Ftoštarina plačena u gotovora God. X. Broj 34 . (J Zagrebu, 26 . augusta 1938. Pojedini broj D?n l.— Uredništvo i uprava ZAGREB, MASARJKOVA 28a Telefon 67 -80 Uredništvo in uprava za Slovenijo in slovenski del Julijske Krajine LJUBLJANA, Erjavčeva 4a »KULTURNA BASTINA NEKOG NARODA NAJUZVIŠENIJA JE TEKOVINA«. Tribuna, Rim. GIASUO SAVIEZA JUGOSLOVENSKIH E Ml IGRAN ATA U JULIJSKE KRAJINE POZADINE Više puta smo na ovom mjestu ustvr- dili da manjinska pitanja nisu izolirana, več da su ona tek jedan dio kompleksa raznih drugih političkih i gospodarskih problema Evrope. Iz toga proizlazi da se manjinska pitanja ne rješavaju izolirajo na osnovu nekih unapred utvrdjenih etnič- kih ili etičkih formula. Tek kada se usta- lasa neki cijeli kompleks pitanja i sporo- va može doči na površinu i manjinsko pi¬ tanje, pa štaviše i onda kada se čini da se o nekom manjinskom pitanju rasprav- lja izolirano, i tada je uvijek pozadina mnogo materijalnija i realnija nego što su principi pravednosti na koje se pozlvaju ® faktori koji o manjinskim pitanjima prego- E varaju i rješavaju. To ne bi smjelo da bude tako, ali, na- S žalost, ta pozadina je uvijek važnija nego n samo pitanje pravednosti, pa moramo sve uzbune oko nekih maniinskih pitanja da- nas promatrati jedino s tog stanovišta. Da se pitanje jezika i nacionalnog opstanka raznih manjina u Evropi promatra sa sta¬ novišta izvjesnih etičkih principa koga ne bi na primjer pisanje rimske »Tribune« oduševilo. Jer ona kaže, pišuči o talijan- skom jeziku na Malti: »Kulturna b a- ština nekog naroda najuzviše- n i j a je t e k o v i n a«. I zaista, tu tvr- dnju »Tribune« potpisuje svaki kulturan čovjek i svaka narodna manjina i svaki potlačen narod može tu izreku ispisati kao parolu na svoje zastave. Na drugom mje¬ stu razmatramo opširnije pozadinu borbe talijanske štampe za talijanski jezik na Malti, a ujedno se može s time u vezi spo- menuti vijest »Daily Expressa« o sporazu¬ mu izmedju Hitlera i Mussolinija da se svi Nijemci iz Južnog Tirola presele u Austri- ju. Ako je ta vijest tačna, tada je shvat- ljiva i vijest »United Presse« koju smo bili donijeli pred mjesec dana da se, na- ime, Hitler odrekao Južnog Tirola i inte¬ resa za tamošnje Nijemce, Tu vijest, kao što je poznato, donijela je bila i sva ta- lijanska štampa, a »Popolo di Trieste« je oduševljeno komentirao taj sporazum. Bu- duči da to nije bilo nigdje demantirano, vjerojatno če biti da i ova vijest »Daily Expressa« o preseljenju Nijemaca iz Juž¬ nog Tirola odgovara istini, što bi se mo¬ glo zaključiti i po torne što je glasilo Juž- notirolaca u emigraciji »Siidtiroler Hei- mat«, koje se štampalo u 36.000 primjera- ka u Innsbrucku, zabranjeno. Ako s Južnog Tirola predjemo na Če- g hoslovačku i letimično promotrimo sve one borbe za prava Sudetskih Nijemaca posli- je Anschlussa, sve one medjusobne zaple- taje, polemike, prijetnje i opasnosti za evropski mir radi te narodne manjine ko- ja ima daleko više političkih i gradjanskih Prava nego sve ostale manjine u Evropi zajedno, bit če nam jasno da su u svim tim slučajevima borbe oko narodnih ma¬ njina samo jedan aspekt mnogo dubljih i sirih kompleksa raznih ideoloških politič¬ kih i gospodarskih borbi koje potresaju Evropu. U svim tim slučajevima, kao i u slučaju sporova oko ostalih narodnih ma¬ njina (na pr. poljsko-njemački spor, čeho- slovačko-poljski itd.) osnovno pitanje o Principima pravde za pojedince I sKupine ne dolazi u obzir, več sva ta pitanja ima- ju sasma drugu pozadinu. Nikada se do sada nije o manjinskim pitanjima pisalo kao za ovo posljednje po¬ la godine i nikada se ta pitanja nisu tako oštro nametnula evropskoj politici kao sa-j da, ali uvijek su ta pitanja tek jedan dio S kompleksa. I jedino kao dio kompleksa |j ona se nameču i rješavaju: jedino kao dio || opčih ideoloških, političkih i gospodarskih gg problema Evrope rnogu se rješavati i ma- njinska pitanja i u koliko su problemi po- g jedinih manjina više povezani s tim opčim S problemima u toliko se ti manjinski pro- g blemi jače ističu i brže rješavaju (p.) ® Borba za talijanstvo Malto Engleska daje Malti atovi ustav — Protesti talijanske štampe radi ukldanja talijanskoga jezika — Pozadina borbe za talijanstvo Malte Pred četlri godine kada je bila borba oko jezika na Malti izmedju talijanske i engleske štampe na vrhuncu opširno smo izv jesta vali o tom sporu. Kasni j e je došla Abesinija, pa Španija i engles- ko-talijanski sporazum koji je imao da stupi na snagu kada Franco u Španiji pobijedi. Buduči da je ta pobjeda izo¬ stala i Italija neče da povuce svoje tru¬ pe iz Španije, taj sporazum ne stupa na snagu, pa je izmedju Engleske i Italije došlo ponovno do zategnutosti. To se očituje naročito u taiijanskoj štampi koja napada Englesku i po- kreče ponovno pitanje taiijanskog jezika na Malti, jer se Engleska sprema da dade Malti novi ustav. Poznato je da je Malta 1921 godine dobila svoj prvi ustav koji je garantirao ovoj britanskoj koloniji autonomnu up- ravu. Taj ustav britanska vlada je sus¬ pendirala 1933 zbog poznatih sukoba, koji su se od 1930 dešavali izmedju bri- tanskog guvernera Malte i malteške vlade, koja je bila sastavljena od pred¬ stavnika malteške nacionalističke stran¬ ke, zapravo fašističke talijanske stranke. Ova stranka pod vodstvom dra Mizzia provodila je italofilsku politiku i ubrzo je uspjela onemogučiti u širokim masa¬ ma anglofilski* stranku lorda Strick- landa. U torne je nacionaliste pomagalo malteško svečenstvo. Britanski guverner Malte je odlučno na to reagirao i, da suzbilje italofilsku propagandu, ukinuo je sve privatne talijanske škole na Mal¬ ti a profesore i učitelje koji su bili ta¬ lijanski podanici protjerao sa Malte. Pošto ni tada ova propaganda nije pre¬ stajala, britanska vlada je suspendira¬ la ustav i tako je od 1933 ukinuta mal¬ teška samouprava. Upravu ove britan¬ ske kolonije preuzeo je britanski guver¬ ner Malte. Dotle je na Malti talijanski jezik uz engleski bio priznat kao službeni je¬ zik u državnim uredima i sudovima. Osim toga je talijanski jezik bio na¬ stavni jezik u školama. Nakon uki- danja autonomije talijanski jezik je odbačen i mjesto njega u uredima, sudovima i školama uveden malteš¬ ki. Novi ustav koji če Velika Britanija dati Malti, mnogo se razlikuje od starog us¬ tava, jer ograničuje djelokrug autono- mne vlade i isključuje svaku promjenu obzirom na upotrebu engleskog jezika i malteškog jezika u uredima, sudovima i školama na Malti. Zakonodavno vije- če koje če prema novom ustavu biti do- dijeljeno autonomnoj malteškoj vladi, imat če dvadeset članova od ko j ih če dva imenovati britanski guverner Mal¬ te, a osam članova če Imenovati auto- nomna malteška vlada. Drugih 10 čla¬ nova zakonodavnog viječa hirat če na¬ rod. činovnici ne če moči biti birani za članove zakonodavnog viječa. Guverner Malte če predsjedavati zakonodavnom viječu. Jezično pitanja kao i sva pitanja koja se tiču državne obrane, ne spa- daju u djelokrug autonomne vlade i ne če moči biti diskutirana u zakono¬ davnom viječu. Nema sumnje, da če us- postava ovako ograničene autonomije izazvati negodovanje kod malteških na¬ cionalista. Na to več upozoruje london¬ ski »Times«, koji tvrdi, da su malteški nacionalisti razočarani, jer su se nadali, da če moči iskoristiti novi ustav, da po- krenu diskusiju o jezičnom pitanju i ta¬ ko ponovno uvedu talijanski jezik kao drugi ili barem treči službeni jezik. Talijanska štampa osudjuje ovaj postupak Vel. Britanije prema Mal¬ ti i protestira, što britanska vlada uskračuje malteškem stanovništvu pravo da rješava o jezičnom pita¬ nju, kao i o pitanjima, koja se tiču državne obrane. »To nepovjerenje prema malteškom stanovništvu ne može — kaže »Giornale dTtalia« — opravdati britanska tvrd- nja, da je položaj Malte kao velike tvrd- jave i važne pomorske baze na glavnom britanskom imperij alnom putu kroz Sre- dozemno more vrlo delikatan, i da zato britanska vlada mora oprezno postupa- ti, da oni elementi na Malti, koji su ita- lofilski orijentirani ne bi oštetili britan¬ ske imperijalne interese. Postavljajučl pitanje, zašto Malta samo zato što za Vel. Britaniju predstavlja jednu veliku tvrdjavu i važnu pomorsku bazu, nema pravo da se služi talijanskim jezikom. »Tribuna« kaže: »Topovi sa britan¬ skih krstaša ne mogu podnositi Ii- jepi Danteov jezik. Svakome mora Karta pokazuje položaj Malte i Pantelerije izmedju Afrike i Italije biti očito s kakvim se grubim sred- stvima pokušava prigušiti duh, koji se mora boriti protiv ogromnih to¬ pova kalibra od 381 mm. To se naravno mora bolno dojmiti Italije, jer se na ovaj način ne mogu odstraniti s j ene sumnje izmedju nas i Vel. Britanije. KULTURNA BAŠTINA JEDNOG NARODA NAJUZVIŠENIJA JE TE¬ KOVINA. Rim ne može, a da ne požali, što se njegov jezik izbacuje s Malte. U stvari novi malteški ustav nije nista drugo, ne¬ go igračka u rukama Engleza. Prema tom ustavu malteško stanovništvo nema nikakva ud jela u upravi svoje zemlje, pa zato tvrdnja »Timesa« o nekoj bri¬ tanskoj velikodušnosti predstavlja gru- bo izrugivanje Stanovnika Malte, koji nisu Afrikanci, nego predstavnici jedne stare i sjajne mediteranske civilizacije. Tako »Tribuna« piše o talij anskom jeziku Malte. Medjutim Englezi tvrde da se na Malti govori posebni malteški je¬ zik koji da je Talijanima nerazumljiv, a samo inteligenci]a koja je študirala u Italiji da razumije talijanski. Osim toga, kažu Englezi, malteški nacionalisti su zapravo talijanski fašisti podržavani i potpomagani moralno i materijalno iz Italije. Uvodjenjem malteškog jezika namjesto talijanskoga, pišu engleski li- stQvi, vrši se samo pravednost, jer Mal- težani ne razumiju talijanski i za njih je talijanski jezik isto toliko stran ko¬ liko i engleski. Za ilustraciju tih engleskih tvrdnji DONOSIMO JEDAN DIO OCENAŠA U MALTEŠKOM JEZIKU kako ga je zabilježio g. Ivan Androvič 1900 godine u glavnom gradu Malte La Valetta (Vidi G. Androvič: La Questio- ne croata, Split, 1903, strana 24 i 25). Malteški glasi Očenas ovako: Missierna ii into fis sme- niet, Jitkkades ismec-Tigi saltnatec. Icun li trid int, chif fi s šema h e c d a fl’art- Hobzna ta colljum atina i 1- lum — u ahfrilna dunbietna, chif abna nahfru lil min hata g h a 1 i n a itd. A talijanski glasi: Padre nostro che sei nei cieli, sia santificato il nome tuo-Venga il regno tu o. Sia fatta la volonta tua in terra c o m e in c i e 1 o-D a c c i o g g i i 1 nostro pane quotidiano — E rimettici i nostri debiti, co- me noi li rimettiamo ai nostri debi tori itd. Po ovome bi se moglo zaključiti da Englezi imaju pravo kada tvrde da malteški jezik nije neki talijanski dija- lekt, več posebni jezik. Zanimljivo je da je pisanje taliban¬ skih Jistova o talijanstvu Malte do¬ šlo iza nedavnog Mussolinijevog li¬ jeta na otok Panteleriju. Tom prilikom je Mussolini, kao što je poznato, izjavio svoje zadovoljstvo s iz¬ vršenim radovima na utvrdjivanju tog otoka i tada se pisalo da če Italija ise- liti sve Stanovnike s tog otoka kako bi ga mogla pretvoriti u neosvojivu tvr¬ djavu i protutežu Malti, jer se osvoje- njem Abesinije političko-strateško te- žište Italije pomaknulo na jug. Otok Sicilija postao je jezgrom taiijanskog obrambenog sistema, jer je odavle Ita¬ lija u mogučnosti da vrši pritisak ne samo na engleske nego i francuske po¬ morske položaje. Ovaj otok površine 25.461 km 2 udaljen ie od Afrike samo 150 km te služi kao most izmedju Ita¬ lije i Afrike. Manevri vodjeni u augu- stu 1937 god. imali su zadatak zauzeča Sicilije sa zapada, ali se to pokazalo nemogučim. Italija je tada pristupila još daljnjim mjerama proglasivši (1937) klisurasti otok Panteleriju uporištemza avijone i podmornice. Jer je Panteleri- ja udaljena od Italije samo 96, a od Tunisa 60 km, izazvala je ova mjera znatnu zabrinutost u Engleskoj i u Francuskoj. Pantelerija koja imade sa¬ mo 83 km 2 površine zapravo je krater jednog ugaslog vulkana. Na njoj je nekoliko vručih vrela. Nema večihuvje- ta i mogučnosti za naseljavanje, ali sa svojom klisurastom strmom i rastrga- nom obalom i dubokim uvalama vrlo je podesna za podmorničku bazu, dok se za aeroplansku bazu večeg stepena izgradjuje sada brzim tempom. Pantelerija, koja ima da služi kao protuteža Malti — udaljena je od ove samo 200 km. Englezi vrlo dobro znadu važnost Pantelerije, naročito od 1935 god. kada je Italija počela osvajanjem Abesinije, jer je Mussolini osjetio tada veliku smetnju Malte, ali i sam položaj Malte postao je sam po sebi tim momentom neodrživim, pa je Engleska za vrijeme abesinske krize ispraznila Maltu od en¬ gleske flote, jer je bila ugrožena od sa- brane zračne flote na Siciliji. Sicilijan¬ ski bombaši mogu ovaj engleski otok da dosegnu za 20 časaka. Medjutim u zadnje vrijeme utvrde Malte znatno su pojačane. Radi li se samo o navali ratnih brodo- va, to se Grand Harbour, (luka otoka) dade vrlo dobro braniti. Ali protiv zračnih napadaja, radi svojih uskih iz- laza, kroz koje se veliki ratni brodovi mogu samo vrlo polagano kretati, otok je slabo utvrdjen. U ostalom, ova brit- ska tvrdjava prema izjavama engleskih vojnih krugova ima u glavnom samo ofenzivni cilj: ležeči iza ledja glavne talijanske transversale mogu se sa nje pomoču nenadanih ispada ratne flote nanijeti neprijatelju ozbiljni udarci, prije nego li ovaj uzmogne da razvije svoju snagu. No kod duljeg trajanja neprijateljstava zadržavanje velikih ratnih brodova u Grand Harbouru mo¬ že da bude opasno. Englezi koji posjeduju Maltu od 1800 god. učinili su je strateški važ¬ nem tek od otvorenja Sueskog kanala. 1869. Tada su Englezi taj otok utvrdili i učinili ga matičnom lukom za sredo- zemnu flotu snabdjevši Maltu jakom posadom i arsenalom. Prema torne borba za talijanski je¬ zik na Malti s jedne strane i ukida- nje tog jezika s druge strane ima daleko dublju pozadinu nego što su to sentimentalni razlozi o »jeziku Dantea« koje navodi »Tribu¬ na«. Ako se još ima na umu da Italija grozničavo utvrdjuje Dodekanez, naro¬ čito glavni otok Rodos, kao protutežu engleskom Cipru, i ako se pod tim ku- tom promatra ju dogadjaji u Palestini kao i francusko-turski sporazum o Aleksandreti, a da se i ne govori o Špa¬ niji, vidi se da je borba oko jezika na Malti tek jedan mali aspekt one očajne borbe za prevlast na Sredo- zemnom moru koja se odvija svom svojom žestinom naročito od počet- ka abesinskog rata na ovamo. (t.) Brij našeg Čekovnog računa le 36.789. Ako tiemate naše čekovne uplatnice možete na svakol pošti kupiti za 25 para praznu čekovnu uplatnicu. na njo) ispisati našu adresu i bro) ček. računa 36.789 i poslati dužnu oretplatu. »ISTRA« STRANA 2. Od Soče do Kocine — ( odVriglana do Kamenjaha ISTARSKI VODOVOD U »Corriere istriano« napisao je Uiovanni Mrak Maraccbi dug prikaz dosadašnjih radova na istarskom vodovodu. Mjesto opisa tog vodovoda dono¬ simo donju kartu koja prikazuje cijelu mrežu istarskog vodovoda. NOVI RIJEČKI BISKUP R i j e k a, august 1938 —_ Novim ri- ječkim biskupom imenovan je dosadaš- nji kanonik crkve sv. Marka u Veneči ji. Msgr. Ugo Comizzo. Kao što je poznato, dosadašnji riječki biskup msgr. Antonio Santin bio je postavljen za biskupa trščansko-koparske biskupije kojom je upravljao gorički nadbiskup msgr. Car- lo Margotti iza smjenjivanja biskupa Fogara. Santin je do sada administri¬ ra o i riječku biskupiju. Vzasets s: Rijeke S u š a k, augusta 1938. Sušačka pogra- nična policija s naše Strane i riječka Kve¬ stura s talijanske Strane izdavaju uzajam- no licima koja prebivaju u njihovim po- dručjima pogranične prelazne karte u na- ročitim slučajevima, koje važe najviše, za tri dana. Takovu prelaznu kartu dobio je i naš učitelj g. Prebiiič Rudolf iz Sušaka. — Prešao je dana 6 ovog mjeseca most i od talijanskih pograničnih organa dozvoljen mu je ulaz u Rijeku. Produžio je put za unutrašnjost grada i došao na ugao ulice Fiumara i tu ga je presreo jedan karabi¬ njer i predveo ga na most, gdje ga je de¬ žurni policijski organ ponovno ispitao i sa- opčio mu novu odredbu: »Lei non puo en- trare« — Vi ne rnožete uči. Bio je uz pratnju karabinjera otpračen do sredine mosta i vračen na Sušak. Turisti sa zastavicama Sušak, 24 augusta. Ove je godine do- sta živ promet stranaca, medju kojima ima priličan broj Nijemaca. Medju njima ima ih prilično koji dolaze sa svojim automobili- ma i dvokolicama, a na svoje automoble kao i dvokolice stavljaju s jedne Strane njemačku, a s druge Strane talijansku za- stavu. Tim povodom dogodio se pred osam dana kod Piramide na početku Istarske uli¬ ce mali incident izmedju gradjana i dvojice njemačkih turista na biciklima radi tih za¬ stavica. U vezi s time saznajemo da su se neki njemački turiste, koji su došli sa automo- bilom kojeg su ostavili pred hotelom »Ja¬ dran« žalili upravi hotela, da im je neko nepoznato lice ukralo male zastavice. Upu- čeni su od uprave hotela da u buduče dove- du sobom... i svoje članove S. S. odreda radi zaštite ... zastavica. Ppomfena kvestora Rijeka, augusta 1938. Šef riječke kve¬ sture dr. Eduard Amati postavljen je za generalnog inspektora Ministarstva unutraš- njih djela u Rimu, a na Rijeku je postavljen za kvestora neki Genovesi iz Vidma. Nikola Kosmač vrača se sa rotiije Trst, 16 augustal938. Saznaiemo, da se u toku ovog tjedna vrača iz zatvora Nikola Kosmač iz Boršta, koli je sudjen na 25 go¬ dina robije. Prema pismima koja su stiza- vala rodbini u Boršt-Zabrežec izgleda, da je jadnik u zatvoru poludio. Pograt&ičsie karte Rijeka, augusta 1938. Nakon potpisa beogradskog ugovora izmedju Jugoslavije i Italije ovdašnje pogranično stanovništvo očekivalo je da če uslijed nemoguče gra- nice na Riječini nastati novo, bolje i snoš- ljivije raspoloženje u prelaženju s jedne Strane na drugu. Nažalost u torne su se svi prevarili, jer ne samo da se danas ne pre¬ lazi lakše nego prije, več naprotiv vlasti i s jedne i druge strane oteščavaju prelaženje na Rijeku i iz Rijeke na Sušak. Interesant¬ no je da mnogi pojedinci koji su kroz niz godina imali stalne prelazne karte, danas ih ne mogu dobiti, i ako ih neki dobiju, tre- baju čekati tri do četiri mjeseca, što prije nije nikada bio slučaj. Imade pojedinacais jedne i s druge strane, koji uz sve inter¬ vencije ne mogu ovakve pogranične karte da dobiju, i ako im je neophodno potrebno. INCIDENAT U ILOVIKU II o vik. jula 1938. — (Donosimo sa za- kašnjenjem ovaj dopis iz Ilovika, jer smo ga primili od iednog našeg iseljenika pre¬ ko Pariza. Op. ur.) — Na dan sv. Petra kada ie u Iloviku (Lošinj) crkveni god dogodio se nemili incident. Tog jutra su na klupama ispred crkve osvanuli neki natpisi upereni protiv režima. Nastala je velika uzbuna i karabinjeri su uhapsill sedam ljudi i to: Jadrošič Marijana, Ivana i Eduarda, Šimuna Neziča i Budimič Petra, Matu i Marka. Ali iza 48 sati provedenih u zatvoru morali su biti puštenj,. jer se ispostavilo. da oni nisu za to krivi. U Iloviku več odavna ne postoji hrvat- ska molitva u crkvi, a najviše »zasluga« za izbacivanie hrvatskog jezika iz crkve i uopče za »šircnie taliianstvs« u. Iloviku ima fašista iz Ilovika Luigi Budinich koji se sada nalazi u Mariboru Napadaj cigana na Seljake Podgorje, augusta 1938. Još od pro- Iječa u našim krajevima pojavile su se ve¬ like skupine cigana, a i drugih skitnica- Oni su se utaborili u šumi na Slavniku. Cigani i ostale skitnice došli su iz Trsta, jer su ih vlasti iz grada potjerale. Več vi¬ še puta se desilo da je mnogima iz dvori- šta, a i iz kuče ponestalo rublje, kokoši, pa i svinje. Mnogo puta bili su napadnuti i opljačkani putnici na cesti. Pred nekoliko dana su pedesetorica cigana napali izmedju našeg sela i Jelovica u šumi jedan luksuz¬ ni auto u kojem su se vozila trojica trgo- vaca iz Trsta. Cigani su ih do gola opljač- kali. Zbog ove nove opasnosti povedena ie opsežna racija u kojoj je sudjelovalo 50 karabinjera, pa je izmedju njih l cigana došlo do ogorčene borbe vatrenim oružjem. U ovom okršaju bilo je nekoliko karabinie- ra ranjenih. Ne znamo koliko je bilo ci¬ gana ranjenih, jer oni su se razbježali i nije bilo vidjeti ni jednog ranjenog, a ni uhapšenog osim jedne ženske s djetetom. Ona ie bila ranjena u lijevu nogu, te nije mogla da pobjegne s ostalima. Odveli su je u Trst u bolnicu. Ne znamo kakva če sudbina zadesiti ostale, jer svaki dan kru- že velike patrole karabinjera po šumi i u svako doba čuje se sa raznih mjesta puc- njava pušaka. * Vodice augusta 1938. Pred nekoliko dana napali su cigani našeg seljaka Riba¬ rič Josipa (hrlan) na cesti izmedju sela Podgorje i sela Jelovice On se vračao kuči kolima iz Trsta s kojima je vozio na prodaju drva. Na kolima je vozio tri¬ deset kg. žutog brašna, dva kg. riže, 2 kg. makarona, l kg. šečera, l kg. slanine i ci¬ gani su ga napali i sve mu odnijeli. Osim toga oduzeli su mu gotovog novca 70 lira, te kaput. dva pokrivača za konje l džepni sat. U ovom napadaju na Ribariča sudjelo¬ valo je dvanaest osoba i ovi su bili dobro naoružani. Zbog ovog dogodjaja naš je na¬ rod u strahu te se niko ne usudjuje iči ni- kuda s kolima jer se svaki boji da mu se ne desj kao što se desilo Ribariču. ISTISKIVANJE NAŠIH MESARA Rijeka, augusta 1938. Italija je bila sve do potpisa beogradskog trgovačkog ugovora najbolj! kupac drva, stoke i ze- maljskih proizvoda iz Jugoslavije. U po- sljednje vrijeme izvoz drva u Italiju for¬ malno je obustavljen uslijed teškoča dobi¬ vanja uvoznih dozvola i radi pasivnog kli- linškog salda. Izvoz stoke u Italiju s kojim su se ba- vili isključivo izvoznici iz Sušaka več de- cenije j decenije i koji se je posljednjih par godina odvijao uz največe teškoče sada im je potpuno otrgnut iz ruku. U Italiju se sada sva stoka uvozi posredstvom stočnog uvoznog društva, koje imade monopol za uvoz stoke u Italiju i od kojega ovdašnji mesari moraju kupovati meso. Ovo je jedan dokaz više, kako talijanske vlasti sistematski istiskuju naše ljude sa Rijeke. Najprije su otpustili sve naše klao- ničare jugoslovenske državljane, koji su več decenije radili u riječkoj klaonici. Ovom uredbom sada su potpunoma is- tisnuti izvoznici stoke, još malo pa če mo¬ rati seliti sa Rijeke i posljednji naši mesari, koji su ovu granu obrta držali sve do sada. U svemu opaža se kako talijanske vlasti si¬ stematski potiskuju hrvatski elemenat na Rijeci, koji uslijed siromaštva propada i seli, a na njihove položaje dovode se Tali- jani iz unutrašnjosti, koji ujedno sve više i više zauzimlju razne položaje u upravi, trgovini kao i drugim obrtnim granama. 200 lira za ulazak u Italiju Rijeka, augusta 1938. Talijanske po¬ granične vlasti ne dozvoljavaju ulaz u Ita- l'ju stranim turistima ako nemaju najmanje dvije stotine talijanskih lira. Bilo je u toku ovog mjeseca nekoliko manjih grupa i po- jedinaca turista njemačkih državljana iz Reicha, koji su nakon boravka kao turisti u Jugoslaviji preko Sušaka htjeli produžiti put u Italiju. Buduči da nisu imali predvi- djenu svotu od najmanje 200 lira, a niti za tu svotu pokriče u stranim valutama, to su od strane talijanskih carinskih i policijskih pograničnih organa vračeni na Sušak BROJ 34. Cene kruhu so porasle Po uvedbi nove mešanice moke, ki sestoji iz 90 odstotkov pšenične in io odstotkov koruzne, se je Kruh nekoliko zboljšal. Zaradi tega so tudi cene pri- morno poskočile kakor povzemamo ta po italijanskih listih. Kruh stane_ sedaj na Tržaškem v oblikah po 60 g teže 2.40 lire, po 150 do 200 g 2.20 lire, 200 do 500 g po 2 liri, 500 do 1000 g pa po 1.90 (prej 1.75) lire. V Istri po 2.30, 2.10, 2, odn. 1.80 (prej 1.75) lire. V reški pokrajini, ki je zaradi svobodnega pasu še zmerom v izjemno ugodnem položaju, pa je po 1.70 (prej 1.60) lire kg. Tako imenovani i-pane comune«, ki so ga pekli iz meša¬ nice pšenične, koruzne in krompirjeve moke in ki so ga ljudje radi nizke cene največ kupovali, so prej prodajali v Tr¬ stu po 1.60, v Pulju in v Gorici po 1.65 lire kg. Tako so sedaj nastale ne glede na kakovost kruha med cenami diferen¬ ce po 25 do 30 cent. Cene kruhu prve vrste, pečenemu iz pšenične moke, pa so bile nastavljene precej višje, tako da si ga širši ljudski sloji ne bodo mogli privoščiti. V Trstu ga prodajajo po 2.90 lire za kg. Cene kruhu, ki mu primesi jo oija, so se dvig¬ nile na 3.40, s primesjo masla ali mle¬ ka ali sladkorja pa celo na 6 do 6.80 lire za kg. Podobne so ce.ie tem vrstam kru¬ ha tudi v drugih pokrajinah. Iz tega je razvidno, da so cene po¬ skočile slabši vrsti bruha, kakor kažejo objave v Ustih, povprečno 8 do 10%, pri drugih vrstah pa še v znatno večji meri, Mafka Je-sS^a Forogssta optužena V o d' c e, augusta 1938. Bili smo več javili o strašnom ubijstvu i samoubijstvu Poropat Josipa i o htpšenju njegove maj- ke. Njegova je majka postavljena sada pred sud, ier se istragotn ustanovilo, da ie ona kriva, jei je »vne sina nagovorila da učini ovo strašno d j e I o Ujedno joj je naša opčina na predlog viših vlasti oduzela službu prirnalje u na- šoj opčini. te je raspisala natječaj za no¬ vu primalju Dien a pok. Poropata smješte- na su kod rodiielia njegove pokojne žene- H r 0 & i š — Ajdovščina. — V Hublju je utonila 25-letna Marija Kompare. V mrzli vodi ii je nenadoma postalo slabo in še predne ie prišla pomoč, ie zginila pod vodo, — Buenos Aires. — Umrla je Marija Vidmar, stara 33 let, doma iz Brij pri Rihembergu. , , , >'fi — Gorica. — K, je šel 5-letni Ivan- ček Jereb po ozki bi vi, je po nesreči padel v vodo in utonil. * — Gorica. — V Alovrencu v Brdih je pel novo mašo Izidor Kodermac, brat vol- čanskega župnika Loizeta Kodermaca. * — Gorica — Policijsko nadzorstvo je bilo ukinjeno učitelju Antonu Rutarju iz Čadrga pri Tolminu. * — Gorica. — Za monsignorja je hil imenovan Alo.^z Filipič, dekan v Organu. * — Izola — Gerbec Roza stara, 37 let, je padla z drevesa in se težko pobila. Zlomila si je hrbtenico in dobila težko rano na glavi. * — Medana, — Zaradi bolehnosti ie pri¬ šlo slabo 55-lefni Mariji Alt roj. Kozina, ko ie sedela pri ognjišču. Po nesreči ie padla v oceni in se močno opekla, tako da ie umrla za posledicami v bolnišnici. ❖ — Nevburg _ v New'ourgu je umrl John Vidmar, ki je bil doma iz Idrije. V Ameriki je bil 24 let. Naj počiva v miru! — Solkan — Pri prehodu čez želez¬ niški tir je motorni vlak. kj je prišel lz Podbrda, povozil Katarino Plesničarje- vo, staro 6,7 let, iz Gorice Ker se je vlak z vso silo zaletel vanjo, je bila takoj mrtva. * — Trst — Konj ie podrl na tla 72- letno Josipino Volk. V bolnišnici bo morala ostati 15 dni, če ne nastopijo komplikacije. * — Trst — Nogo si je zlomila Klara Jelušič, stara 83 lit. Zdraviti se bo mo¬ rala 6 tednov. * — Trst — Motorni vlak, ki vozi pro¬ ti Puli, je povozil pri žel. prehodu pri Sv. M. Magdaleni Terezo Kocijan, staro 72 let, ko je gnala kravo na pašo. Kra¬ va je bila takoj ubita, nesrečnico je vlak zadel s strani in jo vrgel ob stran. Zado- bila je smrtne rane na glavi, počila j' je lobanja in si pretresla možgane. V bolnišnici imajo le malo upanja, da bi jo rešili. * — Trst. -- »Piccolo« je prinesel se¬ znam 1.151 Imen družin z najmanj sed¬ mimi sinovi. Zelo veliko je število slo¬ venskih priimkov. . * — \ isnjevik - Umrla je Regin* Sirkova, stara 71 let, vdova po znanem posestniku Ivanu Kristančiču. »ISTRA« STRANA 3. BROJ 34. pregled dogodkov ODLOMKI IZ NAŠE ZGODOVINE SMRT ANDRIJE« HLINKE HLINKA umro 16 o. mj. vo- uja, Slovačke pučke stranke msgr. An¬ drija Hlinka. Andrija Hlinka rodjen je 29 septem¬ bra 1864 u čenevi u Slovačkoj. Rodite¬ lji su mu bi.- seljaci. Godine 1889 za- redjen je za svečenika, pa je gotovo ci- jeli ljudski vijek probavio kao župnik Ružomberka. Kao takav postao je pa- pinskim komornikom, a god. 1927 apo¬ stolskim protonotarom. Andrija HUnka jedan je od onih Slo¬ vaka, koji su još za vrijeme madžarske Vlasti nad Slovačkcm odlučno ustali da brane prava svcga naroda, da ga po- dignu i osvijeste. U čehoslovačkoj vladi je par puta bila i njegova stranka, ali je večinu vremena od 1918 proveo u opoziciji tražeči striktnu primjenu pits- burškog sporazuma izmedju Čeha i Slo¬ vaka, Sprovod pok. Hlinke je bio veličan- stven. Prisustvovalo je mnogo delega¬ cija iz inostranstva, a pretsjednik če- hoslovačke vlade dr. Milan Hodža koji je i sam Slovak oprostio se nad grobom od pok. Hlinke a zastupnik slovačke stranke Tisov je u svom govoru nad gro¬ bom izjavio da se Hlinka borio za slo- bodu Slovačke u granicama Čehoslo- vačke republike. MALE VIJESTI MUNCI IN ŽEJANCI NEKDANJI JESIHARJI — Nazadovanje nemškega kulturnega vpliva je postalo zadnja leta posebno ob¬ čutno. Od 1. 1933. so iz nove nemške dra¬ ma tske proizvodnje uprizorili v inozemstvu samo tri dela. Od leta 1933. dalje je bilo prevedenih v tuje jezike samo 118 nemških knjig, med njimi 79 znanstvenih, medtem ko je bilo v 1. 1931/32. prevedenih samo lite¬ rarnih del 600, prav tako tudi večje šte¬ vilo znanstvenih. Literatura, ki je v prisilni službi nacionalnega egoizma, ne more za¬ nimati tujih narodov. Opaziti pa je naraš¬ čajoče zanimanje za francosko knjigo. V zadnjih 5 letih so se prevodi iz francoske literature v tuje jezike dvignili v lepo¬ slovju za 40 %, v znanstvenih delih za 34 %, v dramatiki za 20 %. * — Češkoslovaška je izdala lani okrog 10.000 knjig, čeprav šteje samo 15 milijo¬ nov prebivalcev. Rusija je izdala 42.440 knjig, Japonska 30.347, Nemčija 23.212, angleška Indija 16.278, Anglija 16.110, Ita¬ lija 10,484, Francija 10.278, Norveška 3.766. Iz teh številk bi sledilo, da je Češkoslo- vačka sorazmerno svojemu številu v pro¬ dukciji prva na svetu. * — Italija je izgubila več mož v Španiji nego v Abesiniji; tako zagotavljajo ma¬ dridski listi. Ponatiskujejo iz fašističnega lista »Popolo dTtalia«, da je od 60.000 Ita¬ lijanov, kolikor jih je bilo poslanih v Špa¬ nijo, padlo doslej 9.000, a obenem izjav¬ ljajo, da so izgube mnogo večje, nego Ita¬ lijani sami priznavajo. V eni sami bitki, ob reki Ebro, je bilo 3.000 italijanskih »pro¬ stovoljcev« mrtvih in ranjenih. * — General Franco je izdal predpise o avtorskih pravicah za svoje ozemlje, v smi- slu katerih mora dati vsak književnik 50 % svojih tantiem v vojne namene. * — Za kontrolo nad Španijo je tudi v jugoslovanskem državnem preračunu dolo¬ čenih 2,778.412 din. * — 1,440.866 kg razstrelivnih snovi so italijanski letalci vrgli na španska mesta j v prvih treh mesecih tega leta. V istem času so izstrelili 180.000 krogel iz strojnic. Te statistične podatke je objavilo italijan¬ sko časopisje. Privilegij Čičarije, ki je segel daleč po svetu Ljubljansko »Jutro« od 30 julija prinaša ta le članek o Čičih Ko še ni bilo železnic so krošnjarili po naših vaseh in mestih ljudje, ki so po svoji noši, narečju in ponujanem blagu ostali dolgo časa v spominu. Ribničan s suho robo belokrajinski platnarji, Rezi- janke s črno ruto in košaro najrazličnej¬ še drobne robe, ki so jo zamenjavale za čope izčesanih las ali prirezanih kit, loncevezci s svojo krošnjo in marelarji, visokorasti dalmatinski krošnjarji s sli¬ kovito, predvojno narodno nošo, kopi¬ tarji čevljarji s smolo in dreto, pa vrsta drugih zastopnikov teh nomadov pre¬ proste narodne obrti je žela po svetu uspehe, ki so v skromni meri pripomogli do zaslužka in dovolj ne prehrane čez zimo. Mnogi teh stanov se potikajo še danes okrog, povsem izginili pa so iz naših krajev to in onstran meje glasni jesiharji. Jesihaaa, jesihaaa je šlo skozi vas, ko se je po prašni cesti približal hišam majhen osliček z vozičkom, na katerem je sedel pri sodčkih z bariglo dolgokraki istrski očanec s fantičem, ki je pobiral korake po temnih kuhinjah, izbah, skednjih in polju ter vabil gospodinje na dobro kupčijo podžigajoče kapljice. Po večini so bili ti popotniki doma iz vasi Mune in Žejane v istrski Čičariji. Čič v slikoviti narodni nošnji je venomer kričal, hvalil na vse pretege svoje blago, se pridušal o pristnosti in izborni ka¬ kovosti jesiha. Značilna stara narodna pesem je ovekovečila pristnost njihovega blaga z vrsticami: »Kupite jesiha ljutega, več vode nego drugega, čič kamo počiva, tamo doliva...« Aprila so jesiharji zapregli in se je¬ seni, v oktobru vrnili. Z izkupičkom 700 —800 goldinarjev so se vračali na dom, nakupili med potjo najpotrebnejše predmete, do pomladi so uredili in po¬ pravili dom, pa hajdi spet na pot. Pr¬ votno su Munci in Žejanci prodajali bruse, ki so jih kupovali v Brkinah. Na konjiča so naložili 8—12 kosov in tovo¬ rili ž njimi, kakor naš Martin Krpan daleč naokrog. Bruse so zamenjavali za živež, 1. 1754 jim je pa na prošnjo Ma¬ rija Terezija izdala posebno dovoljenje za prodajo istrskega jesiha, da si zbolj¬ šajo svoj izredno slab gospodarski polo¬ žaj. Na prodajo jesiha je Munce in že- jance, ki so izključno sami imeli kupčij- sko dovoljenje, opomnil neki trgovec iz Podgrada. Ta jim je s prva dajal jesiha v prodajo in jih zalagal s špiritom, da so si kis tudi sami pripravljali. Kupčija je cvetela in Čiči so prepotovali s svo¬ jimi oslički skoro vse avstrijske dežele. žejanci se ločijo od Muncev po nareč¬ ju, ki je sorodno rumunščini. Sicer so potomci Rumunov, ki so prišli v Istro nekako v 16 stoletju. Pismeni jezik že- jancev je bil prvotno hrvatski, zdaj ob¬ čujejo s tujci v narečju kakor Munci. Domovina nekdanjih jesiharjev je go¬ rati istrski svet v Čičariji. Male in Veli¬ ke Mune pa žeje ali žejane leže sredi nekdaj starih prostranih gozdov nad Vodicami, Podgradom, železniško postajo šapjanami in Račjo Vasjo. Stari debeli bukovi gozdovi so danes posekani, mlaj¬ še drevje obeta novim rodovom kaj več zaslužka z oglarjenjem in prodajo lesa. Velike Mune leže sredi gole, kamnite planote in štejejo blizu 150 hiš. Trdno grajene hiše, krite z opeko in pobeljene, se ločijo od ostalih revnejših istrskih vasi. Vas je snažna, še v potomce je prešel higienski čut starih prednikov, ki so videli po svetu, kako je treba skrbeti za dom in zdravje. Vaščani so zgovorni, vljudni, uslužni in dovtipni, čuvstvenost izzveneva iz njihovih pesmi, govorica vsebuje še mar¬ sikatero slovensko besedo, saj tvori Či¬ čarija prehod Slovencev na Hrvate. Podobno je v Malih Munah in Žeja- nah, le da je tam svet revnejši. Stara slikovita noša je danes skoraj že izgini¬ la, ljudje kolikor ne najdejo zaslužka doma v drvarjenju, gredo za kruhom v Trst, na Reko, Pulj, v istrske premogov¬ nike in po svetu. Odkar so izginuli nji¬ hovi vozički z oslički iz naših vasi so svoje nazore in potrebe prilagodili skromnejšim gospodarskim razmeram. Industrij alizaci j a in pospešeni promet, ki je povezal oddaljene kraje, je pregnal v pozabljenje tudi šepave in glasne istr¬ ske jesiharje. Sporazum Male antante z Madžarsko Na Bledu so se te dni sestali pred¬ stavniki Male antante. Kot glavna toč¬ ka razgovorov so bili pregovori z Ma¬ džarsko. Iz komunikeja sledi, da so se pre¬ govori, ki so se vodili s strani Male an¬ tante že leto dni zaključili na Bledu z zadovoljstvom. Obe strani so se zave¬ zale da ne bodo uporabljale materjalne Sile v reševanju medsebojnih sporov. Madžarski so priznali pravico in ravno- pravnost v oborožitvi. Daši so ugoto¬ vili. da Zveza narodov ne odgovarja ci¬ ljem v popolnosti, kljub temu je. Mala antanta pripravljena delovati z njo. — Darila za Jubilejni obrambni sklad ČSR. Do dne 10. avgusta je za jubilejni obrambni sklad češkoslovaške republike vplačalo 172.977 oseb v gotovini 436,899.982 Kč. i * * — 1,000.000 Špancev je že padlo na obeh straneh v državljanski vojni. To pri¬ znavajo tako francovci kakor republikanci. * — Izvoz živine iz Jugoslavije v Italijo pokazuje v prvi polovici tega leta ogromen padec. Pad je predvsem zakrivilo zmanj¬ šanje našega izvoza v Nemčijo in Italijo. V drugi polovici zavzema to padanje izvo¬ za vedno večji obseg. Italijanska vlada je vpeljala pred kratkim monopol na uvoz ži- Jug.-tal. komisija za procjenu štete od požara Rijeka, 19 augusta 1938. Danas je završila svoj rad mješovita jugoslo- vensko-talijanska komisija koja se je sastala na Rijeci radi procjene šteta prouzročenih požarom posjednicima ju- goslcvenskim državljanima. Požarne štete prouzročene su još u godini 1936, a bilo ih je prijavljenih po oštečenim vlasnicima uz željezničku prugu devet- naest, a na drugim mjestima četiri. Ko¬ misija je u nekim spornim slučajevima izašla na lice mjesta radi utvrdjenja štete. Zbog otezanja za priznanje tih šteta i za sastav komisije prošle su pune dvije godine, te je teško bilo utvrditi faktične opsege tadanjih požara. Pro- cjena iznosi preko jedne trečine prijav¬ ljenih šteta, što če svakako dobro doči oštečenim seljacima. Najviše oštečenih posjednika ima is sela Spinčiči i Rube- ši sreza kastavskoga. Sa talijanske Strane bilo je obeča- no da če do likvidacije i isplate pro- cj en j enih šteta doči u naj skorij e vri¬ jeme. Komisija jo bila sestavljena od de¬ legata jugoslovenske vlade g. ing. Ante Ružiča, višeg savjetnika Ministarstva šuma i delegata talijanske vlade g. dr. ing. Morelli Angiola, komandanta gu¬ marske milicije i g. ing. Zamolinia Karla od Strane talij anskih Državnih željeznica. Zatvoritev čeških šol na Dunaju Kakor poročajo z Dunaja, je deželni šolski svet na Dunaju odredil, da se mo¬ ra s šolskim 1. 1938-39 zapreti prvi raz¬ red vseh čeških šol na Dunaju. Odlok se nanaša brez izjeme na vse češke šole, ne glede na njihov tip in je merodajen samo učni jezik Pričakovati je, da bodo slični odloki izdani tudi gleae šolstva drugih narodnih manjšin v nekdanji Avstriji (Jutro) vine in mesa iz inozemstva. * — U pogledu rasnog pitanja u Ita¬ liji postignuto je pomirenje fašističke stranke i katoliške akcije. ♦ Minister unutrašnjih poslova zabra- nio je ulazak i raspačavanje u Jugosla¬ viji listu »La voce degli Italiani«, koja izlazi u Parizu, kao glasilo talijanskih emigranata. * — Pregovori Sovjetske Rusije i Ja- pana za sporazum u odredjivanju gra- nice kod čang-Ku-Fenga teško napre- duju, jer se stranke nisu složile u po¬ gledu dokumenata i geografskih karata, ko j e imaju da služe kao baza pregovo- rima. * — Zbog govora Daladiera, t. j. zbog navještava reforme u zakonu o 40-sat- noj radnoj nedjeljl, predali su ostavke ministri Frossard i Ramadier. Kriza je brzo riješena i na njihova mjesta po¬ stavljeni su de Monzie i Peaumareaux. * — Italija bi dolgo vojno le težko vzdržala. Zaradi tega bo tudi svojo voj¬ sko temu dejstvu prilagodila. To ji narekuje njen gospodarski ustroj. V tem smislu so bile prirejene precej velike in pomebne vojaške vaje v Abrucih. »Giornale dTtalia« piše, da mora Ita¬ lija v bodočnosti vojno odločiti v naj¬ krajšem času. Zaradi pomanjkanja su¬ rovin je Italija k temu prisiljena in mora biti pripravljena, da z največjo naglico in z vsemi silami, tehničnimi in ljudskimi, premaga sovražnika ali pa 1 da mu zada odločilen poraz in to v naj¬ krajšem času. Kajti zaradi pomanjka¬ nje najnujneših surovin tako za vojne namene, kakor tudi za industrijo in za prehrano prebivalstva, dolge vojne Ita¬ lija ne more vzdržati. Nasprotno pa nas španska vojna poučuje, da je pri vojni hitrost precej relativen pojm. Kljub ve¬ liki premoči Franco ni ne prej in ne sedaj mogel izvojevati odločilne zmage. Preseljenje Nijemaca iz Južnog TiroSa London, 22 kolovoza. »Daily Ex- press« doznaje da Hitler pregovara s Mussolinijem o mirnom rješenju pita¬ nja 250.000 Nijemaca u južnom Tirolu. Njemačka manjina u južnom Tirolu se nadala, da če ona iza Anschlussa biti prva na redu, koja če se vratiti nje- mačkoj domovini. Medjutim je Hitler pokopao tu nadu svojom izjavom o vječnosti brennerske granice. Hitler je navodno sam predložio Mussoliniju neka dopusti njemač- kom stanovništvu južnog Tirola, da se sa svojom svojinom može vratiti u Njemačku. Svaka financijska šteta ko ju bi Italija pretrpila bit če joj trgovačko-političk 1 nadoknadjena. Južnotirolski Nijemci bit če smje- šteni na zaplijenjenim dobrima pro- tunacističkih elemenata u Austriji. »Daily Express« doznaje, da se več nekoliko tisuča Nijemaca iz južnog Ti¬ rola preselilo u Njemačku. MUSSOLINI BO 18 SEPTEM¬ BRA V TRSTU Tržaški listi so objavili, da je obisk načelnika vlade določen za 18 in 19 sep¬ tembra. Zaradi tega so fašistični fun¬ kcionarji stalno na delu, kako bi čim lepše pripravili za obisk. Ob tej priliki bo otvorjena razstava vseh javnih del v Julijski Krajini, katero si bo ogledal tu¬ di Mussolini. Za obisk so izdani posebno strogi ukrepi za posetnike hiš, ki jih morajo za to priliko dostojno olepšati in očistiti. ARETACIJA * ITALIJANSKEGA DELAVCA Gorica, avgusta 1938. — (Agis). — Iz Sv. Lucije sporočajo, da so v neki tamkajšnji gostilni aretirali italijanske¬ ga delavca, doma iz Brešje. Obdolžen je bil, da je v gostilni zabavljal čez re¬ žim, da je miličnika, ki je prišel v isto gostilno razorožil in ga vrgel skozi go¬ stilniška vrata, ter drugih kaznivih de¬ janj. Odveden je bil v zapore. »PICCOLO« BO' SISTEMIZI¬ RAN PO NOVIH RASNIH NAi- ČELIH Tržaški »Piccolo« je prinesel kratko vest na prvi strani, da ie Mussolini prejel v avdiienco direktorja »Piccola« Rina Ales- siia. Na tem položaju je že od 1. 1918., ka¬ dar se ie priselil v Trst. Alessi je poročal Mussoliniju, da bodo pri »Piccolu« u naj¬ krajšem času sistemizirali po novih rasi¬ stičnih načelih. Novo preureditev pri zna¬ nem tržaškem dnevniku je Mussolini odo¬ bril. To vest ie prinesla tudi uradna agen¬ cija »Stefani«. Kakor ie znano, »Piccolo« ie v židovskih rokah in Teodor Mayer je njegov lastnik. POROKA Dne 21 t. m. sta se poročila v Lju¬ bljani g. Ivo Višnjevec in gdč. Marija Končnik iz Trsta, čestitamo! GORIŠKI KVESTOR JE PO¬ ZVAL MIRENSKEGA ŽUP¬ NIKA RADI PETJA Goriški kvestor je pozval k sebi mi¬ renskega župnika in zahteval od njega naj se končno preneha s slovenskim petjem v cerkvi, češ da je to samo v škodo asimilacije slovenskega življa, ki mora biti strogo in dosledno izvedena. Zahteval pa je od župnika tudi, da mol¬ či o tej njegovi zahtevi. Podobno se je zgodilo tudi raznim drugim župnikom,, organistom in pevovodjem. Pozvali so jih h karabinjerjem ali podeštatom. Or¬ ganistu v štandrežu so svetovali, naj si preskrbi posebno dovoljenje za sloven¬ sko cerkveno petje od goričkega prefek¬ ta. Ako to dobi, da ga bodo pustili pri miru. NALOGE UČITELJEV Podbrdo, avgusta 1938. (Agis). — Po naših gorskih vaseh so razni faši¬ stični funkcionarji vedno na neumor¬ nem delu. Ker v majhnih gor sum va¬ seh ni drugega Italijana kot kak uči¬ telj, je tem dodeljena vsa služba za razne fašistične organizacije. Tako je tudi učitelj Strochi v Nemškem Rutu poverjenik raznih faš. organizacij ter ima nalogo, da zbere v njih vse kar le¬ ze in gre, zlasti pa mladino. Zato prid¬ no zasleduje vsakega mladega vaščana in ga skuša prepričati, kako potrebno je da se vpiše v faš. ml&dinske organiza¬ cije. Tako je pri nekem 17-letnem mla¬ deniču šel tako daleč z obljubami, da mu je rekel med drugim: »če postaneš član boš lahko kradel in ubijal, pa ti nihče ne bo ničesar storil in te nihče ne bo zasledoval!« Mladenič pa mu je odgovoril, da se ne vpiše v organijacijo, ker za enkrat nima namena niti krasti in niti ubijati. Neki drugi mladenič pa, za katerim je šel celo na polje k delu, da bi ga pripravil io tega, da pristopi v organi¬ zacijo, je obljubil navdušenemu učite¬ lju, da mu da 10.— lir, samo če ga O”- sti pri miru! STRANA 4 ISTRA BROJ 34. NASA ©MLADINA [NAŠA KULTURNA KRONIKA PRVA »MLADINSKA KONFERENCIJA „P0VEST, KI JE V RESNICI SLOVENSKA" Iz redova naših omladinaca prima mo o Omladinskoj konferenčni ovo: Iako na njoj nisu bile zastupane sve Omladinske sekcije naših emigrantskih društava, — naša prva konferencija je u svakom pogledu uspjela. I možemo otvoreno reči da ona pretstavlja vrlo značajan momenat u radu našeg omla- dinskog emigrantskog pokreta. Istina, za one koji poznaju našu omladinu, prva konferencija nije doni- jela nikakvo iznenadjenje, nego je sa¬ mo potvrdila njihova očekivanja. I baš u torne leži njena važnost. Nije doni- jela nikakve rezolucije i memorandu¬ me, nego samo niz konkretnih zaklju- čaka i potpuno jasne smjernice za dalj- nji rad. Naša prva konferencija je bila na- dasve skromna. Na njoj je emigrantska omladina iz Julijske Krajine dokazala da ima sposobnosti i volje za rad, da razumije današnje nesredjene prilike, ali da se usprkos toga ne boji stvarno¬ sti, nego da se u tu stvarnost uživlju- je i preko nje traži rješenje svojim ži- votnim pitanjima. To ne smije nikoga čuditi, j er j«. osnovni značaj svake omladine da ne bježi od stvarnosti. Na¬ ši mladi drugovi su čistih intencija, otvorena srca i nasmijani izvještavali o prilikama i dosadanjem radu u svojim omladinskim organizacijama. Isticali su svoje uspjehe, ali nisu krili ni neuspje- he, nego su tražili njihov uzrok i na¬ čine kako da im se stane na put. Na svakom koraku su naglašavali da je neophodno potrebno da sve naše omla¬ dinske sekcije budu medjusobno što čvršče povezane i predlagali da konfe¬ rencija izabere jedan odbor medju- društvenog, odnosno medjusekcijskog karaktera, koji če važiti kao najviše ti- jelo u našem omladinskom emigrant- skom pokretu. U tu s vrhu je formiran ,Radni odbor Omladinskih sekcija emigrantskih udru- ženja iz Julijske Krajine« (kratica: R. O. O. S. E. U. J. K.) To je samo pri vremeni odbor ko j emu je dužnost da za sada vodi omladinski po- kret i da, u prvom redu, poradi na to¬ rne da se u svim emigrantskim društvi- ma osnuju Omladinske sekcije, te da nadje način kako da se formira jedan stalan forum koji bi stajao na čelu na¬ šem omladinskom pokretu. Oči to je, da taj novoosnovani odbor ima velikih za- dača i naša omladina od njega mnogo očekuje. Odbor se sastoji od sedam čla¬ nova, pretsjeda mu F. Benčič (Beo¬ grad). Ostali članovi Radnog odbora je- su: B. Kalčič, J. Percan i M. Grakalič iz Zagreba; I. Črnja iz Sušaka; I. Ba- stjančič iz Beograda i drugarica Šušter¬ šič iz Slavonskog Broda. Nije potrebno I je naslov članku, ki ga je prinesel lju¬ bljanski tednik »Slovenija« z dne 22 julija t. 1. o knjigi »Kaplan M a r- tin Čedermac«. Kot je naš list že poročal, je knjigo izdala Slovenska Ma¬ tica v Ljubljani, spisal pa jo je Pavle Sedmak. Vsebina povesti je zajeta iz najbolj krvaveče rane na našem na¬ rodnem telesu, pisana v slogu lahko ra¬ zumljivem in lepo tekočem, živo in pre¬ pričevalno. Bralec knjige živi podzave¬ stno v objemu nanizanih dogodkov, ki ostanejo v njem ko odloži knjigo, ne samo kot spomin, ampak kot resnično doživetje. Za nas ni ta knjiga vazna in dragocena samo zaradi opisovanja sivljenja iz neposredne preteklosti Be¬ neških Slovencev, ampak tudi zato, ker njeno vsebino lahko prenesemo v ka¬ terikoli kraj na Goriškem, Tržaškem, la bivše notranjske kraje in ravno ta¬ ro v Istro! Omenjeni članek v »Sloveniji« pravi ned drugim »Po dolgem času je izšla mjiga, ki je ne le po besedah, ampak )o vsebini slovenska« in nadaljuje »čudno je, da naše leposlovno ustvar- anje tako malo posega v tragiko slo¬ venske skupnosti in da sodobni Sloven¬ ki pisatelji tako redko opisujejo dej- itva m okoliščine, ki so zakrivile nesre- :o slovenskega naroda, ki je toliko huj- a ker gre za majhen narod, ki ga idarci usode, ki večji narod samo bo¬ čna reieraia koji su govunu o ouaosu i- e > utegnejo uničiti prav zato, ker je naše emigrantske omladine prema majhen«. Dalje pravi »že razsojanje omladini u Jugoslaviji kao i onoj u dru- našega naroda z mirovnimi pogodbami gim državama. Zaključeno je, da naša samo ob sebi m to v časih, ko so mo- emigrantska omladina ne smije u niko- g °cnezi sve ta, zmagovalci v svetovni jem slučaju raditi protiv interesa osta- y°J n i» slovesno zatrjevali, da so se co¬ le omladine i da se prema njoj uvijek jevali za svobodo in samoodločbo malih drži drugarski. U političkom pogledu su narodov m ko je padlo na bojiščih za naše omladinske organizacije, kad se ciljie^ zmagovalcev 10 milijonov ljudi — ne radi o našem narodnom neprijate- stvar, ki bi, ce bi jo obdelalo spret- Iju, strogo vanstranačke, odnosno ne- no pero, imela vsaj _ tak oamev Jsot utralne. Sa konferencije je naša omla-1 Barbusseovi romani, ce ne se večji«, dina preko jednog posebnog odbora M®? drugim pravi tudi: »Kdo ni pre- uputila drugom svjetskom omladinskom I prican, da je do vstajenja, poljske re- kongresu u New-Yorku pozdravno pi- publike pripomoglo v veliki, meri polj- smo, koje je napisano na esperantu, a sko lepo knjištvo, pesniki in prozaiki. u kojem se, izmedju ostaloga, govori i Kamenito osnovo za osvobojenje Polj- o položaju naše omladine u Julijskoj I ske je sezidala poljska leposlovna knji- Krajini. Sama konferencija je primila fa. od mesijanistov naprej«, in zaklju- pozdravni brzojav od gospodina A. Ive- čuje članek z odstavkom: še, koji se je tada nalazio na Sušaku. »Povest »Kaplan Martin Čedermac« ... pa opisuje slovensko trpljenje živo in Nasa prva, konferencija je, dakie, resn jg no , trpljenje ljudstva in njegovih uspjela. Na njoj se je vidjelo. da smo u vodnikov, oznanjevalcev božje besede, naš emigrantski pokret stupili u namje- j e zajemljiva zaradi okolja, ri da i mi nešto doprinesemo za nasu v katerem se godi in ki je narodnu stvar, da sve svoje mlade sna- 1 ge i svoje sposobnosti stavimo u službu večini našim ljudi neznano (podčrtalo uredn.). Osebe vstajajo pla¬ stično pred očmi bralca, kmečki ljudje kot posamezniki in soseska kot celota. V resnici presunejo nekateri prizori bralca, da mu ostanejo za vedno v spo¬ minu. Povest je pisana preprosto in ni v nji umetničenja in privijanja, kakor ga najdemo v marsikateri sodobno slo¬ venski leposlovni knjigi, ki opisuje ne¬ znatne in brezpomembne dogodke. Zato je naravnost potrebno, da jo be¬ remo vsi v resnici slovenski ljudje, sta¬ rejši in mladina, in ne le enkrat, am¬ pak po večkrat, če že ne zaradi pripo- vedovalne umetnosti, pa gotovo zaradi njene globoke vsebine in utrditve zna- čajnosti in Slovenskega prepričanja«. Ljubljanski tednik »Nova Pravda« pa je dne 7 julija prinesla tole poro¬ čilo: »Sedmakov »Kaplan Martin Čeder¬ mac« obravnava drobec iz krute po¬ bližje preteklosti našega naroda. Pisa¬ telj jo je lahko nazorno prikazal saj je bil sam priča, kako so Beneški Sloven¬ ci pod Mijo in Matajurjem sprejeli prepoved svojega jezika v cerkvi, še kaplan Čedermac je moral podvomiti o poštenosti najvišjih katoliških funkcio¬ narjev, ki so odobravali prepoved poli¬ tičnih oblasti, kljub temu, da so videli, da bodo Slovenci zaradi neznanja ita¬ lijanščine poslej odtegnjeni verskemu nauku. Cerkvene in politične oblasti so zanikale pravico, ki jo mora imeti vsak človek, pravico do svojega jezika, saj je tudi jezik ,Bog dal’. Ta prepoved do¬ mačega jezika v cerkvi je prišla tako naglo, da se slovenski dušni pastirji ni¬ smo mogli prav znajti. In tako je tudi kaplan Čedermac pridigal prvo nedeljo v italijanščini. Opis bojev, ki jih je imel kaplan s seboj, opis maše in pri¬ dige, to so gotovo strani, kot jih je ma¬ lo popisanih v slovenski knjigi. A ka¬ plan Čedermac se je uprl, a ko je spet prvič, a tudi zadnjič pridigal slovensko, je rekel vaščanom ...oklepajte se svo¬ jega jezika s prav tako ljubeznijo kot svoje zemlje... čuvajte ga v svojih do¬ movih kot lučko, da ne ugasne! Pride dan, ko ga bo usoda zopet poveličala«. Da, povest »Kaplan Martin Čeder¬ mac« bi morala imeti sleherna sloven¬ ska družina, predvsem pa vsaka emi¬ grantska družina, tako iz slovenskega, kakor iz hrvaškega dela Julijske Kraji¬ ne ali pa s Koroške. — Agis. — svom narodu. Mi smo se. svi oduševljeni LEGENDA O' SVETOGORSKI i osvjezem, vratih svojim kucama da 1 nastavimo započeto djelo. Radi toga očekujemo pomoč svih iskrenih emi- granata, a u prvom redu širokih emt grantskih masa. I. č. t UČITELJ ŠVERKO ANTUN Vrbnik, augusta 1938. Umro ie u Vrbniku, 1 augusta ov. g. u 46 godini živo ta. Rodjen je u Klenovščaku (opčina Bu¬ zet — Istra). Pripravnicu polazio je u Pa¬ zinu, a učiteljsku školu svršio je u Kastvu. Službovao ie prije rata na školama Druž¬ be sv. Cirila i Metoda: u Lovrečiči, a ka snije u Livadama. — odakle je pošao bio u rat 1914. god. U Rusiji zarobljen, upisao se u Jugoslo- venski dobrovoljački puk; a nakon revolu¬ cije, 1920 godine, vratio se kuči. Buduči nije mogao dobiti namještenja u Istri, prešao je 1921 god. u Jugoslavi.iu i bio je namješten kao učitelj u Garlci (na otoku Krku). Nakon godine dana nastupio je mjesto u Vrbniku. Tu se vjenčao sa Ni- kicom Matanič — učiteljicom, kčerkom bivšeg upravitelja osnov, škole u Pazinu gosp. Matanič Petra- U Vrbniku je pokojni Šverko radio u svim nacionalnim društvima. a njegovu po¬ grebu prisustvovao je veliki broj mješta- na, drugova i znanaca; članovi »Citaonice« te djeca osnovne i Drž. Gradianske škole u Vrbniku. Mjesno svečenstvo se osobito lijepo iskazalo, a na sprovodu bio je i bivši pa- zinski načelnik g. dr. Dinko Trinajstič, ka- sniji potpretsjednik Jugosl. odbora u emi¬ graciji i senator Kraljevine Jugoslavije. Na groblju se u ime drugova iz Vrbnika oprostio učitelj Žigante Josip, a u ime uči- teljskog društva »Kvarner« pretsjednik — drug Bogdanovič iz Aleksandrova. t RAJKO JUSTIN V Ljubljani so 22 t. m. pokopali 73- letnega Rajka Justina, nadučitelja in univerz, kustosa v pokoju, ki se je po¬ nesrečil nazaj grede s Triglava, tik pod glavnim vrhom. , ,. Pokojni je bil po rodu Ljubljančan, a je služboval dolga leta tudi v naših krajih, in sicer v Vremah in Trnju pri št Petru na Krasu. Tudi življenjsko družico si je izbral iz znane učiteljske družine Pupisovih v Košani. Naj mu bo lahko zemlja na ljubljanskem polju. Užaloščeni družini naše iskreno sožalje. MARIJI Naš znani rojak, pisatelj in pesnik dr. Joža Lovrenčič je za letošnjo 400 letnico božje poti na Sveti Gori nad Gorico spesnh daljšo »Legendo o Mariji in pastirici Uršiki«. Legenda je izšla v posebni mali, lično opremljeni knjižici, ki obsega 38 strani. Pesnitev je razde¬ ljena na štiri dele, in sicer I. Marija se prikaže Uršiki, II. Uršika v Marijini družbi, III. Nova znamenja in IV. Ur¬ šika romarica. Zadnji del se končuje: štiri sto let na Skalnici, Marija, rod te naš časti, štiri sto let v obilosti delila si mu milosti — o daj, usliši prošnji glas, še v ta pretežki, bridki čas ohrani nas, ohrani nas, da bomo vse do konca dni, Marija, tvoji romarji! Pisatelj je namenil to knjižico letoš¬ nji izredno visoki obletnici postanka nika iz svih mjesta širom Istre. Opijelo I S n ^X P f a e pjevano je na našem jeziku po izričitoj I nlcl ' Sveta - Gora - Je - b ? ez dvoma na ^ testamentarnoj želji pokojnika. OMLADINSKE PRIČE LJUBE BRGIČA UMRO DEKAN IVAN FLEGO Črnica, august 1938. — 29 jula po podne u 4 sata ispratio je narod našeg kraja i svih okolnih mjesta na vječni po- činak veiikog rodoljuba svečenika de- j kana g. Flego Ivana. Rodom je bio iz Štr peda opčine Buzet, a umro je u 61 godin; starosti. Sprovod je bio veličanstven i najbolji dokaz koliko ga je narod volio. Sprovodu je sudjelovalo preko 3 hiljade naših ljudi. Pogrebu je pcisustvovalo 18 naših sveče- poznana slovenska božja pot, ki je bila svoj čas tudi najbolj obiskovana ne le Prvu Sv. misu služio je u Buzetu 1900,1 samo kot romarsko shodišče, ampak je a službovao je u Lokvama, Humu i Buzetu nudila tudi krasen pogled in razgled gdje je za vrijeme okupacije proganjan .i na vse strani. Danes ni več toliko in ponizivan na sve moguče načine. Uništili | ako številnih obiskov! su mu brojnu i vrijednu knjižnicu. Narod Italijanski frančiškani na Sv. Gori ovoga kraja vanredno ga je volio zbog so sklenili letošnjo visoko^ obletnico čvrstog narodnog karaktera i razumijeva- praznovati kar najsvečanejše, da bi nja, koje je u svakoj prilici pokazivao za privabili iz okolice čim več ljudstva in slabe i progonjene. Cesto je znao naročite P* 1 spet priklenili na božjo pot. V ta na sprovodima držati pogrebne govore na| nam ® n . s ? začeli tudi izdajati majhen našem jeziku i žestoko se je opirao inter- nabojni v slovenskem jeziku in do- vencijama vlasti zbog toga. tonili praznovanje obletnice vse od le¬ tošnjega avgusta pa do meseca avgu- Na grobu se je oprostio u ime naših sta 1939. judi od njega jedan njegov župljanin, koji »Legendo o Mariji in pastirici Urši- je istaknuo sve pokojnikove vrline. ki« se dobi lahko po vseh ljubljanskih Neka je slava vrlom čovjeku, dobrom knjigarnah in stane lepo vezana samo rodoljubu i uzor svečeniku! 10,— Din. Agis. Olajšave za ljubljanski velesejem Naše čitatelje opozarjamo na olajšave, ki t ANDREJ URBANČIČ V Knežaku pri št. Petru na Krasu j je umrl dne 6 t. m. splošno znani go¬ stilničar in posestnik g. Andrej Urban- ČIČ Pokopali sc,8. v ponedeljek.dne 8 t. m. na knezkem pokopališču ob ve~ i pse1ma v ,,_ ” ° ve liki udeležbi znancev in prijateljev, ki lesi timaciie w Uh nrndaiJin v«? 1 v ®J eseJemske so .prihitel,, od M. ta daleč Pokojni SfKSE SJ£ je ze dalj časa bolehal za neko notra- Lulati, imaju obiskovalci ljubljanskega vele- njo boleznijo._ Tik pred smrtjo so ga seJ ma, ki bo od i. d o 12 sentemb™ .^hnJni« Odpeljali V reško bolnišnico, kjer so pa čen vizum. Na Železnicah pa imajo slede'« uvideli položaj in so ga vrnili domov, popuste: v Nameni 25%, Bolgariji 50% Grčiu nakar je umrl. Za pokojnikom žaluje 70%. Madžarski 25% vtaiiji 30% Poljski 33% Številna družina m vsa okolica. Naj po- Romuniji, češkoslovaški Franciji in Švici 15% &»'a druDnl "»kvas??«-« ■« Ljubo Brgič izdao je nedavno dječju knjigu »Biserka« u Nakladi škotskih knjiga i tiskanica savske banovine. Ovo je druga knjiga za djecu, koju je Brgič, učitelj i naš zemljak (rodjen je u Krnici) napisao za nepunu godinu dana. Biserka je lijepa, neobična djevojka kčerka brodovlasnika i vile pomorkinje, a odgojila se je u kuči teta Fume sa malim Mladenom, u kučici nedaleko mora, maloj i siromašnoj. Teta Fuma nema osim dobrog srca i plemenitosti, bolesnog Mladena, koze i nekoliko ovaca nikoga. Vadeči kraj mora prilipke i školjke za malog i bolesnog Mla¬ dena namjeri se na vilu pomorkinju. koja jci izruči lijepu malu djevojčicu Biserku svoje dijete, a koje teta Fuma primi pod svoje. Vila pomorkinja bdila je nad srečom siromašnog doma teta Fume. Mladen joj ozdravi, koza i ovce imale su više mlijeka. školjaka i prilipaka bilo je puno. Ribarenje je išlo od ruke. Kad Mladen odraste po¬ stane mornar. U teškom mornarskom ži¬ votu proslavi se u borbi sa morskim nepo- gedama. Postade poručnik, zatim kapetan, od brodovlasnika dobije na poklon brod i kuču, oženi se Biserkom, koju brodovlasnik prepozna kao svoje dijete i življaše sretno. To bi u nekoliko redaka bio sadržaj »Bi¬ serke«. Knjiga je pisana u pristupačnom stilu za djecu i svakako drži napetu dječju paž- nju. Kad se znade da u dječjoj književnosti postoji više struja, i da je za djecu najteže pisati, njegovu bi knjigu ubrojili svakako u red onih, koji su mišljenja da se fabu- lom i maštom vrši uticaj na dječji odgoj. Bez razlike na to koje je stvaranje oprav- danije, u knjiži^ imade svakako realnijih prikaza mora, života u njemu i na njemu., djelovanje bure, borbe pomoraca i drugo. Knjiga nije bez vrijednosti ni sa istarskog stanovišta, jer je vjerojatno teta Fuma ži- vjela negdje nedaleko rodnog mjesta au- tora vodeči tešku borbu za život i opsta- nak. Mišljenja smo da je šteta što knjiži nije dat taj ton do kraja, jer je naivno vje- rovati i za djecu da bi neka vila u današ¬ nje doba učinila neku porodicu nevidljivim dobrim djelima sretnu. kad je borba za život i te kako teška naših teta Fuma. Knjiga je inače vrlo lijepo ilustrirana i svakako pretstavlja dobitak za omladin- sku književnost. a. Modrušan. V Napoliju je umrl En z o Venier iz Trsta V bolnišnici za politične konfinirance v Napoliiu ie umrl F.nzo Venier, star 21 leto. Ido meje a brežp?ačna * p< ' tovan,e iz L ^wiane| Umrl ie na posledicah operacije na slepiču. Bil ie sin tržaške pisateljice Čelsie Venier. »Istra« tzlazl na godinu rova ulica u,. cvaVofr tiedna u octak. — Broj čekovnog računa 36.789. — Pretplata: za cijeiu godinu 48. — din., za Dola ■>& _ ,.i„ T ” "' — — C«Iaž se računalu po ejeniku. — Vlasnik i izdavač: Konzorcij »Istra«. Masarjkova ul. Z8a 11, broi telefona 67-80 —"vn Z3 i Z --V StT ° . d " ostr,,k “- ™ Amerika 2 dolara :‘ 48 , III kat. — Tisak: stečajnina Jugoslovenske štampe d. d., Zagreb. Masarvkova ulica broj 28a - Za tista™ odg--”^ Rudolf Vollmortč, zLgreb^Uira’ broTm’