Poštarina plačena u gotovom God. XII. Broj 25. Zagreb, 20. luna 1940. Pojedini broj Din 1.- Credništvo i uprava ZAGREB, MASARVKOVA 28a Telejon 67-80 Dredništvo m uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine Narod, koji se odreče ma i jedne stope krvljo i znojem otaca svo¬ jih natopljene zemlje nije dosto- jan da se nazivlje narodom ____ > SUDBONOSNA VREMENA pr oživijuje danas Evropa, a s njome gotovo i čitav ostali svijet. Dogadjaji največe važ¬ nosti redaju se vrtoglavom brzinom tako, da ni najpažljivijem promatraču nije moguče u slopu slijediti zbivanje naših dana. Svi smo svijesni da se na evropskoj pozornici odigravaju takvi dogadjaji, koji če nesum- njivo za dugi period odrediti sudbinu poje- dinih zemalja i naroda. Na vojničkom, po- litičkom i diplomatskom terenu dogadjaju se takve stvari, koje jedva da je sebi mogao itko zamisliti još i pred najkrače vrijeme, a sigurno je da nitko danas još ne zna što može donijeti budučnost i kakvim če sve ne- doglednim posljedicama uroditi sve ono, što se sada oko nas odigrava. Covjek može ne¬ ke stvari naslučivati, može na temelju ne¬ kih pretpostavki kombinirati, može se na- dati ovome ili onome, može priželjkovati neka rješenja — ali je iskustvo pokazalo koliko je zbilja bila drugačija, i kako je jedna promjena s kojom se nije računalo ili se nije dovoljno uzimala u obzir unijela sasvim novi red stvari i diktirala nove po- sljedice. Zbog svega toga kod prosudjivanja svili dogadjaja — o tih imade ovih dana izvan- redno mnogo na svim stranama — bilo bi preuranjeno predskazivati neke odredjene promjene, koje bi imale uslijediti kao ne- minovna posljedica na temelju poznatih či- njenica. Nije to moguče s nekom sigurnošču več zato, jer se te iinjenice tako naglo re¬ daju jedna za drugom, da odmah ruše zgra- du naših pretpostavki i nalažu nam nove poglede u ocjeni dogadjaja i u stvaranju daljnjih prognoza. Nakon ulaska Italije u rat najznačajniji je dogadjaj prošlih dana odluka nove fran- cuske vlade, kojoj je na čelu sijedi maršal Petain, da prekine svojim otporom prema Njemačkoj, kojoj nudja mir. Ta je odluka — i ako se po nekim znacima mogla naslu¬ čivati još pred nekoliko dana — senzacio¬ nalno odjeknula u cijeloj Evropi, a imala je veliki odjek i u Americi. Maršal Petain je, videči da Francuska zapada u sve teži vojnički položaj, a da pomoč Engleske u ljudstvu i Amerike u oružju nije dovoljna, uputio ponudu njemačkom vrhovnom vojni¬ čkom zapovjedništvu za sklapanje separat- noga mira. U času dok ovo pišemo nije poznato ka- kvo je gledište njemačke vrhovne komande, odnosno kakvi su rezultati sastanka izme- dju Hitlera i Mussolinija, koji su se sastali na dogovor u Miinchenu, ali se — u očeki- vanju te odluke — iznosilo kako če njema- čki uvjeti biti teški, i kako nema ni govora 0 zaključivanju posebnoga mira na bazi ne¬ koga kompromisa. S njemačke se strane iraži potpuna i bezuvjetna vojnička kapitu¬ lacija, a tek nakon toga moglo bi se govo¬ riti o uvjetima, dok se s francuske mjero- davne Strane naglašavalo, da Francuska ne če sklopiti nečastan mir. Posljedica bi mo¬ gla dakle biti, da Francuska eventualno pro- mijeni svoju odluku i da se i dalje bori. Interesantna je okolnost, da nakon Pe¬ tainova apela nisu obustavljena neprijatelj- stva: njemačke čete i dalje nastavljaju svo¬ jim prodiranjem, a Francuzi se opiru ko¬ liko mogu daleko premočnijem neprijatelju. Engleska je — našavši se u novom p o- ložaju — odlučila da se u tijesnoj saradnji 1 uz pomoč svojih dominiona i kolonija — i dalje bori makar i sama, kako bi odbila udarac. što joj ga neprijatelj sprema direkt- nom navalom. U medjuvremenu Engleska je ponudila Francuskoj sklapanje unije, t. j. jedinstvene franko-britanske države, što je Petainova vlada odbila, ali taj prijedlog — prema ne¬ kima — mogao bi postati aktuelan onim ča¬ som, ako bi Francuska, makar na kopnu sasvim poražena, odlučila da se i dalje bori zajedno s Engleskom na moru, u zraku i u svojim kolonijama protiv NjemačkeOdgo¬ vor na to neče se dugo čekati, u koliko nije — dok se ovo čita — možda več i poznat. Dok se u Francuskoj odigravaju tako zamašni dogadjaji, na drugom dijelu Evro¬ pe — na Baltiku — stvara se nov položaj: Sovjetska Rusija je vojnički zaposjela sve tri male baltičke države: Litvu, Estonsku i Eoti&ku, čime je pojačala svoj vojnički po¬ ložaj na svojoj sjevero-zapadnoj granici, t. j. Prema Njemačkoj. U Njemačkoj, službeno, g te da ju n a to kao na intemu stvar Sovjet- SKe Riisij e { njenih malih susjeda, ali je .*!?• da Je to zaposjedanje od večega voj- ničKoga, i političkoga značenja. Pitanje je samo. da li j e to i 0 k a lno-defenzivnoga ka- raktera ili znači to početak aktivnije ruske intervencije s večim posljedicama, u sada- njem sukobu — kako se na to gleda na pr u skandinavskom i američkom novinstvu. Na Balkanu je stanje nepromijenjeno. -turska je u rezerviranom stavu, a držanje T k °i e h i ™.° 9 . l ° eventualno izazvati .. e pdluke — koji je na strani Engleske. Jf Italiji dalo povoda da protiv njega dnR- eni ne Prijateljstva, premda se ističe, a nim ne če moči dugo vremena tolerirati ovakav egip a f s ki postupak. . trlede balkanskih država karakteristično d’Tfi- ,e P is , ao Virginio Gayda u »Giomale ulia« ovih dana u vesi s francuskom že¬ lom za mir, da če balkanske zemlje — veli Prirodni prirastek prebivalstva Julijske Krajine, Zadra in Beneške Slovenije LETA 1939 PO POSAMEZNIH OBČINAH bivalstva Julijske Krajine Statistični mesečnik (Bollettino mensile di statistica) od 25. maja objavil tudi podat ke za posamezne občine, a ti podatki st ne nanašajo na celotno gibanje prebival¬ stva, temveč samo na prirodni prirastek. Iz same objave ni razvidno, ali bo v do¬ glednem času sledil tudi pregled o odse¬ ljevanju in izseljevanju iz posameznih občin. Sedaj objavljeni podatki oa se znatno razlikujejo od prejšnjih. Statistični meseč¬ nik ne daje nobene razlage za to nesogla¬ sje. V smislu veljavnih zakonov se mo¬ rajo zbirati statistični Dodatki samo do uradnih spisih pri posameznih občinah. Zato imajo spodaj navedena števila uradno veljavo. V preglednici podamo absolutna števila porok, rojstev in smrti, ori rojstvih in smrtnih slučajih tudi ločeno do spolu. Da si čitateli ustvari oravo sliko o priro¬ čnem prirastku, bi moral poznati tudi us¬ trezajoča relativna števila. Uradni vir jih ni objavil. Za točno izračunanie pa nam manjkajo potrebni podatki o številu pre¬ bivalstva ob začetku leta 1939. Čitatelia, ki bi si hotei sam izračunati vsaj pribli¬ žno sliko, opozarjamo na Cermeljevo raz¬ pravo »Slovenci in Hrvatje pod Italijo« (Ljubljana 1938), kier dobi podatke po za¬ dnjem ljudskem štetju od 21. aprila 1936. Za uporabo spodnjih podatkov pa mo¬ ramo še na nekaj opozoriti. Podatki se nanašajo na prisotno prebivalstvo in zato nam lahko v nekaterih primerih dajo pov' sem netočno sliko o številu porok, rojstev in smrti. Kaiti v krajih, kier so porodni¬ šnice, bo število roistev večie. kakor ustreza domačemu prebivalstvu, zato oa bodo druge občine izkazale premajhno število roistev. Isto velja tudi glede smrt¬ nih slučajev, kaiti marsikateri umre zunaj svoje domače občine v drugi, kjer je boj- nica. Se večja netočnost oa ie glede pravega števila porok v posameznih občinah. Po konkordatu velja cerkvena poroka tudi kot civilna. Župnija poroča o poroki tisti občini, na katere ozemlju se ie poroka vršila. Območje župnije oa se čestokrat ne krije z občinskim ozemljem, da. so celo primeri, kier imata dve ali več občin eno samo župnijo, tako da izkazuje kaka ob¬ čina samo civilne poroke. Tako ne beležita občini Sovodnie in Srednie v Beneški Sloveniji za leto 1939. nobene poroke. Izredno veliko število porok, pa ie bilo v sosednjih občinah Sv. Petru in Št. Le¬ nartu. Podobno kakor se rodi veliko otrok v porodišnicah in umre veliko ljudi no bol¬ nicah, si izbirajo ženini in neveste kaj ra¬ di za poroko kako znano božio not. Od¬ tod izvirajoče statistične netočnosti bo te¬ žko popraviti. Goriška ookraiina: umrlih (brez živo rojenih mrtvoroj.) Ajdovščina . Anhovo , Bovec Breginj , Cerkno . Col , Čepovan . Črniče . Črni vrh i. Dobrovo . Dolenje !. Dornbere 1. Fara L Gorica i. Gradiška i. Grahovo r. Grgar 1. Tdriia — ostati na miru na njinuvu iajedničkom predlogu Njemačke > i ostat če tako odvojene i od Engle- ' a je tu tražila dragocjena tržišta za V jTlpčeniio bilo stanje prošlih dana. ‘e biti sutra nije lako reči. jer fak- ■oji bi mogli utjecati na promjenu. ostalom, čemu nagadjanja, kad se sa- ,adjaji redaju gotovo brzinom pred- Tržaška pokrajina: umrlih (brez živo roienih mrtvoroj.) 1. Britof 5 2. Bukovje 3 3. Devfa- Nabrežina 33 4. Divača- Škociian 16 5. Doberdob 13 6. Dolina 61 7. Dutovlje • 7 8. Fojan 17 9. Gradež 52 10. Hrenovice 25 11. Košana 21 12. Lokev 12 13. Milje 125 14. Postoina 53 15. Repentabor 7 16. Ronke 62 17. Senožeče 4 18. Sežana 19 19. Slavina 24 20. Starancan 25 21. Sv. Peter ob Soči 23 22. Škociian 40 23. Šmihel 4 24. Štiak 6 25. Št. Peter na Krasu 31 26. Tomai 13 27. Trst 2347 28. Tržič 136 4 ^ j 29. Turiak 13 67 I 30. Zgonik 11 1937. 3058 Zadrska pokrailna: BROJ 25. »IS T R A* IZ RODNOGA KRAJA PROPISI O ZAMRAČIVANJU Pula — Stupanje Italije u rat odra¬ zilo se je kod nas u glavnom u torne, što je izdan niz propisa o mjerama, koje valja poduzeti u slučaju najave nepri- jateljskih aviona. Noču se ima vršiti potpuno zamra- čivanje. Za vrijeme zamračivanja pje- šaci ima ju da se drže propisanog pra- vca za hodanje, najviše njih dvojica u jednom redu. Srni ju se služiti džepnim svjetiljkama, ali tako da njima osvijet- ljuju samo tlo i rubove pločnika, a ni- kako ne smiju svijetlo upravljati na prolaznike, bilo pješake bilo bicikliste. Dječja kolica ne smiju se poslije za- laza sunca uopče pojaviti na ulici, a isto tako ni psi, pa makar bili i na uzici. Mala d ječa imaju se držati u naru- čaju. Biciklisti imaju se držati uvijek pra- vca vožnje desno. Nikad ne smiju vozi¬ ti u redu jedan uz drugoga nego uvijek jedan iza drugoga. Svijetiljke moraju bi¬ ti zasjenjene plavo. Automobili smiju voziti izvan grada s najviše 40 km. na sat. a u gradu naj- večom brzinom od 20 km na sat. Velike reflektore ne smiju upotrebljavati. Ve- liku pažnju moraju posvečivati križa- njima gdje moraju voziti najmanjom brzinom. Kola sa životinjskom spregom ne smi¬ ju stajati na cesti iza zalaza sunca. Vlasnicima dučana, koji imaju velike staklene izloge preporuča se, da stakla na svojim izlozima obliiepe papirnatim trakama, širokim 2 do 4 cm. Upotreba takovih traka ima svrhu da spriječi pu- canje stakla od pritiska zraka u slučaju kakove eksplozije, kad bi krhotine mo¬ gle ozlijediti kojeg prolaznika. Zračna pruga Trst-Pula-Mali Lošinj -Zadar-Ankona ukinuta je i bit če po¬ novno uspostavljena dok se prilike nor- maliziraju. U petak dne 14. lipnja u pola noči sve su kazaljke satova pomaknute za jedan sat naprijed. Uvedeno je dakle ljetno vrijeme. Inače su mjesne vlasti izdale plakate i obavijesti u novinama, upozorujuci pu- čanstvo, da u slučaju napadala neprija- teljskih aviona ne stvara panike nego da zadrži hladnokrvnost i da bude dis¬ ciplinirano. Znak na uzbunu sastoji se od 6 uzastopnih zvižduka sirene, od ko- jih svaki traje 15 sekunda odnosno, u mjestima dokle se sirene ne čuje od is¬ to g znaka zvonjave zvonom. Na znak za uzbunu valja zatvoriti sva kučna vrata i spustiti rolete na dučani- ma, a noču utrnuti u stanovitna svako svijetlo. U stanovima i kučama valja stati uz glavne zidove. U kučama koje imaju sklonište valja se spustiti u sklonište i poni jeti sa sobom kakav vuneni ogrtač. Pipac vodovoda i plina valja svakako zatvoriti. Telefon u takvim slučaj evima ne upotrebljavati nego samo u najhit- nijem slučaju. Znak da je prestala uzbuna daje se zvoniavom ili tulenjem sirena u traja¬ nju od 2 minute. Pučanstvo je nakon svih tih mjera i priprema, oglasa i obavještenja bilo pr¬ vih dana uznemireno ,no kako prolaze dani tako se i nervoza stišava. Pula je uostalom sve te mjere poznavala več od prije, pa ju mnogo ni ne iznenadjuju. Bombardiranje Trsta i okolice i zračna uzbuna na Rijeci STRANA 2. Anton Fornazarič osemdesetletnik 14. tega meseca je v Biljah obhajal osem¬ desetletnico svojega življenja Anton Forna¬ zarič, po domače znan pod imenom »stari mlekar«. Njegova življenjska pot ni bila najlažja, saj je moral pretrpeti prav vse gorje sve¬ tovne vojne. Toda možato in Bogu udano je prenesel te in tudi druge življenjske udarce. Najprej mu je umrl drugi sin Jože, ki ga je btl določil, da prevzame za njim do¬ mačijo. V cvetu mladosti ga je pobrala pljučnica Starejšo hčer Gizelo, poročeno s Petrom Mozetičem, je ubila granata pred semeniščem v Gorici, kamor je z očetom pripeljala mleko. On sam je bil težko ra¬ njen m nogi, tako da se je dolgo moral zdraviti v bolnici. Gizelin mož Peter je v vojni zgubil oko in bil tudi drugače močno poškodovan. Podlegel je ranam in zapustil mlado osirotelo hčerkico. Najstarejši sin našega slavljenca je zna¬ ni mariborski odvetnik ter sokolski in kul¬ turni delavec dr. Slavko Fornazarič. Vse tri še žive hčerke so poročene, najmlajša Felička, poročena z Dominikom Kogojem, vodi domačijo. Ko se je družina iz begunstva zopet vrnila, domov, je morala obnoviti razdejano domačijo. Tudi pri tem ni nesreča počivala. Ko je naš slavljenec nekega dne kosil na travniku, je s koso zadel v skrito ročno granato. Po eksploziji je bil hudo ranjen na nogah in prsih. Zopet je moral za daljši čas v bolnico. Pred petimi leti pa je težko obolela nje¬ gova življenska družica Francka iz Nem¬ čeve družine. Odrezali so ji nogo a je kljub temu podlegla kruti bolezni. Ta izguba je slavljenca močno potrla. Anton Fornazarič je splošno priljubljen po svoji značajnosti, prijaznosti in narodni zavesti. Sodeloval je, kakor in kjer je mo¬ gel, pri domačih gospodarskih in prosvetnih društvih. »Toni mlekar«, ki je vozil dan za dnem mleko v Gorico je tam opravljal točno in vestno vse, kar je bilo potrebno za društva, pa tudi, kar so mu naročali sovaščani. Zato se ga sedaj ob njegovi osemdesetletnici vsi hvaležno spominjajo. Njim se pridužimo tudi mi in mu želimo, da bi ga Bog še dolgo let ohranil čilega in zdravega! ZABRANJENO FOTOGRAFIRANJE NA RIJECI Rijeka — Lučko zapovjedništvo izdalo je naredbu prema kojoj je apso- lutno zabranjeno snimati bilo kakve objekte u riječkoj luči počevši od sport- škog igrališta iza riječkog brodogradili- šti pa sve do talijansko-jugoslavenske granice u sušačkoj luči. Isto je tako za¬ branjeno snimanje sa brodova koji ula- ze ili odlaze iz luke na spomenutom področju. Tko se ogriješi biti če strogo kaž- njen, a aparat i slike če mu se na licu mjesta zaplijeniti. POGRANIČNI PROMET NA RIJECI Rijeka — Prvih dana po ulasku Italije u rat bio je promet izmedju Ri- jeke i Sušaka potpunoma obustavljen, jer je granica bila hermetski zatvore- na. Medjutim su izmedju jugoslavenskih i talijanskih vlasti povedeni pregovori, da se promet opet uspostavi, što je ko- načno i postignuto. Osobni i kolni promet na svih 10 pograničnih prelaza sušačkog i kastavskog sreza potpunoma je uspostavljen, bez ikakvih ograničenja i to od 6 sati u jutro do 9 i po sati na večer po talij anskom odnosno od 5 do 8 1 po po jugoslavenskom vremenu. (U Italiji Je naime uvedeno ljetno računa¬ nje vremena, pa su ure pomaknute za jedan sat naprijed) ZLOSTAVLJAO ŽENU Moščenice. — Andrija Grabovac pok. Jure iz Moščenica, koji je več dav¬ no prestao biti mlad, jer je več preko- racio i sedamdesetu, još uvijek ne može da svlada svoj žestoki temperamenat. Tako je i opet došao u sukob sa svo¬ jo™ Ženom Marij om i, ne budi lij en, pošteno je izdevetao. Ni po muke, da je to učinio golom šakom, ali on je do- hvatio debeli štap, pa su se starici po¬ gnale debele masnice. Sud koji takav na¬ čin bračnog milovanja ne odobrava osu- dio ga je na godinu dana i četiri mje- seca zatvora, ali mu je tu kaznu obu- hvatila amnestija tako da se je za ovaj put dobro izvukao, pa če valj da u budu- če biti pametni ji. SAM SE RANJAVAO Motovun — Radnik Andrija ži¬ gante iz Motovuna bio je zaposlen u raškom ugljenokopu pa je pri radu ozli- jedio palač desne ruke, zbog čega je morao iči na okružnu blagajnu. Liječili ga liječnici i liječili, a ozli- jeda na palcu nikako da zaraste. Liječ¬ nici su stali paziti, pa su ustanovili, da si on sam uvijek na novo pozlijedjuje ranu, kako bi dobivao hranarinu, a da ne treba raditi. On je naime palač ve- zivao tako čvrsto, da bi spriječio nor- malnu cirkulaciju krvi, a osim toga je pomalo ranu uvijek na novo otvarao. Na taj je način digao nekih 1800 lira hranarine. Prijavljen grdno je isplatio tu svoju nedopuštenu manipulaciju, jer je osudjen na 8 mjeseci zatvora i 600 lira globe i na povrat iznosa koji je nepravilno primio. Trst — 14 o. mj. u noči saveznički bombarderi napali su Trst. Tu je bilo 30 mrtvih. Bombardirana je velika elektri¬ čna centrala u Plavama na Soči. Prošle noči bio je dan znak uzbune u Postojni i Gorici. Saveznički avioni bombardirali su i razna raskršča na Krasu. Bombardiranje Trsta je trajalo 15 minuta nakon čega su se saveznički avi¬ oni udaljili prema sjeveru, gdje su po¬ slije toga bombardirali i transformatore na Opcini 1 Divači, te kod Sv. Petra na Krasu. Druga grupa bombardera bom¬ bardirala je Tržič (Monfalcone), a tre- ča grupa okolicu Venecije. Napadaj na Trst došao je tako iznenada da protu- avionska obrana u početku uopče nije stopila u akciju. Baš u to vrijeme na kolodvoru u bližini luke stajao je vlak, koji je imao krenuti. Putnici su odmah pobjegli iz vlaka i razbježali se na sve strane. Jedna bomba pala je u neposre- dnoj bližini kolodvora, te su komadi bombe doprli čak na peron. Prema još nepotvrdjenim vijestima razrušena je električna centrala u Plavama. Cini se, da saveznici kušaju na taj način obu- staviti promet na elektrificiranim pro¬ gama željeznica, u Sjevemoj Italiji. Pro¬ šle noči bombardirana je i cijela sjever- na i zapadna obala Italije. Rijeka — Iste noči bila je na Rijeci uzbuna. Uzbuna je trajala od 22.05 do 22.35. Po svoj prilici radilo se o jednom ili dva saveznicka aparata, koji su dole- tjeli sa jugozapada. Aparati su letjeli u velikoj višini i bacili na grad, odnosno zapadni dio grada prema Opatiji veliku svjetleču raketu, koja je u širokom lu- ku rasvijetlila zračni prostor i teren na zemlji. U prvi čas se pomišljalo da se radi o avionu, koji je srušen na Ze¬ mlju, ali se kasnije ustanovilo da se radi o velikoj raketi. Bačeno je i nekoliko manjih raketa poprilici izmedju otoka Cresa i Opatije. Za vrijeme dok su sa¬ veznički avioni bili nad gradom čula se jaka protuavionska pucnjava iz grada sa Učke i s otoka Cresa. Nije se čula ja¬ ka detonacija po čemu bi se moglo za¬ ključiti, da bi nad grad bila bačena koja bomba. Navodno je jedna bomba pala u more pred tvomicom torpeda. Riječka »Vedeta dTtalia« nije zabilježila ovu uz¬ bunu, jer se u štampi donose samo slu¬ žbeni izvještaji o ratnim operacijama, Prema nekim vijestima ovo na Rijeci nije bio napadaj savezničkih aeroplana, nego samo jedna vježba. TRIJE IDRIJČANI USTRELJENI V BELGIJI POROČILO TRŽAŠKEGA »PICCOLA« Trst, junija 1940. — Dne 11 junija je prinesel »Piccollo« vest, ki jo je dobil od italijanskega konzulata v Charleroi v Belgiji, koder je pred nekaj dnevi šla vojna vihra o ustrelitvi treh idrijskih rudarjev. V tem članku italijanski kon¬ zulat obtožuje, da so francoski vojaki, ko so se umikali pred nemškimi četami, •znesli nad italijanskimi državljani. Ka¬ kor je znano, se nahaja v Belgiji in tu¬ di na Nizozemskem precejšnje število naših rojakov, ki so po večini zaposleni v rudnikih in v industriji. Po »Piccolovem« poročilu so v Fleu- rusu v bližini Charleroi bili zaposleni med drugimi tudi trije idrijski rudari in sicer Josip Gantar poročen, Hieronim Seljak, oče enega otroka in Matej Veli- kajne, neoženjen. Ti so pred nekaj leti. emigrirali v Belgijo, ko doma niso dobi¬ li dela. Bili so v omenjenem kraju za¬ posleni kot rudarji. Ko je započela voj¬ na v Belgiji, niso z drugimi hoteli be¬ žati, ampak so ostali raje doma, kakor da bi se podali v begunstvo. Francosko vojaštvo, ki je bilo nastanjeno v Fleuru. su, je tamkajšnje prebivalstvo nagovar¬ jalo naj se izseli. Ko so se pojavile nem¬ ške čete, so francoski vojaki omenjene Idrijčane aretirali in takoj ustrelili s strojno puško pred očmi njihovih dru¬ žin, kakor pravi »Piccolo«. Na Trnovski planoti so našli globoko jamo Gorica, junija 1940. — Kakor smo že večkrat pisali v našem listu, se znani tržaški jamarji, ki so bogati finansira¬ ni, zelo pridno udejstvujejo na tem po¬ dročju in z vso vnemo preizkujejo teren v Julijski Krajini. Njih delo je zelo ob¬ sežno in jim je prineslo tudi že obilo uspehov. Raziskovanje jam ni samo po¬ trebno in zanimivo s stališča geologije in morda tujskega prometa, ampak bi imelo z napredovanjem sedanje tehnike in hidrotehnike še mnogo večji pomen. Te dni so omenjeni jamarji zabeležili zopet lep uspeh. Na Trnovski planoti je znanih nekaj iam tako imenovanih »le¬ denic«. kjer se tudi v poletnih mesecih nahaja zmrznjen sneg in led. Pred leti so iz teh jam odvažali led celo v Trst. ko še ni bilo industrijskega izdelovanja ledu. Taka ledenica se nahaja v bližii ceste, ki vodi iz Predmeje v Lokve. Ti zaski jamarji so v njej odkrili velil količine ledu. Po dolgem in zelo mučnei raziskovanju se jim je posrečilo priti c dna jame. Skupaj meri jama v globir 165 m. Zaradi ledu, ki se je stalno le mil in zaradi usadov, ni mnogo man kalo, da ne bi cela ekspedicija končal na dnu te jame. KER je PRODAJAL SLABO OI V Kanalu je bil obsojen trgovec Kel.i Rudolf na denarno kazen 500 na plačilo sodbenih stroškov, ker je dal 200 litrov namiznega olja, ki je lo večjo količino kisline, kakor predpisano. PRETEP ALI ZLOČIN? Ljubljanski »Slovenec« prinaša sle¬ dečo vest iz Bovca: Zadnjo nedeljo ok¬ rog 1 ponoči sta se vračala na Ža¬ gi pri Bovcu dva domača fanta iz ta- mošnjega »Dopolavora« proti domu in sta tiho pela. Nenadoma ju doteče av¬ tomobil, v katerem je sedelo pet oseb. Ko avto obstoji, skočijo došleci iz nje^a in jima ukažejo, naj se ustavita in dvig¬ nita roke. Fanta ubegata. Koj nato pa pripelje eden izmed petorice enemu fantu par zaušnic, hkratu mu tudi kriči naj se pobere domov. Fant, po imenu žagar Leopold, se res odstrani, njegov tovariš, 18-letni Anton Rot, pa je ostal pri gruči, kjer se je vnel prepir, žagar ni slutil nič dobrega in je hitel po po¬ moč. Ko se je čez nekaj časa vrnil s prijateljem ni bilo avtomobila nikjer več pač pa je po precej dolgen iskazuju v tleh. mi našel Rota, ležečega v krvi na tleh. Oba fanta vsa prestrašena so poklicala domače, ki so ranjenca odnesli domov. Po¬ klicali so takoj zdravnika iz Bovca, ki je ugotovil, da ima ubogi mladenič raz¬ bito lobanjo nad desnim ušesom, in na¬ ročil, naj ga takoj odpeljajo v Gorico v bolnišnico. Komaj so ga pa tja pripelja¬ li, je že izdihnil. Po uradnem raztele¬ šeni u so ga pokopali v Gorici. Gruča, ki se je vozila z avtom , je obstojala iz pet oseb, ki so nastavljene pri vojaških de¬ lih v dolini Uče, doma so iz Bergama, šofiral je Gvido Rossi, ki biva že več časa v Bovcu. Pristojne oblasti so zade¬ vo vzele v roke in so enega izmed peto¬ rice aretirale. Krvavi dogodek je vzbu- nil na Bovškem mučno razburjenje, že¬ limo, da bi preiskava dognala popolno resnico in grozni uboj razčistila. GRANATO KALIBRA 420 SO RAZSTRE¬ LILI Trst, junija 1940. V Jamljah so našli ob cesti, ki pelje na Doberdob, 42-centi- metersko še nerazstreljeno granato. Na¬ stalo je res kočljivo vprašanje, kako ne¬ varni izstrelek uničiti, ne da bi se pri¬ petila nesreča in ne da bi nastala ško¬ da. Obzidali so zato projektil z zidom in prostor napolnili s peskom in zemljo, ter vse tudi primerno pokrili. S tem so ho¬ teli zadušiti silni zračni pritisk, ki ga povzroči eksplozija. Razglasili so tudi, da v ponedeljek 3. junija, ko je bila raz- strelba določena, v okolici enega kilome¬ tra ne sme biti nobenoga človeka. Razstrelba je bila izvršena v redu in brez nesreče. »AQUILINIJO« GRADIJO Trst, junija 1940. — že pred nekaj tedni so pričeli z delom tako imenovane »Aquilinije«, nove delavske vasi, ki bo stala poleg znane velike rafinerije »Aqu- ila« v žavljah. V njej, kakor smo že pi¬ sali, bodo stanovali le delavci in name¬ ščenci omenjega podjetja. Prvi del vasi bo stal 3 milj one lir in bo končan v oktobru. Vsaka hiša bo imela dve sta¬ novanji in vrt. Interesantno je, da bodo stanovanja za samce zgrajena v bližini ločeno od omenjenega naselja. Vse to kar se sedaj gradi, predstavlja le center vasi, ki se bo po potrebi še znatno raz¬ širila. UGRIZLA GA ZMIJA Pazin — šestgodišnji dječak An- tun Hrvatin sin Antunov iz pazinske okolice prevezen je u teškom stanju u puljsku bolnicu. Njega je prošle nedje- Ije ugrizla zmija otrovnica, pa je sav natekao i sumnja se da če ostati na životu. SUKOB BICIKLISTA Ičiči — Milutin žigante 25-godišnji radnik iz Ičiča vozio se je biciklom na posao, ali se na cesti sukobio s drugim jednim biciklom, koji je dolazio s pro- tivne strane. Sukob je bio žestok. pa je žigante srušivši se s bicikla dobio ne¬ koliko teških _ ozlijeda po tijelu i licu. Bojati se da če mu nos ostati iznakažen. Otpremljen je u bolnicu. PRIJAVA PRAZNIH STANOVA Opatija — Opčinsko poglavarstvo ■izdalo je nalog, da se svi prazni stanovi imaju prijaviti vlastima najkasnije do 20 o. mj. Isto :e tako imaju u buduče u roku od 24 sata prijaviti vlastima stanovi, koji bi iseljenjem dosadašnjih stanara ostali prazni. Ove se odredbe ne odnose na gostione i hotele, nego samo na privatne stanove. POLJEDELSKE ŠOLE V JULIJSKI KRAJINI V Julijski Krajini so agramo-tehni- čnl pouk prevzele posebne šole in tečaji (scuola e corsi di avviamento professi- onale). Te šole in tečaji imajo nalogo, da šolski omladini, ki je končala ljudsko šolo dajo potrebnega znanja v temelj¬ nih vprašanjih tehničnega poljedelstva. Ta poduk je obvezen za učence do 14 leta. Taka šola se nahaja v Gradiški. Dvoletni tečaji se vršijo v Ločniku, Mir¬ nu, Dornbergu in Vrtojbi. Enoletni te¬ čaji p a štandrežu. Krminu, Fari, Renčah, Šmartnem v Brdih. Sv. Križu pri Ajdov¬ ščini, Vipavi in Tolminu, šola posveču¬ je veliko pažnjo praksi in lokalni vrsti poljedelstva. Učenke so pod vodstvom speci j alistk za ženska dela. šola nima na¬ mena nadaljnega izobraževanja in šola¬ nja za vstop v druge višje šole, temveč gredo absolventi takoj po končani šoli na poljedelska dela. Vendar pa je za najboljše učence dana možnost, da se lahko vpišejo v poljodelske šole višie stopnje. Te so tehnične dvoletne šole In agrarni tehnični instituti, ki pa ne ob¬ stojajo v Julijski Krajini. BROJ 2 &. Jugoslavija i Italija Talijanska štampa bilježi na vidnim mjestima, da je jugoslavenski ministar vanj »kih poslova Cincar-Markovič izjavio tali janskom poslaniku u Beogradu, da če Ju goslavija ostali neulralna u svakom sluča¬ ju. Listovi dodaju, da ta izjava predstavlja logičnu posljedicu prijateljskih odnosa iz- medju Jugoslavije i Italije. »Popolo di Roma« donosi članak u ko me ističe, da če Jugoslavija ostati neutral- na i u slučaju da Turska udje u rat. U lom smislu, kače »Popolo d’lialia«, jugoslaven¬ ski ministar vanjskih poslova dao je izjavu talijanskom opunomočenom ministru u Beogradu. Ovu izjavu jugoslavenskog , mi¬ nistra vanjskih poslova odobrili su svi od¬ govorni krugovi i šefovi velikih politiikih stranaka. Neutralnost Jugoslavije jest, kače spomenuti list, logična posljedica prijatelj¬ stva izmedju Jugoslavije i Italije i ujedno služi kao dokaz definitivnog udaljenja Ju¬ goslavije iz sastava starog ‘kolektivnog si¬ stema, insptriranog iz Ženeve, kojim je di¬ plomatska historija več obračunala. »Po¬ polo di Roma« zaključuje, da če Italija i nakan ratnog stanja u Sredozemnom moru moči slobodno da. podrčava trgovačke veze s Jugoslavijom. Njemačkom, Balkanskim zemljama i Sovjetskom Unijom. »Vreme« donosi od svog dopisnika iz Rima: »U vezi sa siluacijom na Balkanu, tali¬ janska štampa i dalje sa simpatijama piše o miru koji vlada u Jugoslaviji i Madžar- slcoj. Listovi podvlaee da na jugoslavensko- talijanskoj grunici. vlada potpuni mir, a isto tako se kače da Madžarska, nije uputila nikakve vojne kontingente na rumunjsku granicu. Rimska »Tribunu« donosi u izvodu bi- i Iješku »Vremena«, u hojo j se potvrdjuje ne- ulralan stuv koji je Jugoslavija zauzela još od početka rala. Ovci bilješka naišla je na naibolji prijem u rimskim zvaniinim i po- littčkim krugovima, kao novi dokaz stabil¬ nosti ko ja vlada u odnosima izmedju Jugo slavije i Italije.« U vezi s tim »Giornale d’Italia« piše iz¬ medju ostalog »Velika važnost pridaje se članku »Vremena« u kome se iznosi slav Jugoslavije i potvrdjuje njena volja da produži politiku neutralnosti. Iz ove kao i iz drugih izjava očigledno je, da je evrop¬ ski jugoistok prisiljen tokom samih doga- djaja da sve više precizira svoj stav prema zaročenim silama Izjava Mussolinija ras- vjetlila je odnose izmedju Italije i Sovjet¬ ske Rusije, neosporan gubitak prestiža koji su saveznici. pretrpjeli, to su sve do gad ja ji na kojima se bazira nota oejena evropske i balkanske situacije. »Corriere della Sera« pod naslovom »Ta- lijansko-jugoslavensko prijateljstvo je po- ivrdjeno«, donosi izmedju ostalog: »Dio govora Mussolinija u kome se do- takao odnosa sa Jugoslavijom sasvim je umirujuči za održanje mira na Balkanu. Politika Italije i Njemačke da spriječe pro- širenje sukoba na jugoistoku Evrope pred¬ stavlja pravu bazu balkanske sigurnosti u ratu izmedju velikih sila. Ovaj rat če biti odlučen van balkanskih granica i bez učešča zemnlja, koje se iskre¬ no pridržavaju mira i bezbjednosti. — Ta- lijansko-jugoslavensko prijateljstvo nije dir- nuto posljednjim dogadjajima. Dana-s se jasno ukazu ju plodovi uzajam nih napora za stvaranje odnosa dobrog pri¬ jateljstva i recipročnog povjerenja. Italija je više puta dala dokaza da se ciljevi njezini nalaze van Jadranskog Mora.« Beogradski dopisnik »Giornale d’Italia« i »Pi.ccola«. Tomajuoli, javlja, da Jugoslavi¬ ja uzimajuči do znanja poznatu izjavu predsjednika vlade Mussolinija, dosljedno provodi politiku svoje neutralnosti i da če, izgloda , Um putem poči i sve druge zemlje na evropskom jugoistoku. Očito je. kaže Tomajuoli. da tok dogadjaja navedi zemlje sa evropskog jugoistoka. da pri oejenjiva- n.iu evropske i balkanske situacije uoče znnčenjt poznate izjave Mussolinija, kao i | ITALIJA I SOVJETSKA RUSIJA U ODNOSU PREMA BALKANU “T "® 1 >a ': ssss && Dr „«?Se a “£ j ve informacije. j tus quoa na Balkanu i čuvanje neutral- »I danas kada je več dva dana prote- i nosti svih balkanskih država, klo od govora Mussolinija, primječuje se da njemački poli tički krugovi naročito podvlače onaj dio iz govora u kome je g. Mussolini več rekao da je problem kontinentalnih granica Italije riješen da Italija polazi sada sa oružjem da ri- ješi i probleme svojih pomorskih grani¬ ca. U to j rečenici palo je naročito u oči inostranim posmatračima da g. Mus¬ solini tom prilikam možda nije imao u vidu kontinentalne granice Italije uopče jer da je tako onda bi se njegove rije- či mogle protumačiti kao odricanje ta- lijanskih zahtjeva za Nicom i Savojom što pak nije slučaj. Zamoljeni za obja- šnjenje te misli Mussolinija ni njemački mjerodavni krugovi nisu bili u stanju da dadu potpuno zadovoliavajuči odgo¬ vor. Oni su rekli da po njihovom shva- čanju ta rečenica Mussolinija treba da se odnosi na granice Italije na Breneru i Istri, dakle na granice prema Njema- čkoj i Jugoslaviji. U sklopu pitanja oko zaračene Itali¬ je primječuje se na ovdašnjim mjeroda- vnim krugovima osim toga naročiti uti- sak koji je izazvalo ponovno usposta- vljanje diplomatskih odnosa izmedju Italije i Sovjet. Rusije. Na istim mjesti¬ ma ističe se da ne treba zaboraviti u kome je trenutku došlo do tog poboljša- nja odnosa izmedju obje sile. Rimski dopisnik »Frankfurter Zei- tunga« u jednom članku bavi se i tim pitanjem pa izmedju ostaloga kaže: »Sudeči po dogadjajima i svim vije- stima može se pretpostaviti da če uspje¬ ti da se spriječi englesko-francuska ak¬ cija koja ima za cilj proširenje. rata i na balkanski kraj. Talijanska diplomaci¬ ja postigla je to s jedne Strane mudrom i umjerenom balkanskom politikom, a s druge strane ona nastoji da konsoli- duje odnose prema Sovjetskoj Rusiji o čemu sv jedoči ponovo popunjavanje oba diplomatska predstavništva redovnim ambasadorima. Jasno je da ovaj gest pretstavlja samo jedan znak koji potvr¬ djuje da su pitanja koja su dosada pret- stavljala prepreku dobrim odnosima (pri j e svega pitanja u vezi sa balkan¬ skim zemljama) sada povoljno riješena« Time dobro obaviješteni njemački list potvrdjuje tezu ko ju smo još prije tri nedjelje izložili u jednom izvještaju a u kojoj smo zastunali mišljenje da Italija ne če uči u rat prije nego što sredi svoje odnose sa Sovjetskom Rusijom u pogle¬ du mnogih problema, a naročito u po¬ gledu Balkana. Ti odnosi sada su sredje- i U ovdašnjim ruskim krugovima vje- ruje se da če poslije vračanja ambasa- dora u Moskvi i Rimu vrlo uskoro doči i do novih rusko-talijanskih privrednih pregovora. — Italija, kaže se u istim krugovima ne raspolaže velikim rezer¬ vama u sirovinama i stoga če svakako osjetiti potrebu za popunjavanjem svo¬ jih rezervi. Pošto je ona sada praktično otsječena od prekomorskih zemalja to če izvjesne vrste potrebne robe kao što su benzin, pamuk i neke rude moči dobiti samo iz Sovjetske Rusije. Koliko bar za sada izgleda Rusija po- kazuje dobru volju za proširenje privre¬ dnih veza sa Italijom. No na izvjesnim mjestima ne isključuje se mogučnost da bi, Moskva u slučaju uspostavljanja tje- snijeg privrednog kontakta sa Rimom trazila izvjesne koncesije od Italije kao što je to učinila i sa Njemačkom, do- bivši u svoje vrijeme od nje za svoje us¬ luge znatne koncesije u bazenu Balti- čkog Mora«. Dopisnik istog lista iz Rima javlja: Prema ovdašnjem opčem mišljenju po- vratak sovjetskog poklisara označuje, da su sva otvorena pitanja izmedju Italije i Sovjetske Rusije stavljena na svoje mjesto, a naročito što se tiče samog Balkana. Smatra se drugim riječima, da je Sovjetska Rusija prhnila na znanje ulazak Italije u rat isto kao ulazak Nje¬ mačke početkom rujna prošle godine s tim što je suglasno riješeno pitanje bal- kanskog sektora, koji ima da ostane i rMje neutralan. Uspostavi normalnih diplomatskih odnosa pripisuje se u Rimu veliko zna- čenje, pa pri torne talij anski listovi bi- lježe jedno njemačko službeno tumače- nje, u kome se upozorava, da su izme¬ dju Moskve i Rima vodjeni pregovori, koji su regulirali sva dosada neriješena pitanja. Time su, kaže se u ovom saop- čenju,demantirane sve fantastične vije- sti o poremečenju odnosa izmedju Ita¬ lije i Sovjetske Rusije. U političkim kru¬ govima računa se, da su izmedju Italije i Rusije razbistrena sva pitanja i to oso- bito ona, koja se tiču Balkana. »Giornale dTtalia« javlja iz Budim¬ pešte, da je u Beogradu veoma dobro primljena vijest o poboljšanju odnosa izmedju Rima i Moskve i to osobito^zbog toga što je poznato, da če to približava- nje imati svoju reperkusiju i na Balkan¬ ski poluotok. Ovo približavanje uvelike je umirilo narode u jugoistočnom dijelu Evrope. Nakon ulaska Italije u rat KAKO JE DOŠLO DO TALIJANSKE INTERVENCIJE PROGRAM ITALIJANSKEGA ŽIVLJENSKEGA PROSTORA Volkischer Beobachter od 4. junija raspravlja o zahtevah Italije odnosno o njenem vojnem programu. Italija si je osvojila nemški pojem življenskega pro¬ stora. Njene zahteve se ne dajo ostvari- ti kot posamezna vprašanja, temveč le v okviru nove ureditve razmerja sil. Ta njihov dinamični značaj ustvarja skupnost prirodnih zahtev Italije in Nemčije. V tej zvezi opozarja »Volkischer Beobachter« na ona vprašanja, ki mo¬ rajo biti urejena, da bo italijanski ži- vljenski prostor osiguran. Tu je pred¬ vsem Korzika. Republika Genua je ta otok prodala Ludviku XV. Ali naj ta tr¬ govinski posel še veže današnjo Italijo? Na obali Tunisa je francosko vojno pri¬ stanišče Bizerta preteče odprto proti Si¬ ciliji. Več nego sto tisoč Italijanov živi v Tunisu. Ali naj bo njihovo delo naper¬ jeno proti lastni domovini? Zakaj naj bi bila Malta, ki leži neposredno južno od Sicilije, manj italijanska, kakor sosed¬ nji otok Pantellerija? Zakaj naj bi bili Nizza in Savoja francoski, ko jih je Na¬ poleon III. od Italije izsilil? Glede Su¬ eza, Džibutija in Gibraltarja pa velja, da italijanske zahteve niso samo teritori- jalne. Gre sedaj za vzpostavitev novega reda, kjer bo vsaka država imela toliko pravice, kolikor lahko izpolnjuje dolžno¬ sti, V tem smislu je vojna velika pre¬ izkušnja in Italija ve. da se mora tej preiskušnji podvreči, da bi mogla pri bodoči novi ureditvi reči soodločilno be¬ sedo. Zato Italija čaka, da bo svoje pri- rodne zahteve utrdila v ognju voine. JUŽNA AFRIKA U RATU S ITALIJOM U Londonu se saopčuje, da je Južna Afrika 11. poslije podne objavila rat Ita¬ liji. U ovlaštenim krugovima ističe se, da je intervencija Italije ostavila duboki dojam u Južnoafričkoj uniji. Na sjeveru se poj as britanskih posjeda proteže sve do granice Abesinije i talijanske Soma¬ lije. Interesi tih kolonija istovjetni su s interesima Unije i general Smuts je više puta izjavio, da če se Unija u času opa- snosti staviti na njihovu stranu. Ako se pokaže potreba, operacije bi se mogle prosiriti sve do Kenije i Tanganjike. razbištrenje odnosa izmedju Ifaliie i Rusije ne puštajuči iz vida takodjer slabljenje pre¬ stiža zapadnih saveznika. FAŠISTIČNA POLITIČNA ENCIKLOPE¬ DIJA Te dni izšla že dolgo napovedovana fašistična politična enciklopedija ki nosi naslov »Politični slovar«. Delo je pripra¬ vil in izdal Institut italijanske enciklo¬ pedije in obsega pet debelih zvezkov iz¬ popolnjenih s posebnimi zemljevidi. De¬ lo je v prodaji za 1000 lir. Snov je ure¬ jena po abecedi in se tiče vseh zgodo¬ vinskih, zemljepisnih, gospodarskih in doktrinarnih pojmov. Vse je seveda ob¬ delano s posebnega fašističnega vidika, kajti slovar predstavlja, kakor ugotavlja uvod. »določitev stališča z vidika faši¬ stične kulture in morale glede vsega, kar spada v politično presojo«. SVESLOVACKI PROGRAM HLINKINE STRANKE Nedavno su u RužomDerku, na grobu slovačkoga vodje Andreja Hlinke, održa- ne nacionalne svečanosti. Glavni tajnik Hlinkine stranke održao je govor, u ko- jem je — govoreči optimistički o prili¬ kama u Slovačkoj rekao medju ostalim i ovo: »Naša Slovačka u usporedbi s onim što se radi oko nas jest otok mira. Pre¬ ostaje nam ioš da ostvarimo zadnju to- čku programa našeg vodje, a to je da damo slobodu i narodni život svim Slova- cima., 1 onima koji danas žive pod tu- djom Vladom. Radimo i pobrmimo se da možemo kazati da su svi Slovaci slo- bodni«. Diplomatski urednik agencije Stefa¬ ni piše: Njemačka štampa potpuno je priznala, da je Italija svoju odluku iz- vela u potpunoj slobodi. To uostalom od- govara historijskoj istini. Njemačka ni- kada nije tražila ili molila intervencij u Italije, a Italiia je poštuiuči zaključeni pakt s Njemačkom u potpunoj slobodi izabrala čas svoje intervencije. Datum te intervencije saopčen je Njemačkoj još prije početka borbe u Francuskoj. Ra¬ zvoj ratnih operacija na zapadu ni naj- manje nije utjecao na ratne pripreme, pošto su Francuska i Engleska još od početka rata bile protiv Italije. Britan¬ ske pomorske snage u Sredozemnom mo¬ ru su povečane. Treba isto tako reči. da je Francuska učinila veliki napor, jer je mobilizirala 50 divizija u samo j Fran¬ cuskoj. 35 divizija u sjevernoi Africi, 8 motoriziranih divizija, 7 alpinskih divi¬ zija, 5 lakih motoriziranih divizija, 4 oklopne brigade i 20 brigada u utvrda- ma. Sve to jasno nokazuje, da je Fran¬ cuska stalno mislila na odpor. Ako se dakle poslije iznesenih činjenica baci pogled na napredovanje niemačkih če¬ ta, onda se može reči, da su one napre¬ doval uz teške borbe, ali su ipak izvo.ie- vale pobiedu, koja ie tim značainija. ZAKON O ULASKU ALBANIJE U RAT Iz Tirane javljaj u da je fašističko korporativno predstavništvo odobrilo u nedjelju 16. o. mj. jednodušno i s veli¬ kim oduševljenjem zakon o ulasku Kra¬ ljevine Albanije u rat na strani Kralje¬ vine Italije. Usvajanje zakona pozdra¬ vljeno je s velikim odobravanjem od članova fašističkog korporativnog pred¬ stavništva kao i nrisutnog svijeta. koli je nopunio sve tribine. Prisutni su kli¬ cali: »Duce! Duce« i Heil Hitler. DRŽANJE BUGARSKE Reuter javlja iz Sofije: Premda ne treba očekivati službenu izjavu bugarske vlade o novoj situaciji stvorenoj ulaskom Italije u rat. predstavnik ministarstva vanjskih poslova izjavio je, kako Bugar- ska' smatra da Mussolinijeva uvjerava- nja susjednim zemljama konsolidiraiu sigurnost Balkana. To u toliko više, po¬ što če sve balkanske zemlje nastaviti politiku neutralnosti i mira. Spomenuti predstavnik je dodao: »Bujarika se do¬ sljedno pridržava te politike od početka ■ rata«. NIJEMCI U ABESNIJI STUPAJU U TALIJANSKE DOBROVOLJCE Njemački generalni konzul u Addis Abebi obavijestio je vojvodu od Aoste, da su svi Nijemci nastanjeniuAbesinijii drugim talijanskim kolonijama istočne Afrike odlučili su da stupe kao dobro- voljci u talij ansku vojsku i bore se pro¬ tiv zajedničkog neprijatelja. Vojvoda od Aoste zahvalio se generalnom konzulu i prihvatio ovu ponudu. MINE U KVARNERSKOM I TRŠČAN- SKOM ZALJEVU Britanski admiralitet saopčuje po¬ tankosti o postavljanju mina sa strane Italije. U svemu ima šest opasnih zona u talij anskim teritorij alnim vodama. Prva je zona u Venezianskom zalivu i Obuhvata Veneciju i Trst. Drugo polje mina nalazi se u Kvarnerskoni zalivu i u vodama oko otoka Cresa i Lošinja. Preporučuje se brodovima, koji plove u jugoslavenske luke, da se drže jugosla- venskih teritorij alnih voda,. Treča zona Dokriva područja luka Brindisi i Bari. Četvrta zona je u zalivu Tarant, peta kod istočne obale Sicilije i zahvada Mes- sinski tjesnac. Tri polja mina postavlje¬ na su na širini Libijske obale (luka Ben- gazi) i Bengazi od kojih se dva protezu sve do egipatske granice. Deveta zona proteže se zaoadno od Rodosa i obuhva- ča italij ansku bazu Leros. Konacno ad- miralitet saopčuje. da su sve albanske teritorij alne vode postale opasne zbog mina. TALI J ANI U ENGLESKOJ »Svenska Dagbladet« javlja iz Londo¬ na da je tamošnja policija več odavna sastavila popis sedam stotina Talij ana, koji su očigledno pokazivali simpatije za fašizam i koje je trebalo medju prvima uhititi. Računa se da u Engleskoj živi ukupno 25.000 osoba rodjenih u Italiji. Od njih su 19.000 strani državljani, sta- riji od 16 godina. Organi vlasti dali su se u pot.jeru za niima i kamiomma i autobusima. Šalju ih poslije oreslušava- nja u pojedine koncentracione logore. Računa se s tim. da de velik broj Tali- jana .nastanjenih u Engleskoj biti inter¬ niran. a da če biti interniran i stanoviti troj osoba taliianskog pori.iekla. Redar¬ stvo je uhapsilo mnogo konobara Tali- lana. zaposlenih po poznatim restaura- ciiama i nočnim lokalima. Mnogo re- stauracija, dancinga i barova moralo je biti zatvoreno pošto ie njihovo osoblje. največim dijelom Taiijani, uhičeno. MADŽARSKI PARLAMENT ZAVRNIL ZAKONSKI PREDLOG O AVTONOMIJI NARODNIH MANJŠIN Na predlog predsednika madžarskega parlamenta Tasnadyja je parlament brez rasprave s 200 glasovi proti 21 za¬ vrnil predlog zakona, ki ga je predložila stranka strelastih križev o posebnem sta. tutu za narodne manjšine. Tasnady-Na- gy je konstatiral, da bi vzakonjenje te¬ ga projekta bilo kršitev tudi same os¬ nove madžarske ustave. Razen zastopni¬ kov omenjene stranke, ki Je predložila načrt zakona, so vsi ostali poslanci od¬ ločno glasovali proti njemu. Ob tej pri¬ liki je prišlo do karakterističnih inci¬ dentov, ko so ostali poslanci zmerjali zastopnike stranke strelastih križev z izdajalci itd. V zvezi z omenjenim zakonskim pred¬ logom je eden izmed prvakov nemške manjšine na Madžarskem napisal v li¬ stu »Neues Politisches Volksblatt« slede¬ če značilne vrstice: »Treba je pozdraviti dejstvo, da je . nacionalistična radikalna stranka poka¬ pala razumevaij e za manj šnsika vpraša¬ nj a. Toda predlog g. Hubaja je prepla¬ vljen z diletantizmom, ki zida gradove v oblakih za novo Madžarsko. Ako pred vojno ni liberalni režim imel hrabrosti, da reši problem nacionalnosti, povojni državniki so našli zgodovinsko pot in idejo sv. Štefana, prvega madžarskega kralja, ki je edina konstruktivna in or¬ ganizatorska ideja za Podkarpat§ki ba¬ zen, Ta ideja brani svobodo narodom, jim olajšava ohranitev etničnih karakte¬ ristik in z druge strani zedinjuje narode Podkarpatskega bazena v integralno državo. Ni treba hoditi po motnih poteh temveč treba enostavno ostvariti idejo sv. Štefana in iz tega izvleči potrebne zaključke na področju šolstva, uprave in problem bo tedaj rešen.« »OSSERVATORE ROMANO« NE DONO¬ SI RATNIH IZVJEŠTAJA Protivno vijestima stranih izvještaj- nih agencija da ie vatikanski list »Os- servatore Romano« prestao izlaziti ja¬ vlja se iz Rima da »Osservatore Roma¬ na« i dalje redovito izlazi, ali više ne ob¬ javljale ratne izvještaje zaračenih stra- na. KAPACITETA ITALIJANSKE STRIJE INDU- Po najnovejših podatkih je imela ita¬ lijanska industriia dne 1. oktobra lan¬ skega leta 150.278 podjetij, v katerih je bilo zaposlenih 3,597.000 delavcev. Razen tega je bilo v 158.982 trgovskih podjetjih zaposlenih 229.700 oseb. Celot¬ ni investirani kapital se računa na 110 milj ar d lir* Velikih podjetij, ki imajo preko 250 delavcev, je bilo 1153 s 1,533.000 delavci. 43 odstotkov vseh industrijskih podjetij se nahaja v Severni Italjii. a 27 odstotkov v Srednji Italiji. »ISTRA' BROJ 25. STRANA 4 . Vijesti iz domovine KONCERT LJUBLJANSKEGA „TAB0RA” V KAMNIKU Pevski zbor ljubljanskega Delavske¬ ga prosvetnega in podpornega' društva »Tabor« je dne 15 t. m. gostoval v Kam¬ niku, kjer je zvečer priredil koncert v dvorani tamošnje »Narodne čitalnice«. Nastopil je z bogatim, skrbno izbranim sporedom skladb naših najbolj znanih skladateljev. Zbor se je za ta koncert prav dobro pripravil, kar je pričala si¬ gurnost, ki jo je pokazal pri nastopu. Pod vodstvom marljivega dirigenta Jan¬ ka Gučka je lepo ubrano in z občutkom podajal naše krasne narodni pesmi in je znal takoj ob začetku navdušiti poslu¬ šalce, ki niso štedili z aplavzi. Posebno so ugajale Premrlovi »V Korotan« in »Slovanska pesem«, Mokranjčev II. ruko- Ljubo Babič o Motiki TJ »Hrvatskom dnevniku« (u broju od 13. VI.) napisno je poznati hrvatski slikar i likovni kritik Ljubo Babič opsežan prikaz pod naslovom » Izložbe, slikarstvo vet srbskih narodnih pesmi, Gučkovi »Do- i naša umjetnosU. Babičev kritiški movini» in »Ko stroji molče«, Adamiče- prikaz napisan je temperamentno, a glavna va »Drežniška«, Terčeljeva »Naše gorice«, misao danka, u kojem pisac žestoko ustaje Ocvirkova »Moja pomlad« ter Šantlova protiv likovnega kiča nekritičnosti nekih »Predobri Bože« izlagaca i protiv onih kntičara, kop štede Udeležba občinstva res ni bila naj- 1 diletante na Metu pravih napase mladih ta- boljša in brez dvoma je bil koncert lenata s, može se saieh u njegovu konstata- vreden večje pozornosti kot jo je našel ciju da »sve u svemu izložaba imamo mno- v kamniški javnosti. Nepovoljne udele- j go, slikarstva manje, a najmanje naše ose- žbe je bil morda kriv slabo izbran dan,; bujne umjetnostU. še bolj verjetno pa nezadostna propa- j TJ svom prikazu Babič — koji je neos- ganda. Če v tem pogledu, kar se udele- ' p 0 rni autorilet na području likovne umjet- žbe tiče, koncert ni najboljše uspel, je n0 sti — na više mjesta spominje — za ilu- bil pa zato moralni uspeh izredno dober, | straciju i potkrepu svojih tvrdnja — pored o čemer je pričalo navdušenje poslušal-' ostalih i našega Motiku, koji je, kako je ITALIJANSKI KOLONISTI V LIBIJI IN ABESINIJI cev, katerin bo ta koncert gotovo ostal v lepem spominu. RAT U SREDOZEMLJU I NAŠE PAROBRODARSTVO Javljaj u iz Splita: Radi toga što su Englezi minirali pojedine baze u Sredo- zemnom i Jadranskom moru pošto ji opa- snost, da se obustave sve naše kao i ta- lijanske parobrodarske pruge osobito longitudinalne. Kako smo več javili Ta¬ lij ani su več obustavili razne pruge iz¬ med ju svojih i naših luka, a sada se obu stavijaju i naše longitudinalne i neke druge pruge. Tako je obustavljena pruga Trst - Sušak - Split - Pirej kao i Trst- Metkovič. Parobrod »Srbin« je stigao u utorak u jutro na povratku iz Grčke i Albanije i još Lstog dana na večer pre- kinuo svoju prugu. Kako se saznaje i poznalo ove zime (početkom godine) izla gao u Zagrebu. Babič medju ostalim prigovora kritiča- rima, da vole upotrebljavati strane fraze kao stare otrcane klišeje, a da bi bilo potrebnije kod prosudjivanja likovnih napora ocijeniti prilike u kojima je neki likovni rad vršen u našoj sredini. Bez takvog je prosudjiva- cama na moru« KAKO SE SADA PUTUJE U ITALUU Zagrebački dnevnici donijeli su pro ših dana ovu vijest: Prema odredbama talijanskih vlasti, koje je dobio talijanski generalni konzu¬ lat u Zagrebu, tko želi putovati u Itali- ju, mora u talijanskom konzulatu ispu- niti posebne formulare u pet primjera- ka i priložiti pet svojih fotografija. Na- kon toga če taliianski konzulat zatraži- ti od nadležnih faktora u Italiji ža sva- kog putnika posebno, da li mu smije iz¬ dati vizum. Tek kad od ministarstva vanjskih poslova u Rimu stigne zatra- ženo odobrenje, može konzulat izdati vi- zu. Ovi propisi vrijede za sve putnike iz svih država, koji putuju u Itali.iu. PROMJENE U VOZNOM REDU Kako javljaju zagrebačke »Novosti« obustavljeni su neki vlakovi, koji su pri- je vršili promet izmedju Jugoslavije i Italije. Dogadja se još, da zbog prom j ena vremena u Italiji (ure su pomaknute je- dan sat napredi vlakovi koji po našem ostale parobrodarske pruge. čiji brodovi nja svaki sud. blago rečeno, — veli Babič obavljaju t. zv. vanjsku ili slobodnu slu- — lakomislen, a cesto sasvim kriv. pa kao žbu, obustavit če za neko vrijeme plo- karakterističan primjer spominje Motikinu vidbu svojih brodova. Radi opasnosti od izložbu, dodirujuči ujedno i posebno poglav- plovečih mina naše pomorske vlasti sada Ije ovoga slikara, koji je godinama prisi- proučavaju način plovljenja po moru u Ijen živjeti i stvarati u maloj provincijskoj Jadranu, pa če morati ili potpuno obu- sredini (Motika je sada profesor u Mosta staviti ili ograničiti plovidbu po noči, ru) daleko od kulturnoga centra, koji bi. kako bi se izbjeglo eventualnim nesre- razvoju njegova talenta pružio mnogo više mogučnosti. Tako se prigodom Motikine izložbe — piše Babič — cula čitava osuda: »On je go¬ tov, propao — ne napreduje; sve što sada Motika radi, to je loše ponavljanje onog od prije, što je bilo kod njega prije kud i kamo vremenu stižu na granicu nemaju dalje bolje«. veze, j er su talijanski vlakovi krenuli Kad bi to i istina bilo. — odgovora Ba¬ vec sat ranije. bič na adresu takvih kritičara, — tada to Za sada ima direktnu vezu i pri- ne bi bilo nikakvo čudo. Čudo je nasuprot, ključak na talijanske vlakove brzi viak, da se to još nije dogodilo, te da nije Moti- koji polazi iz Zagreba u 12.40 i to preko kina posebna i naročita darovitost potpuno Rakeka, a zatim Orijent-ekspres, koji zahirila u prilikama u kojima Motika živi polazi u 5.40 ali vozi samo do_Milana. U obratnom pravcu vlakovi iz Italije ima ju vezu, j er oni stižu na stanicu sat ranije no što treba da s granice podju dalje. Zagrebačka željeznička direkcija oba- viještena je, da su sada ukinuti izmedju Rijeke i Sv. Petra mnogi vlakovi i da saobračaju samo tri para putničpih vla- kova. Prema torne nastat če još neke promjene u voznim redovima i u saobra¬ čaju s Jugoslavijom. Ljubljana, junija 1940. — Slovenski avtomobilski klub obvešča, da so vsi do¬ sedanji italijanski vizumi razveljavljeni ter je potrebno za potovanje v Italijo od danes naprej posebno dovoljenje itali¬ janskega konzulata. OMEJENA UPORABA MILA Reka, junija 1940. (***) — Poleg slad- kofja, kave in mesa, so oblasti odredile da se odslej v naprej omeji tudi uporaba navadnega mila. Določeno je, da ga sme ena osoba porabiti v enem mesecu le 10 dkg. Tudi milo prejemamo na izkaznice. Po nekod po deželi je po pekarnah na razpolago kruh le dopoldne, ker ga po¬ poldne peki ne pečejo radi premajhne količine moke, ki jo prejemajo po do¬ ločbi merodajnih oblasti. Učitelj: Kaži mi Juriču jednu reče- nicu u kojoj če dodi pridjev »nov«. Na primjer: Otac mi je kupio novo odi jelo. Jurič: To nije istina, gospodine učite¬ lju. otac mi ga je htio kupiti, ali je bilo preskupo. kroz čitavih dvanaest godina kao učitelj vještina, prikovan na jednom te istom mje- stu, bez kontakta, bez ikakve mogučnosti na¬ predovanja. izgradjivanja i daljnjeg obliko¬ vanja onih sposobnosti, koje on u stvari ima. Molikina posljednja izložba jasno je po¬ kazala , da se on uza sve protivne prilike održao. da nije još dosada zahirio; ali je isto tako ta izložba i pokazala, da je skraj¬ nji čas, da ga protivne prilike ne zaguše. Godinama se moljaka, da se u slučaju Mo¬ tike bar postupa pravedno, te da mu se omo- guči žuhka kora hljeba bar tamo gdje bi mogao svoje sposobnosti dalje razviti. Dosa¬ da nije pomoglo nista;, manje vrijedni i po darovitosti i po kvalifikacijama (ima ih i j bez ikakve kvalifikacije!) mogli su to polu- I člti , a da nisu tako rekavši ni bili negdje Jurič: Jučer nas je sjedjelo za stolom na školama izvan Zagreba. pet. Ja sam se prignuo pod stol, da pre- I Motikin slučaj nije osamljen, takvih slu brojim koliko nogu imamo, i što mislite čajeva ima više. nabrojio sam jedanaest nogu. Što veli- i Na drugom mjestu Babič još jednom go- te. kako je to bilo moguče. j vori o Motiki, ističuči njegovu profinjenost Franic: To je nemoguče. Ili vas je »On osječa — veli Babič, — on sluti, bilo šest za stolom, pa je jedan bio in- gdje je i kakva bi bila ona ispravna harmo- valid, bez jedne noge, ili vas je bilo za nija boja. On je rodjeni slikar, koji pogadja stolom pet, pa je jedan imao tri noge. instinktom odnose boja i njegove boje zvu- Jurič: Nije ni jedno ni drugo: bilo če, ječe upravo u svom suzmiku poput gla- nas je zaista samo pet ali sam se ja za- sova pravilne skale. I kad Motika u bezboj- bunio u brojenju. j nom sadrenom bjelilu zašareni mrljama ♦ _ svježih boja na primjer oblik čilima, tada Otac: Slušaš li pazljivo u školi, Ju- medju njegovim šarama upravo zazvone — riču? istina resico — harmonije, koje su potpuno Jurič: Naravno, oče! j naše i potpuno nove. Otac: A što najpažljivije slušaš? što _____________^______ te najviše zanima? 1 Jurič: Najviše pazim na kraju sata GIHTTr V C T D da čujem zvono. (»Mali Istran in«) Oinuii ««* a A n w Kolonizacijski pian v Libiji je v pol¬ nem razmahu. Italija polaga veliko va¬ žnost na to, da bi se obdelovali čim večji kompleksi zemlje in da bi bila ta italijanska kolonija v prehrani čimbolj samostojna. Poleg tega pa še namera¬ vajo, da bi se v Libiji čimbolj razvila ovčereja in da bi se pridobivalo več volne, ki jo italijanski imperij potrebuje v velikih količinah. Eden od glaVnih momentov pa je da bi se v Libijo odse¬ ljeval presežek italijanskega prebival¬ stva iz tistih pokrajin, ki so najbolj go¬ sto’ naseljene. Zaradi slabega terena, kateremu še povrh primanjkuje vode in zaradi ostre klime se je dosedaj le malo Italijanov naselilo v Libiji. V spominu nam je velika populacijska akcija mar¬ šala Balba, ki je naselil lanskega leta v Libiji 20.000 prebivalcev iz najbolj gosto naseljenih krajev Italije. Sledeča tabela nazorno prikazuje, kako malo so odhajali Italijani v to vroče in peščeno deželo, čeprav je tako blizu Italije, šte¬ vilke podajajo odselitev družin odnosno skupnega prebivalstva. Te številke nam pokažejo, da se do zadnjih let prav za prav ni vodila siste¬ matska briga za naseljevanje, ki je na¬ stopila šele 1. 1938. Če pa bodo s seda¬ njim tempom nadaljevali naseljevanje Libije, bo ta del italijanskega imperija postal važen ne samo v vojaškem oziru, temveč tudi v gospodarskem. Italijanske oblasti sistematično na¬ seljujejo koloniste na vsem obširnem ozemlju abesinske zemlje. Konec leta 1939. je bilo v Abesiniji okrog 2.000 kmečkih rodbin, ki obdelujejo dodelje¬ no jim zemljo, deloma vsaka zase. de¬ loma pa skupno na osnovi ■ nekakega zadružnega sistema Zemlja je ostala zaenkrat še državna last, preide pa v petih letih v last kolonista. Pri koloni¬ zaciji so imeli prednost oni kmetje, ki so se sami ali njihovi sinovi borili v abesinski vojni. Izredno veliko je ali je vsaj do zad¬ njega bilo tudi število italijanskega de¬ lavstva, zaposlenega pri cestnih in dru¬ gih javnih delih v Abesiniji. Skupno ce¬ nijo, da je bilo v začetku letošnjega leta v Abesiniji okrog 250.000 Italijanov, pri čemer ni všteto vojaštvo, katerega šte¬ vilo seveda ni znano. Od mest izkazuje naj večje število Italijanov Asmara s 50.730 priseljenci iz Italije, za Asmaro pa Addis Abeba z 38.882 Italijani. TUDI V ITALIJI IZDELUJEJO UMETNI KAVČUK Italijanski listi poročajo, da bo v kratkem domača proizvodnja sintetične¬ ga kavčuka povečana na 10.000 met. sto¬ tov letno. S proizvodnjo se peča družba Pirelli in pa poldržavni zavod IRI. Ernest Rade tič: KAD JE ZORA PUCALA.. — Va! Eri! Vražje blago na! Ne¬ kako prigušeno viče Jovakin tj era j uči prutom magarce. Vozič škriplje, a magarci nepresta¬ no nekud zakreču i nikako da podju ravnim putem. To je i razumljivo. Na onu stranu ne voze tako često, da bi upam- tili put. Njihov je redoviti pravac niz- brdo prema moru, u Poreč. Na istok prema Pazinu jedva da se dvaput, triput u godini ljudi navrača- ju. Nije ni čudo. U Poreču je opčina, sud, kotar, tamo je porezni ured, a i sve druge oblasti, a Pazin je daleko, čak u Bejzačiji, gdje su i ljudi nekako dru- gačiji. Idu magarci glavinjajuč s jedne strane ceste na drugu, pokušavajuč na svakom odvojku da okrenu u stranu. Psuje Jovakin, šiba ih prutom i natje- rava na pravi put. Glas mu je tih, nekako potmuo kao da ga procijedjuje kroz zube, pa ga valj da ni magarci zato ne če da slu¬ čaju. Eh da nije noč, što bi on s njima obračunao. Da se smije onako »od gušta« na njih izderati i sočno im opso¬ vati mater tovarsku, a uz to ih ljudski isprašiti što bi drukčiji bili! Al ovako, stišče zube zadovolji se po kojom nez- grapno u mraku odvaljenom »brticom«, po kojom pod glas procijedjenom psovkom i gotovo. A sivonje prignuli glavu, šmrču prah sa ceste, kišu i pomalo glavinja- ju vukuči škripavi vozič. Noč je još uvijek dosta tamna, iako su prvi pij etli več odavno zaku- kurijekali. Na istoku, tamo negdje pre¬ ko Bankovih šuma, u pravcu Knnge nebo kao da je nekud jasnije, no to se jedva zapaža. Razaznaje se tek kad čovjek dulje vremena promatra Zvi- jezde, koje su se u nebrojenim mirija- dama prosule tamnim nebom, a koje su na istočnoj strani, nekako bljedje i mutnije, nego li na zapadnoj, ponad mora. Selo je tiho. Ne čuje se niotkud gla¬ sa. Tek se tu i tamo od vremena do vremena oglasi iz nečijeg dvorišta pseto koje zareži, zalaje, potrese lancem i opet utihne i spruži se da dalje dre- mucka. Ponekad zabrenči iz kojeg dvora zvonce pod volovskim vratom, ili za- zvecke lanac o koji su volovi priveza¬ ni o jasle, no inače je mir. Tišina. Spava selo. Ljudi su izmoreni i trudni, pa se ni ne okreču na ležaj ima. Vrijeme je najživljih poljskih radova, uskoro če i berba, pa treba sve pripremiti i po kuči i oko nje, a to nije šala. Treba ostrugati grampu, nabijati bačve i ka- štelane, prati ih kuhanom vodom i ko¬ romačem, brusiti kosire i kosirice, pri¬ rediti brente, treba pridizati i vezivati ždrice, koje pucaju pod težinom na- bubrelih grozdova, treba se pobrinuti da bude sij eno prije berbe sve pokošeno, posušeno, pograbljano i spremljeno, strništa da budu preorana, a ma na ti- suče je poslova, koje treba na vrijeme posvršavati, pa ljudi kasno lijegaju a kad jednom zaspu spava ju ko klade! —Eri! Va! — cijedi Jovakin kroz zube i tjera magarce pogledavajuči svaki čas u zvijezde na istoku, sve u strahu da nije možda zakasnio. Prolazi tako kraj kučica, koje se raštrkale ko j a bliže, koja dalje od glavne ceste, usred vrtova i vrtiča, me¬ dju kamenim ogradama i pletenim lje- sama, nekoja više na brijegu, druga skoro u dolcu, sve bez reda i nekog sistema, kako je več kome bolje odgo- varalo, obzirom na njegov komad ze¬ mlje i vrta Nekome su vrata okrenuta na jug, drugome na sjever, a nekima i na za- pad, tek kao za čudo, nitko se nije sje- tio da ih okrene prema istoku kao da se boji da ga sunce ujutro ne bi pre¬ rano probudilo. Da li je to namjerice ili tek slučajno, tko bi znao. — štaa! štaa! Stani, vrajže blago! stane siktati Jovakin, došavši do na kraj sela. Magarci su još neko vrijeme pote¬ zah, dok ih nije ošinuo prutom po uše- suna a onda su stali. Prignuli glave, usmrknuli malo prašine s ceste, kihnu- li i umirili se. Jovakin sidje s ceste, odgurne mali drveni portun pred kučicom, udje u dvoriste, popne se po dvjern, trim ste- penicama na baladur, dohvati kvaku na vratima i parput potrese kvakom. — ča si to ti Jovakin? — začuje se iz kuče ženski glas. . — Ja san, teta Zvana, ja! A ča se jos niste ustala? — Aj san! Valje, valje! Iz kuče se začuje stupanje, kračun zaruži, a vrata se otvore. Na vratima se pojavi žena od nekih tridesetak godina, s črnim rupcem na glavi. Ispod rupca, kraj svakog uha vi- djeli joj se prameni kose, koji su, za- čudo, bili skoro sasvim sijedi. U jednoj je ruci držala bočicu koja je na grljku imala malenu limenu plo- čicu kroz koju je — kroz uzanu limenu cijevčicu — prolazio stijenj sastavljen od nekoliko niti običnog pamuka. Sti¬ jenj je gorio i dimio se. Slabo njegovo svijetlo osvijetlilo je na čas baladur, kameni zidič uz kuču i dio ceste. Sjene željezne ograde na baladuru, zida, vo- ziča i magaraca bile su neobično duge i sablasno su poigravale, več prema torne kako se je plamen stijenj a nagi- bao. — Ja san doša, teto! — Lipo, lipo. Valje čemo i mi! — A koliko ur je, a? Moj žveljarin se je ništo skabija, pak nikad pravo ne znan, koliko ur je. Petehe san cuja ku- kurikati samo ne znan koji su. Prvi eli drugi. — Te biti za drugi! I naš reloj ne gre. Uno munjeno dite, uni najmlajži, je stija viditi ča se uto u reloju ubra- ča, pak je uzeja pirun i s pirunon kopa po njemu, dpkle ga ni za svin ru- vina. — A križ je z dicon, teta Zvana, križ! Nego ča čemo. Lako za reloje i žvelj arine dokle imamo zvonara. (Nastavit če se) Odgovorni urednik: ERNEST RADETlC, Krajiška ni. 12. — Vlasnik i izdavač- Savez Ino-nci ] Z 1 7. "T"-!— --- , . , , TTT„ »Istra« izlazi svakog tjedna n četvrtak. --Broj čekovnog računa 36.789.. — Pretnlata za ciieln »druženja, Masarjskova uL »8a. II. — Brci telefona 67-80 2 dolara na godinu. — Oglasi se računalu po ejeniku. — Tisak: Jugoslovenska Starana d d M Z '1 P ° 3 F°^i ne za inozemstvo dvostruko, za Ameriku jugosiovensKa btampa d. d., Zagreb, Masarykova uL 28a. - Za tiskarn odgovara: Rudo!! Polanovič, Iliča br. 131. — Rukopisl se ne vračaju.