77
Starinske in povestniške stvari.
Pitanj a
družtva za jugoslav. povjestnicu i starine
na   sve  prijatelje starinah i povjestnice naroda hrvatskoga, slovenskoga, srbskoga i bugarskoga.
1.    Ima li u vašoj okolici uz jezera, blata, bare, mrtve vode ili budikakove močvare manjih ili povečih prostorinah, nakoljenih starimi hrastovimi stupovi, medju kojimi ima svakojake truhleži ili truhlače, a medju njom orudje iz kamenite dobe, kao: kameniti m lato vi (bat, malj, čeki6) liepo izgladjeni i provrtani? Zatim klinovi, sjekire, bradve, švarbe, dlieta, kopja, noževi, branici od mačevah, bodeži, ta-rionice (Reibsteine), žrvnji itd.? Nadalje žare i criepovi iz gline, a igle, kolutei, narukvice, grivne, spone, zaponci od kosti ili roga? Ima li tu tragovah jantaru, liešnjakom ili siemenju raznoga žita?  Ima li kosti od životinje?
2.   Ima li kod vas spil j ah u kojih se nalaze čov-ječje kosti, a uz njih štagod od gore spomenuta orudja iz kamenite dobe?
3.   Jeda li se našlo u vašoj okolici ogromnih kostih od predpotopne zvieradi, a uz njih orudje iz više-spomenute kamenite dobe?
4.   Ima li u vašoj okolici starih grobovah sa-gradjenih iz neobdjelana velika kamenja? Ima li okrug-lih, šiljastih ili podugljastih brežuljakah (humkah, gomilah, gromačah) nanešenih, nakoliko se razabrati može, od ljudskih rukuh? Jeda li su taka mijesta obrubljena kamenjem?^ Kako se zove ono mjesto gdje stoje taki brežuljci? Sto pripovieda o njih narod? Da li se našlo u njih budi kakovo orudje ili oružje iz kamena, ili iz tuča, mjeda, bakra, železa? Ili su možebiti našli mužke i ženske nakite od kosti, tuča, mjeda,   bakra, železa,
srebra ili zlata, kao n. p. igle, prstenje, spone, kopče, narukvice, naušnice, putce, (dugmeta, gumbe) pase, šlemove, kacige, oklopja? itd. Da li su ujednu našli pepela sa žarama ili bez žarah? ili pako čovječje kosti, a uz njih po koj novac, oružje? itd.
5.   Ima li kod vas stečakah t. j. velikih stoječih kamenitih grobnicah, s napisi ili s izdjelanimi svako-jakimi uresi i nakiti? Ima li maš al ah? ili pako grobovah (rakah) u kojih se nalaze kameniti struge (mrt-vačke skrinje, sanduci, liesi) s liešinom? Da li su po-kriveni oti grobovi kamenitom škriljom, pločom ili zemljom?
6.   Ima li u vašoj okolici pustih ili obradjenih zem-ljištah, nazvanih: gradišče, gradac, gradovec, crkvište, crkvina? Da li tu ima traga zidinam, i da li se našlo orudje, oružje, novci, kamenite ploče, opeke (cegle) itd. s napisi i nakiti ili bez njih?
7. Ima li kod vas ostanakah starih vodovodah, sa cievi i žliebovi od kamena, pečene zemlje, železa, olova itd.?
8.   Jesu li našli u vašoj okolici ikada kod kopanja ili oranja budi kakove starine, kao: žare, lonce, po-sudja, oružja, nakite, novce, kipove, napise itd. Iz kakova bijahu tvoriva ove stvari? kamo su dospjele?
9.   Ima li na zidovih vaše crkve, kapele, grada, ili na budi kakovom gradjevnom spomeniku, kao i na zvonovih, na nadgrobnih kamenih, ikonah, krstovih, crk-venih posudah, svečeničkih odorah (haljinah) ikakovih starih napisah na grčkom, latinskom, siovjenskom, ta-lijanskom, njemačkom itd. jeziku? Bili so mogao dobiti prepis toga napisa?
11. Ima li kod vas gorah, briegovah, poljah, klanjacah, špiljah, ponorab, pečinah, liticah, skalinah, stienah itd. s imeni, koja spominju na bajaslovje (mi-thologiju), na historiju, na ime budi kojega slavnoga čovjeka, ili na koju znamenitu narodnu zgodu?
(Dalje prihodnjič.)
85
Starinske in povestniške stvari.
Pitanja
družtva za jugoslav. povjestnicu i starine
na   sve  prijatelje starinah i povjestnice naroda hrvatskoga, slovenskoga, srbskoga i bugarskoga,
(Dalje.)
11.    Ima li u vas starih gradinah ili sačuvanih gradovah, samostanah, umjetnp sagradjenih crkvah ili druzih znamenitih zgradah? Sto se zna i pripovjeda o njih.
12.   Ima li u vaših crkvah, gradovih ili gdje dru-gdje znamenitih starinah budi kakove vrsti, kao po-sudje, odeče, kipovi, slike, ikone, slikarije (živopisi) na liepu (zidu), krstovi, štapovi, svietionice, kadionice, čase, krstionice, propovjedaonice, umno rezane klupi, ormari itd.? Ili zar ima slikah domačih mijestah, pre-djelah, gradovah, samostanah, crkvah itd.? Ima li risanih ili iz kamena izdjelanih slikah, likovah, obrazah, kipovah, sto prikazuju slavne ljude našega naroda? Ima li naslikanih narodnih nošnjah ili prizorah iz domačih dogodjajah?
13.   Koje godine zidana je vaša glavna ili područna crkva? Od kojega graditelja (najmara, zidara)? U ko-jem slogu (stilu)? Da li ima vrata i prozore uzke ili širje na oblo (na bizantinsko, istočno i romansko), ili šiljaste (na gotičko) ili četverokutne (po novom)? Da li je svod (čemer, volta) ravan s daskama, ili na krst (s rebri), na mreže ili na oblo? Ima li malen ili veliki zvonik? Da li taj stoji iz preda ili iz traga? da li je okrugao, osmokutan ili četverokutan ? Ima li kubu ili više kubeta? Ima li crkva triem ili su izkicena vra-tišta na čelu (pročelju) ? koliko ima brodovah (ladjah) ? Da li svod počiva na stupovih ili pilovih? Ima li iz vana ili iz nutra kakovih spomenikah? Nalazi li se u bližini kakava starinska kapela sagradjena iz drva? u kojem slogu? da li oblom, šiljastom ili čestverokutnom.
14.   Ima li u vašoj okolici tkogod starih rukopisah urešenih sa slikama? ili knjigah izkičenih sa bakro-mjedo ili drvorezi?
15.   Ima li u vas kakovih arkivah ili pismenih po-manjih zbirkah, ili poj edinih starih povelj ah (diplomah), rukopisah, znamenitih knjigah? Kada i od koga pisani su   rukopisi?    Kada i  od   koga izdane  i pečatene  su
knjige?   Mogu li se rukopisi dobiti na prepis, ili hoče li vlastnik prodati takove stvari?
16.   Da li ima kod  vas  u narodu ustmenih uspo-menah iz bajoslovnih (mitologičkih) vremenah? Što pri-
!)ovijeda ili pjeva narod o Bjelbogu (Bjelunu, fee-inu), Perunu (Perinu), Triglavu, Svetovita. (svetom Vidu), Svarogu, Ladu i Ladi, Turu i Turici, Lelju i Leljivi, Živi i Živani, Mori (Muri) i Morani, Jaseni, Ješi i Ježibabi, o Žlatoj i Jagodi babi, o črnom bogu i Črtii (čartu),vo Biesu iJEeli, Maliku (Maličcu), o F u-leti, Škrapcu, Skratelju, Hudiču, Kurentu. O Rodjenicah (Rojenicah), Sudicah (Sudenicah), Letnicah i Polednicah. O sreči i usudu (vu~ sudu, udesu) o kugi (čumi) i smrti. O avetu, utvari i sablasti. O Vilah, Divih, Stuačih (Sduhačih), Orijaših, Patuljcih (pedanj-čovjek I lakat-brada), Palčeku, o srebrnom čaru, oDodl (Dundi), Didu i Dodoli, o vodenom (morskom) mužu i vodenih ženah, morskih djevojakah (pucah), dunavkah, povodkinjah, ajdovskih deklicah. O mraku, vukodlaku (vampiru, upi-rini), vidini, tencu, repaču, vučjem i divjem pastiru, o vilenjacih, čaratanih, madjioni-kah, vjedogonjah, krstnicih, vidovinah, vi-ščacih, vračarih. O vješticah, bahornicah^ coprnicah, viškah i vračaricah? itd. itd.
17. Ima li u vas koje osobito mjesto, brdo, polje, guvno, špilja, rudarska jama, jezero, voda, križopuče (razkršče), zakleti grad itd., o kom pripovijeda narod, da se tamo sastaju vile, vještice', zli duši, sablasti, nemani, zmajevi (aždaje*, pozoji) itd.? Ima li vodah, gorah i drvetah, koje drži narod za svete?
(Konec prihodnjič.)
95
Starinske in povestniške stvari.
Pitanj a
družtva za jugoslav. povjestnicu i starine
na   sve   prijatelje starinah i povjestnice naroda hrvatskoga, slovenskoga, srbskoga i bugarskoga.
(Konec.)
18.    Sto pripovijeda narod o postanku s vi e ta, o suncu i mjesecu, o sunčanom i mjesečnom kralju, sunčevoj i mjesečevoj materi? O zviezdah i repaticah? O mlaju, mladoj nedjelji i starom petku? O vjetru i kralju vjetrovah, o magli i oblacih? O kisi, gradu (tuči), munji (strieli), gromu i gromovniku, ognjenoj Mariji i ognjenom kralju? itd.
19.    Kako zove narod u vašoj okolici pojedine zviezde? Sto je puku mliečnica (mliečni podnebeski pas)? sto mu je duga (puga)? sto vlastari (vlastarice, lastari, blastari, vlašiči) ? sto kosci, kola (foringa), zvierinščica, rimski križ, sv. Jelene križ, glastožari (12 zviezdah), danica, večernica, večerna luč, volarica, svati, snuboki? itd. Kako tumači puk kriesanje zviezdah, sjevernu zoru (luč) itd.?
20.   Sto pripovijeda narod o bajoslovnih pticah i zvierih? Sto o Div-ptici, ždralu, žerjavu, labudu, utvi, sovi, čuku, mračnjaku, šcapu, hupaču(futaču), recelju, grilu, kavki, svraki, vrani, ga vranu, kukavici, pastje-rici, vugi, golubu, grlici, slavulji, lastavici, orlu, sokolu itd.? Sto o zmaju (aždaji, pozoju), zmiji (guji, kači) guji s dragocienom krunom, bieloj kači, zmiji kučarici, modrasu, kačcu? Sta o vilinskih, krilatih i morskih konjih, sto o šarcu,   buri kobili, jelenu itd.?
21.   Koji su kod vas običaji pučki kod poroda, babinah, kršcenja, kumovanja, pobratimstva i posestrim-stva, ženidbe, smrti i pogreba? Sta su^pokajnice, jau-kalice, tužbalice, plakalice, narikači? Sta su kar mine, dače i koljivo? Kako se svetkuje u vas nova godina i koledovanje? Sta su koledarice, koledjani i koledači? kako se svetkuju sv. tri kralji i vodokršče? Kako po-sljedni dnevi pokladah (fasinga), korizmena srieda i sriedine korizme? Kako uskrsni (vazmeni) praznici? Kako dan sv. Jurja (Grjorgje) i jurjevski kres? Ima li kod vas Ladaricah? Što se pjeva na Jurjevo? Kako se svetkuje^prvi dan svibnja (maja); i dan sv. Ivana krstitelja? Ste se pijeva o Ladu? Sto su veljanke, kre-
sarice, kreščarice i krstnice? Kako se vrši dan sv. Trojice? Sto su kraljice?^ Što se radi na dan sv. Vida, sv. Ilije i sv. Petra? Sto je Varin dan? Što rade na Miholje i na dušni dan? Kako se praznuje badnjak i božični dnevi? Kako zadnji dan godine?
22.    Sta su dodole, prporuše i carojice? Sta ot-mice? 1 što je krvnina i osveta? Šta su zakletve i uroči?
23.   Sto se baja kod poljskih poslovah i radnjah? kako se vrši sietva, kosit ba, žetva raznoga žita, ljup-ljenje kukuruza itd.? Kakove se tom prilikom mole molitve ili pjevaju pjesme? Da li se u vas gata u kosti brava, kokoše, tuke itd.?
24.   Sto se radi na rodjen dan i na krstno ime? Sto su materice? Kako su kod vas postala podrietla, nadimeua i prezimena pojedinih obiteljih i čitavih ple-menah? Kako je postalo ime šokac, bunjevac, vlah, morovlah, turkovlah, bodulj, brajc, bezjak, mutljak, kirac, čič itd.? Sta govori narod o pasoglavcih (peso-glavcih)? —
Svaki prijatelj starinah i povjestnice hrvatske, srbske, slovenske, bugarske i obče slovjenske, moli se najuljudnije, da po mogučnosti barem na jednu točku od gore stavljenih pitanjah, u kojem mu drago jeziku, pismeno odgovori i svoj odgovor podpisanomu pošalje. Njegovo ime zabilježit če se za zahvalnošču u zapisniku družtvenom, a sastavci tiskat če se u „Arkivu" za povjestnicu i starine južnih Slavenah. Družtvu biti če milo ako se odgovori na ova pitanja i u budi kojom časopisu, koji u jugoslavenskih zemljah izlaze. S toga se umoljavaju najprijaznije sva uredničtva hrvatskih, srbskih, slovenskih i bugarskih časopisah, da ova pitanja u svojih listovih priobčiti vole, pa ako se u njih odgovor na budi koje pitanje objavi, da onaj list, u kom takav odgovor pečatan bude, družtvu za jugo-slavensku povjestnicu bezplatno ili za plaču dostave.
U Zagrebu dne 15. siečnja 1871.
Ivan Kukuljevič,
Predsjednik družtva za jugosl. povjestnicu
i starine u Zagrebu.