Poštarina plačena u gotovom God. XII. Broj 31, Zagreb, 1. augusta 1940. Pojedini broj Din i,- ---^ Uredništvo i oprava Z A G Ktb IVIASARVKOVA 28a Teieson 87-80 Uredništvo in uprava za Slovenijo m slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA, Beogradska ul. 22. Narod, koji se odreče ma i jedne , stope krvlju i znojem otaca svo¬ jih natopljene zemlje nije dosto- jan da se nazivLie na-udom J Autonomija Podkarpatske Rusije Dnevne novine su pred nekoliko dana objavile vijest, da je madžarski parlamenat prihvatio zakonsku osnovn o osnivanju au- tonomnoga vojvodstva Podkarpatske Rusije- Tekst ovog zakonskog predloga još nije objavljen, ali se medjutim naglašuje, da se zamišlja što šira autonomija, koja bi omo- gučila potpuno slobodan kulturan razvoj dok bi Potkarpatska Rusija još i dalje osta¬ la u tijesnoj vezi s Madžarskom. U budim- peštanskim diplomatskim krugovima su ujereni da je ova iznenadna odluka došla na pobudu Berlina, koji bi želio da Ma¬ džarska učini sve, kako ne bi dala Sovjet- skoj Rusiji povod za bilo kakovu interven- ciju. Priznanjem autonomije. Madžarska če oduzeti sovjetskoj propagandi argumenat, koji bi bio povoljan za njezinu akciju. Ta je pretpostavka o motivima, koji su naveli madžarsku vladu na taj korak sva- kako najvjerojatnija, ako se ima u vidu momenat, fcad je kod Madžara sazrela ideja o podjeljivanju autonomnoga položaja Pot karpatskoj Rusiji. Više je naime nego frapantna koinciden- cija izmedju proširenja sovjetskog teritorija na račun Rumunjske, pripojenjem Besara¬ bije i sjeverne Bukovine. Sovjetsko - madžarska granica do koje je došlo pro- pašču Poljske time je proširena, a sovjet¬ ski pritisak na malog susjeda pojačan. U vrijeme kad tako brzo sazrijevaju mnogo veče i zamašnjije odluke, koje gotovo pre¬ ko noči postaju stvarnost nije dakle nika- kvo čudo da je i Madžarska odlučila da podijeljivanjem autonomije sama riješi — ili harem pokuša riješiti — jedan problem, koji bi, ako ona to ne učini mogao nači eventualno drugo, Madžarima manje po- voljno riješenje. Tu je tendenciju Madžarska pokazala več onoga časa, kad je — nakon propasti Poljske postala, susjed Sovjetske unije. Ako ju je kasnije napustila, bilo je to očito zato, jer je sovjetska Unija svoju vanjskopolitč- ku akciju bila uputila prema baltiikim dr¬ žavama i Finskoj. Kad je lamo završita svoju ekspanziju i okrenula se prema ju- goistoku bilo je jasno, da tim (asom dolaze u prvi red ona pitanja, koja su u tom sek- toru čekala na svoje riješenje. Brzina. ko- jom je riješeno pitanje Besarabije i Buko¬ vine. djelovala je u Budimpešti kao oporne■ na. UH smisao nije bilo teško shvatiti. Preostaje da se vidi kolika če biti ta au■ tonomija i koliko če ona zadovoljiti pu- čanstvo podkarpatske Rusije, a najvažnije je pitanje, koliko če s njome biti zadovoljna Sovjetska Unija. Na ta pitanja dati če od¬ govor daljnji razvoj dogadjaja. Još je jedna važna stvar, koja iskrsava u vezi s da,vanjem autonomije Podkarpatskoj Rusiji, a to je pitanje postupka prema dru¬ gim manjinama . od kojih su naročite važne njemačka i slovačka. Interesantno je naime da je položaj Podkarpatske Rusije riješen zasebno, a ne u sklopu opčeg manjinskog problema, koji problem igra važnu ulogu s obzirom na madžarske manjine u susjed- nim državama. Poznato je na pr. da su Slovaci napose nezadovoljni s madžarskim postupkom prema slovačkoj narodnoj sku¬ pini, pa da je to sporno pitanje znalo po- primiti i prilično akutnu formu. A s druge strane i njemačka manjina želi da se po¬ pravi njen položaj, kojim nisu ni u Ber¬ linu zadovoljni, što dolazi do izražaja i u njemačkom novinstvu. istina u blagoj for¬ mi zbog vanjskopolitičke povezanosti, ali ipak dovoljno jasno. To se neki dan vidjelo u pisanju : » V61- kischer Beobachlera«, koji se u jednom svom dopisu iz Budimpešte osvrnuo na slu¬ čaj sa narodnim zastupnicima Hubayem i Vago-om. Oba predstavnika stranke stre- lastih križeva — koja je veoma blizu po svom programu nacionalsocializmu isklju- čina su naime iz madžarskog parlamenta radi svog projekta statuta, o narodnim ma- nunama v Mndžarskoj. Taj je projekt kva¬ lificiran kao Štefan po madžarske nacional¬ ne interese u tolikoj mieri. da su madžar¬ ska vlada i parlamenat smatrali potrebnim primjentti na predlagače kaznu isključenja iz parlamenta. »Volkischer Beobachter« označio je to »mučnim dogodjajem«, te je dodao da na- rodnosne grupe u Madžarskoj gledaju u svoj daljnji razvoj s pouzdanjem i da im je u stvari sasvim svejedno. tko ispunjava nji¬ hove zahtjeve. jedino da je izvan svake dvojbe. da če oni morati biti ispunjeni. Na temelju svega može se zaključiti da če Madžarska potaknuta na to, razumije se. vanjskim okolnostima nastojati riješiti i pi¬ tanje ostalih manjina, naročito pitanje nje¬ mačke a potom i slovaške narodne grupe — o čemu je bilo sigurno govora u Salzburgu, buduči da je to pitanje od velike važnosti u kompleksu problema srednje i jugoistočne Evrope, koji se polinju riješavati, jer je to u interesu samih velikih sila. tjeban medjunarodne politike MANJINSKI PREGLED OD SALZBURGA DO RIMA Naša štampa kao i štampa ostalih ev¬ ropskih država još se uvijek bavi odjecima i komentarima salzburških i rimskih prego¬ vora, koji su jasno pokazali, kako je riješa- vanje problema podunavske i jugoistočne Evrope ušlo u aktuelnu fazu. Put najpriie rumunjskih, a zatim bugarskih i slovačkih državnika u Salzburg, a zatim viiečame iz¬ medju rumunjskih državnika s talijanskim u Rimu upučuje na to, da su na tapetu bila pitanja, koja u prvom redu interesiraju te države, njihov mcdjusobni odnos, a potom vjerojatno i odnos prema drugim država¬ ma, koje nisu bile zastupane na tim prego- vorima. Glavna tema razgovora u Salzburgu i Rimu bilo je pitanje teritorijanih revizija, u centru kojih se nalazi Rumunjska, ali je sigurno bilo razgovora i o drugim pitanji- ma, koja se ne tiču samo neposrednih od¬ nosa Slovačke, Madžarske, Rumunjske i Bugarske, več spadaju u širi sklop interesa, koji se direktno tiču sila osovine u politič- kom, pa zacijelo i vojničkom pogledu. A kako su danas i unutrašnja politička pitanja u najužoj vezi s opčim političkim smjerni- cama i položajem neke države ne če se po- griješiti ako se kaže, da je i unutrašnji po- litički položaj bio predmet spomenutih vi- ječanja. To vrijedi sigurno u prvom redu za Sio- vačku, gdje je neposredno nakon Salzburga došlo do promjene vlade, iz koje je ispao dosadanji ministar vanjskih poslova Dur- čansky, čiji je resor preuzeo pretsjednik vlade Tuka, a u koju je ušao Sanjo Mach kao ministar unutrašnjih poslova, mlad i ambiciozan političar, koji je neko vrijeme politički mirovao. Neki su barem u početku, htjeli vidieti u salzburškim viječanjima tendencu sila osovine, da se od Slovačke, Madžarske, Bugarske i Rumunjske stvori blok država koje če pod zaštitom Njemačke i Italije, tvoriti neku vrst barijere prema sovjetskoj Rusiji. Bit če to samo djelomično istina, raime u toliko, da je Njemačkoj odnosno si¬ lama osovine, bilo stalo do toga, da uredje- njem spornih pitanja izmedju spomenutih država, sve njih zadrži u sferi svojih inte¬ resa, i da im ne dadu povoda, da se za rje- šenje svojih pitanja obrate pojedinačno na drugu stranu, naime na sovjetsku uniju. Kako tih spornih pitanja izmedju Ru¬ munjske i Bugarske, Rumunjske i Madžar¬ ske, pa Madžarske i Slovačke fftiade do¬ voljno, jasno je da je posao oko izmirenja tih suprotnih gledišta i uskladjenja tako oprečnih interesa kompliciran i veoma de- likatan. Lako bi bilo zadovoljiti jednu stra¬ nu, ali ovdie vidimo, da je cilj mnogo slo- ženiji. da treba nači platformu, koja če biti prihvatljiva za sve zainteresirane strane. Kod gledanja na tai problem ne valja zaboraviti, da je silama osovine sve dotle dok nije pala odluka u pogledu Engleske osobito stalo da na Balkanu i u Podunavlju vlada mir. To je napose stalo Njemačkoj ne samo iz vojničkih razloga, nego isto ta¬ ko zbog gospodarskih interesa. Zato je ra¬ zumljivo, ako se Njemačka u želji da se urede odnosi u Podunavlju i na Balkanu ru- kovodi principom taktičnosti prema svima partnerima podjednako. Kad se na stvar tako gleda onda postaje razumljivo i to, da Njemačka za sada ne če da diktira uvjete sporazuma izmedju in- teresiranih država, več želi prepustiti rje- šenie — u okviru opčih sugestija i principa, što ih je iznijela u Salzburgu — samim tim državama, a s time naravno i odgovornost. U koliko ne bi došlo do želienoga spora¬ zuma. preostala bi arbitraža, pa bi Rim i Beriin sigurno našli brzo rješenje kao što su ga našli i u Beču. kad ie trebalo urediti pi¬ tanje razgraničenja izmediu Madžarske i Slovačke. Izmedju tih država poglavlje o teritori- jalnim revizijama sigurno je zaključeno, ali ostaje da se riješi pitanje manjina, na čemu su naročito Slovaci zainteresirani. Manjinsko pitanje spojeno s teritorijal- nom revizijom pretstavlja srž spora izmedju Rumunjske i Madžarske, i tu če sigurno biti teže nači sporazumno rješenje. Madžari traže mnogo. Rumunji nudjaju za Madžare premalo — tako bi se moglo kratko i je- dnostavno definirati bit spora. Kako če se urediti konačno i to pitanje ne može se još reči, ali je svakako značajno, da je nje- mačko gledište, koje je i te kako mierodav- no i odlučno bliže rumunjskoj tezi nego ma¬ džarskoj. Njemačka ne taji da su madžar¬ ski zahtjevi opravdani, ali samo djelomično, dok odlučno zabacuje, da bi se to pitanje imalo riješavati na principu ideje Sv. Stie- pana, t. j. da bi Rumunjska morala vratiti sve one zemlje, koje su prije rata bile sa- stavni dio Ugarske kraljevine. Time se to pitanje, vele Nijemci, ne bi riješilo, jer bi istodobno iskrslo novo pitanje samo u dru- gom obliku, a to nije cilj Hitlerove politike, koja teži za pravednim, prema torne 1 traj¬ nim rješenjima. Razlika izmedju rumunjskoga i madžar- skoga stanovišta je velika, to se naglašuje osobito u Rimu, pa ako ne dodie u odredje- nom roku do sporazuma nakon izravnih pregovora izmedju Budimpešte i Bukarešta, novine vele, da bi Njemačka i Italija doni- jele same odluku polovicom septembra. Kako je sigurno da nova granica ne če sasvim riješiti pitanje narodnosnih grupa, to se več sada govori, da če se manjine, koje ostanu s onu stranu stare granice za- mijeniti, pa bi se ponovio slučaj Južnoga Ti- rola, slučaj Besarabije, Litve itd., gdje ie došlo do masovnoga seljenja manjina u nji¬ hove matične države. Rumunjsko-bugarski spor ie mnogo lak- še naravi. Čini se da če se pitanje Dobru- dže riješiti otstupanjem njenoga južnoga di- jela Bugarskoj, koja bi — tako se isticalo u nekim listovima — dobila još neke kom¬ penzacije na svojim južnim granicama i u vezi sa izlazom na Egejsko more. Salzburg i Rim nisu, može se dakle reči, donijeli nikakvih konkretnih odluka, več je njihovo značenje u sugestijama i principi- ma u okviru kojih bi imala usliiediti rieše- nja, postignuta izmedju samih zainteresira¬ nih država. Značenje je još u torne, što su sile osovine jasno pokazale da su one u pr¬ vom redu ako možda ne i jedlne zvane. da odrediuju smjernice, kojima če se kretati daljnji razvoj na Balkanu i u Podunavlju. No time nije naravno iscrpljen u potpu- nosti problem budučega uredjenja Balkana, več samo djelomično. -■ 1 - BRETONCI USTVARJAJO SVOJO DRŽAVO BRETONIJA — NOVA DRŽAVA NA SEVERO-ZAPADU FRANCIJE Dne 27. t. m. je angleška agencija Reuter objavila vest iz Londona, da je bretonski narodni svet sklenil razgla¬ siti Bretonijo za samostojno državo. Po tej vesti bi se razglasitev te samostojne države na francoskem teritoriju imela izvršiti ob ugodni politični priliki. Ob istem času so listi prinesli poro¬ čilo iz glavnega bretonskega lista »L/ Heure Bretonne«, ki izhaja v Rennesu, glavnem mestu Bretonije naslednje vesti: Nemške oblasti so priznale samo¬ stojni obstoj Bretonije. Da bi popravili krivico, ki jo je Bretonija trpela pod francosko upravo skozi 150 let, so usta¬ novile posebno bretonsko oblast in ji postavile na čelo posebnega guvernerja Weyerja. ki se je nastanil v poslopju bivše prefekture v Rennesu. Bretonski narodni odbor je izdal sledečo dekla¬ racijo: 1. Bretonski odbor izjavlja v imenu vsega bretonskega naroda, da položaj Bretonije po vojni ne bo več pod no¬ benim pogojem isti kot je bil dosedaj. Režim, ki je Bretonce tlačil, je za vedno izginil. 2. Bretonski narodni odbor bo ob določenem času proglasili Bretonijo za posebno državo. Ustava nove bretonske države bo uveljavila načelo Bretonija Bretoncem. 3. Mednarodni pravni položaj bre¬ tonske države, kakor tudi narava nje¬ nih odnošajev do Francije in Nemčije, bosta določena s posebnimi medsebojni¬ mi pogodbami. Na to sledi še ostalih 19 točk. ki govore o sovražnem razpoloženju na- pram Angliji, o poglavarju države, o službenem jeziku, ki naj bo bretonski in francoski, o keltski univerzi itd. * Bretonija (polotok Bretagne) obse¬ ga departemente Loire Inferieure, Mor- bihan, lile et Villaine, Cotes du Nord in Finisterre. Prebivalstvo teh petih de- partementov znaša okoli 3 miijona. Glavno mesto Bretonije je Rennes, ki je po velikosti enako naši Ljubljani in leži skoro v geografskem centru tega ozemlja. Bretonski jezik je kakor znano keltske¬ ga izvora in se imenuje tudi arimorski ali arimorikanski jezik, ki je sličen je¬ ziku prebivalstva angleškega Walesa in Cornwalesa (tu je domači keltski jezik izumrl že 18 stolj.) Bretonski jezik go¬ vori v Franciji okoli miljon in pol pre¬ bivalstva. Dr. MAČEK DEPUTACIJI SLAVONSKIH NIJEMACA »Slavonischer Volksbote«, glasilo sla¬ vonskih Nijemaca piše, da je jedna nje¬ mačka deputacija na čelu s Branimirom Altgayerom sud.ielovala u Zagrebu na proslavi rodjendana i imendana dra Mačeka. Dr. Maček je primio vrlo srdačno delegaciju u subotu 20. VII. u svome stanu. Odgovarajuči na čestitku Altgayerovu dr. Maček je — veli se u »S. V.« — rekao da su države čovječja tvorba, a narodi djelo Boga, te da svaki narod mora čuvati svoj jezik, svoju kulturu, svoje običaje, i navike, svoju unutrašnju osebujnost, bilo da živi u vlastitoj ili u drugoj državi. On jamči, da Nijemci u Hrvatskoj ne če imati nikakvog razloga da se Žale. Ur. Maček se zadržao u razgovoru sa svakim poj edinim članom delegacije na njema¬ čkom jeziku. VOJVODJANSKI MADŽARI OSNIVAJU SVOJ MUZEJ U NOVOM SADU Madžarska društva u Novom Sadu odlučila su da zajednički organiziraj u kulturni muzej vojvodjanskih Madžara. Muzej če med ju ostalim sadržavati sve novine i publikacije, koje izlaze u Ju¬ goslaviji na madžarskom jeziku, te sve publikacije (knjige, brošure, novine itd.), koje izlaze u Jugoslaviji ili inozemstvu na madžarskom ili kojem drugom jezi¬ ku, ako se bave pitanj ima, koja inte¬ resiraju Madžare u Jugoslaviji. Osim toga pohranit če se u muzeju različiti predmeti madžarskog pučkog umjetnog obrta, a predvidjeno je i šahiranje kro¬ nika, pjesama, oučkih pripoviiesti, 'za¬ tim godišnjih izvještaja madžarskih kulturnih organizacija i kulturnih usta¬ nova, familijarnih kronika znamenitih madžarskih porodica, koje potječu iz Vojvodine. NJEMACKO ODLIKOVANJE SENATORA GRASSLA »Deutsches Volksblatt« (Novi Sad) javlja, da je otpravnik njemačkog po¬ slanstva u Beogradu dr. Gert Feine, kao izaslanik njemačkog poslanika von Hehrena, na svečan način predao se- natoru dru Grasslu pretsjedniku nje¬ mačke školske ustanove u Jugoslaviji, zlatnu plaketu Auslands-instituta u Stuttgartu. Tom prilikom je dr. Feine predao dru Grasslu i ručno pismo pretsjednika spomenutog instituta dra Strohlina, u kojem se ističu zasluge dra Grassla za Nijemce u Jugoslaviji. Se¬ nator Grassi zahvalio se na daru i izjavio je, da če se do zadnjeg daha žrtvovati za dobrobit njemačke narod¬ ne manjine u Jugoslaviji. NIJEMCI U KOČEVJU TRAŽE »ŠTUDENTSKI DOM« Dne 2 kolovoza o. g. treba doči na dražbu u Kočevju »Študentski dom«. Tim povodom su, kako javljaju »Deut¬ sche Nachrichten«, Josef Schober, pro¬ kurista tvrtke Lesna industrija, kao grupni vodja kočevskih Nijemaca, i dr. Georg Rothel. liječnik, kao pretsjednik bivšeg saveza »Njemačkih studenata u Kočevju«, podnijeli nadležnom mini- starstvu predstavku. U predstavci se traži, da se spome- nuti djački dom preda jednom za tu svrhu osnovanom savezu. Veli se, da je spomenuti študentski dom bio i prije vlasništvo kočevskih Nijemaca, kojima je bio oduzet i predan »Slovenskom djačkom domu«. U vezi s time traži se, da ministarstvo naloži okružnom sudu u Kočevju, da opozove najavljenu dražbu i da se »Študentski dom« sa ci- jelim inventarom, koji je posjedovao g. 1919 prilikom oduzimania. vrati kočev¬ skim Nijemcima. Več stoletij so se Angleži in Francozi borili za posest Bretonije dokler ni do¬ končno prišla ta zemlja v posest Fran¬ cije 1. 1532. Za časa francoske revolu¬ cije so se Bretonci uporno borili proti republikancem n a strani monarhistov. Ob minuli svetovni vojni se ie breton¬ ska narodna zavest ponovno vzbudila. Septembra 1939. pa je bretonski narodni odbor izdal manifest v vseh svetovnih jezikih, v katerem je naznanil težnje Bretoncev po samostojni državi v keltski federacij i Bretonij a—Walles—Cornwales —škotska—Irska/ Po pisanju švicarskega lista »Basler Nachrichten« je Nemčija že priznala sa¬ mostojnost Bretonije. Po sporočilu iz¬ vršilnega odbora bretonskega narodne¬ ga sveta bo pet departementov sasta- vljalo bretonsko narodno državo ter ure¬ dilo razmjerje do Francije in Nemčije. ISTRA« BROJ 31, STRANA 2. Zatvaranje kučnih vrata Pula — Novo stanje doni.ielo je ne¬ koliko značajnih prom.iena i u kučnome redu. Tako je izašao propis da se kucna vrata noču ne smii u zatvarati. pa su ku- ce bilo prema torne otvorene po cijelu noč. Sada ie medjutim donošena i u tom pogledu mala preinaka, pa ce kucna vra¬ ta biti otvorena noeu samo do 11 i po sati. t. j. tko dušo dok su otvoreni i lo¬ kali. ŽIVAHNA PROPAGANDA NA PAZIN- ŠTINI Pazin — Kako je več u nekoliko na- vrata bilo javljeno, na Pazinštim se je u posljednje vrijeme posveeivala naro¬ čita briga kulturno-političkoj propagan¬ di. pa su skoro reaovito svake nedielje po raznim selima i mjestima bliže i dali- nje okolice održavaha preaav^nia o oo- litičkom poiczaiu u svijetu s osobitim obziiom na uicgu Italije u Evropi. uz to se ie dijeiilo na stotine primjeraka ta- 4ianskih novina mea.iu seljaštvo. had- njin aana ta ie propaganda pogotovo bila živahna, i? ašistički študenti prihva- tili su se posla pa ie medju njima iza- brano z5 lica. medju na.iboljim i _naj- agiinijim govormcmia, kojima je dužnost da vrše sistema csku propagandu mediu inorodnim pučanstvom. Prošle ned.ielie odi Žana su propagandna predavanja u Brtonigli, Trvižu. Novakima i Oeroviiu. Stari Pazin — U Starom Pazinu vee ie nekoliko godina sto ie urediena 1 le¬ tna diečja kolonija za siabuniavu erad- sku ctjecu. D ječa bora ve na sviežem zra¬ ku i skoro gola cijeli dan se igrajn, uče¬ či pri tom razne patriotske piesme ood nadzorom učitelja i učiteljica. Pazin — Pazmski diaci. poiaznici sre¬ dnjih i viših škola. organizirali su ovog Ijeta pohode medju hrvatske seljake u Pazinštini, pa su se prijavili na dobro- voljan rad na selu. Mnogi su od njih su- djeiovali na poljskim radoviina. osobito pri žetvi. ' Kanfanar — 1 u Kanfanaru ie kao i u Starom Pazinu uredjena dječja kolonija sa t. zv. sunčanim kupeljhna. Nedaieko Kanfanara usred iedne li.iepe i prostra¬ ne šume .podignuti su šatori, pod koiima djeca žive. krečuči se cijeli dan samo u kupačim gačicama na sv.iežem zraku. UPOZORENJE MINISTARSTVA VOJNOG Rijeka — Izvješeni su plakati s aa.i- novijim upozorenjem ministarstva voj- nog o ponašanju pučanstva za vrijeme neprijateljskih napadaj a iz zraka. Ta¬ ko ministarstvo ponovno naredjuie. da se za vrijeme neprijateljskih napaaaia odnosno paljbe protivuavionsliih topova pučanstvo ne zadržava na otvorenom, nego da se ima skloniti u zatvorene p; o- storije i to ne u visoke spratove. To se odnosi ne samo na mjesto napadaia ne¬ go i na cijelu okolinu u udal.ienosti od 10 do 15 km od tonovskih baterija. To je naredjeno sa svrhom da se pučanstvo očuva od eventualnih posljedica, koie bi mogle nastati od neeksplodiranih me- taka i od njihovih krhotina, kako se to u posljednje vrijeme u više slučaieva dogodilo. CIJENE METALNIM OGRADAMA Pula — Ministarstvo za korporacije utvrdilo je cijene za kovinske ograde, koje su u smislu svoiedobne odredbe mo¬ rale biti predane u državna slagališta. Tako le cijena bakru odredlena sa 12 li¬ ra kilogram, rnied se plača po 9. a bron- ca po 10 lira kg. NIKLENI NOVAC OD I I 2 LIRE PO- VLACI SE SASVIM IZ PROMETA Rijeka — Danom 31. srpnia povlače se iz prometa komadi niklenog novca od 1 i 2 lire. dočim ostalu u prometu i na¬ dalje komadi od slitine akmonitala. Ni- kleni novac privatnici nosilie spomenu- tog datuma ne mora ju više primati no državne če ga ustanove primati i nada¬ lje do konca augusta. OGRANIČENI OBROČI KRUHA U GO- STIONICAMA Pula — Istim raspisom Ministarstva za korporacije, kojim se utvrdjuju bez- mesni dani, preporučena ie i naiveča štednja kruhom. Opaženo je— kaže mi¬ nistarstvo — da se u po j edinim gostlo- nicama kruh upravo razbacivao i da su se gostima stavljale na raspolaganie porcije kruha ,koje su značile više nego razbacivanie. Obzirom na teška vremena u kojima živimo nalaže se u buduče u gostionicama ne srni ju gostima davati obroči kruha, koli bi bili pretierano ve¬ liki. U gostionicama prvog razreda i lu- k.susnim restaurantima smii e se gostu dati najviše 80 grama, a u pučkim i dru¬ gorazrednim gostionicama naiviše 150 grama. Vrst kruha je več prie odredie- na. To ie Jedinstven tip črnog kruha za cijelu državu tzv. pane unico. za koga ie sam Duce iziavio da ie vrlo ukusan i zdrav, te osobito izdašan. PRETPLATNICIMA »ISTRE« Molimo svu gospodu pretplatnike, kojima istlče pretplata, 30 srpnja 1940, i!l su u kakvom zaostatku, da nam duž- nu svotu pošalili čekovnom uplatnicom koju prilažemo današnjem broju- Oni medjutim kojl su u redu platili pretpiatu neka si zadrže ček za drugi put i neka nam oproste što smo i njima priložili. Iz tehničkih razloga niie bito dnikčije moguče. Vijesti iz rodno g kraja MELIORACIJA MOČVARNIH ZEMLJIŠTA U ISTRI Istarska zemlja je dosta mršava i izu- zevši zapadnu i južnu Istru, koie se ao- nekie mogu nazvati plodnima i bogati¬ ma, drugi su krajevi dosta oskudni. listi¬ na i srednja Istra ima svojih prednosti, ima i nekih vrsta kultura koje vrlo do¬ bro uspijevaju. no broj je tih kultura ograničen, pa sve narodne potrebe ne mogu biti zadovoljene. Mnogi dijelovi zemljišta, koje bi se dalo iskoristiti močvarni su, drugdie ocet strada zemlja od suše tako da ie ušli jed toga pučanstvo u poj edinim krajevima bilo na sto muka. Jedno od na.ivitalniiih i naiprečih pi¬ tanja bilo ie svakako pitanje opskrbe ogromnog dijela Istre pitkom vodom za ljude i blago, a u koliko bi to bilo mo¬ guče i za natapanje barem najpotrebni- jih dijelova zemlje uz kuče i naselja, ka¬ ko bi ljudi imali barem naipotreb.aijeg zelenja. Piano vi oko izvedbe israrskog vodovoda veliki su i precizno su. izralič¬ ni. no kako to zahtieva goleme investi¬ cije dakako da se to ni do dana današ¬ njega nije uspjelo provesti. Dovršeno le nekoliko vodovoda, tako onai od Pazma preko Motovuna. Vižinade i Visniana na Poreč i ioš neki krači, no to ie kako se ono kaže, tek kaplja vode u moru, pa je problem opskrbe Istre vodom ioš uviiek najaktuelniji. Drugi problem je pitanje isušen.ia močvarnog tla. Svojedobno su bila osno¬ vana razna društva, koja su si bila po¬ stavila za zadaču melioraci j u po j edinih krajeva. Jedno je od njih trebalo isusiti močvarne kraieve oko ušča Mirne, drugo one uz Rašu, a treče ie trebalo urediti napuštene šolane kraj Kopra i učiniti ih podesnima za zemljoradn.iu. Sada su se sva ta društva fuzionirala i stvorila novi konzorcij, ko ji se je podli elio u 5 sekcija i to: 1. sekcija za vodovod. 2. sekcija za melioracij u bivših koparskih šolana. 3. sekcija za meiioraciju Mirne. 4. sekcija za meiioraciju Raše i 5. sekci¬ ja za meiioraciju svili ostalih moč var¬ nih zemljišta u Istri, koja nijesu obu- hvačena u spomenutim 4. sekcijama. U svom dosadanjem radu pojedina su društva več postignula stanovite rezulta¬ te, no oni se ni izdaleka ne mogu sma¬ trati dostatnima. Na močvarnom področju riieke Mir¬ ne. koje obasiže oko 4200 hektara isu- šeno je 'jedva nekih 700 hektara. Na tom zemljištu podignuto je u toku od poslie- dnih skoro dvadeset godina otkako se ti radovi postepeno izvršu j u u svemu 7 ku- ča. Prinos je bio nakon melioracije 3,200.000 kvintala raznih plodina napra- ma. 1,100.000, prije provedene meliora¬ cije. Društvo koje se bavilo melioracijom koparskih šolana bilo ie došlo u poteš- koče financijalne naravi, pa je na neko vrijeme bilo sasvim obustavilo rad. Me¬ djutim ie priskočila država u pomoč, pa su radovi nastavljeni. Zemljište nije po- desno za svaku vrst kulture, buduči da je zemlja zasičena raznim kemičkim sa- stavima, koje ne pogodu ju svakoj vrsti plodina, nego im čak štetuju. Usliied to¬ ga su na pojedinim dijelovima pravlieni pokusi s raznim bilikama. no rezultati bar do sada nijesu bili osobito zadovo- Ijavajuči. Nakon transformacije tla, ze¬ mlja je dala 2,500.000 kvintala raznog priroda naprama 500.000 prije melioraci¬ je. a kolonisti su sagradili u svemu 13 kuča na mehoriranom zemljištu. Pove¬ lj an rezultat bio je na zdravstvenem po¬ dročju, jer je sasvim odstranjena mala¬ rija, koja je tamo prije vladala. Dok je prije melioracije bilo 200 slučaieva ma¬ larije, nakon melioracije niie više orlo ni iednoga slučaja. Mnogo se je nada polagalo u isušenje čepinskoga jezera, računajuči da če se baš u tom inače dosta pasivnem kra¬ ju moči postiei najbolji rezultati. Rado¬ vi na isušenju toga jezera trajali su od 1925 do danas a utrošeno ie na n Uh kroz ovih 16 godina preko 22 milliuna lira. Od ožujka 1939, utrošena su dalj- nja 2 milijuna za vodogradnie i kanali¬ zacije, a predvidjena su još 2 milijuna za daljnje radove. Voda ie iz jezera poseb¬ nim kanalom odvedena u plominski za¬ liv. Ni ta zemlja nije podesna za svaku vrst kulture, nego če se, čini se. morati na njo.i gajiti u glavnom šečerna repa i sijeno za blago. Na miestu bivšeg čepie- skog jezera podignuta su sada naselja u kojima stanuje danas nekoliko stotina radnika. koji tamo rade na melioraci- onim radovima. U glavnom su to radnici koji su doselili iz pbližnjih mletačkih po¬ krajina, te nekoliko naših ljudi iz susie- dnih opčina. Osim ovih močvarnih zemljišta ima u Istri još 44.783 hektara neobradienog zemljišta. To su uglavnom tako zvani »komunali« oko Kanfanara, Bala. Vod¬ ni ana. Bule i Barbana, zatim oko Labi¬ na, Plomina, Boljuna. Lanišča. i Cresa. To su negdje šikare, negdje mršavi pa- šnjaci, a negdje kržliava i slabo renta¬ bilna šuma. U planu ie konzorcija koii se bavi bonifikacijom zemljišta u Istri da se i ti tereni bonificiraju. Uporedo s bonifi- kaeijom izradio je konzorcij i 23 pro¬ jekta za uredienje novih cesta i puteva u tim krajevima od kojih ih je 8 na¬ značeno vrlo hitnima. Te ceste potrebne su, kažu, da bi pristup do tih novih ze- mliišta bio olakšan, te da bi se poveza¬ la komunikacionim vezama s ootrošnim centrima. Planovi su svakako li j epi i veliki a podupire ih i Organizacija za gospodar¬ ski preporod trih Venecija, no čini se da su poteškoče i suviše velike, a da bi se bar u dogledno vrijeme mogli poka¬ zati neki donekle povoljniji rezultati. Trud uložen u tai golemi rad u ovih po- sljednjih 20 godina niie donio one re¬ zultate koji su se očekivali. POLOŽAJ V IDRIJSKEM RUDNIKU Idrija, julija. (***) Novi lastnik idrijskega rudnika je izmenjal vodilne ljudi na upravi rudnika, od prejšnjih je ostal le še ing. Pellis. Na njihova mesta so bili postavljeni sami mladi in v prak¬ tičnem pogledu skoro neizkušeni ljudje. Rudnik kaže že precejšnjo izčrpa¬ nost. Kljub vsemu iskanju ne more se naleteti na kako izdatnejšo živosrebrno žilo. Zato je vodstvo primorano odpi¬ rati stare že pozabljene rove, ki so bili nekoč opuščeni spričo bogatejših naj¬ dišč. Pri kopanju v teh rovih se je ugo¬ tovilo, da je ruda dobra in daje precej visok odstotek živega srebra. Radi po¬ manjkanja novih žil so začeli pred kratkim tudi z izkopavanjem z že nek¬ daj izrabljenim materijalom zasutih mest, ker je tudi v tem materijalu še vedno toliko ž. srebra, da se delo iz¬ plača. Ker rudnik ne kaže toliko rentabil¬ nosti, kolikor se je pričakovalo, so bile izdane stroge odredbe glede štednje z vsakovrstnim materijalom, pred vsem z lesom, da se na ta način režijski stroški znižajo na minimum. Pretirana štednia z lesom pa bo vsekakor prej, ali slej rodila slabe posledice za sam rudnik. Pri kopanju novih rovov se namreč upo¬ rablja mlad obdelan les, tkzv. »štem- peljni« (podpornjaki), s katerim se vo¬ doravno in navpično podpre novonastali del rova, ter se na ta način dotično mesto zavaruje pred vdori zemeljskih plasti nad njim. V tem pogledu je po¬ trošnja lesa zelo velika. Zato je nekdaj Avstrija v nemali meri ravno iz tega razloga v idrijski okolici gojila krasne gozdove, iz katerih je črpala potreben materijal, deloma pa ga je nabavljala od okoliških kmetov. Ker so danes era- rični kakor tudi privatni gozdovi do skrajnosti izčrpani je možnost neposre¬ dne nabave lesa odpadla, zato pa se je seveda cena lesu le še povišala, ker je družba v tem pogledu odvisna od uvoza. To stanje je družbo napotilo, da upora¬ bo lesa čimbolj mogoče omeji, in je za¬ to skoro povsem opuščen stari način zavarovanja rovov z lesom. Tako rav¬ nanje je varnost dela v rudniku zmanj¬ šalo na minimum. NAKUP RIB IZ JUGOSLAVIJE Trst, julij— (***) Ker je poleg drugih živil občutno tudi pomanjkanje mesa goveje živine, ki ga je že pred vojno morala država uvažati iz drugih držav, predvsem iz južnovzhodne Evro¬ pe, je opaziti veliko zarnmanje za ribe. Vzhodna obala Italije je radi plitvine revna na ribah, zato pa obiluje z njimi jugoslovanska obala. Ker je letos v Dalmaciji zelo bogat ribolov se italijan¬ ske tvrtke zelo zanimajo za to blago, predvsem za sardele, ki jih kupujejo v Jugoslaviji nasoljene kar po 5 L za ki¬ logram, tako da bodo imeli jug. ri¬ biči letos prav lepe dohodke. ZLATNA MASA DOMINIKA JANEŽA Postojna, julija 1940. — Pre¬ tekle dni je v Studenem obhajal 50-iet- nico mašništva ali zlato mašo župnik in duhovni svetnik Dominik Janež. Sla¬ vljenec se je rodil v Globeli pri So¬ dražici dne 2 avgusta 1865. Po prvih službenih mestih je bil postavljen 1. 1903 za dušnega pastirja v Studeno, kjer je ostal do danes, torej že 37 let. Vaščani so lepo proslavili to domačo slovestnost in zaželeli svojem dolgoletnemu dušne¬ mu pastirju še mnogo let. PRIDELEK PŠENICE BO LETOS MNOGO MANJŠI Trst, julija 1940. — Kmetijski mi¬ nister je podal predsedniku vlade Mus¬ soliniju obsežno poročilo o letošnji letini, iz katerega je razvidno, da bo letos Italija pridelala okoli 76 miljo- nov stotov pšenice. Posebno slaba je bila žetev v južni Italiji na Siciliji in v Laciju. V Zapadni Benečiji je bila žetev za 40 odstotkov slabša od lanske, v Lom¬ bardiji pa za 28 odstotkov. Lansko leto je Italija pridelala 80.7 miljonov stotov pšenice. Kmetijski minister upa, da bo Italija dosegla v prihodnjih letih 90 mi¬ ljonov stotov pšenice letnega pridelka. V ostalem pa pripominja, da se v dr¬ žavnih silosih nahaja še nekaj miljonov stotov pšenice. Ostali pridelki kažejo dobro in to posebno sadje, za katerega je izdal minister posebne ukrepe in odredil sušenje sadja, POMANJKANJE NEKATERIH ŽIVIL Trst, julija. (***) Cim dalje občut- nejše je pomanjkanje masti, sladkorja in še nekaterih drugih živilskih do- trebščin. Naši ljudje z veliko skrbjo gle- gajo v bodočnost, zlasti še radi izredno slabe letine. Edina sreča je v tem, da merodajne italijanske oblasti res vestno pazijo na to, da trgovci ne dvigajo po nepotrebnem cen in ugotoviti moramo, da so cene nekaterim živilskim potreb¬ ščinam nižje kot drugod. JOŠ JEDAN BEZMESNI DAN Pula — U smislu naredbe Mimstar- stva za korporacije upueene svim ure- fektima. Dočevši od 30. srpnja uvodi se ioš jedan bezmesni dan i to u uterak. Tog dana niti se smije klati, niti se ani- je prodavati bilo kakova vrst mesa ni u dučanima ni u gostionicama. Od te od¬ redbe izuzeto ie sušeno i sol.ieno meso, šunka i meso od kuniča Prema torne se od sada meso prodale ovako: u subotu. ned.iel.iu i Donedjeliak smiie se prodava¬ ti svaka vrst mesa. U utorak solieno i sušeno meso. te meso od kuniča. U sri- iedu. četvrtak i petak od kuniča. CRKVENI GOD U OPATIJI Opatija — Na dan Svetog Jakova, patrona žuone crkve. u Onatiii su održa- ne uobičajene svečanosti. Iz Rijeke je stigao biskup, koii ie služio svečanu nn- su i održao propovijed i obavio posvetu zemljišta i blagoslov Dočetnih radova oko povečanja i proširenia. crkve o čemu ie i u našem listu bilo več nekoliko puta govora. Svečanostima ie prisustvovalo dosta svijeta. POŽRTVOVNOST JUGOSLAVENSKIH NIJEMACA Senator Grassi kao pretsjednik nie- mačkog školskog fonda čijim se sredstvoma izdržavaju njemačke pri¬ vatne škole u Jugoslaviji, nedavno je otvorio zbirku za taj fond pozivom svim Nijemcima u Jugoslaviji. Počelo se pri¬ laganjem »kamena temeljaca«. Tu se po¬ kazalo, kakav smisao imaju Nijemci za slične inicijative. CIJENE MLIJEKU Pula — Pokrajinski korporativni sa- viet' donio ie zaključak da se u smislu sporazuma postignutog izmed.iu intere- siranih organizacija i mliiečnih centrala mlijeko odred j eno za industrijske svrhe (velike sirane i sl.) počevši od 1. srpnia ima plačati kako sliiedi: u puliskoi zoni po 85 lira za 100 litara, a u ostalo j istar- skoj zoni (Roč, Buzet) po 75 lira za 100 litara. ova cijena se razumijeva franko mjesto mužnje. TRI NESREČE Trst — Radnik Valentin Kumar. 59 godina star. pao ie tako nesretno da ie zadobio na čelu duboku ranu zbog čega je morao biti prevezen u boinicu. Trst — 27 godišnji Anton Krečič iz Barkovlja vračajuči se sa kupania po- skliznuo se. pao i prelomio desnu ruku. zbog čega ie hitno morao biti otorem- ljen u boinicu, gdje če navodno morati odležati'barem 4 sedmice. Trst — Najteže je medjutim stradao 41-godišnji radnik Josip Košuta iz Sv —-- Križa pri Trstu i bio zaposlen na je- dnoj gradnji. Nalazeci se na skelama za¬ poslen zbukanjem zida, izgubio ie ra- vnotežu i pao iz višine od 6 metara. Dru- govl su mu priskočili u pomoč, pozvali brze bol.ie društvo za spasavanje i otpre- mili ga u boinicu. Jadni Košuta nalazi se u veoma teskom stanju i liiečnici su- rnniaju da če ostati na životu, ier 1e do- mo prelom lubanje i mnogo drugih te- skih ozlijeda. vanjskih i unutarniih. Italijanski listi poročajo, d v koncentracijskih taboriščih v Pr se vedno okoli 20.000 Italijanov, j. francoske oblasti interniral začetku vojne med Francijo in I Okupacijskim oblastem se je pos dosedaj najti samo 300 Italijanov, bili aretirani v Parizu in tam prid katerpm a £ Italijane pa še ne vi TtouL , kraju Fr ancije so intern coz h n^ii l 1 pravijo ’ da 5 e Pri i do ftalfai Vedn ° pre3Šnja m Do kraja juna priloženo je 2026 ka¬ mena temeljaca. S obzirom da svaki kamen odgovara sumi od 500 Din., Ni¬ jemci su priložili več preko milijun di- nara. Dr. Janko, pretsjednik švapsko- njemačkog kulturnog saveza odredio je, da Savez priloži 100 kamena. (Ravno- pravnost) ZABRANA PRIMANJA ČLANOVA U KULTURBUND NE VRIJEDI ZA SLOVENIJU »Deutsche Nachrichten«, list koji izlazi u Zagrebu donosi obavijest švap- sko-njemačkog Kulturbunda. da je sa- vezni šef dr. Janko javio, da zabrana primanja članova u švapsko-njemački Kulturbund ne vrijedi za mjesne grupe u Sloveniji. Time u vezi pozivaju se po¬ novno Nijemci u Sloveniji, da neodgo- divo jave svoj pristup u mjesne grupe Kulturbunda, Kako je poznato, u drugim krajevima Jugoslavije gdje žive Nijemci primanje u Kulturbund obustavljeno je od nekog vremena da se, kako je bilo istaknuto spriječi navala oportunista BROJ 31, »ISTRA« STRANA 3. TEMELJI NOVE EVROPE U OČIMA NJEMAČKOGA PUBLICISTE Karl Megerle, diplomatski suradnik »Berliner Borsen-Zeitunga«, napisao je n svom listu, u brojevima od 13. i 14. VII. opširan prikaz o temeljima nove Evrope, o kojoj se u posljednje vrijeme toliko raspravlja. Prikaz je ne samo aktuelan nego i veoma karakterističan, jer se iz njega jasno vidi, kako Nijemci zamišljaju uredjenje buduče Evrope, sv oju ulogu u njoj i odnos prema ostalim, napose prema malim narodima. Radi t oga prenosimo poglede njemačkoga pu¬ bliciste, pri čemu smo se, zbog omedje noga prostora, ograničili na bitnije dijelove. — (Ur.) »Slom starog reda u Evropi — veli Megerle — potpun je. Francuska, poli- tieki oslonac tog reda, sama napušta dosadašnji sistem i pokušava se prila goditi novim formama. Slom i preorl- jentacija prešli su več s vojnog i poli- tičkog polja na pri vredno i socijalno po¬ lje. Opaža se, da sve evropske države uvidjaju potrebu novih forma i poka- zuju želju, da se prilagode promijenje- nom svijetu. Evropa je pobjedom Nje- mačke i njenog saveznika ponovno ste¬ kla svoju političku ravnotežu u sredistu kontinenta i osječa, da je time za vršen razvoj mnogih stolječa i da nastupa nova epoha. Izmedju straha i nade, u napetom očekivanju, kakvo mjesto i ka- kve funkcije treba da im donese histo- rijski preokret u jednom novo uredje- nom svijetu, pitaj u se srednje i male države, kakvi su temelji nove Evrope. Danas se još ne može govoriti o terito- rijalnim i drugim promjenama, koje moraju biti povezane s pomicanjem eu- ropske ravnoteže od zapadnih granica k srednjo-evropskoj osovini. Ali več danas se opažaju izvjesni temelji i polazne to¬ čke, pa se može konstatirati. da europ- ski narodi mogu s pouzdanjem očeki- vati novo vrijeme. Bez obzira na doprinose, koje pobje- dnici u ovom ratu žele pružiti u novoj izgradnji Evrope, i na suradnju, na koju su pozvane i druge države, postoje več danas izvjesni objektivno-stvarni i psi¬ hološki preduvjeti, koji zahtjevaju novu europsku solidarnost i zajednicu. U vri¬ jeme modernog prometa i moderne pri- vrede. a prije svega u vrijeme moderne ratne tehnike i strategije, svatko osječa da je Evropa previse mala, a da bi mogla kao do sada ostati raskomadana u mno- gobrojne jedinice, nesposobne za život ili da bi mogla biti podijeljena u nepri- jateljske tabore i u samoubilačkim ra- tovima izgubiti sa svojom snagom i svoj položaj u svijetu. Sve te spoznaje prisi- ljavaju na evropsku solidarnost; zahtje- vaju, da se uspostavi ledno privredno i prometno-geografsko veliko područje. Ovaj rat pokazao je malim i srednjim državama Evrope, koliko je opasno ži- vjeti izmedju suparničkih velevlasti. Slom demokracije s njenom fikcijoin o mehaničkoj jednakosti pojedinaca, kao i o jednakosti malih i na.imanjih država s vodečim nacijama istodobno predsta- vljaju slom jednog pretjeranog naciona¬ lizma i nezdravog političkog individua¬ lizma malih naroda. Privredni i vojni tereti, koji su zahva- ljujuči toj fikciji ležali na plečima ma¬ lih država, pokazali su se kao besmisle- ni, a u stanovitim slučaj evima i kao ve¬ oma opasni. Pored toga. sve jasnlje se uvidja, da se više ne mogu održati do¬ sadašnji socijalni, privredni i politički sistemi, i da je potrebno ispitati i prila¬ goditi unutrašnje režime pojedinih na¬ roda. Večina evropskih država teško se oslobadja starog reda i doprinosi bolne žrtve u svom skretanju k novom uredie- nju. Mi smo na ovom mjestu cesto na¬ glasili, da su neutralne evropske države djelomično dobrovoljno, a djelomično šilom postale članovi i garanti Versail- leskog diktata. Sa Slomom tog diktata srušio se i njihov svijet, a samo pošte¬ no odlučno i lojalno napuštanje prošlo- sti pružit če i mogučnost, da postanu slobodni i korisni članovi evropske ?a- jednice. To če za mnoge od njih značiti duboku revoluciju njihovog dosadašmeg mišljenja i djelovanja. Medjutim s ne¬ koliko govora, odredaba i površnih ge- stova one ne če izvršiti svoju dužnost. Potrebna je poštena i duboka spoznala o unutrašnjoj obnovi, napuštanje opor¬ tunizma i pretjeranog političkog i pri- vrednog nacionalizma, kao i priznavanje principa, da se časti jedne male cržave nipošto ne protivi njena spremnost, da se povjeri vodstvu i zaštiti velikih država. NJEMAČKA 1 MALE DRŽAVE Nitko danas više ne osporava, da su Njemačka i Italija pozvane, da provedu' novo uredjenje Evrope i preuzmu njeno vodstvo. Same činjenice i, kao štosemo- žemo nadati, europska narodna zaiedni- ca predat če im tai zadatak. Što se tiče Njemačke, ona je kao i njen talijanski prijatelj spremna i sposobna pružiti svoj doprinos za dobro sviju. Ona nije samo pobjednik nad versailleskim sistemom, več i država, koja može Evropi mnogo pružiti. Ona donosi Evropi mir, osiguranje i zaštitu protiv tud j inskih vanjskih ut1e- caja, protiv unutrašnjih evropskih za- Pletaja i protiv vanjskog gospodarskog pritiska. Ona uklanja suparništvo veli¬ kih sila, od koga je trpjela Evropa, a i male i srednje države, u toku od neko¬ liko stolječa. Savez država osovine te jasno i traj¬ no razgraničenje interesnih sfera izme¬ dju Reicha i Sovjetske Unije pružaju punu mogučnost, da se izvrši politička reorganizacija Evrope, a da ne dodje do suparništva velikih sila. Male države vi¬ še ne treba da stanu ma uz koju stranu, da budu trabanti pojedinih skupina ili da kolebaju izmedju stranaka i da se prikazuju interesantnima u strategijskom pogledu, pomoču iluzornih vojnih napo¬ ra, koji idu samo na njihovu štetu. Istodobno one mogu biti sigurne, da Reich ne očekuje od njih, kao što su očekivali saveznici poslije svjetskog ra- ta. da budu garanti ili sudionici pobje- dnika i da se kao u Savezu naroda pod izgovorom kolektivne sigurnosti identi¬ ficiraj u s pobjednikom na račun pobij e- djenog. Francuska pleča bila su presla¬ ba da noše Evropu. Engleska je u Evropi uvijek gledala samo sredstvo, da uzdrži tako zvanu ravnotežu sila, a u stvari suparništva kontinentalnih država, šte- tna za europski mir. Njemačka se osječa velikom, mladom i dosta snažnom, da vodi i preuzme odgovornost. Ona je kao i Italija u stanju da svojom vlastitom snagom štiti i stabilizira novo uredjenje. Ona ne če pozivati nikoga, da se bori i žrtvuje u n jenu korist. Time je pružena garancija za trajnost i čvrstoču novog uredjenja. Njemačka stavlja Evropi na raspola- ganje nove privredne ideje i jedan opro- bani privredni sistem. Nove gospodarske ideje dodiruju se s novim socijalnim ide¬ jama, koje nacional-socijalistička Nje¬ mačka takodjer stavlja na raspolaganje novoj Evropi. Pod dojmom sloma starog sviieta mnoge su zemlje uvid jele u toku ovih tjedana, da rješenje socijalnog pitanja predstavlja jedan od najvažnijih proble¬ ma. Njemačka ne namjerava drugim na¬ rodima nametnuti svoje socijalno ure- djenje ili svoje shvačanje o svijetu. Ali ona je uvjerena, da njene novostečene socijalne vrijednosti po svom sadrža.iu imaju medjunarodnu važnost i da su one izraz zahtjeva XX. vijeka. Problemi nove Evrope bit če istodo¬ bno i problemi jednog novog čovječjeg tipa. Naši neprijatelji tvrdili su. na svo- ju nesreču. da je nova Njemačka iedna nacija bezvoljnih i podložnih ropskih duša, bez kulture, bez inteligenci.! e, bez osobne slobode. Njemačka oružana sna¬ ga dala im je bolju pouku. Ona je pro¬ dukt jednog shvačanja o ljudima, noje na mjesto izoliranog i prerazvijenog in¬ telektualca, nesposobnog za život, i pro- leterskih ljudskih masa stavila zdravog. radosnog .hrabrog čovjeka. sposobnog za život. Od odlučne je važnosti za Evropu, da se njeno novo uredjenje može provo- diti pod vodstvom jednog od najboljih i najpoznatijih organizatorskih naroda. Sve ono. što Njemačka može pružiti, kao naobrazbu snage, stvarnosti, shvačanje dužnosti, urednost u radu i izraziti smi- sao za pravednost, sve če to koristiti ci- jeloj Evropi. »HRVATSKI DNEVNIK« O ČLANCIMA KARLA MEGERLE Vrlo je značajan ovaj članak Karla Megerle-a — veli »Hrvatski Dnevnik« pošto je prenio cijeli prikaz njemačkog publiciste. — Ovaj put nalazimo se na¬ pravo pred zbijenom studijom, goja ’a- di o predmetu vrlo širokih dimenzija. Taj predmet je nova Evropa, ili, kako ga Megerle zove, »nova europska solidar¬ nost i zajednica« a na drugom mjestu »evropska narodna zajednica«. Megerie toj zajednici daje narodni karakter i ti¬ me. što na dva mjesta gotovo doslovce kaže, da u toj zajednici »ni mali naroai ne če morati da napuste svoje dostojan¬ stvo i svoje naročite karakteristike«. Ali Megerle se na par mjesta obara protiv »pretjeranog nacionalizma, nezdravog političkog individualizma i privrednog nacionalizma malih naroda«. Megerle takodjer tvrdi, da je sa Slomom demo¬ kracije došlo je do sloma takvog nacio¬ nalizma i fikcije o jednakosti. Poslije toga sloma Megerle vidi niz psiholoških preduvjeta, koji zahtjevaju novu evro ti¬ sku zajednicu. Raspravljajuči o toni, šta Njemačka može pružiti Evropi, Megerle ističe osobito: 1. Mir, sigurnost i zaštitu protiv tu- djinskih utjecaja i unutrašnjih evrop¬ skih zapletaj a; 2. Nove gospodarske ideje i oprobani gospodarski sistem, koji počiva na radu i proizvodnji, a ne na slučajnom posre¬ dovanju kapitala; 3. Nove socijalne ideje... koje se sa- stoje u uklanjanju klasne borbe, pluto¬ kracije, kapitalizma i u uvodjenju kon¬ trole i vodstva u radu i kapitalu. To su elementi, koji su samo naba- čeni, jer se u novinskom članku drugo i nije moglo. Megerle ne iznosi samo ono. sto Njemačka može pružiti, nego i ono što če se tražiti od članova buduče evrop¬ ske zajednice. On tu ističe priznanje »je¬ dnog jasnog vodstva«. Pored napušta- nja starih sistema tražit če se i nešto više, jedna duboka unutrašnja preobra¬ zba politička, gospodarska i socijalna. Osobito je karakterističan uvjet »pri¬ znavanje principa, da se časti jedne ma¬ le države ne protivi njezina spremnost, da se povjeri vodstvu i zaštiti velikih država«. Megerle je izričito naglasio, da još nije moguče govoriti o teritorijalnim promjenama, koje su povezane s pro- mjenama središta evropske ravnoteže, a kojih če još biti. »Hrvatski Dnevnik« veli na koncu: Organizacija buduče Evrope mora bi¬ ti organizacija za ljude a ne za pred¬ mete ili bogove. Stoga i njezina provea- ba i njezina stabilnost zavise o ljudskim elementima, koje če ,u sebi sadržavati, i o zadovoljstvu vječne težnje ljudi i na¬ roda, a osobito malih naroda, za pravi- com. S time sigurno računaju i organi¬ zator! buduče Evrope. Zarobljenici na radu Njemačka agencija DNB javlja; Vladin savjetnik dr. Helk piše u »Reichsarbeitsblattu« o upotrebi radnt snage ratnih zarobljenika u okviru me- djunarodnih propisa, izmedju ostaloga ovo: Za vrijeme žetve godine 1939 sva- kog mjeseca prosječno bilo je zaposle¬ no oko 300.000 poljskih zarobljenika. Radna snaga poljskih zarobljenika bila je zaposlena u februaru 1940 godine u poljoprivredi 84.3 pošto, u šumskoj pri- vredi 2,4 pošto, na drugim raaovima na selu 3.2 pošto u zanatskoj privredi 10.2 pošto. Početkom prolječa poljoprivred- ni rado vi bili su najvažniji. u aprilu 90.8 pošto poljskih zarobljenika bilo je uposleno u poljoprivredi. Kada je vodja Reicha izdao naredjenje da se poljski zarobljenici ne smatraj u više zaroblje- nicima, onda su oni nastavili rad u po¬ ljoprivredi kao civilni radnici. Zarobljenici iz zapadnih država za¬ posleni su još u punoj mjeri. Dva mjeseca nakon početka vojnih operacija bilo je preko 250.000 zarobljenika za¬ padnih država zaposleno u poljopri¬ vredi. Od tih zarobljenika sada je za¬ posleno 53 pošto na poljoprivrednim ; šumskim radovima, a 47 pošto u raznim obrtima. FOLITICKE BILJESKE PITANJE POVRATKA HIJEMACA IZ SJEDINJENIH DRŽAVA Američka novinska agencija United Press donijela je nedavno ovu vijest: Do¬ pisnik »Chicago Newsa« iz Berlina zadrža- va se na pisanju lista »Das Schwarze Korps« o Nijemcima u raznim krajevima svijeta. Ovaj list kaže da danas Njemačka ras- polaže več tako prostranim teritorijem i takovim uslovima za život da se milijuni Nijemaca koji su emigrirali u Strane zem¬ lje mogu sada da vrate u svoju domovinu. U listu se dalje veli da se u izvjesnim na- cističkim krugovima raspravlja pitanje vra¬ čanja Nijemaca iz Sjedinjenih Američkih Država u Reich. Stotine hiljade a možda i više milijuna žitelja Sjedinjenih Američkih Država koji su porijeklom Nijemci trebalo bi da se vrate u Njemačku, bez obzira na poremečaj koji bi ovakvo prebacivanje iza- zvalo u društvenoj strukturi današnje Ame¬ rike. Život u budučoj Njemačkoj sigurno če biti takav da če imati mnogo privlačnosti za sve Nijemce koji su rasijani po svijetu. Ovakva Njemačka, naravno, bit če Nje- »POPOLO D’ ITALIA« O RAZPOLOŽE¬ NJU V ITALIJI »Popolo d’Italia« z dne 28. julija je omenil članek, ki je nedavno izšel v »News Chroniclu«. Ta angleški list je napisal, da se v Veliki Britaniji mnogi čudijo, zakat se vojna proti Italiji ne vodi bolj energično. Angleški liberalni list pravi, da bi bilo treba voditi vojno proti Italiji odločnejše že zaradi tega, ker v italijanskem narodu ni nikakega navdušenja za vojno, kar predstavlja predpogoj za hiter konec vojne. List trdi, da so zadnji letalski napadi znatno deprimirali široke mase italijanskega naroda. List zahteva, da se vojna proti Italiji vodi bolj energično in dodaja, da je uverjen, da bo v Italiji »počila os Rim—Berlin«, mačka poslije sadašnjeg evropskog suko- ba. Sudeči po onome što je Njemačka več dosada postigla ona če moči da praži rada svakome Nijemcu i da mu osigura solidan standard života. Javnih radova če biti za sve. Organiziranje nove Evrope pružit če zaposleni a ne samo manuelnim radnicima nego i intelektualnima. Život buduče Nje¬ mačke neče biti luksuzan ali če on pružiti priliku za čitav niz podhvata koji imaju da ostvare ideale Njemačke. -- Preseljevanje Nemcev iz Besarabije in Bukovine Kakor javljajo nemški listi, je prispela v pretekli ponedeljek v Moskvo z letalom posebna nemška komisija, ki bo razprav¬ ljala o izselitvi Nemcev iz od sovjetov za¬ sedene Besarabije in Bukovine. Po berlin¬ skih informacijah bo izseljenih iz Besara¬ bije v rajh 80.000 Nemcev, iz Bukovine pa 35.000 Nemcev. Večina teh izseljencev bo nastanjenih na novih domovih, ki so bili evakuirani od Poljakov v Poznanju. »Popolo d’ Italia« ironično odgo¬ varja angleškim listom In piše o polih Italijanov na vseh sedanjih in prejšnjih frontah proti Francozom in Angležem. List pripominja, da se bodo angleški listi v bližnjih dneh mogli uveriti o moči italijanskih in nemških napadov. ŽELJEZA SAKUPLJANJE STAROG U ITALIJI Zbog intenzivne akcije u Italiji u toku ove godine bit če sakupljeno oko 400.000 tona starog željeza, prema 300.000 tona u godini 1939. Raspodjela starog gvoždja se vrši preko ustanove »Ente Distribuzione Rottami« (Endirot) koja je organ ministarstva za naoru- žanje TALIJANSKE OSNOVE O GRADNJI ŽELJEZNICE KOJA BI IZRAVNO VEZALA RIM S CARIGRADOM U talijanskim mjerodavnim krugovima raspravlja se o zamašnoj osnovi, koja bi se imala ostvariti bez prevelikih izdataka Radi se o novoj transbalkanskoj željeznici kojom bi se uspostavila veza izmedju Rima i Carigrada. Veza Italije s Balkanom : Bliskim Istokom je prilično nepovoljna. n koliko se ne odnosi na morski put Nova željeznica preko Balkana skratila bi taj veliki zaobilazni put. Prije svega potrebno je izgraditi željezničku mrežu u samoj Albaniji, koja je danas jedina zem¬ lja u Evropi bez željeznice. Do Albanije se može samo morem. Kopnene veze vrlo su teške. Osim toga Albanija ima malo upo- rabivih cesta Talijani sada grade neumor¬ no nove ceste, a starijeg je datuma osnova o gradnji željezničke pruge od Drača duž obale u južnom smjeru do Kavale i Fieri. a odatle do Valone. Prema osnovi koja se sada proučava, imala bi se uspostaviti veza izmedju Brin- disija i Valone za prevoz vlakova. t. zv ferry-boat Na tom je dijelu Jadran najuži, te bi ferry-boat imao prevaliti samo 110 kilometara. Time bi Albanija bila ukop- čana u talijansku željezničku mrežu. Od Valone bi se imala sagraditi nova 160 kilometara duga pruga do Florine u Grčkoj. Za spoj izmedju Florine i glavne solunske pruge trebalo bi položiti samo 100 kilometara tračnica. U svemu bi se imalo izgraditi dakle 260 kilometara tračnica da se uspostavi izravna veza Rim—Carigrad, naime projektirana transbalkanska željez¬ nica. Ta bi željeznica bila — vele u Italiji — od največeg značenja i za druge balkanske države. Premda se ne bi doticala Jugosla¬ vije, ipak bi se cijela Južna Srbija mogla njome koristiti. Od Bitolja u Južnoj Srbiji do Florine ima samo 30 kilometara' Izme¬ dju ta dva mjesta postoji i danas željeznica ali samo lokalnog značenja. , Što se tiče Bugarske ona bi imala iz¬ graditi samo 80 kilometara dugi krak od Sofije do Kumanova u Jugoslaviji, da pri¬ ključkom na glavnu solunsku prugu dobije željeznički spoj s Jadranom. Time bi se njezina stara težnja za izravnim izlazom na Egejsko more barem u ovom oblikn ispunila. Drži se, da če troškovi za ostvarenje te osnove iznositi pola milijarde lira. Največi dio bi snosila Italija, a ostalo Grčka. Time bi se, veli se, konačno ostvarila brza i iz¬ ravna kopnena veza izmedju Italije i bal- kanskog jugoistoka, te se naglašuje, da če ta osnova biti prije ili kasnije izvedena. TALIJANSKI INTERES ZA GOSPODARSKI! SLOGU Salsano Vincenzo, diplomirani pravnik i slušač Orijentalnog instituta na sveuči- Iištu u Napulju, gdje profesor Missoni pod- rijetlom Dubrovčanin predaje hrvatski je¬ zik, obratio se — čitamo u Hrvatskom dnevniku — na »Gospodarsku Slogu« s molbom. da mu pošalje svu literatura, jer želi da o »Gospodarsko! Slogi« napiše ras- pravu. Pismo u prijevodu glasi; »Po nagovoru prof. Missonija i drugih profesora prava na Kr. sveučilištu napisat ču monografiju o »Gospodarskoj Slogi«, or¬ ganizaciji, koja je živo zainteresirala na- šeg ministra Bottaia za vrijeme njegova pohoda Jugoslaviji. Posavjetovan od prof. Missonija pišem vam, da mi pošaljete potrebnu zbirku za kompletan študij Gospodarske Sloge. Na¬ dam se, da čete mi vašu stručnu suradnju staviti na raspoloženje, da uspješno obavim studii, koji če sigurno oživjeti kulturnu su¬ radnju Talijana i Hrvata. Želim u toj stvari obraditi ove četiri točke: Prvo: povijest Gospodarske Sloge, dru¬ go strukturu Gospodarske Sloge, treče ak- ciju Gospodarske Sloge i postignute rezul¬ tate, četvrto, pravni odnošaj Gospodarske Sloge prema državi. Molim vas, da mi po mogučnosti poša- ljete publikacije, koje obradjuju ove četiri točke da imam točan pregled ove zanimlji- ve hrvatske organizacije«. »Hrvatski dnevnik« još napominje, da se s obzirom da je to prvi slučaj iz Italije, u kom se pokazuje interes za »Gospodar- sku Slogu« tom pismu pridaje zaslužena pažnja. »ISTRA BROJ 31, STRANA 4. VIJESTI IZ Ux jubilej zaslužnog popa-gtagoljaša Premis de Poznali publicist Dr. Ivan Esih posve- , tio je proštih dana u » Obzoru« prigodni feljton zaslužnom hrvatskom kulturnom radniku, popu-glagoljašu Vinku Premudi u povodu 70-godišnjice rodjenja. U svom pri¬ kazu. u ko jem je detaljno opisao djelo Vin¬ ka Premude. Dr. Esih je iznio odmah u uvodu ovu karakterističnu (da ne kažemo žalosnu) konstataciju, ko ja još večma iz- diže zasluge baščanskog župnika Premude. Dr. Esih veli: Umirovljeni župnik u Baški na otoku Krku pop Vinko Premuda jedan je od naj- zaslužnijih istraživaia hrvatske glagoljice i savjesni čuvar hrvatskih glagoljskih spo¬ menika i svetinja. Zalosna je činjenica, da naše mladje svečenstvo sve manje pozna glagoljicu, premda se na bogoslovnom fa¬ kulteta u Zagrebu trudi dr. Janko Kalaj da i naše bogoslove što više oduševi za sta¬ roslovenski jezik i književnost. Naše sve¬ čenstvo dobilo je na latinici staroslovenski »Rimski misal slovjenskim jezikom« (Vati¬ kanska Poliglota u Rimu, god. 1927.), pa je i to tedanje izazvalo sve slabiji interes m glagoljicu«. POLKOVNIK DEFAR ODHAJA IZ CELJA Celje, julija. — V torek dne 23 je zapustil poveljnik 39. pešpolka pol¬ kovnik Liberat Defar Celje, ter nastopil svoje novo službeno mesto v Karlovcu. Polkovnik Defar je naš rojak po rodu iz Tinjana v Istri. Po prevratu se je udeležil kot poročnik koroških osvobo¬ dilnih bojev s celjskim polkom, Pozneje je služboval po raznih mestih v Jugosla¬ viji, nakar ie 1. 1937 prišel v .Celje kot poveljnik 39. pešpolka. Polkovnik De¬ far je znan kot odličen oficir. Kot značajen in blag človek si je pridobil iskrenih simpatij med celjskim ljud¬ stvom. Spoštovanemu in priljubljenemu rojaku želimo še mnogo uspehov na no¬ vec službenem mestu! OSEBNE VESTI Šestdesetletnico življenja je te dni praznoval v Splitu naš rojak Franc Sta¬ rec, doma iz Sv. Križa na Krasu, kjer je tudi dolga leta služboval. Po pre¬ vratu se je s svojo ženo in dvema hčerkama preselil v Maribor, kjer ju je vzgojil v strogo slovenskemu duhu. Kot železniški upokojenec se je ustavil v Splitu, kjer si je s svojim vedrim kra- škim značajem pridobil širok krog pri¬ jateljev in znancev. Zavedni in krepki kraški korenini tudi mi čestitamo k jubileju in mu želimo, da bi svoj pokoj v miru in zadovoljstvu užival še dolgo vrsto let! (***) DOMOVINE Nova maša Novo mašo je pel v opatijski cerkvi sv. Danijela v Celju naš rojak Viljem Savelli, sin upok. upravitelja celjske po¬ šte ki je po rodu iz Šempasa pri Gori¬ ci. ’ Mlademu duhovniku želimo veliko uspeha v njegovem poklicu! (***) LEP IN POMEMBEN DAR Pevski zbor Delavskega in prosvet¬ nega društva »Tabor« v Ljubljani, ki ga vodi agilni pevovodja g. Guček, je daroval precej notnega materjala pev¬ skemu zboru na Kapli na Kozjaku. Za lep dar se je ta zbor z naše severne meje prav lepo zahvalil in želi še obilo posnemovalcev. NAŠI POKOJNICI IVAN STRANIC »AMERIKAN« U Mariboru je umro poznati pazinski trgovac i gostioničar Ivan Stranic, zvan »Amerikan«, u dubokoj starosti od 86 godina. Pokojni Stranic bio je pro¬ totip našeg žilavog istarskog čovjeka, koji je u životu prošao kroz stotinu pe¬ ripetija, ali vazda čista obraza i ple¬ menita srca. Nema sigurno čovjeka, koji ga je poznavao i došao s n j ime u do- ticaj, koji ne bi o njemu mogao reči amo najljepše, j er je pokojnik bio zaista dobra i plemenita duša. Pokojni Stranic rodio se u selu Bortoli kraj Pazina. U mladim dani¬ ma stupio je u financijsku službu te je kao financijski stražar dugo godina proveo u kontrolnim čamcima krsta- reči Jadranom. Nakon toga odlazi u Ameriku, gdje je kao farmer proveo punih 20 godina. Tamo su mu se ro¬ dila i oba djeteta, sin Josip i kči Te¬ reza. Ljubav za starim krajem i rodnim gradom vratila ga je konačno iz Ame¬ rike i on se nastanio u Pazinu, gdje je kupio kuču i otvorio dučan i gostionu, toliko poznatu svakom našem čovjeku, koji je u Pazin dolazio. Ivan Stranic bio je čestita hrvatska korenika, u da¬ nima predratne narodne borbe u Pazi¬ nu jedan od aktivnih naših radnika. Njegova gostiona k Amerikanu bila je sastajalištem hrvatskih nadobudnih dja- ka i mnoga borbena i poletna misao rodila se u prostorij ama one male gostione nad ponorom Fojbe. Odmah poslije rata Stranic je oti- šao iz Pazina. Nije se, kao ni mnogi drugi, mogao snači u novim prilikama. Pradao je sve i odselio u Maribor, gdje se je sve do zadnjega časa života bavio vrtlarstvom. Bio je i suviše radišan i marljiv, a da bi bio mogao mirovati i živjeti bez rada. I u Mariboru je bio dobro poznat i opče poštivan. .. „ Ostavlja sina Josipa , poslovodju u poznatoj mariborskoj veletrgovini Oset, i kčer Terezu, suprugu upravnika poste na Sušaku g. Kalokire. Pokojnog »Amerikana«, vanredno simpatičnog starčiča s lij epom šiljastom bradicom sječaju se svi Pazinci, a na- ročito pazinski djaci, s mnogo ljubavi i nostalgije za lijepim vremenima. Neka mu je laka slobodna gruda mariborska, a njegovoj djeci i rodbini naše iskreno saučešče. IVANKA LAPAJNE 23. julija je umrla v Idriji po dolgi in mučni bolezni Ivanka Lapajne, po¬ sestnica, v visoki starosti 77 let. Bila je zelo zavedna Slovenka, ter je v tem du¬ hu vzgojila tudi svoje otroke, od kate¬ rih naj omenimo le našega rojaka Iva Lapajneta, urednika mariborskega »Ve- černika« in pred kratkim umrlega eko¬ noma Franca Lapajneta. Blagi pokoj¬ nici večen mir in pokoj, svojcem pa iz¬ rekamo iskreno sožalje! SMRT NAŠEGA ROJAKA Ljubljana, julija. — V nedeljo 19. t. m. je napravil samomor Ivan Fab¬ čič, rojen u št. Vidu nad Vipavo 1. 1882. Fabčič je stanoval v Mostah in se Je preživljal z branjarijo, ki jo je imel v šiški in se je le s težavo preživljal. Po¬ kojni je bil že po naravi sam vase^ zaprt in otožen, kar mu je še bolj otežavalo njegovo že itak skromno in težko življe¬ nje. že pred leti si je nesrečni Fabčič hotel uzeti življenje, pa je bil v tej nakani preprečen.. Sedaj pa mu je ta strašna namera uspela. Naj počiva v miru, ostalim iskreno sožalje! SMRT V PLANINAH Ljubljana, julija 1940. — Dne 21. julija se je pripetila na Veliki planini nad Kamnikom težka nesreča, pri ka¬ teri je zgubil življenje naš rojak Fri¬ derik Hrovatin, star 24 let, stanujoč v Zaborštu in delavec v parni žagi v Domžalah. Omenjenega dne se je Hrovatin podal s svojimi tovariši za dva dni v planine, da bi se malo oddah¬ nil od tedenskega dela. Ko so bili že blizu cilja se je Hrovatinu na skali spo¬ drsnilo in to je povzročilo, da je padel v globok prepad. Tovariši so takoj pričeli s reševanjem in so ponesrečenca z veliko muko pre¬ nesli v dolino do Stahovice In od tam ga odpeljali v Kamnik, in nato v ljub¬ ljansko bolnišnico. — O sinovi smrti je bila takoj obveščena Hrovatinova mati. Pokojniku blag spomin, preostalim is¬ kreno sožalje! ŠIRITE „ISTRU” POMORSKE SNAGE BIVŠE A. U. MONARHIJE Sada kada se toliko piše o pomor- sikm snagama svjetskih viasti, ne če biti bez interesa doznati. koliku je po- morsku snagu unala bivša Austro-Ugar- ska. Austro-ugarska mornarica, kojoj je pod kraj rata zapovijedao admiral Ni¬ kola pl. Horthy, današnji guverner Ma¬ džarske, imala je ovo ratno brodovlje u času kad je nastupila protiv Italije: Dreadnoughti: 1. Viribus Unitis, 2. Tegetthof, 3. St. Istvan, 4. Franz Ferdi¬ nand. Linijski brodovi; (teške oklopnjače): 1. Prinz Eugen. 2. Radetzky. 3. Zrinyi, 4. Erzherzog Karl, 5. Erzherzog Friedrich 6. Erzherzog Ferdinand Max; oklopnjače starijeg tipa. 7. Wien, 8. Budapest, 9. Habsburg, 10 Arpad, 11 Babenberg. Oklopljene krstarice: 1. Sankt Georg, 2. Kaiser Karl. VI., 3. Maria Theresia. Male (brze) krstarice: 1. Kaiser Franz Joseph 1.. 2. Kaiserin Elisabeth, 3. Admiral Spaun, 4. Zenta, 5. Helgoland, 6. Noyftrra. 7. Aspern. 8. Szigeth. 9. Pan- ther, 10. Leopold. Torpednih ladja bilo ie 26. torped¬ nih razarača 40. torpiljarki 51, podmor¬ nica 11, 7 monitora riječne ratne mor¬ narice, 6 patrulnih brodica, 1 brod s kulom, 1 kazematni brod, 5 jahta, 25 trenskih brodova, te nekoliko školskih brodova i minonosaca. Medju moderne ladje pripadali su dakako dreadnoughti i lake krstarice, torpedni razarači i podmornice. Prilikom sloma Monarhije predao je posljednji car Karlo svoju flotu nama Hrvatima, no mi smo samo kratko vri- jeme ostali u posjedu bivše a. ug. mor¬ narice. Zapovjednik največeg i iedinog preostalog dreadnoughta »Viribus Uni¬ tis« Janko pl. Vukovič-Potkapelski po- ginuo je zajedno sa svojom junačkom posadom, gotovo samim Hrvatima Pri- morcima i Dalmatincima, nakon što je brod bio u puliskoj luči iznenada na- padnut i torpediran od dva ju talilanskih oficira . Poslije toga su saveznici za- plijenili preostalu a.-ug ratnu morna- ricu, ostavivši Nar. viječu samo nekoli¬ ko manjih jedinica za obalnu službu. IZSUŠITEV SKADERSKEGA JEZERA Našemu ministrstvu za gradbo je bil pred kratkim izročen predlog italijan¬ ske vlade o hidrctehničkih delih na Skaderskem jezeru, že pred tem pa je današnji načelnik ministrstva za grad- be g. Ante Celegin izdela! podrobne na¬ črte za regulacijo Drima in Bojane in melioracijo zemljišč okrog Skadrskega jezera. Na jugoslovanski strani bi se dobilo na ta način okrog 12.000 hektar¬ jev najboljšega zemljišča za poljedel¬ stvo, Italija Da bi dobila še Drecei več. Med tem pa naši strokovnjaki za hi¬ drotehniko proučujejo italijanski pred¬ log in priložene načrte. (***) ZGODOVINA FURLANIJE Pio Paschini: »Storia del Friuli«. To obsežno delo je izšlo že pred 3 leti v Vidmu, ali naša javnost mu nije pokazala toliko zanimanje, kolikor ga najbrže za služi, od naše strani. Po naslovu sode bi se obravnavali le zgodovinski dogodki, ki so se razvivali tekom celega tisočletja na onem ozkem ozemlju, kjer prebivajo naši sosedi. Furlani in njih sodeželani Beneški Sloven¬ ci. Kdor, se pa nekaj spozna v novejših terminologijah zasluti takoj, da se pisec peča tudi s soseščino furlanskih krajev, a to ne le z onimi tja do Soča ampak daleč preko nje namreč z vso Goriško pokrajino.* ki jo rado imenujejo »Friuli orientalec ter dalje še na sever, vzhod in jug, koder se je kdaj razprostiral samostojni oglejski pa- trijarhat kot suverena cerkvena država. Tako pokriva omenjeni regijonalni naslov Furlanije v Paschinijevi knjigi pregledno zbrano in kritično obdelano zgodovino vseh dežel ki leže med Dravo in Jadranom z celo Istro vred ter od reke Livence sem do meje nekdanjega ogrsko-hrvatskega kra ljevstva in to tekom dolge dobe celega ti¬ sočletja, ko je patrijarhova vlada mnogo- stranski in osodepolno uplivala na socijalni in kulturni razvoj prebivalstva, ki je po pretežni večini slovensko a v Istri hr- vatsko. S tem postajajo tudi za nas zanimiva izvajanja in podatki italijanskega avktorja, posebno ko se spušča v podrobneje raz¬ pravljanje vprašanj, ki so se tikale mino- losti našega življa. Razven tega je pa narodnostno gibanje s časom dovelo do globljega razlikovanja in diferenciranja raznih plemenskih skupin in vstvarilo tudi furlansko vprašanje. Pisec v omenjenem delu sicer res ne navaja ni¬ kjer in ničesar, kar bi se dalo tolmačiti v autonomističnem ali separatističnem smislu, nasprotno on kot lojalen i talijanski duho¬ ven smatra za svojo dolžnost, da ponovno upleta svoja patrijotična čuvstva in nazira nja v prid jedinstva italijanske države; ali kljub temu pokazuje njegovo objektivno in trezno raspravljanje zemljepisnih posebno¬ sti furlanske dežele poleg kulturnih in so- cijalnih izrazitosti prebivalstva, kako hi ' našlo ono znano, nedolžno regijonalno stremljenje, ki se je doslej pojavilo le v književnosti furlanskega dijalekta tudi na drugih poljih svoje globlje korenike. Je¬ zikovno se je furlanščina ravno tako raz¬ vila iz latinščine kakor francoščina in spa- njolščina, ki so danes povsem samosvoji jeziki, ne glede na to, da se ona od vseh njih gotovo več razlikuje nego slovenščina od hrvaščine. Dalje je furlanski jezik isto¬ veten z ladinskim na Tirolskem in z reto- romanskim v Švici, kjer so pa pred krat¬ kim celo že priznali ravno Retoromane kot poseben, torej četrti državni narod. Poleg omenjenih posebnosti je brez- dvomno vsa zgodovina nekdanjega oglej¬ skega patrijarhata ostvarila Furlanom še živo nacijonalno samozavest, kakor je z lepa ne najdeš niti pri kulturno višestoje- čih narodih, ker se je pri njih moral vsak rod za rodom boriti in žrtvovati prav ne¬ prestano za obstanek in za samostalnost svoje skupnosti; a ti boji pod cerkvenim vodstvom so bili navedno težki in krvavi in ponovno je postal sam patrijarh njih žrtva. Tako se je v njih silno okrepil izrazit pojm skupnosti in tradicije in je prav značilno, da srečamo širom naše domovine prav često potomce nekdanjih doseljencev iz Furlanije z priimkom Furlan v dokaz, kako so njih predniki bodisi romanske ali slovenske na¬ rodnosti očito pokazali kakšno značilnost iz svoje domovine, prav tako kakor razni »Kranjec, Horvat, Korošec, Švab, Tot itd analognih imen. Iz takih razlogov postajajo naši sosedi iz narodne meje od Tržiča ob morju do Re¬ zije v Alpah posebno zanimivi, da si ogle damo tim raje Pasehinijevo delo. Spisano je v 3 knjigah na 1000 straneh veliko skrbjo in marljivostjo v lepi in lahki italijanščini in je mestoma suhoparna snov obdelana na prijeten način, da se čita ka¬ kor zanimiva povest; razdeljeno v pregled¬ nih poglavljih spremlja značilne pojave po- sameznihdob z upletajem podučnih epizod. Za znanstvene ugotovitve prinaša delo obilo virov, kar jih je pisec vstrajno in kritično uporabljal. Daši navaja tud’ mnoge tuje vire opaža se kmalu, da ne citira nikakih slovenskih spisov, da mu je to povsem neznan svet in da najbrže ne pozna našega jezika. S tem trpi seveda njegova znanstve¬ na zanesljivost če prezira ugotovitve in mnenja naših strokovnjakov, kakor so Kos, Rutar, Tuma, Premru in ostali katere dru¬ gje upoštevajo. Res da nima delo nikakih polemičnih teženj in autor ne išče prilike da bi kritično zavračal nasprotne trditve, vendar bi smeli pričakovati da je poskušal vsaj spopolniti svoje znanje tudi z podatki drugih ki so že delali na zgodovinskem polju teh dežel in so prišli do zaključkov različnih od njegovih in postajajo važni pri presojevanju zgodovine tako bojevitega te¬ rena kakor je bilo od pamtiveka na ti na¬ rodnostni in politični meji. Ko se pisec v glavnem naslanja na crkvene vire je nekom čudno da ne omenja nikdar razmerja Ogleja napram naši staro¬ davni glagolici. Da se je le malu ozrl po znamenitih Jeličevih »Fontesc bi vedel, da so se morali često pečati po Goriškem in zla¬ sti v Istri s staroslovenskim obredom, da je Fran Barbaro na oglejskem koncilju leta 1596, z v soprevidnostjo velike odgovornosti odločil o postopanju z glagolskimi knjiga¬ mi in da je prav po imenu zadnji oglejski patrijarh Kamucij dom papežu svoje vese¬ lje da se je dobro naučil čitati glagolico kot koprski škof in da je celo leta 1774 poskrbe! za izdajo glagolskega misala! Paschini omenja le, kako je patrijarh Bar¬ baro skušal odpraviti »certi riti«. (Stran 258, III.) Precej pomanjkljiv je tudi zemljevid v II. knjigi, kjer je pač slučajno izostalo po¬ trebno tolmačenje; tam so stare slovenske župnije Kranjske, Koroške in Štajerske na¬ vedene izključno z nemškimi imeni kakor Rudolfswerth poleg znanih spekedrank Ro- ditti, Bisterza, Dopogliano; čudno pa da se osmelil natisniti nA tej anahronistični karti: Postoine in Juna. Risano je označena ne¬ kam predaleč od boale. Ker že omenjamo kraje mu še povemo, da je njegov del Fo- rame najbrže predjanski grad blizu Po¬ stojne in njegov Mottling na zemljevidu ona Metlika, ki je ponovno v čtivu navaja; Bv. Pavel v Labodu ni na Gorenjskem nego na Koroškem. Moramo pa poleg takih nedostatkov po¬ hvalno omenjati da so neka poglavja jako zanimivo spisana. Tako je razprava o prastanovalcih posebno poduena ko pisec z iskapinami iz velike Jame pri Kobaridu lepo razlaga temno etnološko vprašanje predzgodovinske dobe in je prebivalstvu iz jam in mostišč sledilo ono na gradiščih, na. katerih je ravno Kras tako bogat. Tudi pojavu Slovanov za časa Obrov in Lango¬ bardov daje Paschini primerno važnost in omembe vredna je njegova ugotovitev, da so pomorski roparji Slovani (pirati slavi) že leta 591 opustošili Gradež. S tim bi bilo - ia k° omajan nauk nemške šole da so Slo¬ vani komaj koncem Vi veka dospeli na Ja¬ dran. Kajti tak uspešen pohod dokazuje precejšnjo stopinjo napredka v morjeplov- stvu, zlasti ako so ti drzni brodarji prišli od daleč; ako so pa doplovili od blizu je njih pojav toliko važneji za pravilno ra¬ zumevanje one dobe. Mimo mnogih opisanih verskih prepirov in razkolov, ki so vsi globoko zasekali v prilike naših prednikov je tudi njih po¬ kristjanjenje bliže pojasnjeno m marsika¬ tera legenda pada pod kritičnim nožem znanstvenika. Objektivno in podrobno je opisana vsa protestantovska reformacija na Goriškem in bližnjih krajev ter omenjeni so eelo sledovi paterenskega (bogomilske¬ ga?) gibanja na Furlanskem. O ježuitih, ki so prišli v Gorico leta 1615 pravi Pas¬ chini izrečno, da so njihove šole mnogo pripomogle italjanstvu dežele katero je bilo z njih odhodom' zopet ogroženo (st 261, III.) Dragoceni in važni so podatki pisca na podlagi avtentičnih virov o socijalnem živ- Ijsnju in o parlamentarnem razvoju Fur¬ lanije, kjer je cerkvena vlada s feudalno podlago vendar omogočila zraven cerkvene in plemiške večine tudi zastopnikom pri- prostega ljudstva potom posameznih občin v skupnem parlamentu nekaj veljave in upliva na način, kakor ga morda ni nikjer drugje najti v oni dobi. Te demokratske smeri so bile v izdatno pomoč patrijarhom ko so v 13 in 14 stoletju odločno posegli v krvave boje z nemškimi cesarji na strani papežev kot pristaši takozvanih Guelfov in je bilo treba velike žrtve doprinašati za svobodo domovine Istotako so Furlani dolgo izdržali v vojni proti nasilnim Benečanom dokler jim niso končno podlegli leta 1420 kljubu izdatni pomoči vseh ostalih sosedov na kopnem in Genovežov na morju. Ne moremo tu naštevati te in druge brezštevilne borbe v katerih je tekla po- gostoma tud naša kri; v njih srečamo po¬ leg furlanskih tudi istrske cernide in hr¬ vatske ter ogerske čete pod vodstvom Babo- ničev; Frankopanov, ogrsko hrvatskih kra¬ ljev. Karla Draškega Otokarja češkega, go¬ ričkih grofov itd Isto bo veljalo tudi za Križarske vojske turske pohode in ostale vojne, ki so imele preko furlanskega oze¬ mlja svoj več ali manj krvavi prehod. Z Na¬ poleonovim bitkami konča Paschini svoje zanimivo delo. V njem nam je navedel do¬ volj razlogov, da razumemo zakaj Furlan) tako ljubijo svojo domovino. — j- Odgovorni aredmk: ERNEST RADFT1C. Kra tška ul. 12. - Vlasmk Hzdavač: Savez tugosl. emigrantskih udruženja. Masarvkova ul. » 9 , J| _ Bro1 telefona 67 . 80 »Istra, tzlazl svakog tiedna u četvrtak. -Broi čekovnoe računa 36.789.. - Pretplata za cijelu godinu 48 D. za pola godine 24 D. za inozemstvo dvostrako za Ameriku 2 dolara na godinu. - Oglasi se računalu po ejemku. - Tisak: Jugoslovenska Štampa d. d.. Zagreb. Masarvkova ul. 28a. - Zc tiskani odgovara” Rudolf PolSč (lica pr. 131. — Rukopisi se ne vračala