Izvršni Odbor UJU pri mlnistru prosvete g. St. Radiču. NAOOVOR PREDSEDNIKA UJU. Decembra 2. primio je g. Ministar članove Izvršnog Odbora u svome kabinetu. Predsednik Udruženja g. Vuksanovič izneo jc g. Ministru cilj i zadatak organizacije UJU, nicnu brojnu jačinu i njoini dobru volju da uvek posluži interesima narod. prosvete i državnog jcdinstva. On je detaljnije izneo i objasnio organizaciju našeg Udružeiiia, kao što je i naročito naglasio da je ono. bez malog broja učitelja, obuhvatio sve Jugoslovonsko Učiteijstvo, jer broji 13.404 članova. UJU predstavlja ogromno večino učiteljstva v državi. Pozivajuči se na ovu činjenicu predsedništvo naglašava da je Izvršni Odbor izraziti prestavnik ogromne večine učitelja-ica u našoj zemlji i da je želeti da G. Minist-ar Prosvcte sva pitanja koja tangiraju školu i učiteljstvo radi sa pripitom i samih njegovih prcstnvnika. To je u ostalom intcrcs i same zcinljc i narodne prosvete, jcr^ niko dušu narnda ne može bolje poznavati od učitelja. Potreba enotnega šolskega zakona. Zatim je predsednik k. Vuksanovič izjavio: da jc poslednja učiteljska skupština u Subotici izjavila .želju: da se što prc dodc do jedinstvenog zakona za celu zemlju. Proti političnemu premeščanju učiteljstva. U isto vreme naglašava da je kao po nekoi uobičajenoj praksi došlo da svaki Ministar po svome dolasku vrši premeštanje učitelja i smcnu škol. nadzornika, pa čcsto puta i onda kada to najviše pogada sam narod i interese države. Interes je. i škole i države da učitelj bude stalan i nekretan još od prvih dana postavljcnja, a tako isto i nadzornik. Samo pod tom pogodbom moči če oni ozbiljno misliti na rad u narodu i školi. ODGOVOR AHNISTRA G. RADIČA. U. Ministar je ljubazno oslovio sve članuve Izvršnog Odbora i pokazao se veoma radoznao da ude u suštinu ueiteljskih želja kao i da mu iznese neke svoje misli o narodnoj prosveti u opšte. Za monopol šolskih knjig. ()n se na prvom mestu dotakao udžbenika. Izneo jc teškoče koje se opažaju h radu ako se ndžbenici štampaju slobodno. Razna privatna izdanja uslovljavaju tako šarenilo u školi da je nastavniku tcško nači šta da odabcre. Toga radi uzima za primer raznc zapadnc države, pa prema svemu onome što on zna. on dolazi do zaključka: da je najbolie da država sama izdaje udžbenike za celu zcmlju pod uslovom: da njcna izdanja budu u svakom pogledu i najbolja i najjeftinija po narnd. * Kaj je s šolskim zakonom? Što se tiče zakona o narodnim školama on žcli da izbliže pozna učiteljske želje o tome, pa pita za tačniju orijentaciju na kojoj stoji učiteljstvo. Prcsedništvo je odgovorilo: da učiteljstvo u glavnom stoji na gledištu: da polazeči od poslednjeg projekta zak. o nar. školama, zakon bi se mogao doneti samo pod uslovom ako bi se u svemu usvojile primedbe Glavnog Odbora na taj projekat. Tom prilikom g. Ministar se zainteresovao i izjavio želju da mu sc te primedbe Glavnog Odbora što skorije dostave. Nazori g. ministra o učiteljstvu. prosveti in šoli. Poslc ovoga G. Ministar živo i tačno izlaže izvesne svoje misli o narod. učiteljima i školi pa vcli: Učiteljstvo naj se ne cepi glede stanov. interesov. Nc želi da. se učitcljstvo osnovnih škola piidvaja kao stalež po staleškim interesima, da se birokratiztije i da na narod gleda tutorski. Oospodar šole mora biti narod — po njem se moramo orijentirati. Gospodar školc mora biti samo narod. ()n zna najbolje šta mn trcba. Naš narod ne voli velike školu a malobrojne. ()n lioče i manje škole ali ili želi mnogo više. Daklo narod je taj prema kome se nioramo nvek oriientisati. Klerikalizetu in šola. Klerikalci žele da su u pogledu škole opet oni prvi. A to je neprirodno. Mi nemamo atejistva, naš narod je u duši religiozan, i nezdravo je zbog toga javljati mu se kao tutir. Med učiteljstvom naj se razvija Ijubezen do naroda. Vi sami gospodo, pozvani ste da medu učiteljima razvijate ljubav za radom. U češkoj sc ne da ni zamisliti da deca ostanu sama sebi bez nastavnika kao što to kod nas biva. Mi gradimo narod. Učitelii so prvi stan. Učitdj ne sme biti preganjan. Učitelji su — po morn inišljenju — prvi stalež. Ali oni prema tome moraju biti i nagradeni i poštovani. Da mu se omoguči materijalan položaj i ugled u društvu. Nc poštovanje učitelja to je zločin. Učitelj ne sme biti gonjen. Narod spoštuje svojo inteligenco. če ga raziime in se ji ne odtujuje. Kao što se pop u srednjem veku nije stneo videti gonjen i zlostavljan, tako u modernim demokratskim državama tnora biti poštovana i ličnost učitelieva. Pop i učitelj moraju biti neprikosnoveni. Narod poštuje svoju inteligenciju samo kada ona ume da tnu se približi, i da ga razume. Sve što imam dobio sam svojim trudom i voljom da zavirim u dušu naroda i da u njemu nadem odziva. Narod u učitelju traži i karakter i inteiigenciju. To dvoje su nerazdvojni. Glede premeščanja, se morajo popraviti krivice. Što se tiče premeštanja učitelia g. Ministar izjavljuje: da ovo što je učinjeno i u koliko još bude pomeranja čini se u nameri da se ranije učinjene pogreške isprave — da se što je najnužnije rcparira. Šire premeštanje i gonjenia neče apsolutuo biti a naročlto ni; n toku godine. Službena doba za učiteljstvo. G. Vlada Petrovič primeduje da je Učiteljstvo oštečeno zakonom o dvanajestinama što mii je rok službovanja popet na 35 god. pa moli g. Ministra da ne dozvoli da mu se prilikom svakog rešavanja o dvanaiestinaina oduzima jedno po iedno stečeno pravo. G. Ministar izlaže finaiisijskc teškoče pa veli da za sada nije moglo biti drukčije. Sva su Ministarstva izišla sa smanjertim budžetima pa i Min. Prosvete. Ali obečava da če sve učiniti da se osnov. školi pokloni sva pažnia. Za šole se mora votirati od države 500 milijonuv. Veli da je sada votirano svega tri stotina milijona za osnov. škole a ja vam velim da čemo mi tražiti pet stotina milijona za njiliovo podizanje. Vi morate biti na prvem mestu. a ne birokratizirajte se. Vi morate biti na prvoni mestu, to je princip demokratije, aii zato vi se neniojte birokratizirati, nego sa narodom i ti narod. IVli imamo največi i najsvetiji poziv. Delajte. sprejeti vas hočem, kadar se bo razpravIjalo o osnovni šoli. Raditu gospodo, a kada Vam ja ustrebam dodite uvek primiču vas rado i ništa neču bez vas preduzimati kada je u pitanju osnovna Skola. »Odisla siiio brača!« Naposletku pri pozdravu i g. Ministar jc bacio jedan vedar pogled pp licima sviju članova i izvršio jednu konstataciju više: da smo bez obzira Srbi. Hrvati i Slovenci slični kako po fizionomiji, tako i po boji lica. Dakie. odista stno brača. SPOMENICA UJU MINISTRU PROSVETE ST. RADICU. Pri poiasku je predsednik UJU predao i pismenu predstavku g. Ministru, koja glasi: Br. 900. Beograd, 2/12 1925. Gospodinu Ministru Prosvete. Izvršni Odbor UJU imajuči čast da Vam se, Gospodine Ministre, danas lično predstavi, smatra za svoju dužnost, da Vas, koristeči ovu priliku, upozna: prvo sa organizacijom UJU, drugo sa svojitn gledištem na buduči Zakon o Osnovniin Školama, i treee, sa našim niišljenjem o upravi i nadzoru nad osnovnim školama. Ustanovitev UJU. Godine 1920 od 18.—20. jula održan je u Uuogradu I. Kongres celokupnog učiteljstva Kraljevine SHS. Tada su učitelji, svesni svoje velike uloge i dužnosti u životu našeg ujedinjenog naroda i svesni svojih staleškili interesa, stvorili od svih dosadanjih pokrajinskih organizacija jcdnu organizaciju: Udruženje Jugosloven. Učitclistva sa sedežem u Beogradu. Smoter UJU. UdruženJL' je osnovano na jcdinstvenoj osnovl sa širokim poljem rada u oblasnim povereništvima (sekcijama) i sreskim učitcljskim društvima, a kao svoj glavni cilj je istaklo: da udruženom snagom svih učitelja naše Kraljevine radi na napretku osnovne nastave i narodnog prosvučtvanja; da nastoji oko učvrščivanja duhovnog jedinstva svih delova našega naroda i štiti moralne i materijalne interese Učiteljstva. Uprava UJU. Udruženjem rukovodi Šrri Glavni Odbor u kojem ima 37 članova iz svih krajeva kraljevine i svoj Izvršni Odbor u kojem su 12 članova iz Beograda. Udruženje ima 5 oblasnih sckcija. — Povereništava, koje ima.iu svoje posebne uprave i svoje organizacije sreskih učiteliskili drnStava organizovant u duhu pravila UJU. Članstvo UJU. U 1924.25. školskoj godini celokupna organizacija U.IU ovako je stojila: 1. Povcreništvo — Beograd itnalo je 128 sr. uč. dr. č. 6236, 2. Povereništvo — Zagreb imalo ie 55 sr. uč. dr. č. 2988, 3. Povereništvo — LjubIjana imalo je 32 sr. uč. dr. č. 2683, 4. Povereništvo — Sarajevo imalo je 26 sr. uč. dr. č. 751. 5. Povereništvo — Split imalo je 12 sr. uč. dr. č. 745. Što iznosi svega dve stotine pedeset i tri (253) sreska nčiteljska dništva sa 13.404 člana. Dosedanje skupščine, kongresi in zahteve UJU. Udruženje UJU na svojim glavnim Skupštiuama. održanim u: Beogradu, Zagrebu, Sarajevu. Ljubljani, Dubrovniku i Subotici istaklo ie kao iediiodušnu želju i zahtev: Da se što prc donese zakon o osnovuim školama, koji bi vredeo za sve pokrajine. Novi zakon imao bi u glavnome da zadovolji ovc principe: u) Da da jedinstvenu nastavu i program za celn državu. b) Da obezbedi podizanje i izdržavanje osnovnih škola. c) Da u delo privede obavuznu nastavu u osnovnim školama i zajamči uredno pohodenje škole od strane daka. d) Da materijalno obezbedi učitelja i e) Da pruži pravnu i inoralmi zaštitu ličnosti učiteljcvoj. Specialni povdarki. Ueiteljstvo smatra, da treba zadržati Oblasni i Sreski školski nadzor. koji bi vršili iskijučivo nčitelji. Položaj nadzornika mora biti stalan, da bi nudznrnici mogli imati dovoljno aiitoritcta za vrsi.-n.ic s\'ojih dužnosti. Isto tako često pokretanjc učitelja rdavo sc odaziva na uspešan rad učiteljev u školi, mestn i okolinf i želeti je da učitelj bude stalan po mestu službovanja od prvog dana svoje službe. Molimo Vas, Gospodine Ministre, da izvolite primiti uverenje našeg osobitog uvaženja. Predsednik Udruž. Jug. Učiteljstva: Petar Vuksanovič. Tajnik: Jov. Milijevič. »Nar. Pr.«