more dognati, v kateri poziciji da je pogreška nastala, se mora partija znova igrati. 3. Beli vedno prične. V prvi potezi se sme potegniti samo en kamen. 4. Dotakne se li igralec, ki je na potezi, kake figure, tedaj jo mora potegniti, ali pa vzeti, če je to nasprotnikov kamen. Dolžnost pobegniti pa odpade, če igralec pred ali obenem izjavi, da kamen popravlja (j’adoube). Če kamen ne more potegniti ozir. vzeti, lahko napravi katerokoli potezo. Če igralec kamen še drži, lahko potegne kamorkoli hoče. 5. Napravi li igralec potezo, ki nasprotuje pravilom, nima poteza veljave ter se je ravnati po točki 4. Ako se to dožene šele v nadaljnem poteku igre, tedaj je treba igrati partijo od pogrešne poteze naprej. 6. Šaha napovedati ni potrebno. Samo napoved šaha za igralca še ni obvezna, da bi šah tudi dal. Dani šah se mora kriti. Poteze proti temu pravilu so neveljavne. 7. Pri rošadi se mora najprej potegniti s kraljem. Rošada ni dopustna, če je kralj v šahu ali če bi moral prekoračiti polje, ki je od sovražnika ogroženo. Za stoip to ne velja. 8. Ako pride kmet iz začetnega polja za dve polji naprej in pride pri tem tik poleg nasprotnikovega kmeta, ima ta nasprotnikov kmet pravico ga vzeti, a sam se postaviti na polje, na katerem bi oni pešec stal, ako bi se bil pomaknil samo za eno polje naprej (vzeti en passant). Ta pravica pa velja samo za neposredno sledečo potezo. Nasprotnik je dolžan jemati mimogrede, ako nima druge poteze. 9. Vsak kmet, ki pride na osmo vrsto, se mora spremeniti v katerokoli figuro lastne barve, izvzemši v kralja. 10. Kdor postavi nasprotnikovega kralja mat, je dobil partijo. Ako se igralec preda, prizna s tem, da je poražen. 11. V vsaki poziciji ima igralec pravico, zahtevati od nasprotnika, da hi ga postavil v 50 potezah mat. Ako ga nasprotnik v tem času ne matira, proglasi lahko partijo za remis. Začeti pa se mora s novim štetjem, ako se je vzelo kak kamen ali ako je kmet potegnil. Temu pravilu pa ne podleže partije, pri katerih je treba več kot 50 potez, da se jih doigra. To pa ne sme trajati več kot 100 potez. Ako bi po 100 potezah ne bila dosežena jasno dobljena pozicija, o čemur odloča razsodišče, se mora proglasiti partijo za remis. 12. Ako se ponovi v partiji najmanj trikrat ista pozicija, pri kateri je vedno isti igralec na potezi ima vsak od obeh igralcev ali pa tudi voditelj pravico proglasiti partijo za remis. To pa more storiti samo v trenotku, ko sc je pozicija ponovila. Ako pa se partija nadaljuje, pomeni to, da sta se igralca odrekla tej pravici. 13. Pat je remis. Oba igralca lahko tudi v katerikoli poziciji proglasiti po med¬ sebojnem dogovoru partijo za neodločeno. 76 - Varia. Problem i študija. Problemom nazivamo u šahu umjetničk! prikaz jedne lijepe mat-kombinacije, a u odredjenom broju poteza. Nešto je različit od ovoga zahtev riješenja kod študija konačne igre. Tu se traži lijep put do jasnog dobitka ili remisa, bez obzira na broj poteza. Inače imadu študije kao kompozicije s problemima zajedničke značajnosti. Lijepa je za šahistu kombinacija, ili bolje ideja, koja ga presenečuje, živahno zaokuplja, te koja ga se ugodno dojimlje. Danas se preferiraju kratki 2—5 potezni problemi, jer to posvema dostaje za obradbu i najdubljih ideja. Iznenadne fine mat-kombinacije, kao i lijepo dovod- jenje do dobitka nalazimo redovito i u praktičkim partijama, osobito jakih igrača. Ali tu su pozicije cesto opterecene slučajnim i nepotrebnim figurama, a i nesavršeno iskoriščenje raspoloživih sila može se lako da oslabi djelovanje i neposrednost ideje, da je upravo zatre i uguši. Tek spretna ruka umjetnički nastrojenoga komponiste izlučiti če najvrednije i dat ideji najlepši oblik. Tako se opetuje često, da i manje originalna ideja savršenom tehničkom obradbom zapanjuje, dok se obratno i naj- snažnija uslijed nedostatne izvedbe gubi. Poznato je, da se sve umjet- ničko stvarenje ravna po jednom zakonu, koji i u prirodi vrijedi — zakon o maksimalnom djeiovanju, minimalnim sredstvima, dakle zakon štednje sile ili ekonomije. Ovaj princip sadržan je i u biti kraljevske igre, no tek u šahovskoj kompoziciji dolazi do svjesnoga i najčiščega izraza. Umjetna se študija prislanja o partiju, jer ima istu svrhu — postiči jasnu dobivenu ili remis-poziciju. Zato je i razumljivo, da se uz- male iznimke študije grade tako, da imadu što veču partijsku vjero- jatnost kao i ravnotežu sila na daski. Kod problema je naprotiv razmjer sila nuzgredan, redovito je bijeli (koji vuče i daje mat) po materijalu i poziciji znatno jači — on može, da pobijedi kako hoče ! Ali u pro- pisanom kratkom broju poteza izvesti mat tu je zadača teška kao i kod študije. Vremensko ograničenje izravnava dakle potpuno nerazmjer sila, jer je moguč samo jedan jedini i najskriveniji put riješenju. Na¬ ravnim su še razvojem putevi problemske kompozicije i šahovske partije razišli, pa je opažano, da je koji komponista upotrijebio novu praktički nikad neizvedenu ideju ili mat-poziciju. Sredstva, kojima provodi svoje ideje u kompoziciji u izravnoj su često protivni s opčim zakonima praktičke igre — na oko slabi potezi, koji napuštaju materijalnu ili pozicionalnu prednost, to su potezi riješenja u problemu. Njihov se smisao vidi tek kad nam se na koncu otvoru oči, a čitava ideja leži razkrita pred nama. Danas je kompozicija problema samostalna grana šahovske umjetnosti. Študije pako su na putu da pomalo zadobe isto mjesto kao i problemi, da ih pače i potisnu u pozadinu. J. K. (..Jutarnji list“.) Match Ljubljana—Zagreb. Prijateljske partije sa pozvanim igračima iz Ljubljane gg. Jerošovom Furlanijem odigrane su dne 1., 2. i 3. aprila u prostorijama Trgovačkog Doma. Zagrebački su igrači po- stigli ukupni uspjeh 5'/ 2 boda, dok su se ljubljanski morali zadovoljiti s Vs boda. Tome je mršavom rezultatu, koji nipošto ne može odgo- varati razmjer jakosti obiju klubova, poglavito razlog, što su Ljubljan¬ čani zatekli Zagrebčane u izvrsnoj formi, „tvrdo trenirane" ozbiljno provedenim prvenstvenim turnirom, dok su sami bili handicapirani dnevnim igranjem tudjom okolicom i slabom rutinom. Zagrebački su igrači svi dobro školovani i izdržljivi, dok su Ljubljančani u pozicionoj -11 — igri još neiskusni, Red igranja bio je po redatelju Vukoviču odredjen po redu uspjeha na klubskom turniru, pa su prvorazredni igrači, koji suse stavili redatelju na raspolaganje, igrali ovako: 1. aprila Agapjejev 1 — Jerošov 0, Furlani 0 —- Singer 1 ; 2. aprila: Jerošov 0 — Daniljčenko 1, Dr. Deutsch 1 / i — Furlani 1 / 2 ; 3. aprila: Peyer 1 — Jerošov 0, Fur¬ lani 0 — Rožič 1. Posjet šahovkih majstora u Ljubljani. Od 5. do 8. IV. boravili su naši šahovski majstori dr. Asztalos i Vukovič u Ljubljani, pa su tu priliku iskoristili da odigraju više prijateljskih partija s našim prvakom profesorom ljubljanskog univerziteta dr. Milanom Vidmarom, kao i da u tamošnjem klubu marljivo igraju konzultacione partije i brzopotezne turnire. Nakon nadasve srdačnog dočeka i čajanke u četvrtak 5. IV. redale su različite priredbe jedna za drugom, koje je tamošnja štampa osobitom pažnjom popratila. Ljubljana je te dana činila dojam jakog šahovskog centra. Kruna svega bila je vrlo uspjela priredba alternajuče simultan produkcije u dvorani hotela Bellevue. Majstori su igrali isto¬ dobno sa svima, ali su poteze pravili naizmjence. Majstori su polučili od 36 partija 35 pobjeda, dok je jedna jedina partija izgubljena. Pro- dukciju je priredio šišenski šahovski klub pod uzornim vodstvom svoga predsjednika g. Korena, koji je lijepim govorom otvorio igranje: Dunajski kongres in „Jugoslovenski šahovski savez". Na tem kongresu od 12. XI. 1922 je naš savez prvič oficijelno nastopil v ino¬ zemstvu. Jugoslavijo so zastopali gg. prof. dr. Vidmar (Ljubljana), Peyer in Vukovič (oba iz Zagreba), Konig (Kula), prof. dr. Asztalos (Sarajevo) in Ovadija (Beograd). Dr. Vidmar je bil izvoljen kot sosvetnik v častni turnirski komite, je dne 18. XI. igral 28 simultanskih partij (22 dobil, 2 zgubil, 4 remiziral), je daroval specijalno nagrado za tistega turnir¬ skega zmagovalca, ki doseže največ točk proti sozmagovalcem; Vid- Turrtlr Wieri 13. XI.—2. XII. 1922. *) Specijalna nagrada dra. Vidmara. **) Specijalna nagrada za najbolji uspjeh proti pobjednic. — 78 marju na čast je komite priredil poslovilni banket. Ovadija je daroval nagrado za najboljšo »Dunajsko partijo", svetnik dunajskega jugoslov. poslaništva, g. Horvat, pa nagrado za najlepšo končnico (to nagrado si je priboril Aljehin s partijo proti dr. Tartakowerju). Na mojsterskem turnirju sta Jugoslavijo zastopala Vukovič in Konig, najmlajša izmed 15 udeležencev, kakor kaže sledeči pregled rojstnih datumov: dr. Tarrasch 5. III. 1862, Maroczy 3. III. 1870, Wolf 20. X. 1875. Rubinstein 10. X. 1880, Spielmann 5. V. 1884, dr. Tartakower 22. II. 1887, Bogoljubov 13. IV. 1889, Reti 28. V. 1889, Aljehin 1. XI. 1892, Takacs 10. II. 1893, Griinfeld 21. XI. 1893, Kmoch 25. VII. 1894, Samisch 20. IX. 1896, Vukovič 26. VIII. 1898, Konig 9. II. 1901. Potemtakem je naravno, da sta slednja dva imela težko stališče napram starejšim in bolj izkušenim konkurentom. Tim častnejši je torej uspeh Vukoviča, ki si je v tem gigantičnem boju priboril ne samo specijalno nagrado za najboljši uspeh proti zmagovalcem, ampak tudi naslov internacijonalnega mojstra (kdor namreč v velikem mojsterskem turnirju doseže najmanj */, možnih točk, postane mojster). Vukovič je dosegel 43%> torej približno toliko, kakor naš sedanji prvak dr. Vidmar, ko je prvič nastopil v velikem mojstrskem turnirju (Niirnberg 1906, 47°/ 0 ). In kakor se je Vidmarju takrat posrečilo, v eni najkrasnejših partij, kar jih sploh pozna šahovska literatura, pre¬ magati nemškega velikana dr. Tarrascha (glej partijo št. 22), tako je topot tudi Vukovič nadvladal Tarrascha v najboljšem slogu (glej partijo št. 26). V monumentalni igri proti Samischu, katero priobčimo v tem zvezku, pa je Vukovič ustvaril eno najlepših partij celega turnirja. Skoda, da je Vukovič v nekaterih partijah (Aljehin, Spielmann, dr. Tar- takower, Rubinstein) v odločilnem trenutku popustil. Konig mojsterskemu turnirju sicer še ni dorasel, a dejstvo, da je remiziral z velemojstroma Bogo- ljubovom in Tarraschom, kaže, da skoro utegne postati prvovrstna moč AKIBA RUBINSTEIN Pobjednik turaira u Beču 1-122 i na mnogim pred- ratnim turnirima. Hastings. „Christmas chess- turnir", katerega je v božiču 1922 priredil »Hastings andLeonard Chess Club", je imel sledeči rezultat: Rubinstein 6*/ 2 , Reti in Siegheim 6, Conde in Norman 5, Yates 4'/ 2 , Blake in E. Sergeant 3 l / 2 , Drevvitt 3, P. Sergeant 2. Kjobnhavn. Rezultat turnirja od 4. do 14. marca 1923: Njemcovič 8, dr. Tartakower in Samisch 6, Spiel¬ mann 5 '/ 2 . Jacobsen 3, Moller 1V 2 . Margate (Anglija). Rezultat velikonočnega turnirja od 31. marca do 7. aprila 1923, prirejenega od »Kent Chess Association" : Griin- feld 5*/ 2 , Aljehin, Bogoljubov, Michell in Muffang 4‘/ 2 » Rčti 3, Colman 1, Miiller Liverpool. Rezultat turnirja od 31. marca do 7. aprila 1923: Mieses 8, Maroczy 7‘/ 2 , Thomas in Yates 6'/ 2 , Blake 5, Spencer 4, Wahltuch 3'/ 2 , dr. Holmes 2 Dawbarn in Louis 1. - 79 Literatura. P. Morphy (Parties). J. M. Ovadija, Beograd, Čika Ljubina 11/II, nam pošlje mali zvezek, ki na 16 straneh vsebuje 32 diagramov iz Morphyjevih partij iz dobe 1849—1857; pri vsaki poziciji jev skrajšani notaciji naveden nadaljni potek igre. Na¬ dejamo se, da se bo ta lična zbirka nadaljevala Cena nam ni znana, a je gotovo nizka. Tisk: Stamparija i cinkogrtifija „Vreme“, Beograd. — 30. Schachkatalog fiir 1922/23. Schachverlag B. Kagan, Berlin-W 8, Behrensstrafie 24. — Hedewigs Mit- teilungen uber Schachliteratur (Nr 24, April 1923). Hans Hedevvigs Nachf. Curt Ronniger, Leipzig, PeihesstraCe 10. Versand an Interessenten gegen Einsendung von 50 Mark portofrei. — Mieses Jaques, Der Schachlotse. Eine Notbriicke im ErOffnungs- spiel fiir theoretisch unerfahrene Schaclispieler. 4. Auflage, 48 S. 8°, Grundpreis 1 M. Hedewigs Nachf. Problematisches, Im „Magyar Sakkvilag" 1922 findet sich als Nr. 69 nebenstehender Zweiziiger, der im Turnier des „Good Companion ChessproblemclubInternational" imFeber 1918 den erstcn Preis errungen hatte (Preisrichter: O Wiirzburg) Der Kenner wird auf den ersten Blick erkennen, dafi die Idee dieselbe ist, wie in dem von uns als Nr. 63 ge- brachten Zweiziiger von J. Grofi (ehrend erwahnt im „Szachysta Polski" 1913), nur ist sie im ersterwahnten Problem nach englischem Muster et\vas verbessert, rich- tiger gesagt, verschlechtert. Nun ist es zwar jedermann erlaubt, eine Aufgabe zu verbessern, aber Mr. Stubbs hatte doch vorerst fragen miissen, ob Grofi auf diese Neu- komponierung oder Bearbeitung auch eingehe. Grofi glaubte zunachst, dafi cs sich um C. F. Stubbs handle und dieser die Mitautorschaft von Grofi durch A. G. (and Grofi) versteckt andeute, es stellte sich aber heraus, dafi C. F. Stubbs nicht mehr lebt und dafi der Preisbager Arthur G. Stubbs (The Meads Cottage Hasley Lane, Hertford) ist. Kurz gesagt, obige Nr. 72 ist ein Plagiat von Nr. 63 und A. G lafit sich als Arthur G. oder als „and Grofi" interpretieren. Was sagen O. Wiirzburg und Arthur G. Stubbs zu dieser Ent- deckung ? Jedenfallš hat Grofi ais Mitautor des preisgekrdnten Problems Nr. 72 An- sprttch auf die Haifte des Preises lUntnlntnirimn Radi povišice tiskarskih tioškova molimo, da nam za drugo pol- riPillI M IIIITlITln let * c Sa b e t e dinara, dakle se prcdplata povisi za 3 din. Koji su ncipiuiuiuiliu. več platili, neka šalju diferencu u markama. 72. Stubbs A. G. Jugoslovanski gambit. I. Opombe: 1. Močno je tudi 5. c5—c3 ali 5. Sbl—c3, kar vodi do igre štirih konj. 2. To potezo v zvezi z sledečo idejo sem pred decenijem kreiral v Gradcu in pozneje na njo opozoril v „D.Wochenschach“. To nadaljevanje naj bi se zvalo .Jugoslovanski gambit" ali .Ju¬ goslovanska varijanta (obramba) španske partije". Četudi ta gam¬ bit morda ni povsem korekten, daje kombinatoriku dobre šanse in pride v poštev vsaj za’lahke partije. 3. 9. Ddl— el, Sd4Xc2. 80 — 4. Ali 11. Ddl — el, Sh2Xfl; 12. DelXfl, 0-0-0; 13. Sbl — c3 (ali d2—d3), Sf6Xe4 ; ali 11. L c 4 - e2, Sh2Xfl; 12. Le2 Xg4, Sf6Xe4. Opombe: 1. Bluff! Bolje je Dd8—e7. 2. Pravilno je 7. c2—c3! 3. Na 10. f2—f3 nadaljuje črni kakor pod I. E. Kramer. Dr. Anton Schwab (Celje): „Stolp na pohodu". Ciklus didaktičnih problemov. 73. „Veliki in mali križ". 74. „Urna“. (Original) (.Novosti" 1922.) 75. „Monstranca“. (Original). 76. „Ojkonomični konjič A“. (Original.) Mat v 3 potezah. 77. .Ojkonomični konjič B“. (Original.) 78. „Vitežki meč". (Orig.) TRGOVINA SA UMJETNIM I OBRTNIM TVORINAMA PETAR NIKOLIČ - ZAGREB ILIČA 36. I. - TELEFON 2=22 Največe i najbogatije skladište narodnih historičkih i umjetničkih slika. Jedini zavod sa slikama', izradjenih od naših prvih umjetnika. — Ove godine su izašle ove nove slike: Uroš Predič »Kosovka djevojka«, Eskičevič »Prodor na dobrom polju« i »Prelaz preko albanskih gora«. A. Bocarič »Propast kraljevstva« i «Uskrslo kraljevstvo«, O. Ivekovič »Smrt Petra Svačiča« i «Smrt Matije Gubca«, Nobili ... »Sv. Ciril i Metod pred papom Klementom V«. - ■ Veliki izbor Madona i ikona na skladištu, kao i svih drugih umjetničkih slika. ■■ Najbrža dobava onih slika, što momentano manjkaju na skladištu. ■ ■ Veliki izbor raznih vrsti okvira svih veličina. • Največi stoga i najjeftiniji zavod te vrste. - Razgledavanje našeg skladišta bez obveze kupnje. Cijene umjerene. Na obroke io°/o više. Tražite cijenike. (Doštampavaju se novi). AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA AAAAAAAAAAAAA AA AA AAAA A ili .iiiitilHiini AAAAAAAAAAiAiUiltAtiiiliiiiiiiiU — Kovinotiskarska industrija = Rado Nipič in drug Maribor, Slovenska ulica štev. 20. i prištedi 100—150% pre¬ mog 8 (glej slika). Izdeluje vsakovrstne ko- vinaste izdelke za elek¬ trično razsvetljavo, za gradbo in galanterijo na debelo in drobno po na¬ črtih ali po modelih. .-. VELETRGOVINA POKUČSTVA I SAGOVA MOBEL- U. TEPPICHHAUS KAROL PREIS MARIBOR, gosposka ulica 20 NA VELIKO EKSPORT NA MALO Veletrgovina pohištva I Ernest I Maribor Lastne delavnice Zelenka [ tapetar in j dekorater | Oblastveno zapri* § seženi izvedenec \ § Velika zaloga spalnic, | jedilnic, gosposkih | sob in klub-garnitur = Lastne delavnice = lin...mn.......... VELETRGOVINA Marko Rosner iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiin MANUFAKTURA NA VELIKO Maribor, Slovenska ul. 13 Jugoslavija Telefon int. 232 Brzojavi: Rosner Maribor II M mm m m mmm @ m {»mi] ^G3©3S63©63iSGl*^^ Tiskarna, litogr. umetn. za¬ vod, knjigoveznica, založ¬ ništvo, lastni reklamni in oo plakaterski zavod, oo Umetniško in knjigotiskar- stvo, — Rotacija. •— Ste¬ reotipna. — Kamnotisk. ooooo Visokotisk. ooooo MARIBORSKA iiiiiiiiiiiiiiiiiiii um im milili m n n n i im n iinii im mi mi iiiii!iii!iniii n iiiiiiiiiiiiii um im im im TISKARNA D. D. Telefon št, 24 MARIBOR Telefon št. 24 Knjige, brošure, časopisi, revije, računi, pisma, ceniki in vse tiskovine za državne in druge urade, trgovce in obrtnike, dru¬ štva, korporacije. Delnice, hranilne knjižice, muzikalije, etikete, eno- in večbarvno/ — Vezava trgovskih in leposlovnih knjig. Plakatiranja letakov, izdelanih v lastni tiskarni po znižani ceni. Centrala: Jurčičeva 4, Podruž,: Strossmayerjeva 5. o otpremni& Vo J ^t/edjun^ 0 e/ * Speditio n TRGOVINA SA UMJETNIM I OBRTNIM TVORINAMA PETAR NIKOLIČ - ZAGREB ILIČA 36. I. - TELEFON 2-22 Največe i najbogatije skladište narodnih historičkih i umjetničkih slika. Jedini zavod sa slikama, izradjenih od naših prvih umjetnika. — Ove godine su izašle ove nove slike: Uroš Predič Kosovska djevojka«, Eskičevič »Prodor na dobrom polju« i »Prelaz preko albanskih gora«. A. Bocarič »Propast kraljevstva« i »Uskrslo kraljestvo*, O. Ivekovič »Smrt Petra Svačica« i »Smrt Matije Gubca*, Nobili ■■ — »Sv. Ciril i Metod pred papom Klementom V.» 1 Veliki izbor Madona i ikona na skladištu, kao i svih drugih umjetničkih slika. — Najbrča dobava onih slika, što momentano manjkaju na skladištu. == Veliki izbor raznih vrsti okvira svih veličina. Največi stoga i najjeftiniji zavod te vrste. Razgledavanje našeg skladišta bcz obveze kupnje. Cijene umjerene. Na obroke 10° 0 više. Tražite cijenike. (Doštampavaju se novi). Tiskarna, litografični umetn. zavod, knjigo¬ veznica, založništvo, lastni reklamni in plakaterski zavod. Umetniško in knjigo- tiskarstvo, rotacija, stereotipija. kamno- -\s tisk, visokotisk. br MARIBORSKA TISKARNA D. D. Knjige brošure, časo¬ pisi, revije, računi, ceniki in vse tisko¬ vine za državne in druge urade, trgovce in obrtnike, društva, korporacije. Delnice> hranilne knjižice, mu- zikalije, etikete, eno- in večbarvno, Vezava trgovskih in leposlov¬ nih knjig. Plakatira¬ nje lepakov, izdelanih v lastni tiskarni po 'M znižani ceni. tr ....Illlllllllllllllllllllllllllll...IIIIIIIIIIIIIIUIIII Centrala: Jurčičeva 4. Podružn.: Strossmayerjeva 5.