13
ATLANTI • 28 • 2018 • n. 1
Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice
Živana HEĐBELI, Ph.D.
ravnateljica - Državni arhiv u Zagrebu, Opatička 29, 10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: ravnateljica@daz.hr
New Archival Legislation: the Witch Hunt
ABSTRACT
General Data Protection Regulation (GDPR) (EU) 2016/679 entered in force in Croatia on May 25, 2018. Gen-
eral Data Protection Regulation regulations still have to be applied. On June 29, 2018 the Croatian Parliament has 
proclaimed Law on Archives and Archival Records. Personal data of the persons that filled public posts and were 
members or collaborate of the security services till the May 30, 1990 are accessible without any restrictions regard-
ing the part on performing duties or services. In Croatia there is no person that has been subject to trial only be-
cause he/she filled public posts and was members or collaborates of the security services during the socialism. There 
is no law that will make such trials possible. There are no official registers, released by the competent bodies, which 
list public officers, members or collaborates of the security service till the May 30, 1990. The unavoidable question 
arises regarding what criteria archivist should use to determine these persons, where to find relevant data. Why a 
task that is not and should not be competence of an archive is enforced on archives.
Key words: Croatia, archives, act, personal data, human rights
La nuova legislazione archivistica: caccia alle streghe
SINTESI
Il Regolamento generale sulla protezione dei dati (UE) 2016/679 è entrato in vigore in Croazia il 25 maggio 2018, 
e deve ancora essere applicato. Il 29 giugno 2018 il Parlamento croato ha promulgato la Legge sugli archivi e la 
documentazione d’archivio. I dati personali di coloro che occupano posti pubblici e sono stati membri dei o hanno 
collaborato con i servizi di sicurezza fino al 30 maggio 1990 sono accessibili senza alcuna restrizione per quanto 
riguarda la parte relativa all’esecuzione di incarichi o servizi. In Croazia nessuno è stato oggetto di giudizio, solo per 
aver occupato posti pubblici o per esser stato membro o collaboratore dei servizi di sicurezza durante il socialismo. 
Non c’è nessuna legge che renderà possibili tali procedimenti. Non esistono registri ufficiali, rilasciati dagli organi 
competenti, che elenchino i pubblici ufficiali, membri o collaboratori dei servizi di sicurezza fino al 30 maggio 
1990. Inevitabile chiedersi quali criteri un archivista debba utilizzare per individuare queste persone, e dove trova-
re i dati rilevanti. Perché un’attività che non è e non dovrebbe essere di competenza di un archivio viene applicata 
agli archivi.
Parole chiave: Croazia, archivi, atto, dati personali, diritti umani
Nova arhivska zakonodaja: lov na čarovnice
IZVLEČEK
Na Hrvaškem od 25. maja 2018 velja splošna uredba o varstvu podatkov (GDPR) (EU) 2016/679. Vseeno je treba 
uporabljati splošne uredbe o varstvu podatkov. Hrvaški parlament je 29. junija 2018 razglasil Zakon o arhivih in 
arhivskem gradivu. Osebni podatki oseb, ki so do 30. maja 1990 opravljale javne dolžnosti, bile pripadniki varno-
stnih službah ali pa so z njimi sodelovale, so dostopni brez kakršnih koli omejitev, ne glede na to, kakšno delo ali 
storitev so opravljale. Na Hrvaškem ni nobene osebe, ki bi bila podvržena sojenju samo zato, ker je opravljala javno 
dolžnost in je pripadala oziroma sodelovala z varnostnimmi službami med socializmom. Na Hrvaškem ni nobene-
ga zakona, ki bi omogočil tako sodbo. Uradni službeni registri, ki naštevajo javne uslužbence, člane ali sodelujoče 
pri varnostni službi do 30. maja 1990, ne obstajajo. Pojavlja se neizogibno vprašanje, katera merila in kriterije mora 
arhivist uporabiti za ugotavljanje teh oseb in kje najti relevantne podatke. Zakaj se torej naloga, ki ni in ne sme biti 
pristojnost arhiva, vseeno preda arhivu?
Ključne besede: Hrvaška, arhiv, akt, osebni podatki, človekove pravice

ATLANTI • 28 • 2018 • n. 2
14
Živana HEĐBELI: Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice, 13-24
Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice
APSTRAKT
U Republici Hrvatskoj je 25.5.2018. stupila na snagu Opća uredba o zaštiti podataka. Primjena Opće uredbe u 
praksi tek predstoji. 29.6.2018. donesen je Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. Osobni podaci osobe koja je do 
30.5.1990. obnašala javne dužnosti ili bila pripadnik ili suradnik službe sigurnosti dostupni su bez ograničenja u 
dijelu koji se odnosi na obavljanje te javne dužnosti odnosno službe. U Hrvatskoj nitko nije suđen isključivo zato 
je obnašao javne dužnosti u doba socijalizma te bio pripadnik ili suradnik službe sigurnosti, niti je donesen zakon 
na temelju kojeg bi ovakva suđenja bila moguća. Ne postoje službeni registri obnašatelja javnih dužnosti, pripadni-
ka ili suradnika službe sigurnosti do 30.5.1990. Neminovno se postavlja pitanje na temelju kojih kriterija će arhivi-
sti odrediti ove osobe, gdje pronaći relevantne podatke, te zašto je arhivistima nametnuta zadaća koja niti spada niti 
može spadati u nadležnost arhiva.
Ključne riječi: Hrvatska, arhiv, zakon, osobni podatak, ljudska prava
Uvod
Republika Hrvatska (RH) u teškom je ratu postala samostalna zemlja, promijenila državni i druš-
tveni sistem. Nakon rata dolazi do sagledavanja dijelova hrvatske prošlosti koji su u prethodnim raz-
dobljima, ovisno o utjecajima pojedinih režima, bili ideološki tumačeni ili manje dostupni. Prelazak iz 
jednopartijskog sustava u demokraciju nije lagan. Hrvatska i njeni građani uče što znači demokracija, 
vladavina prava, zaštita ljudskih prava, što je zadaća vlasti i uprave, dužnosti, prava i obveze koje donosi 
samostalnost i privatno vlasništvo, transparentnost rada i preuzimanje odgovornosti za vlastita djela i 
postupke. RH je svoj prvi arhivski zakon donijela 1997. godine. Promjene izazvane pristupanjem zemlje 
Europskoj Uniji (EU), napretkom informatičke tehnologije i potrebom za konkurentnošću na slobod-
nom tržištu ukazale su na potrebu izrade novog arhivskog zakona, odnosno poboljšanje rada arhivske 
službe i njeno uklapanje u e-poslovanje uprave i privrede. U RH je, kao i svim članicama EU, 25.5.2018. 
na snagu stupila Opća uredba o zaštiti podataka. Opća uredba jednako štiti pravo na zaborav i pravo na 
sjećanje. Primjena Opće uredbe u praksi tek predstoji. RH je u srpnju 2018. donijela novi arhivski zakon.
Hrvatska u 20. stoljeću
Južni Slaveni su u 20. stoljeću ostvarili svoju romantičarsku težnju života u istoj zajednici. Nasta-
nak i raspad zajedničke države obilježila su tri rata. Prvi svjetski rat omogućio je nastanak, 20.10.1918., 
Države Srba, Hrvata i Slovenca, odnosno Kraljevine Jugoslavije. Nakon Drugog svjetskog rata, Hrvatska 
je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila Socijalističku Federativnu Republiku Jugo-
slaviju (SFRJ). Na čelu SFRJ bio je Josip Broz Tito, čije je odlučno „Ne!“ 1948. dovelo do raskola između 
tadašnjeg SSSR-a i Jugoslavije, Staljina i Tita, a Jugoslaviji omogućilo vlastitu inačicu socijalizma, specifič-
nu ulogu u svijetu podijeljenom na blokove, osnivanje Pokreta nesvrstanih. U SFRJ je bilo dopušteno 
djelovanje samo jedne partije, komunističke.
Jugoslavija se raspala u krvavom i teškom ratu. 1990. u Hrvatskoj su provedeni prvi demokratski 
višestranački izbori. 30.5.1990. konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor, a 
22.12.1990. donesen prvi Ustav. 25.6.1991. RH je postala samostalna i nezavisna država. Borbe su presta-
le nakon akcija Bljesak i Oluja 1995., a zaključno s 1998. mirno je reintegrirano Hrvatsko podunavlje. U 
trenu pisanja ovog referata na čelu izvršne vlasti je 14. po redu Vlada RH, i 9. saziv Hrvatskoga sabora. 
Zadnji Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave donesen je 
2016., prethodno je mijenjan i/ili dopunjavan 29 puta
1
. Uz posljedice rata, Hrvatska se suočava s tranzi-
cijom, gospodarskom krizom, iseljavanjem (posebice mladih), ogromnim vanjskim i unutarnjim dugom, 
padom standarda, velikim raskorakom između želja i mogućnosti, nedostatkom tradicije djelovanja druš-
tva i države u demokraciji, urušavanjem moralnih vrijednosti, pojedincima i skupinama željnih vlasti u 
cilju osiguranja vlastitog probitka, korupcijom i klijentelizmom … 
1. Narodne novine 31/1990, 41/1990, 59/1990, 53A/1991, 61/1991, 73/1991, 22/1992, 55/1992, 44/1993, 94/1993, 
117/1994, 72/1994, 92/1996, 131/1997, 48/1999, 15/2000, 199/2003, 30/2004, 136/2004, 22/2005, 44/2006, 5/2008, 
27/2008, 77/2009, 150/2011, 22/2012, 39/2013, 125/2013, 148/2013.

15
ATLANTI • 28 • 2018 • n. 2
Živana HEĐBELI: Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice, 13-24
Budući se iz jednopartijskog sustava praktički „preko noći“ prešlo u višestranačje, dobar se dio emi-
nentnih osoba i rukovodećeg kadra iz razdoblja socijalizma učlanio u novoosnovane partije i stranke i 
preuzeo čelnu ulogu u društvu i državi. Dr. sc. Franjo Tuđman (1922.-1990.), prvi predsjednik RH i vr-
hovnik Hrvatske vojske, i sam je bio partizan, general-major Jugoslavenske narodne armije (JNA), radio 
u Generalštabu JNA, bio član Komunističke partije Jugoslavije. Hrvatska nikada nije provela lustraciju
2
 
niti donijela zakon o istoj.
Prvi Ustav RH donesen je 22.12.1990. Izvorišne osnove Ustava izražavaju tisućljetnu nacionalnu 
samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda pri čemu se poziva na, između ostalog, pristupanje 
Hrvatske 1918. godine Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, te uspostavu temelja državne suverenosti u raz-
doblju Drugoga svjetskoga rata, izraženoj u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobo-
đenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima 
Socijalističke Republike Hrvatske (1963.-1990.). Temeljne odredbe određuju da su sloboda i jednakost 
prve najviše vrednote ustavnog poretka RH. Svakomu se građaninu jamči štovanje i pravna zaštita njego-
va osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih 
podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete 
određene zakonom. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga pri-
kupljanja.
Jugoslavija je svoj prvi arhivski zakon donijela 1950., Opći zakon o državnim arhivima. Hrvatski 
Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima donesen je 1962. Arhivsko gradivo iz vremena do 15.5.1945. u 
pravilu je pristupačno javnosti, a ukoliko sadrži podatke koji bi mogli povrijediti javni ili osobni interesi, 
ravnatelj arhiva određuje može li se gradivo koristiti i u koju svrhu. 
Dostupnost arhivskog gradiva u Republici Hrvatskoj 
RH je svoj prvi arhivski zakon, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, donijela u rujnu 1997. Javno 
arhivsko gradivo koje se odnosi na osobne podatke (matice, liječnička dokumentacija, osobni dosjei, sud-
ski, porezni, financijski i sl.) dostupno je za korištenje 70 godina nakon svoga nastanka, odnosno 100 
godina od rođenja osobe na koju se odnosi.
18.6.2003. donesen je Zakon o zaštiti osobnih podataka. Sukladno Zakonu osobni podatak je sva-
ka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; 
osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na 
osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, 
gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Obrada osobnih podataka je svaka radnja ili skup radnji izvr-
šenih na osobnim podacima, bilo automatskim sredstvima ili ne, kao što je prikupljanje, snimanje, orga-
niziranje, spremanje, prilagodba ili izmjena, povlačenje, uvid, korištenje, otkrivanje putem prijenosa, 
objavljivanje ili na drugi način učinjenih dostupnim, svrstavanje ili kombiniranje, blokiranje, brisanje ili 
uništavanje, te provedba logičkih, matematičkih i drugih operacija s tim podacima. 
13.2.2017. Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista
3
 donio je odluku o otvaranju javne rasprave o 
Nacrtu prijedloga Zakona o izmjeni dopuni Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, rasprava traje od 13. 
do 27.2.2017.
4
 Prijedlog MOST-a prošao je „ispod radara“ arhivske
5
, a u općoj javnosti uglavnom perci-
2. Lustracija je provjera i uklanjanje iz javnog političkog života onih osoba koje su bile aktivne u službi totalitarnih režima 
(članovi nacionalsocijalisticke i komunističkih partija te službenici i doušnici njihovih tajnih službi).
3. Most nezavisnih lista (MOST) politička je stranka nastala krajem 2012. godine. Božo Petrov, čelnik stranke izabran je, 
nakon održanih parlamentarnih izbora u rujnu 2016., za predsjednika Hrvatskoga sabora. Uslijed krize vlasti u svibnju 2017., 
nakon lokalnih izbora, ministri MOST-a izlaze iz Vlade RH, a Petrov više nije na čelu Hrvatskoga sabora.
4. http://www.sabor.hr/13-veljace-2017-27-veljace-2017-informacija-o-javn (pristupljeno 1.4.2018.).
5. U savjetovanju sa zainteresiranom javnosti sudjelovali su Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko arhivističko društvo, Maja 
Pleskalt i Hrvatsko društvo političkih zatvorenika.

ATLANTI • 28 • 2018 • n. 2
16
Živana HEĐBELI: Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice, 13-24
pirana kao „politički trik“ kojim se želi pobijediti na lokalnim izborima.
6
24.3.2017., “Zakon je tempiran zbog potreba lokalnih izbora. Povoljan je trenutak da oduzmete dio biračkog tijela 
HDZ-u jer vaša koalicija ne funkcionira i radi se o borbi za biračko tijelo u smislu tko ima veće zasluge za otvaranje 
arhiva”, izjava Branimira Bunjca, saborskog zastupnika (politička stranka Živi zid), o Zakonu o izmjenama i dopu-
nama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, prijedlogu političke stranke Most. https://www.slobodnadalmacija.hr/
novosti/hrvatska/clanak/id/475577/brojne-kritike-na-mostov-zakon-o-tvaranju-arhiva-sve-je-to-zbog-izbora-pokusa-
vaju-kupiti-dio-hdz-ovih-biraca 
4.5.2017. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. 
Osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 100 godina od rođenja osobe na 
koju se osobni podatak odnosi ili deset godina od smrti osobe na koju se osobni podatak odnosi, pri čemu 
se rokom dostupnosti smatra onaj rok koji prvi istekne. Ako datum rođenja i datum smrti osobe nisu 
6. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/ravnatelj-drzavnog-arhiva-pisao-petrovu-niste-nas-nista-pitali-20170207, ht t ps://
www.telegram.hr/politika-kriminal/cini-se-kako-hdz-i-most-paralelno-rade-svaki-na-svom-zakonu-o-otvaranju-komunisti-
ckih-arhiva/, http://www.sibenik.in/hrvatska/ivica-poljicak-vlada-zeli-da-se-arhivi-otvore-da-se-vodi-racuna-o-zrtvi-kako-
ne-bi-opet-bila-zrtva/73473.html, https://www.vecernji.hr/vijesti/most-zeli-otvoriti-arhive-do-izbora-a-hdz-posli-
je-1161836, http://vijesti.hrt.hr/373294/roman-leljak-u-saboru-na-poziv-mosta, http:/ /vijesti.hrt.hr/429008/
otvoreno-treba-li-potpuno-otvoriti-drzavi-arhiv, https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/475577/
brojne-kritike-na-mostov-zakon-o-tvaranju-arhiva-sve-je-to-zbog-izbora-pokusavaju-kupiti-dio-hdz-ovih-biraca, ht t ps://
www.tportal.hr/vijesti/clanak/uzivo-krenula-rasprava-o-drzavnim-arhivima-glasnovic-pohvalio-most-20170324/print, 
http://www.glas-slavonije.hr/328618/1/Zakon-o-arhivima-u-sluzbi-izbora, http://hrvatska-danas.com/2017/03/24/vi-
deo-grmoja-u-saboru-otvaranje-arhiva-je-i-otkrivanje-pretvorbenog-kriminala-jer-to-je-ista-ekipa/, http://hrvatska-danas.
com/2017/03/26/nina-obuljen-o-otvaranju-arhiva-vlada-je-ukazala-da-je-prijedlog-mostovih-izmjena-u-suprotnosti-s-ni-
zom-hrvatskih-zakona/, https://lider.media/fight-club/otvaranje-arhiva-komunistickog-sustava-izazvat-ce-podjele-u-drust-
vu/, https://www.24sata.hr/news/sabor-raspravlja-o-mostovom-prijedlogu-o-otvaranju-arhiva-517203 ... (pristupljeno 
4.4.2018.).

17
ATLANTI • 28 • 2018 • n. 2
Živana HEĐBELI: Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice, 13-24
poznati ili je njihovo utvrđivanje povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovima, osobni podaci u jav-
nom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 70 godina od nastanka toga gradiva. Javno arhivsko 
gradivo nastalo prije 22.12.1990. djelovanjem: saveznih tijela i organizacija bivše SFRJ na teritoriju tadaš-
nje Socijalističke Republike Hrvatske (SRH), Sabora SRH i njegovih domova (vijeća), članova Predsjed-
ništva SFRJ iz SRH, delegacije Sabora u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ, Predsjedništva 
SRH, Savjeta Republike, Izvršnog vijeća Sabora SRH, republičkih sekretarijata i komiteta, republičkih 
organa uprave i upravnih organizacija, republičkih savjeta, Vrhovnog suda Hrvatske, Ustavnog suda Hr-
vatske, redovnih sudova i sudova udruženog rada, javnog tužilaštva, javnog pravobranilaštva, pravobrani-
oca samoupravljanja, Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu, Pete vojne oblasti JNA, 
Vojnopomorske oblasti JNA, Vojnog suda u Zagrebu, Teritorijalne obrane i civilne zaštite, Narodne 
banke Hrvatske, Udružene banke Hrvatske, Saveznog deviznog inspektorata, Odjel u Zagrebu, Službe 
društvenog knjigovodstva SRH, Republičkog fonda za razvoj privredno nedovoljno razvijenih krajeva, 
komisija za ispitivanje porijekla imovine prvog i drugog stupnja, republičkih samoupravnih interesnih 
zajednica i udruženih samoupravnih interesnih zajednica, međunarodnih i međurepubličkih tijela i orga-
nizacija u kojima je sudjelovala SRH, skupština i izvršnih tijela (organa) općina, gradskih zajednica opći-
na i zajednica općina, bivših društveno-političkih organizacija, uključujući pravne prednike i pravne 
sljednike navedenih tijela i organizacija kao i njihove stručne službe, dostupno je za korištenje bez nave-
denih ograničenja.
Istodobno, Ministarstvo kulture RH radi na izradi novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. 
Stručne službe Ministarstva kulture izradile su tekst Prijedloga zakona. Ministarstvo kulture imenovalo 
je Stručno povjerenstvo za izradu novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima
7
. Povjerenstvo se sastalo: 
20.2.2017. - raspravlja o ključnim polazištima za izradu novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima; 
30.3.2017. - raspravlja o tekstu novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima; 5.4. 017. - usvojen je završ-
ni teksta novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.
8
 
U travnju 2017. Vlada RH donijela je nacrt prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. 
Nacrt je dostupan za savjetovanje zainteresiranoj javnosti
9
. 
7. Koordinator Povjerenstva je dr. sc. lvica Poljičak, državni tajnik Ministarstva kulture, a članovi: Jurica Cesar, ravnatelj 
Državnog arhiva za Međimurje, dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru, Damir Hrelja, ravnatelj Državnog 
arhiva u Varaždinu, Jozo lvanović, Hrvatski državni arhiv, mr. sc. Branko Kaleb, Ministarstvo kulture, Nela Kušanić, ravna-
teljica Državnog arhiva u Sisku, dr. sc. Dražen Kušen, predsjednik Hrvatskog arhivističkog društva, lvica Mataija, ravnatelj 
Državnog arhiva u Gospiću, Darko Rubčić, predsjednik Hrvatskog arhivskog vijeća, prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, predstojnik 
Katedre za arhivistiku i dokumentaristiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. http://www.min-kulture.hr (pristuplje-
no 2.4.2018.)
8. http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=18359 (pristupljeno 2.6.2018.)
9. Svi predstavnici zainteresirane javnosti bili su pozvani da dostave svoje načelne primjedbe i prijedloge na cjelokupni tekst 
Prijedloga zakona, kao i konkretne primjedbe i prijedloge na pojedine članke. Javno internetsko savjetovanje trajalo je od 7.4. 
do 8.5.2017. Očitovanja su dostavili: Financijska agencija, Gabrijela Krmpotić Kos, Ured Pučke pravobraniteljice, Državni 
arhiv u Gospiću; Kolegij ravnatelja arhiva RH, Danijel Jelaš, Tatjana Ružić, Dinko Majcen, Državni arhiv u Osijeku, Silvija 
Babić, Povjerenik za informiranje, Domagoj Zovak, Boris Herceg, Maja Pleskalt, Ivica Halapir, Živana Heđbeli, Arian Rajh, 
Nikola Mokrović, Hrvatsko arhivističko društvo, Hrvatska javnobilježnička komora, Martina Krivić Lekić, Silvio Salamon 
Jazbec, Kristijan Karajić, Alen Laković. https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=5123 (pristupljeno 
2.4.2018.)

ATLANTI • 28 • 2018 • n. 2
18
Živana HEĐBELI: Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice, 13-24
9.4.2017., izjava ministrice kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek u povodu otvaranja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću 
o nacrtu prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, https://www.vecernji.hr/vijesti/most-zeli-otvoriti-arhive-do-izbo-
ra-a-hdz-poslije-1161836 
Vlada RH je 2.11.2017. Hrvatskome saboru uputila Prijedlog Zakona o arhivskom gradivu i arhi-
vima. Sukladno Prijedlogu, osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 100 
godina od rođenja osobe na koju se osobni podatak odnosi ili nakon smrti osobe na koju se osobni poda-
tak odnosi. Ako datum rođenja i datum smrti osobe nisu poznati ili je njihovo utvrđivanje povezano s 
nerazmjernim teškoćama i troškovima, osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za kori-
štenje 70 godina od nastanka toga gradiva. Osobni podaci su podaci određeni posebnim zakonom kojim 
se uređuje zaštita osobnih podataka. Osobni podaci osobe koja je do 30.5.1990. godine obnašala javne 
dužnosti te bila pripadnik ili suradnik službe sigurnosti tako da je sudjelovala u kršenju ili ograničavanju 
ljudskih prava i temeljnih sloboda trećih osoba, dostupni su bez ograničenja. O Prijedlogu se raspravljalo 
na 7. sjednici Hrvatskoga sabora (HS), koja je započela 17.1.2018. O prijedlogu su se očitovala dva odbo-
ra HS-a, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbor za zakonodavstvo. Među primjedbama Odbo-
ra za zakonodavstvo je i primjedba kako nije jasno tko će i na koji način dokazivati da je navedena osoba 
sudjelovala u kršenju ili ograničavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. HS je14.2.2018. prihvatio Pri-
jedlog.
10
10. http://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-pr, (pristupljeno 3.4.2018.)

19
ATLANTI • 28 • 2018 • n. 2
Živana HEĐBELI: Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice, 13-24
Prijedlog zakona izazvao je rasprave u javnosti
11
, više ili manje političke naravni. Prema mojim sa-
znanjima, samo je jedan novinar primijetio jednu činjenicu vezanu uz dostupnost javnog arhivskog gradi-
va nastalog do 30.5.1990.: „Zanimljivo je da takvo rješenje nije postojalo u prijedlogu novog zakona kojeg 
je izradila radna grupa u kojoj je bio i Ivanović, nego je, tvrdi se, uvršteno kao rezultat javne rasprave. 
Međutim, kako je javna rasprava dostupna, vidi se da nitko takav prijedlog nije iznio.“
12
27.4.2018. donesen je Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, kojim se osigurava pro-
vedba Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u 
vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage 
Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4.5.2016.)
13
 
Pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi korišteni u Općoj uredbi o zaštiti 
podataka. Sukladno čl. 4. Opće uredbe „osobni podaci” znače sve podatke koji se odnose na pojedinca čiji 
je identitet utvrđen ili se može utvrditi; pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može 
identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, 
podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fizio-
loški, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca; „obrada” znači svaki 
postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, 
bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, 
strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prije-
nosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničava-
nje, brisanje ili uništavanje. 
7.6.2018. na dnevnom redu sjednica Vlade RH bio je Nacrt konačnog prijedloga Zakona o arhiv-
skom gradivu i arhivima.
14
 Končani prijedlog isti je dan upućen HS-u. Osobni podaci u javnom arhiv-
skom gradivu dostupni su za korištenje 100 godina od rođenja osobe na koju se osobni podatak odnosi ili 
nakon smrti osobe na koju se osobni podatak odnosi. Ako datum rođenja i datum smrti osobe nisu po-
znati ili je njihovo utvrđivanje povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovima, osobni podaci u javnom 
arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 70 godina od nastanka toga gradiva. Osobni podaci su poda-
ci određeni posebnim propisom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Osobni podaci osobe koja je 
do 30.5.1990. godine obnašala javne dužnosti te bila pripadnik ili suradnik službe sigurnosti, dostupni su 
bez ograničenja u dijelu koji se odnosi na obavljanje te javne dužnosti odnosno službe. Rasprava je zaklju-
čena 20.6.2018.
15
 Javnost, zaokupljena svjetskim nogometnim prvenstvom, reagirala je uglavnom oko 
datuma od kojeg su osobni podaci javnih dužnosnika, pripadnika ili suradnika službe sigurnosti dostupni 
javnosti, 30.5. ili 22.12.1990.
16
11. http://www.nacional.hr/tudman-prijedlog-zakona-o-arhivima-treba-imati-ambicioznije-polaziste/, https:/ /dnevnik.hr/
vijesti/hrvatska/sabor-raspravlja-o-zakonu-o-arhivima-vlada-namjerava-digitalizirati-i-liberalizirati-arhivsku-gra-
dju---505843.html, http://www.dasb.hr/index.php/491-drzavni-tajnik-dr-sc-ivica-poljicak-arhivsko-gradivo-bit-ce-dostup-
nije, http://www.forum.tm/vijesti/i-ministarstvo-kulture-krenulo-s-prijedlogom-zakona-o-arhivima-5472, https:/ /www.
tportal.hr/kultura/clanak/cilj-novog-zakona-je-i-pitanje-suocavanja-s-prosloscu-nedemokratskih-drustava-20170407, 
http://www.matica.hr/vijenac/620/arhivsko-gradivo-bit-ce-dostupnije-27296/, https:/ /www.vecernji.hr/vijesti/dinko-cutu-
ra-hrvatski-drzavni-arhiv-most-intervju-1209744, https://www.srednja.hr/novosti/hrvatska/nastava-povijesti-streber-
ska-i-puna-mitova-a-nastavnici-bez-stava/ … (pristupljeno 4.4.2018.)
12. Zebić, 2017.
13. https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32016R0679&from=HR (pristupljeno 
10.6.2018.)
14. https://vlada.gov.hr/sjednice/100-sjednica-vlade-republike-hrvatske/23949 (pristupljeno 7.6.2018.), https://www.politi-
kaplus.com/novost/171997/saboru-upucen-paket-konacnih-prijedloga-zakona-iz-nadleznosti-ministarstva-kulture (pri-
stupljeno 8.6.2018.)
15. http://www.sabor.hr/konacni-prijedlog-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arh (pristupljeno 27.6.2018.)
16. https://www.politikaplus.com/novost/172384/obuljen-korzinek-opovrgava-da-se-novim-zakonom-zatvaraju-arhivi (pri-
stupljeno 21.6.2018.); https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sabor-prihvatio-izmjenu-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivi-
ma-hasanbegovic-ovo-je-podmuklo-protulustracijsko-kukavicje-jaje-od-zakona/7538679/ (pristupljeno 28.6.2018.)

ATLANTI • 28 • 2018 • n. 2
20
Živana HEĐBELI: Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice, 13-24
29.6.2018., izjava Zlatka Hasanbegovića, bivšeg ministra kulture, povodim usvajanja novog Zakona o arhivima i arhivskom 
gradivu. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/sabor-prihvatio-izmjenu-zakona-o-arhivskom-gradivu-i-arhivima-hasanbego-
vic-ovo-je-podmuklo-protulustracijsko-kukavicje-jaje-od-zakona/7538679/
29.6.2018. Hrvatski sabor donio je Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. Poglavlje IV. regulira 
korištenja javnog arhivskog gradiva. Javno arhivsko gradivo dostupno je od njegova nastanka ako zako-
nom nije određeno drukčije. Javno arhivsko gradivo koje sadrži klasificirane i druge tajne podatke dostu-
pno je po isteku roka od 40 godina od nastanka ako drugim zakonom nije određeno drukčije. Osobni 
podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 100 godina od rođenja osobe na koju se 
osobni podatak odnosi ili nakon smrti osobe na koju se osobni podatak odnosi. Ako datum rođenja i 
datum smrti osobe nisu poznati ili je njihovo utvrđivanje povezano s nerazmjernim teškoćama i troškovi-
ma, osobni podaci u javnom arhivskom gradivu dostupni su za korištenje 70 godina od nastanka toga 
gradiva. U slučaju davanja na korištenje javnoga arhivskoga gradiva koje sadrži osobne podatke prije iste-
ka roka, nadležni državni arhiv poduzet će potrebne tehničke mjere radi prikrivanja identiteta osobe na 
koju se osobni podaci odnose (anonimizacija), a korisnik će potpisati izjavu kojom se obvezuje da neće 
otkriti identitet osobe na koju se osobni podaci odnose ako mu je poznat na temelju dostupnih podataka.
Javno arhivsko gradivo koje je nastalo do 30.5.1990. dostupno je za korištenje bez ograničenja, uz 
određene iznimke. Osobni podaci osobe koja je do 30.5.1990. obnašala javne dužnosti ili bila pripadnik 
ili suradnik službe sigurnosti dostupni su bez ograničenja u dijelu koji se odnosi na obavljanje te javne 
dužnosti odnosno službe. 
Svaka osoba čiji se osobni podaci nalaze u javnom arhivskom gradivu ima pravo o gradivu koje se na 
nju odnosi dati pisanu izjavu kojom osporava istinitost ili potpunost svojih osobnih podataka uz navođe-
nje arhivskog fonda i arhivskoga gradiva na koje se izjava odnosi. Nadležni državni arhiv mora dati na 

21
ATLANTI • 28 • 2018 • n. 2
Živana HEĐBELI: Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice, 13-24
uvid izjavu korisniku javnog arhivskoga gradiva na koje se izjava odnosi, i to zajedno s tim javnim arhiv-
skim gradivom, a što su djelatnik korisničke službe nadležnoga državnog arhiva i korisnik obvezni potvr-
diti na preslici izjave upisivanjem nadnevka davanja izjave na uvid i potpisom.
Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu 
ovoga Zakona relevantne pravilnike, do tada se primjenjuju postojeći, među kojima je i Pravilnik o kori-
štenju arhivskoga gradiva (»Narodne novine«, br. 67/99.)
Lov na vještice
Držim kako nema osobe koja bi se protivila introspekciji, osobnoj ili kolektivnoj, i kažnjavanju 
kaznenih djela. Kao građanka RH želim, i vjerujem da moju želju dijeli veći broj mojih sugrađanki i sugra-
đana, živjeti u uređenoj zemlji u kojoj se zakoni poštuju i provode. Kao arhivistica tražim da se moju 
struku cijenu i priznaje. 
U RH je, kao i svim članicama Europske Unije, 25.5.2018. na snagu stupila Opća uredba o zaštiti 
podataka. Koliko god je RH (ne)spremno dočekala Uredbu, koja izaziva dijametralno različita tumačenja 
pravnika, pozdravljam pravo na zaborav i držim ga jednako važnim pravu na sjećanje. Dijelovi Uredbe, ili 
barem pozivanje na istu, ugrađeni su u novi arhivski zakon. Arhivskoj službi RH tek predstoji suočavanje 
sa svim aspektima zaštite osobnih podataka i primjenom odredbi Uredbe u svakodnevnom radu na obra-
di i sređivanju gradiva, u radu s korisnicima i stvarateljima/imateljima gradiva. 
Prema Ustavu RH jednakost građana među najvišim je vrednotama ustavnog poretka RH. Svako-
mu se građaninu jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda 
i časti. Svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. 
4.5.2017. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji 
praktički odriče zaštitu osobnih podataka u javnom arhivskom gradivu nastalog prije 22.12.1990. djelo-
vanjem praktičkih svih saveznih i republičkih organa. 
Novi zakon o arhivima donekle je blaži. Pravo na zaštitu osobnih podataka odriče se „samo“ osoba-
ma koje su do 30.5.1990. godine obnašale javne dužnosti te bile pripadnici ili suradnici službe sigurnosti, 
u dijelu koji se odnosi na obavljanje te javne dužnosti odnosno službe. 
RH se mora suočiti sa svojom prošlošću, po potrebi donijeti zakon o lustraciji, kazniti osobe koje 
su kršile zakone, ali čak i tada, ni jednoj se osobi se ne smiju kršiti njena Ustavom zagarantirana prava na 
sigurnost i tajnost osobnih podataka. 
U RH, prema mojim saznanjima, nitko nije suđen isključivo zato jer je obnašao javne dužnosti u 
doba socijalizma te bio pripadnik ili suradnik službe sigurnosti, niti je donesen zakon na temelju kojeg bi 
ovakva suđenja bila moguća. Ne postoje službeni registri, javno objavljeni od strane nadležnih tijela, koji 
bi nabrajali obnašatelje javne dužnosti, pripadnike ili suradnike službe sigurnosti, do 30.5.1990. Nemi-
novno se postavlja pitanje na temelju kojih kriterija će arhivisti odrediti ove osobe, i gdje pronaći relevan-
tne podatke. Neminovno se postavlja pitanje o razlozima suradnje osoba sa službama sigurnosti. Znajući 
povijest ljudskog roda, ljudi su u određenim situacijama, kako bi sačuvali život, bili prisiljeni na određena 
ponašanja. Upravo stoga postoje zakoni, sudovi i suđenja. Arhivi ne smiju, ne trebaju i ne mogu na sebe 
preuzeti ulogu i teret donošenja „presuda“ na temelju nepostojećih zakona i podataka. 
Nabrojana legislativa prisiljava arhiviste na propitivanje vlastite uloge u društvu i državi u kojoj 
žive. Arhivisti nisu izolirani od svoje zajednice. Svaka će arhivistica/arhivist sam odgovoriti na pitanje želi 
li biti apolitičan, ili sudjelovati u uređenju svoje države i društva. No, niti jedna arhivistica/arhivist ne 
smije djelovati van zakonskog okvira, i kršiti temeljna ljudska prava drugih osoba. Lov na vještice, sramot-
no razdoblje u povijesti Europe i Amerike, je iza nas. Ostavimo ga u prošlosti!

ATLANTI • 28 • 2018 • n. 2
22
Živana HEĐBELI: Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice, 13-24
Zaključak
Republika Hrvatska u teškom je ratu postala samostalna zemlja, promijenila državni i društveni 
sistem. Nakon rata dolazi do sagledavanja dijelova hrvatske prošlosti koji su u prethodnim razdobljima, 
ovisno o utjecajima pojedinih režima, bili ideološki tumačeni ili manje dostupni. 
Budući se iz jednopartijskog sustava praktički „preko noći“ prešlo u višestranačje, dobar se dio emi-
nentnih osoba i rukovodećeg kadra iz razdoblja socijalizma učlanio u novoosnovane partije i stranke i 
preuzeo čelnu ulogu u društvu i državi. Hrvatska nikada nije provela lustraciju niti donijela zakon o istoj.
U proljeće 2017., na inicijativu političke stranke Most nezavisnih lista, donesen je Zakon o izmjeni 
i dopuni Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, kojim su politički ciljevi stavljeni iznad ciljeva arhivske 
službe, i na „mala se vrata“ uveo određeni oblik lustracije. 
27.4.2018. donesen je Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, kojim se osigurava pro-
vedba Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u 
vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage 
Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4.5.2016.)
29.6.2018. donesen je Zakon o arhivskom gradivu i arhivima. Javno arhivsko gradivo koje je nasta-
lo do 30.5.1990. dostupno je za korištenje bez ograničenja, uz određene iznimke. Osobni podaci osobe 
koja je do 30.5.1990. obnašala javne dužnosti ili bila pripadnik ili suradnik službe sigurnosti dostupni su 
bez ograničenja u dijelu koji se odnosi na obavljanje te javne dužnosti odnosno službe. 
U Hrvatskoj nitko nije suđen isključivo zato jer je obnašao javne dužnosti u doba socijalizma te bio 
pripadnik ili suradnik službe sigurnosti, niti je donesen zakon na temelju kojeg bi ovakva suđenja bila 
moguća. Ne postoje službeni registri, javno objavljeni od strane nadležnih tijela, koji bi nabrajali obnaša-
telje javne dužnosti, pripadnike ili suradnike službe sigurnosti, do 30.5.1990. Neminovno se postavlja 
pitanje na temelju kojih kriterija će arhivisti odrediti ove osobe, i gdje pronaći relevantne podatke. 
Popis literature
Arhivi i arhivsko gradivo : Zbirka pravnih propisa 1828-1997. (1998.). Zagreb. Hrvatski državni arhiv. 
Atlanti. 2014. http://www.iias-trieste-maribor.eu (pristupljeno 3.4.2018.).
Atlanti. 2016. http://www.iias-trieste-maribor.eu (pristupljeno 3.4.2018.).
Mokrović, N., Heđbeli, Ž. (2013.) Metamorfoza arhiva kroz prizmu političkoga. : Zbornik radova sa stručnog sku-
pa : 4. kongres hrvatskih arhivista „Arhivi i politika“. Hrvatsko arhivističko društvo. Opatija, str. 45-57.
Opći zakon o državnim arhivima (1950.). Služeni list FNRJ, br.12.
Ustav Republike Hrvatske (1990.) Narodne novine, službeni list RH, br. 56.
Wikipedija. https://hr.wikipedia.org (pristupljeno 5.4.2018.).
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (1997.). Narodne novine, službeni list RH, br. 105.
novine, 64/2000, 65/2009, 125/2011-Kazneni zakon, 46/2017.
Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (2018.). Narodne novine, službeni list RH, br. 61.
Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (2018.). Narodne novine, službeni list RH, br. 42.
Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, Narodne novine, službeni list 
RH, br. 93 iz 2006. i 104. iz 2016.
Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima, Narodne novine, službeni list NRH / SRH, br. 41 iz 1962., 15 iz 1965. i 
25 iz 1978.
Zakon o zaštiti osobnih podataka. Narodne novine, službeni list RH, pročišćeni tekst, br. 106 iz 2012.
Zbornik radova sa stručnog skupa : 4. kongres hrvatskih arhivista „Arhivi i politika“. (2013.). Hrvatsko arhivističko 
društvo. Opatija.

23
ATLANTI • 28 • 2018 • n. 2
Živana HEĐBELI: Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice, 13-24
Zebić, Enis. „Suočavanje s prošlošću“ važnije od ljudskih prava. 17. novembar/studeni, 2017., https://www.slobod-
naevropa.org/a/hrvatska-suocavanje-s-prosloscu/28859871.html (pristupljeno 2.4.2018.).
SUMMARY
The XX century has fulfil the South Slavs aspiration to live in one country. Three wars have marked rise and decline 
of a common state. The First World War has enabled establishment of the Kingdom of Yugoslavia. After the Sec-
ond World War Croatia was one of the republics of the Socialistic Federal Republic of Yugoslavia. Josip Broz Tito 
and his firmly “No!” addressed to Stalin in the year 1948 has enabled Yugoslavia to create its own version of social-
ism. The Communist Party was the only legal party in Yugoslavia. Republic of Croatia won its independence in a 
heavy war. By the end of the XX century Croatia become independent state, changed the state and the social re-
gime. After the War parts of the Croatian history are revisited. These parts were less accessible or ideologically in-
terpreted in previous periods depending on influences of particular regimes. Transition from one-party to mul-
ti-party system has happened more or less overnight. Substantial part of socialistic eminent public persons and 
political leaders become members of the newly formed parties, and thus again members of social and state elite. 
Croatia has never proclaimed an act on lustration or executed one. First Croatian Law on Archival Records and 
Archives entered in force in the year 1997. In the spring of the year 2017 political party Most nezavisnih lista ini-
tiated changes and amendments of the Law. By this initiative political aims have surpassed archival, and a kind of 
lustration was introduces by the back door. Public archival records, created by the more or less all federal or repub-
lic bodies before the December 22, 1990, regarding personal data become in principle accessible without any re-
strictions. Simultaneously Ministry of Culture prepares a new archival law that was discussed by the Croatian 
Parliament. Personal data of the persons that filled public posts and were members or collaborates of the security 
services and thus participated in violation or restriction of human rights and basic freedoms of the third party are 
accessible without any restrictions. Legislative Committee of the Croatian Parliament remarks that it is unclear 
who will and how prove that a particular person has participated in violation or restriction of human rights and 
basic freedoms. On June 29, 2018 the Croatian Parliament has proclaimed Law on Archives and Archival Records. 
Chapter IV regulates consultation of public archival records. Public archival record are available for consolation 
from its creation if not regulated otherwise by the law. Public archival record that contains classified and other se-
cret data are available for consolation 40 years after its creation if not regulated otherwise by the law. Personal data 
contained in public archival records are available for consolation 100 years after the concerned person was born or 
after the death of concerned person. If date of birth and date of death are not known or theirs determination de-
mands disproportionate costs and difficulties, personal data contained in public archival records are available for 
consolation 70 years after its creation. In case of consultation of public archival records containing personal data 
prior to the expiry of anticipated period competent state archives will carry necessary technical measures to cover 
identity of the concerned person (anonimisation). User of the records shall sign a statement committing himself 
not to disclose identity of the person personal data are refereeing to, if these data are known on the bases of availa-
ble data. Public archival records created before the May 30, 1990 are accessible without restriction, with certain 
limitations. Personal data of the persons that filled public posts and were members or collaborates of the security 
services till the May 30, 1990 are accessible without any restrictions regarding the part on performing duties or 
services. Each person whose personal data are accessible in public archival records has a right, regarding records 
concerning himself, to write a statement denying truthfulness and completeness of his own personal data and 
quoting archival fonds and archival records his statement is referring to. Competent state archives has to make 
available this statement to the user of the public archival records this statement is refereeing to, together with the 
public archival records themselves. Competent state archives’ reading room employee and user are bound to con-
firm this act signing the photocopy of the statement and registering the date of making statement available on the 
photocopy. General Data Protection Regulation (GDPR) (EU) 2016/679 entered in force in Croatia on May 25, 
2018. Croatia is (not) prepared for the Regulation, and there are opposite interpretations given by jurist. Part of 
the Regulation, or at least references to it, are incorporated into the new archival law. Croatian archival service still 
has to face all the aspects of personal data protection and wide use of the Regulations provisions in everyday tasks 
regarding arrange, list and making archival records available for consultation, or work with creators and owners of 
records. According to the Constitution of the Republic of Croatia citizens equal rights are one of the highest values 
of the constitutional order of the Republic of Croatia. Respect for and legal protection of each person’s private and 
family life, dignity, reputation shall be guaranteed. The safety and secrecy of personal data shall be guaranteed. 
Croatia has to face its past, if necessary enter in force law on lustration, punish persons that had violated laws, but 
even then, no person’s rights on safety and secrecy of personal data quartered by the Constitution should not be 
violated. In Croatia there is no person that has been subject to trial only because he/she filled public posts and was 
members or collaborates of the security services during the socialism. There is no law that will make such trials 
possible. There are no official registers, released by the competent bodies, which list public officers, members or 
collaborates of the security service till the May 30, 1990. The unavoidable question arises on one’s motives for 
collaboration with the security service. That is why there are laws, trials and courts. The burden of delivering sen-
tences on the bases of no existing laws and data cannot and should not fall on archives. Archivist are forced by the 

ATLANTI • 28 • 2018 • n. 2
24
Živana HEĐBELI: Novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice, 13-24
legislation to challenge theirs own role in theirs states and societies. Archivist are not isolated from theirs commu-
nities. Each archivist will answer for him/herself if he want to be apolitical, or to participate in regulating his state 
and society. But no archivist should act outside the law and violate other person’s basic human rights. The Witch 
Hunt, shameful part of history is over. Let’s leave that past behind!
Typology: 1.02 Review article
Submission date: 23.07.2018
Acceptance date: 08.08.2018