Pošt arina plaćena u gotovu Cena Din 2'- SOKOLSKI GLASNIK ®!A$ I l O SAVEZA SOKOLA KRALJ EVI^IE JUGOSLAVIJE H E У E Ć fes! I PRILOG •$ O KOLŠKO SELC Cuvafie Jugoslaviju ! Zahvalnost N|. Kr. Vis. Kneza~Namesiiika Pavla Savezu slovenskog Sokolstva Savp^ 'Poz^ravni telegram, koji jo Niprt s‘ovenskog Sokolstva uputio sa *1 Veličanstvu Kraju Petru II fiii C , га^с bugarskih Junaka u So Preko Poslanstva Kraljevine Ju mestaVlJ^ j Sofiji stigao je s Najvišeg sledeči telegram zahvalnosti: POSLANSTVU KRALJEVINE JUGOSLAVIJE SOFIJA *a-lJ2V°^e po na'višem na*°£u Kne-rej. fmesnika izjaviti zahvalnost sta-•tti Saveza slovenskog Sokolstva u Ju ' uПа p<3z^ravu sa sleta bugarskih i žel ju Kneza - Namesnika za ^ Saveza slovenskog Sokolstva u °vim plemenitim naporima za na-dek Slovenstva. Minisiar Antič Zahvala Saveza SKJ bugarskim Junaclma Vije^aVez. Sokola Kraljevine Jugoslaviji!*'0 'e ^avezu bugarskih gim-siain društava »Junak«, povodom stva „ рг’ЈСП1а iugoslovenskog Sokol-btače ^ slctu u Sofiji, kako od strane skog ^Unaka talko i od strane brat-men,. ,u'4arskog naroda, sledeću pis-Zanvalu: Beograd, 19 jula 1935. s BrATSKOM STr;EZU BUGARSKIH GIM NAUKIH DRUŠTAVA »JUNAK« „ SOFIJA “rado j sestre! !UnačLP°V‘atku s veličanstvenog VIII ^10Ј1,0*8к(* s,eta u Sofiji, mi, У°јц n Sokoli, smatramo za h sC “ilužnoSt P° d'ktatu na-jtooliii Li esečaja izrazimo svoju ^гц blagodarnost bratskom Sa-1 ceIom ?ars*i,h Junaka a preko njega U*v*šeno - ^a °т naro^u z« sve ono ђ|Н sletci-L^'0 smo za vreme div-°SetiIi. ' dana u Sofiji doživeli i na^l^vl,e?. doček i ispračaj koji 2»ce ; n :РГ1ГеФИ» lepote Vaše prestol-^retjj.’ n® okoline, ljubaznost i pre- * ’ ^radana i vla- I?48 *a c..^u i pažnja kojima ste .,oe.Vrfme bavljenja u Vašoj 8rca Sva?lp®l>- duboko su se urezali ;** «snJ-U j neslovenskih Sokola, i dtia oh 1 ® . ostače nam za uvek w Јчпар,1г^1?'^'^ uspomena. ЈЧ ц v'sJ. un0kinje! Uzorna disci-jetlJe veik redovima, složno izvo-način« ?a. s!etištu- a Povrh svega ,a iz № k°ii tako izrazito Vasega članstva j snažno Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko} tiskari, Frančiškanska uliCa broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vračaju Ljubljana, 23 avgusta 1935 God. VI — Broj 31 slovensko osečanje kome ste dali izraza kako na sletištu, tako i na svima drugim mestima, daje Vam prava da sa rezultatima Vašega sleta budete zadovoljni i ponositi. Istrajte na tome putu i dalje! Razvijte svu energiju da se Vaši redovi umnože, a znajte, da je celokupno jugoslovensko i slovensko Sokolstvo s Vama i da na njega možete u svako doba računati. Još jednom neka je bratska hvala Junacima j Junakinjama i celom bu-garskom narodu! S najsrdačnijim bratskim sokolskim pozdravom Zdravo! Zdravejte! Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije I zamenik starešine: E. Gangi, s. r. Tajnik: Dr. Mihailo Gradojević, s. r. Zahvala Saveza SKJ Sokol, župi Jana Žlške Povodom izvanredno toplog i sr-dačnog bratskog prijema pretstavnika jugoslovenskog Sokolstva na pokrajin-skom sletu češkoslovačkog Sokolstva u Taboru, Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije uputio je bratsko j Sokolskoj župi Jana Žiška sledeču pismenu za-hvalu: Beograd, 18 jula 1935. BRATSKA SOKOLSKA ŽUPA JANA ŽIŠKE S TROCNOVA TABOR Saslušav&i izvesta} o učestvovanju naše delegacije na sletu praškoga kraja u Taboru, naša je dužnost i diktat naših bratskih osečaja da prirediva,cima ovog sleta i svima pretstavnicima javnog života u znamenitom j istorij-skom gradu Taboru i ovim putem izrečemo našu iskrenu i toplu blagodarnost na bratskom prijemu i na svim dokazima gostoljubivosti j pažnje, koje su bili deonikom naši delegati za čitavo vreme svog boravka medu Vama. Osobito nas je obradovao Vaš skupoceni dar s posvetom i geslom, pod ko jim se je održao ta j tako odlično uspeli slet. Mi čemo ovaj poklon v£rno čuvati kao vidni znak Vaše lju-bavi prema našem Sokolstvu i našem narodu. U u veren ju, da je ovaj slet još više produbio i učvrstio naše sokolsko bratstvo, mi Vam isporučujemo osobito srdačnu zahvalnost, moleči Vas, da budete tumačem naših bratskih pozdrava, које upučujemo svima Vama, Vašoj zemlji i Vašem narodu. Zdravo! Na zdar! Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije I zamenik starešine: E. Gangi, s. r. Tajnik: Dr. Mihailo Gradojevič, s. r. ^ dn*>nan|e Turske r9anizaciju jiigos!o~ e&skog Sokolstva tfl H Bel''1 P^ošlog meseca doputovali niu !rektor R x'Zas*an*ci turskc vlade, i Dn ' ^iaenr i™. P8*1’1 narodni poslali AVasPit i>%'n *ail> direktor za teles-Svr, ђ^аГ]С i*6 !?r' ,Prctsedništvu vlade JefiK1 doIaci.,zas'anici turske vlade po Vi; 1 Savo V co^'rail odmah su po- %y' 'nteresov i-1 Kraljcvine •,11«os,a-Vac J.u Sokni i sc ° organizaciji i o s Ya’ ^a<> i uopće telesnog ži^tovali ,U ^ufioslaviji. Iz Beograda Ž4hB SvavezaU4k-?ratnji zaincnika stare' lao Novi\ SkJ 1 starešine Sokolske ^ Siik ‘ ,a ^rata dra Ignjata Pav- V^a,a col \CU’ 1,1 j° na stailici .i, vl!pna uprava tamošnjeg fa^ledali „ru^tva- U Subotici oni su 4a Sokolskog doma i ^h.? '^iji n I H’ к°ј° se podiže za ^ol-t^UjuOi * raJinski slet, uvelike se 4 гц,].^11, na,ein i organi/aciju so- a* Subotice ugledni gosti krenuli su automobilima za Palič. Za-tirn su prosledili za Novi Sad i odatle povratili u Beograd. Sokolska organizacija poznata je po čitavom svetu, osobito po sistemu svog telesno vaepitnog delovanja, i ovo nije prvi put da se inostranstvo inte-resuje za rad i način telesno vasnitnog raila i za organizaciju toga rada u Sokolstvu. Za ovo su so opetovano osobito interesovali Japanci, Irci, Španjolci pa i mnoge druge nacije, a eto danas i napredna Turska. Bugarski narašlajci kao pliomci našega Sokolstva Na povratku sa sofijskog sleta, Sokolska župa Novi Sad povela je sa so-bom iz Sofije dva naraštajca bugarskih Junaka koji su uzeti kao pitomci žup-ske naraštajske škole u Novom Sadu. Pitomci če provesti predvideno vreme u naraštajskoj školi o trošku župe i po završenom tečaju vratiče so u svoju domovinu. Odjeci sofijskog slela u siranoj šlampi Veliki VIII slet Saveza bugarskih Junaka u Sofiji, kome su učestvovale poglavito tolike tisuče jugoslovenskih Sokola, pored brojnih delegacija češkoslovačkog, ruskog i poljskog Sokolstva, daOde na kome je bilo pretstav-Ijeno celokupno slovensko Sokolstvo, nije ostao nazapažen ni u stranoj štampi. Pored toga što se je ovim sk-tom in extenso pozabavila sva bugar-ska štampa te uz najdetaljnije opise svih sletskih priredaba najvidnije ista-kla i njegovo veliko značenje, posve-tivši sletu čitave stranice pa i cele bro-jeve svojih listova, te pored toga što je ovaj slet bio u suštini prikazan i u našoj, jugoslovenskoj štampi (po našem mišljenju ne baš tako dovoljno), — takoder i mnogi veliki evropski li-stovi doneli su mnoge vesti o.ovomc sletu, medu kojima nekoji i uz vrlo simpatične komentare. Biče vredno stoga, da nekoje od tih listova ovde citiramo, bilo u izvodu ili u celini. Londonski »Tajmps« o jugoSlovens.ko - bugarskom bratstvu na sletu u Sofiji U jednom od svojih prošlih bro-jeva londonski »Tajmps« donosi čla-nak o impozantnim manifestacijama slovenskom bratstvu na nedavnom’ sletu u Sofiji. List podvlači naroeito manifestacije jugoslovensko-bugarskom bratstvu i prijateljstvu, koje su bile tako sjajno izražene na ovome sletu. Ovaj veliki londonski list piše, da su ove manifestacije dokaz, kako je duboko prodrla misao bratstva i zbližanja medu široke narodne slojeve. Pisac. članka posebice ietiče, da su Sofija i cela Bugarska tom prilikom manifestirale za slovensku ideju uopče, ali da su manifestacije ljubavi i simpatija za susednu Jugoslaviju natkrilile sve druge. Zatim pisac članka opisuje pojedi-nosti s ovih sofijskih svečanosti. »Pobeda Tirševog Slovenstva na Balkanu« Uvodnik praških »Narodnjih listi«. Povodom sofijskog sleta, prašlki »Narodnji listi«, u svom broju od 24 pr. m. donose iz pera svog uvodničara g. VI. Sisa uvodni članak pod gornjim naslovom, a koji mi prenosimo u celini i koji glasi: »U današnje mračno doba medu-narodnog nepoverenja i neprestanih političkih, privrednih i soeijalnih kon-flikata, jedina je svetla tačka za nas razveseljivi razvoj prilika na Slovcn-skom Jugu. To, što se je činilo, nakon što su ušuteli ubojni topovi nemogu-čim, postaje danas radosna istina. Neumrla ostače zasluga blaženo-počivšeg Kralja Aleksandra I Ujedi-nitelja, da je ikao brižan i pronicav čuvar mira na Balkanu našao put zbli-ženju Jugoslavije s Bugarskom i da je jednako kao Car Boris u Bugarskoj razumeo glas svog naroda i ne plašeči sc smeone zamisli pošao putem nove politike smircnja i direktnog zbliženja izmedu oba bratska naroda, kroz čiju se istoriju vuče krvava nit bratoubi-lačkih ratova i sporova. Lane u pro-leče rekao je polkojni Kralj Aleksandar u razgovoru s dopisnikom »Mančester Gardijana« o jugoslovensko-bugarskim odnošajima sledeče: »Mi smo bratski narodi. Imade-mo zajedničku prošlost i jednake običaje. Niko neka danas više ne gleda na Balkan kroz bečke naoča-re iz godine 1914. Naša glavna zadača je sporazum s Bugarskom.« I kada je kratko vreme pre svojeg usudnog puta u Francusku posetio So-fiju, nazdravio je Caru Borisu i bugarskom narodu, izrazivši svoju radost nad činjenicom, sto se je ponovno sa-stao s poglavarom Bugarske: »To je izražaj odlučne želje naših bratskih naroda da produ-bimo u uzajamnoj ljubavi i pove-renju srečno započeti period ovak-vih veza, koje su uvek najviše odgovarale pravilno shvačanim i istinitim interesima obaju naroda. S usirajnim radom u ovom p'ravcu Bugari i Jugosloveni najviše če pripomoči učvrščenju medunarod-nog i balkanskog mira i osigurače svojim narodima miran i napredan razvoj.« Na ta j način je Kralj Alelksandar označio pravac nove politike obiju slovenskih zemalja. I ovaj pravac nakon njegove tragične smrti nije bio napušten, baš naprotiv, skoro nema dana, koji ne bi doneo novih radosnih dokaza, da se bratski odnošaji obaju naroda — koji su bili u prošlosti, kao žrtve_ tudih intriga, posvadeni na svoju vlastitu štetu i na štetu Slovenstva — sistemats'ki i s odredenim ciljem uč-vršcuju i produbljuju. Svi krugovi, politički i privredni, intelelktualaea i omladine, vojske i crkve, stoje danas za politikom započetom od Kralja Aleksandra i Gara Borisa. Ali i Tir-ševa ideologija slovenske saradnje i sokolskog bratstva svih Slovena stavila se je ovoj politici u elužbu. Dva naroda iste krvi, zajedničkog porekla, srodnih jezika, jednalkih osebina i običaja, dva naroda zajedničke slavne prošlosti i nevolja te zajedničkih interesa sadašnjice i budučnoeti mogu da izvrše svoje istorijsko poslanstvo i mogu da potpuno osiguraju svoju slo-bodu, svoju neodvisnost i svoj daljnji razvoj eamo zajedničkim naporima, zajedničkom krvlju i pravim bratstvom, koje je položio Tirš u temelje sokolske ideje. Nedavni slet bugarskih Junaka, kojemu je učestvovala impozantna armija od šest hiljada jugoslovenskih Sokola i mnoštvo češkoslovaških, poljskih i ruskih — tako da ga je nazvao Car Boris prigodom sveča-nog defilea u seni kaitedrale Aleksandra Nevskog sletom najboljih sinova slovenske porodicc — pdkazao je, kojim putem treba da idu i u bu-duče Južni Sloveni, »Kojim putem da idemo dalje?« pita se zamenik starešine Saveza bugarskih Junaka profesor dr. Minev. »Samo jedan može biti odgovor: putem zbliženja najizrazitijih pretstavnika obaju naroda. Sokola j Junaka, putem ideje slovenskog sokolskog pokreta, koji je osnovao genijalni dr. Miroslav Tirš, putem armija sokolskih i juna-čkih radnika, živih j mrtvih i iz sviju slovenskih zemalja.« Dakle, putem slovenske ideje, putem ideje, lcoju su nameravali naši realni političari več da sahrane kao preživeli romantizam, koji nije podesan za današnje doba, putem koji su Slovenstvu pokazali Kolar, Šafaržilk. Ho-mjakov. Aksakov, Mickijevič, Štros-majer, putem kojim su išli i Tirš i Figncr i za koji se je pre 25 godina izjavio oduševljcno i sveslovenski kongres u Sofiji održan godine 1910, kada je odobrio osnove Kramaržovog novo-slovenstva: ravnopravnost sviju slovenskih naroda, sloboda svakog poje-dinog od njih i onih najmanjih i ištin-sko bratstvo, ne bratstvo reči nego bratstvo na činu j bratstvo uzajamne pomoči.« »Svako narušivanje tih načela,« rekao je tada počasni pretsednik kongresa dr. Kramarž »kompromitovalo bi napredovanje slovenske misli. O Slovenstvu može se govoriti samo on-da, ako izmedu Slovena zbilja vlada potpuna ravnopravnost, sloboda i bratstvo. Nije Sloven, ko Slovena tlači!« Ovom Slovenstvu ptidružio se je j nedavno održani junački slet, koji je objavljenim manifesten? Saveza slovenskog Sokolstva i junaštva jednostavno nadovezao se na svesokolski slet godine 1910. Pod svesokolskim i sveslovenskim barjakom Tirševe ideje bila je obnovljena zakletva vernosti i bratstva svih članova slovenske poro-dice, koje je medu zidinama bugarske prestolnice srdačno pozdra-vio voda bugarskog naroda. Tiršev bar jak premostio je jaz. koji je razdvajao Južne Slove ne. Slovenska misao, Tirševa misao, pobedila je na Slovenskom Jugu več po drugi put. Želja i volja jugoslovenskog i bugarskog naroda je, da bi ova pobeda bila trajna na dobro svih Južnih Slovena i za moč celog Slovenstva.« Bečka štampa o sletu Članak lista »Viner Nojeste Nahrihten«. I austrijski listovi također su skre-nuli svoju pažnju na sofijski slet i donosili o njemu vesti. Medutim naj-interesantnije o tome piše bečki list »Viner Nojeste Nahrihten«, koji u svom broju od 24 jula o. g., donose povodom sleta u Sofiji, na prvoj strani, veliki članak pod naslovom »Sokoli i Junači«. Pisac članka odmah u uvodu ističe period borbi slovenskog Sokolstva koje je vodilo protiv Austro-Ugarske još pre rata. Pored ostalih ciljeva Sokola, podvlači njegovu pan-slavističku ideologiju. Zatim ukratko iznosi istorijat Sokolstva i kako je došlo do naziva »Soko«. Paralelno os-vrče se ukratko i na genezu bugarskog Junaka. Svoju naročitu pažnju pieac dalje posvečuje jugoslovenskom Sokolstvu i osobito se zadržava na razvoju prilika u kojima je koncem 1929 god. nastao Soko Kraljevine Jugoslavije, kao i na zadacima, koje je jugoslovensko Sokolstvo ipreuzelo u tom svom novom pe-riodu delovanja. Citirajuči nekoje pasuse iz naših »Puteva i ciljeva«, pieac stalno podvlači sokolsku sveslovensku ideologiju, te u vezi s time u daljnjem delu svog članka doslovce veli: — To pokazuje sada neosporno jedan interesantan razvoj u jugoelo-venskom Sokolu, da on u suglasju s političkim promenama nastoji da to načelo primeni na jugoslovensko - bu-garsko zbliženje i eporazum. S ovim je Sokol postavio sebi jednu daleko-sežnu zadaču. »Realno shvatajući — pisac članka opet citira naše »Puteve i ciljeve« — rad na zbližavanju i bral-skoj uzajamnosti Slovena, jugoslovensko Sokolstvo smatra, da taj rad trebp početi kod onih, koji su nam najbliži. Pre svega jedan intenzivan rad na jugoslovenskom jedinstvu na Slovenskom Jugu (ovde citat nije tačno reproduciran i donosimo ga kako ga list navodi) i zbliženje s našom najbližom i krvnom jugoslovenskom bračom, a zatim saradnja s češkoslovačkim, poljskim, ruskim i lužičkim sokolskim sa-vezima i njihovim narodima.« Sofijski list — nastavlja pisac članka — »La Bulgari« nedavno je pisao o »čudu« jugoslovensko - bugarskog zbliženja. Sada. jedan deo tog »čuda« u tome je, da su bugarski Junači prihvatili ove tendence Sokola. Ne samo, da su Junači pred jednu godinu stupili u Sveslovenski sokolski savez u Pragu, več se sada i u Sofiji isto tako kao i u Beogradu vidi prva neposredna politička zadača u zbliže-nju medu granjčnim susedima. Tako je bila velika sav. svečanost Junaka, koja je održana u Sofiji polovicom jula, pre svega jedna objava jugoslovensko uzajamnosti; iako su na ovu svečanost došli i češkoslovaški i poljski Sokoli, to je ipak naročito poeeta od ništa manje nego 5000 Sokola samo iz Ju-, goslavije imala političko značenje. Prvi starešina saveza Junaka, bugarski ministar unutrašnjih dela gen. A t a -nasov, lično je poduzeo jedan put po Jugoslaviji, kojom je prilikom bio primljen od Kneza Namesnika Pavla, ministra pretsednika Stojadinoviča i ministra vojske Zivkoviča, u svrhu da pripravi ovu posetu (Sokola) Sofiji. Kako je ovaj velikopotezni poziv So-kolima bio vcoma politički zamišljen, pokazao je to i članak orof. Mineva, koji je donela beogradska »Politika«.' Minev tu naglašuje, da je Balkan svojim unutrašnjim sporovima došao na1 »balkanski« glas i da su ovi unutrašnpj sporovi učinili Balkan »oružjem stranih interesa«. Ako je do sada zbliženje izmedu dve najvažnijt države i naroda na Balkanu bilo pretežno delo maloga fcruga, to bi sada Sokoli i Junači tre-bali da uzmu zadatak u svoje ruke, da naime misao sporazuma ponesu medu široke slojeve naroda. Da ova misao sporazuma koju Sokol nosi ujedna ima i panslavistički karakter, to ie neopo-recivo. Dadako, gostoprimstvima i po-bratimstvima na bučnim svečanostima samo problem jugoslovensko - bugarskog zbliženja i prijateljstva ne može. se rešiti.« Tako ovaj bečki list o značenju nedavnog sofijskog sleta, kome, ra- ^ LOVENSKO JO ICC LSTVC Važna desetgodišnjica Kada su se pred 11 godina sastali po prvi put u Zagrebu, pri godom ta-danjeg sokolskog sleta, na zajednička večanja zastupnici češkoslovačkog, ju-goslovenskog, poljskog i ruskog Sokolstva sa zadatkom da obnove predratni Savez slovenskog Sokolstva, bili su svesni, da čo obnoviti vanredno važnu organizaeiju svih slovenskih Sokola. Godinu dana kasnije stigla je iz Varšave vesela vest, da je Savez slovenskog Sokolstva gotov čin. Ove godine sredinom meseca avgusta, dakle, navršilo se je prvih deset godina otkako je obnovljena organizacija slovenskih Sokola započela ponovno sa svojim delovanjem. Ispočetka išlo je, doduše, teže i prvotne su te-škoče cesto bile uzrokom, da se nije postizavalo vidne uspehe, ali kada je SSS priredio g. 1927 prvu sokolsku ško-lu u Pragu i kada su se tamo sastali zastupnici raznih sokolskih saveza na zajedničkom radu, rad je počeo da po-kazuje vidne uspehe. Ovile pre svega mislimo na praktične uspehe. Otada za počelo je uzajamno posečivanje raznih prednjačkih škola i tečajeva. prosvetnih šicoLa i nato večih sokolskih priredaba. Razni pokrajinski sletovi nojedinih saveza dovoljno su jak doki! z za ovu tvrdnju. Prilikom praškog s ve sokolskog sleta u proslavu 100 go-dišnjice rođenja dr. Miroslava Tirša bi- lo je sabrano godine 1932 u Pragu či-tavo slovensko Sokolstvo. Tada smo več imali otvoreno i pitanje stupanja bugaiskih Junaka u SSS, što se je tlo-skora i ost varilo. Ovogodišnji sofijski slct dokazac je čitavomo svetu, da je SSS jaka organizacijska tvorba, jer su se tamo sakupili Sokoli iz svih slovenskih ztmalja i zajedno s Junacima manifestirali pred čitavim svetom nepo-kolebivu volju slovenske avangardc. Sokolstva, za zajedničke ideale. Rad i put SSS još ni iždaleka nije dovršen. Za pristup čekaju još velike mase slovenske brače i uvereni smo, da čemo prigodom dvadesetgodišnjice moči da govorimo mnogo više o veli* kom značenju koraka, koji je pred deset godina izvršen u Varšavi. Važnije priredbe u 1936 godlni Naredile godine vodiče nas sokolski put u glavni grad Poljske i središte Saveza poljskog Sokolstva. Tamo če se pre svega sakupiti poljski Sokoli i So-kolice, da na svojem VIII svepoljskom soikolskom sletu proslave 15 godišnjieu ujedtnjenja rani je postoječih tri ju poljskih sokolskih saveza u zajed ničku organizaciji!. Zbog predratne razdeobe poljskog teritorija na Nemačku, Au-striju i Rusiju, poljsko Sokolstvo bilo je primorano, da u svakoj od navedenih država ima svoju posebnu organi-zaciju. Nakon oslobođenja ova je velika zapreka za zajedničko delovanje otpala i ujedinjeno poljsko Sokolstvo preglo je jakom radu. da čim pre popravi ono što su vremena i prilike ometale. Svakako moramo da podvučemo, tla je tada sve odlučnije stalo uz bok ostalog slovenskog Sokolstva i da je pripomoglo ustanavljanju sadanjc zajedničke slovenske sokolske organizacije. Kako poljski sokolski listovi jav-Ijaju, načelništvo poljskog sokolskog Saveza računa, da če nastupiti na svepoljskom sletu oko 8000 članova i 4000 članica u zajedničkim nastupima. Svakako pak moramo da računamo i na veliko učestvovanje ostalog slovenskog Sokolstva, koje smatra varšavski slct kao vrlo umestan i potreban, da i ono potpomogne ojačanju pozicija u polj-skoj javnosti. Slet če trajati pet dana i to tako, da če pred glavnim sletskim danima t. j. 28 30 juna biti takmičar-ski elani članstva i naraštaja i to 26 i 27 juna. Do sada je načelništvo, pod vodstvom načelnika brata Jana Fazano-viča, odlučilo, da budu takmičenja po-menutih dvaju dana u svim granama i odeljenjima za članstvo i naraštaj, dočim su akademijo i javni telovežbeni nastupi odredeni za 28 i 29 juna, našto bi 30 juna bila povorka gradom. Isto-vremeno biče u Varšavi i poljska sokolska izložba. U Jugoslaviji sprema se naše Sokolstvo za svoj slet u Subotici, gde če-mo imati prilike da pozdravimo i za-stupstva bratskih sokolskih saveza, kako je bilo odlučeno na zadnjo j sednici predsedništva SSS u Sofiji. Pred 25 godina u Londonu Stari jim sokolskim borcima sigur no je još u pameti velika pobeda, koju su izvojštili češki Sokoli na meduna-rodnom telovežbenom takmičenju preti 25 godina u Londonu u borbi za gvinejski štit. Tada je češko Sokolstvo odaslalo u London svoju uzornu savc-znu vrstu pod vodstvom nezaboravnog načelnika brata tir. Jindre Vanička, i u službenom zastupstvu pod vodstvom dr. Ša jnera, starosto ČOS i SSS, da stu-pi na junaški takmičarski mcgtlan s ostalim zapadno - evropskim narodima. Sokoli su tada pobedili i prvi put je gvinejski štit putovao s njima u slovenske zemlje. Naročito su pobudilc pri pomenutim takmičenjima jak uti-sak proste vežbe, koje je izvodila uzor-na vrsta. Vežbe su sastavila brača Vaclav Vorel, kasnije načelnik Praškog Sokola, i brat Mazek isto tako član pred-njačkog zbora Praškog Sokola. Glaz-benu pratnju napisao je nezaboravni pobornik sokolske glazbe. poznati brat Karel Pospišil. U vrsti su bila brača: Čada, Svoboda Svatopluk i Jindra, Va-ha, Kukec, Stari, Mahovski, Peča, suci su pak bili za ČOS brat Miler i brat Severin. Brat Kukec, član vrste, bio je Slovenac, član prednjačkog zbora ma-tičnog društva u Pragu. Novo načelništvo poljskog Sokolstva Več smo svojevremeno javili, da je po otstupu brata Klepalkč prcuzeo poslove saveznog načelnika bivši načelnik Jan Fazanovič iz Poznanja, ap-solvent prednjačkih škola ČOS. Save-zna uprava odobrila je na svojoj zad-njoj sednici sastav novog načelništva, koje sačinjavaju uz načelnika brata Fazanoviča i načelnicu s. Jadvigu Za-\iojsku još sledeča brača i sestre: pod-načelnik brat Alfred Hamburger, pod-načelnica Štefanija Golaševska, tajnica Harlina Sobotovska, te brača Helmic-ki, Cirek, Kokalski i Surala. Ovo načelništvo pripremače i sav teh. materijal za buduei svepoljski slct u Varšavi. Razne vesti iz slovenskog Sokolstva U Hronovu, u Češkoslovaško j, po-diglo je tamošnje društvo uzornu vež-baonicu za oko 400.000 Kč i to bez ika-kvog zaduživanja. Otvorenje doma bilo je meseca jula. Rusko Sokolstvo u Jugoslaviji, ko-jc je zapravo najjače izmedu svih ruskih sokolskih organizacija u inozemstvu, započelo je pred par meseci s izdavanjem svog mesečnika »Sokolska-ja gazeta«, koji izlazi u Vranju pod uredništvom brata Rjasnjanskoga. Zadnji broj donosi lep izveštaj o sletu u Sofiji i mnogo drugih vrlo zanimivih članaka najboljih ruskih sokolskih ra-denika u Jugoslaviji i drugde. U poljskom Sokolstvu počeli su da čiste svoje redove. U zadnjem »Sokolu« čitamo, da je savezna uprava brisala nekoliko jedinica zbog nerada. Ali javljaju se i nove jedinice. Zadnja sed-nica uprave Saveza potvrdila je više novih društava. Na zadnjem američkom sokolskom sletu u Klivlcndu pobudila su na takmičenjima naročito zanimanje za svoje takmičarske vežbe brat Švare od članova i sestra Konečna od članica. Po-kazao se je na višini i brat Jereb, član Sokola u Klivlendu. Prvo sokolsko strclištc u Srednjo-češkoj sokolskoj župi otvorilo je društvo u Vršovicama kod Praga, koje ima tamo i svoj krasan dom, Več ovc jeseni uvešče prednjački zbor u redov-nu telovežbu i streljačke vežbe. Izgle-da, da če češkosiovačko Sokolstvo početi da gaji streljanje u velikoj meri. U Kanadi imaju Čehoslovaci svoja četiri sokolska društva, koja su jed-no od drugoga veoma udaljena. Stoga je zajednički rad vrlo težak. Pa ipak društva ne životare, več u njima vlada vrlo veseo život. U Vinipegu priredili su Sokoli nutarnje društveno takmiče-nje članova i muške dcce. Društvo u Turontu priredujc automobilima posetc bližnjim češkim farmama te tako uz-gajaju omladinu. Ostala dva društva su u Montrealu i Glodburgu. Požrtvovanjo priprostih Sokola u gorskim selima Severne Češke je izvan-redno. Iako su mnogi besposlcni, ipak žrtvuju srazmerno mnogo više nego brača u društvima, gde vlada blagostanje. Tako su u Alšovieama ove godine članovi napravili izvanredno veliko i lepo uredeno letnje vežbalište, gtle su postavili tribine. paviljon za glazbu i razgledni stup. Nekoji su članovi ra-tlili do 250 sati dobrovoljno. samo da bi se vežbalište dovršilo. ČOS raspisuje za narednu godinu proste naraštajske vežbe za pohod u Slovačku; isto tako raspisala je natečaj i za proste vežbe za zajednički na-stup večeg sokolskog mnoštva na olimpijadi u Berlinu. Verovatno je, da če u Berlin otiči do .">00 sokolskih vežbača i isto toliko vežbačica. da tamo prire-tle, u okviru olimpijade, posebni sokolski nastup. . I ukrajinsko Sokolstvo u Poljskoj pokazuje vidne znakove svog rada. Ne samo da izdaje svoje glasilo »Sokolski visti«, i da sabire sredstva za svoj ukrajinski sokolski dom, več mnogo radi i na organizovanju društava medu Ukra-jincima, koji žive u kompaktnim nase-ljima na jugu Poljske. Prircduju i javne nastupc kao n. pr. u Galiču dne 7 jula, gde jc u prostim vežbama nastupilo oko 200 članova. (Nastavak sa 1 strane) zumljivo, sve to nije baš, u najblažu ruku, po volji, i za koji sokolski pan-slavizam — koji se toliko puta u članku pominje — zastalno pretstavlja ne-ku vrstu opasnog bauka... Njujorška šlampa o slelu Članak »Njujork Tajmsa« I američka štampa objavila je lep broj članaka i vesti sa sofijskog sleta, dajuči mu naročiti značaj. Tako Njujork Tajms od 13 jula o. g. objavljuje članak pod naslovom: »Bugari pozdrav-ljaju Jugoslovene«, govoreči o izvamed-noj manifestaciji slovenske sloge u bu-garskoj prestonici, ko ja, sc manifesto-vala oduševljcnim doeekom šest hiljada jugoslovenskih Sokola. Vanredno rezer-visani i hladni Bugari bili su ludo odu-ševljeni pojavom jugoslovenskih Sokola. na koje su bacali cveče s prozora. Pariški »Tan« o prijemu Jugoslovena u Bugarskoj Pariški »Tan« od 19 jula doneo je, pod naslovom: »Poseta jugoslovenskih Sokola u Bugarskoj«, telegram iz Sofije koji glasi: »Prisustvo jugoslovenskih Sokola u Sofiji za vreme od četiri dana još više je potpomogao zbliženju između dveju zemalja. Jugosloveni su napustili Bu-garsku dirnuti prijemom koji im je bio ukazan od strane Bugara i njihov odla-zak pružio je prilike za manifestacije prijateljstva.« Turska šlampa o jugoslovensko - bugarskom zbliženju i bratstvu Vrlo interesantno je pitanje turske štampe. Turska štampa je u nekoliko na-vrata pisala o zbliženju između Jugoslavije i Bugarske. U svima napisima — bili oni inspirisani s nadležne strane ili proizvoljni — moglo se primetiti, da Turci gledaju na ovo zbliženje s iz-vesnim nepoverenjem. Ovo nepovere-nje nije bilo jasno izraženo prema po-litici" Jugoslavije koliko prema držanju bugarskih političkih krugova, koje je turska štampa u više mahova napadala. Ona je naročito podvlačila dolazak raznih ekskurzija iz Jugoslavije u Bu-garsku, kao poeetak jednog tesnijeg neposrednog zbliženja. U ovim poseti-ma gledala je turska štampa početak rada, koji če dovesti do potpunog i konačnog zbliženja Bugara i Jugoslovena. Čak i poluslužbena štampa nije mogla preči preko ovih manifestacija, a da ih ne komentariše i skrene paž-nju merodavnim faktorima — ali je to uvek činjeno s mnogo takta prema Jugoslaviji. Knjiga dr. Vojina »Nova Bugar-ska« napravila je pravu uzbunu u tur-skoj štampi, a to s toga što se u ovoj knjiži ističu težnje bugarskog naroda da prodre prema Istoku, u Trakiju i prema Egejskom Moru. U svojim od-govorima turski listovi, a naročito Zo-man oštro napatla pisca knjige ukazu-juči na sve nesreče, koje je turski narod pretrpeo za vreme poslednjih ra-tova i na sve ono što danas turska ma-njina trpi u Bugarskoj. Posle knjige g. Bojinova, a povodom manifestacija jugoslovensko - bugarskom zbliženju, nastala jc prava panika u turskoj štampi. Pod velikim naslovima listovi su doneli napise o manifestacijama jugoslovensko - bugarskog bratstva prilikom sokolskog junačkog sleta u Sofiji. Listovi Džumhurijet i Zaman doneli su od svojih dopisnika izveštaje pod naslovom »Stvaranje jedinstva Slove-na«. Da H je jedinstvo Slovena upereno protiv Balkanskog sporazuma?« i t. tl. Tako n. pr. Zaman od 19 jula, konstatujc, da se ne radi sada samo na zbliženju Bugara i Jugoslovena, nego da jo ovo jedna velika ideja tlale-kosežnih razmera. U ovu veliku poli-tičku kombinaciju ne ulaze samo Bugari i Jugosloveni nego i Čehoslovaci, Poljaei, a eventualno i Ukrajinci. Danas, istina, to još nc rade odgovorne vlade dotičnih država, ali su to sve prcdznaci onoga što če posle toga doei. List ukazuje i na okolnost, tla su sc ovih dana sastali pretstavnici pravoslavnih crkava i raspravljali pored verskih pitanja, pitanje zbliženja Srba i Bugara preko Crkvo, pa je doneto rešen jc, da pravoslavne crkve u Jugoslaviji i Bugarskoj urede i obrazuju jed-noobraznu službu, kako bi se i time uklonile postoječe razlike i utro put za veliko delo ujedinjenja Srba i Bugara, a preko ovih i svih Jugoslovena. Sastanak pretstavnika pravoslavnih crkava, potpora g. Varnare i put bugarskog ministra un. poslova u Jugosla-%4ju, koji jo bio oduševljeno dočekan, prema pisanju Zamana je jedan fakat preko kojeg se nc može preči, a da se ne pomisli na posledice koje če slediti. List nalazi da postoji jedna veza izmedu ovih manifestacija, pa prenosi pisanje sofijskog Mira po kome je dolazak jugoslovenskih Sokola u ovoli-kom broju probudilo u duši bugarskog naroda veliku radost i nade, dsr jc kra-tak put do konačnog zbliženja. Džumhurijet, od 22 jula, ističe da je u Sofiji četiri dana i četiri noči trajalo veselje, na kojem su se pevale bugarske, jugoslovenske i druge slovenske pesme i da je sve bilo u zanosu bratstva i jedinstva. Dopisnik je imao prilike da razgovara s jednim Sokolom s Kosova, koji vrlo dobro govori turski, koji je služio u turskoj vojsci i koji je Makedonac, i ovaj mu jc iz-javio: da više ne postoji makedonsko pitanje, nego jedno drugo veliko pitanje zbliženja Jugoslovena i Bugara, ko-jc neče moči omesti ni jedna strana diplomatija. Ovaj bivši Makedonac. koji je po zanimanju trgovac i kome je 45 godina, sada je samo Jugosloveni Pored toga isti dopisnik na vodi, tla je u Sofiji čuo sledeči razgovor izmedu dvojice oficira od kojih je jedan bio Bugarin, a drugi Jugosloven, te tla jc Bugari n govorio Jugoslovenu: »Zašto ste potpisali Balkanski sporazum s Gr-cima, Turcima i Rumunima? Niste trc-bali to činiti. Mi više ne reflektiramo na Makedoniju i davno smo odustali od tih aspiracija. Tražimo samo, da se tamošnjem stanovništvu datlu veče slobode i ргала da se može kulturno razvijati. Samo to! Ali tražimo nešto drugo, da nas pustite da se slobodno s Turcima i Grciina obračunamo. Po-mozite nam! Za jedno čemo izači na Crno More: Vama Solun, a nama Je-drene ...« . Nepoznato nam je ukoliko su s^i izveštaji ovih turskih dopisnika verodostojni i tla li se zbilja onaj navedb razgovor votlin izmedu jednog juS°s*®T venskog i jednog bugarskog °f‘c*ra- *1 mi možemo puno dokaza pružiti kupnoj turskoj javnosti, da zbhzenje -t Jugoslavije i Bugarske može biti is o tako od koristi i za sve ostale шпоск na Balkanu kao i za same JugosloveiK i Bugare, jer ono nema nikakav impe-rijalistički i zavojevački karakter upe ren bilo protivu koga, več naproti'’ eifistički karakter, koji ima za cil] lJ dovede do potpunoga smirenja i PpV renja izmedu dva bratska naroda, KOJ?. su u prošlosti, zahvaljujuči samo intr-gama jačih, bili gurani jedan proti' drugoga! Neka budu, daklc. ix>tpuno ni naši turski prijatelji, jer, ma koli ^ da žarko želimo iskreno i srdačno ртј jateljstvo i bratstvo izmedu nas i gara. to nc znači da nc cehimo YlS0, prijateljstvo današnje mlade Republike, čiji nam napredak. prijateljima, iskreno imponuje. - Glasovi domače štampe »Značaj sofijskih manifestacija« Uvodni članak ljubljanskog »Jutra«. U svom broju od 19 jula o. g., ljubljansko »Jutro« donelo je uvodnik, pod naslovom »Značaj sofijskih manifestacija«, koji mi ovde prenosimo u celini i koji glasi: »Veličanstveni dani sofijskog ju-načko-sokolskog sleta novi su medaš u odnosima jugoslovenskog i bugarskog naroda. Oni su zaključili s velikim uspehom onu prvu fazu, tokom koje su medusobni poseti raznih kulturnih i stručnih organizacija još nekako plaho i ncodlučno tapkali po uporišnim točkama mladog prijateljstva, boječi se uvek, da sc nc bi gde nenadano naišlo na nepremostiv jaz, koji bi još i dalje delio dva bratska naroda. Posle zadnjeg masovnoa Pose-ta naših Sokola bugarskoj prestolnici, svakomc je jasno, da je stremljenje za bratskim zbliženjem obaju naroda postalo opči narodni pokret, koji če. kako se čvrsto nadamo. pobedonosno završiti započeto delo. Tu duboku svest osctilc su tisuče i tisuee naših Sokola i Sokolica prilikom iskrenog i oduševljenog prijema, koji im je priredio bugarski narod, a jednako jc takoder i javnost bratske susedne države spoznala, kslko se istin-ski kod nas oseča potreba za potpunim zbliženjem i kako su prctstavnici naj-širih slo jeva našega naroda s iskrenim veseljem krenuli na dug i težak put, tla bi što snažnije izrazili svoje bratsko osečanje. Preko Det tisuea naših Sokola, koji su kao odvažna vojska posetili bugarske Junake prilikom nji-hovog sleta. tih preko pet tisuča po-setilaca daleko je opet nadmašio broj gostiju, koje je ikada imala prilike da pozdravi u svojoj sredini bugarska prestolnica. »Bratska poseta iz doma u dom« — naziva bugarska štampa oosetu naših Sokola Sofiji i ističe, da značaj ove posete seže daleko preko značaja, koji inače imaju slične Driredbe. Pet tisuča ervenih sokolskih košulja takoder je u silnom moru junačkih krojeva došlo do punog izražaja. I ta odlična i po broju impozantna delegacija učinila je, da su srca Bugara opet zaigrala u pravom slovenskom ritmu. Ta još nije dugo od toga, kada je važilo kao višak domoljubi ja naglašavanje azijsko-mon-golskog porekla Bugara, dok nedavni sokolsko-junački dani govore, da jc minula ta kratkotrajna zabluda za uvek i da je kod susedne do izražaja pravi, nepatvorem 8 krvi i slovenskog erodstva. Iskreno slovensko osečanje skog naroda naravno nije moglo ^ ostane u poznatim, više ili manje K ^ vencionalnim formama, jer se J? radilo o dvama susednim narou j koji uvidaju, koliko su im nesreLjo- | prošlosti prouzročile nepametna n£* ga i od tudina podjarivana L Prekipelo je do viška i oduševlJe naših tisuea slilo se je s uShicer»J bugarskih mnoštava, da je гес!0 dolazilo do prizora, koji dopuštap* ^ mo jednu tvrdnju, naime, da su S®,’ stala dva naroda i podali je.^antsad« gome ruku u tvrdoj veri, da 'h ° • više ne sme odeliti nikakva eila- U Sofiji nisu se susrele dve uob^’3' mzacije gimnasta prema uzoru j jenom u zapadnoj Evropi; Junaštvo pretstavljaju pored i telesnog vaspitanja naroda tako'“ ^ izgradenu ideologiju tipično slov^0 domoljublja i visoke sveeti , jezične i plemenske skupnosti, vidika moramo da ocenjujemo s0 dane, koji ne mogu da о5^пиуеге učinka takoder i na političke obeju država. .g, Srdačnc reči, koje jc našim lima uputio bugarski Kralj, kao j. manje takoder i toplina, kojaJe.P ^ javala iz reči ministra unutrašnju' ^ generala Atanasova — sve te i izjave najviših odgovornih č*nl. g«- jekle su takoder i preko granic^; garske i Jugoslavije te su nC®u^istv° izazvale u taboru, kojemu SoK i naša država nisu posebno u su dužnu pozornost. Ove lepe j,ti-snažno pogodile takoder i onat |a ii' čki koncept, čija jc mudrost snovana u nadi o večnom i neP^veO' ljivom razdoru medu obema ^ skim državama na Balkanu. j. j* U uvodu smo spomcnuli, dosadanie nadovezivanie veza p nekakav plahi značaj P0^1158’—? p0-sokolska misao takoder i u tol veliP gledu učinila i državi i na.ro ^nif^ uslugu, kada jc tako snažno gostovala protiv sena medusobnofi ^ jf verenja, dvojbe i sumnji. Soko ^ je ovoga puta ponovno dokazalo, nosilac visoke misli i da tako ^jvt-dovoljno moralne enage, da se jr-čim elanom pokroči tamo, r^0 jf žava i narod najviše tret>aJu--rd^j p1 činjenica, koju ne mogu пеЛ{У*в, P4 tudi i domači protivnici Sokol bila im ta konstatacija draga i Telesno vaspitanje u Bugarskoj (r^astavak Na akedmiji u sufbotu 13 jula naveče videli smo iste odlike vežbi i vežbača. Moramo ovde posebno spo-menuti kompoziciju brata Borisa Va-siljeva, koji je s 26 Junaka rudara iz državnog rudnika Pcrnik prikazao vežbom težak život i odgovoran rad tih najzaslužnijih a najmanje pošto-vanih radnika. Bugarski Junak vodi dakle brigu i o svome radništvu. Posebnu točku na ovom sletu imala je i bugarska državna škola za telesno vaspitanje, koja postoji več tri godine. Vodi je apsolvent visoke berlinske gimnastičke školc g. Borislav Jordanov. Točajevi, u koje se primaju muškarci i žene, traju godinu dana. Kurzisti moraju biti apsolventi srednjo škole ili aktivni oficiri. Prchranjuju so sami, a stanuju u gradu ili u samoj školi. Prostorije škole nalazc ec na periferiji grada, u Arsenalu. Prosto-rija za vežbanje je parkotirana dvorana, zračna i sunčana, duga Oko 80 a široka 50 m. Imade sav potreban kon- i svršetak) for za modemu sadašnju je4f\e Prevladava švedski sistem- уг«^ strane dvorane montirana lJiedurS1 6 a s druge etrane razboji-macima su naprave za boKS. ^ su sprave švedskog sistem • isP^ kove su u dvorani posebne »^ćev^ njene peskom i piljcvinom- ^j_0 c. . čka dvorana jc posebno. bal^P.^ dvorane u prvom spratu ' Jj s cars.kom ložom. Tu ?Uvancel®r^e'h»' Prizemno su praonice i Krlll.0met.f .t« dvorištu su igrališta z.a .u0jku-zenu. hokej, košarku 1 ‘.adionU. P’ji-atletika se provodi na s nftdo. nje u prekrasnom Dian y-toj pl^.^i ninarcnje i smučanje u . pro jj (2200 m). Plivanje ii«JJ n« sc u obliku mesečnog evP -o- Ornog Mora. Obuka traje ^ v 8—12, i od 3—6. A,,scti|Uena PTglcii11 sta ju nastavnici fiiiTi nn pedafi est^ nazijama, gimnazijam^ 1Пјијч 1 školama. Najpre sc /"Ua °sn na iprogimnazijamft l lJansH? škola), gde obuka traje 7 * ,na' 0Rda se tek ispunjuju prazna škol^na13 simnaziiama • pedagoškim nastup, koji se je sastojao hnA “LVa’ p°kazao nam je vaspitanje u !!( nastavnika gimnastike. Taj je c?: pun?m skladu s pre izloženim i ,Pr'nCiPima današnje moderne simnastftke. ».i: ^ kurzista i 38 kurzistkinja- prika-ro,-,ifSU ,nam školu trčanja. Bi o je na-‘i uzitak gledati ovu prekrasnu sli-Difnm^6, ?,dravlia i lepote, kada je 95 l;„ -,aca škole, kršnih i suneem opa-•кпт momaka i stasitih, ljupkih de-čicam* Topilo u belim kratkim hla-Starl' a 1 m majicama na vežbalište. i sna«»-Se,^® ог*° njihove vesele -ni u trčanje kratkim i dugim poskokom, PoluskJ« V-eZ^ koraka (topotni korak, I v I U v L П J I11VJ V L V\ nasful11 v mJadenačke pesme, kojom su su trs 3 • Vz Pratnju klavira pokazali tul-., ?p i s!sip), vežbe stila (saradnja i*,..1 truPa, te s lepim prelazom po- vezaš S^e to s gimnastikom lakoatle-Icara). elementar ra7nik — :x~**^rna gimnastika, vežbe Vani., аУапЈа’. škola tela, vežbe obliko-relaks'1;- Viddi smo ovc^e i vežbe s^2an;'e’ napinjania i otpuštanja, rama]^ la’ suyanja i pružanja, vežbe žabe an’a' zibanja i njihanja, vež-žaja ^°r?- ^aka. vlaka, udarca i izdr-sko’’p C onapno različito koraike, po-kove 'рч8 naiteže i najefektnije sko-lo2 I:!* su tu zastupana gibanja ce-dan0 i ™a Prostih vežbi. Sve pore-\гег„ ’ '°Slcno, a povezano prirodnim p0 Pravilima sleda gibanja. S nje razlikom muške i ženske kret- efektn e<.-6ikil° potrebno. Momenti Па vis^- £.on?P°ziciie bili su takoder vežbe PaUe smo videli pripravne Ша, a ?a Paca'nje. Muškarci s kugla-dvo2v.,?ene s medicinkama izveli su P°ziciiСП? *astavlienu ritmičku kom-njom „V-i °Ја se je s muzičkom prat-celiDu U ^olosalno efektnu skladnu vežb?r^az horilačlkih vežbi (boks) i je uspetf spravama (razboj) potpuno v°dilfe^6 okretnosti i izdržljivosti iz-c'nke SU U dve ^rupe pomoću medi- gimnastiku prikazale su klavir ^ odvežbale su uz pratnju slaVa t vi red, koji predviđa °^0r Ч.?а,ГПе se izabere izvršni ^^cij; .Veza- Član 20 Statuta o orga-^ljevin ?oslovanju Saveza Sokola УГЦ 0.,° Jugoslavije odreduje, da iz- 0 se '?.Г Sap’nJavaju osam lica. Ali Dric-f- na® ra<^ razgranio, to smo i11"0. ivr'Jen* Izvršni odbor da proši-roč i . s; ЈуЗ 's'ovenn otsc^a za održavanje vc-Qf ,a i inAet sokolskim organizaci-°је\ јц. ranstvom: br. dr. Mihajlo pročelnik otseka za sok. čete: br. Đura Brzaković; pročelnik socijalnog otseka: br. Staja Stajic; pročelnik otseka za štampu: br. E-Gangl. U izvršni, odbor pored’ sviju pot-starešina, funkcionera Saveza i pročel-nika pojedinih otseka, ulaze kao pret-stavnici župa i brača: Mita Petrovič, Radovan Dimitrijevih, inž. Kosta Petrovič, Milivoje Pavlovič, te kao zamenici načelnika i načelnice: br. Miroslov Vojinovič i sestra Dana Iličeva. Posle ovoga sednica je zaključena i nastavljena istoga dana po podne. U 4 časa po podne istoga dana nastavljena je sednica pod pretsedništvom brata E. Gangla. Na predlog načelnika br. dra Pih-lera bilo je zaključeno da naše Sokolstvo nastupi. na sletu u Taboru s jed-nom devetkom. Nadalje je br. nač. izvestio o broju prijavljenih vežbača za Sofiju, te pred-ložio da i tamo nastupimo takoder i s jednom uzornom vrstom, a takoder da se u Sofiju povede i jedna naša glazba za pratnju naših vežbi, pa je rešeno, da na slet Junaka u Sofiji o trosku Saveza budu izaslate dve uzorne vrste, jedna muška i jedna ženska, kao i jedna glazba, koju ćc odrediti i izabrati brat načelnik, Br. Paunkovič izneo je zatim pred plenum monetarno pitanje i dao u tome pogledu potrebna obaveštenja, kao i o koracima, koje je on u vezi s time poduzeo za što povoljnije rešenje ovoga pitanja. Nadalje je istakao i značaj ovog našeg poseta Bugarskoj kao i duž-nosti koje se od svih skupa i pojedince kao Sokola očekuju. •— Prima se do znanja. Da bi se izvele sve pripreme u Sofiji pre dolaska našega članstva rešeno jo, da 6 jula otputuju u Sofiju brača: dr. A. Pihler, dr. M. Gradojevič, M. Branovački, B. Živkovič, R. Radulovič, V. Todorovič, M. Vojinovič, A. Brozovič, da tamo organizuju sletsku kance-lariju, pobrinu se za nastanbu našega članstva i budu u stalnoj vezi s kance-larijom Saveza bugarskih Junaka. Oni če i za vreme sleta vršiti svaki svoju odredenu funkciju. Radi uredenja mo-nctarnoga pitanja oko razmene novca rešeno je, da na dva dana pre sleta ot-putujc u Sofiju i brat Dura Paunkovič. Brat Paunkovič predlaže, da se prema običaju odnese Savezu bugarskih Junaka i dar od Strane našega Saveza. — Rešeno je, da po ovome pitanju doneso odluku izvršni odbor. Brat Radovan Dimitrijevič iznosi pred plenum predlog da se celokupno naše Sokolstvo pre odlaska u Sofiju zaustavi u Nišu i da se tom prilikom proslavi 25-godišnjica odlaska jugoslo-venskog Sokolstva u Sofiju i da se ta manifestacija spoji s osvečenjem zastave niške župe, koje če biti 11 jula. 0 ovome predlogu razvila se duža debata i iznošene su mnoge tehničke te-škoče, koje stoje na putu da se ovaj lepi predlog realizuje. Na kraju rešeno je, da svaka župa odredi jednu dele-gaciju, koja če uzeti učešča na sveča-nostima u Nišu, a poslednji voz sokolski doneče sve učesnike iz Niša u Sofiju. Pored ovih učesnika na svečanosti u Nišu doči če korporativno i Sokolska župa Zagreb, da bi svojim pri-sustvom uveličala ove značajne svečanosti. Načelnik brat dr. Pihler izveštava plenum, da če se 1936 g. održati olimpijada u Berlinu i ističe potrebu da se na nju pošalje jedna muška i jedna ženska uzorna vrsta. Njemu je potre-ban več sada zaključak plenuma, kako bi se naše učestvovanje obezbedilo i u budžetu za 1936 god. blagovremeno predvideli potrebni krediti. U vezi s olimpijadom došlo je i pismo od ČOS, u kome pitaju, da li smo voljni da na olimpijadi uzmemo učešča s nekoliko stotina vežbača zajedno s njima, kako bi se tom prilikom u celini demonstriralo sokolski sistem rada. Brat Paunkovič u vezi s ovim iznosi mišljenje da bi trebalo za ovo zainteresovati i nadležne faktore, kako bi se i s te strane mogla da na vreme obezbede potrebna sredstva za re-prezentovanje naše države na preteto-ječoj olimpijadi. — Ovo je primljeno. Rešeno je nadalje, da uvek jedan član revizionog odbora prisustvuje sednicama izvršnog odbora, i da taj član bude br. Mika Nikolič. Brat Mika Nikolič saopštava kon-stituisanje revizionog odbora. Veli da do sada nisu zvati na sednicu i zamenici, ali da če od sada biti pored članova zvani i oni, i da je revizioni odbor rešio da se sastaje bar četiri puta godišnje. Dalje moli da se učinjene konstatacije revizionog odbora na pro-šlogodišnji rad savezne uprave preda-du sadašnjem izvršnom odboru, koji treba da postupi po njima i da plenumu iduči put referiše što je po ovim konstatacijama učinjeno i da se o tome izvesti revizioni odbor, kako bi dao svoju saglasnost. — Prima se na znanje. U pogledu finansijskog odbora rešeno je, da u nj udu: jedan potstareši-na, gospodar, blagajnik, jedan član izvršnog odbora te jedan član gradevin-skog otseka i knjigovoda. Posle ovoga razvila se debata o priredivanju svesokolskog sleta u Beogradu, u kojoj su isticana razna gledi-šta, da li slet treba da bude 1937 ili 1939, ali po ovome nije doneta nikakva odluka. Što se tiče sleta u Subotici, koji je savezna priredba, njegovo održanje se prenosi u 1936 godinu, a da se od strane savezne uprave izdejstvuje sve ono što j© traženo od države i banovine. Istaknuta je nadalje i potreba da se več sad formira sletski odbor za slet u Beogradu, naročito gradevinski ot-sek, jer je to i državno i urbanističko pitanje. Rešeno je, da se do 1939 god. ne dozvoljava nijedan pokrajinski slet sem subotičkog. Za slet u Varšavi po-slače se samo jedna reprezentativna grupa. Rešeno je zatim, da pročelniei pojedinih otseka formiraju svoje otseke 1 izrade programe rada, pa da ih na idučoj scdnici plenuma podnesu na odobrcnje. Rešeno je takoder i to, da što se tiče potpisivanja akata bilo saveznih, župskih ili društvenih, da sva akta koja izlaze iz naših jedinica i iz Saveza imaju biti potpisana od strane uredu-jučeg starešine, tajnika i odgovaraju-čeg referenta, i da ovo rešenje važi za sve. Da bi se pak prema ranijim reše-njima izvršile izmene i dopune naše »Organizacije«, sešeno je, da svaki ot-sek izradi svoje predloge o izmenama i dopunama »Organizacije« i da se to sve preko organizacionog otseka iznese pred plenum, a ne pred saveznu skup-štinu. Ova mišljenja o izmenama i dopunama treba da župe dostave Savezu u roku od tri meseca, koji če zatim sav matcrijaL uputiti organizaciono - pravilom otseku, a ovaj če na temelju ovih izmena i dopuna izraditi pravilnik po pravilnik da bi oni eačinjavali jednu ce-linu. Time je sednica plenuma bila za-vršena. I sednica izvršnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije održana u Beogradu dne 19 juna 1935 Sednicu otvara brat Gangl, po-zdravljajuči svu braču i sestre. Zatim ističe, da treba što pre sprovesti zaključke, koje je donela prva plenarna sednica uprave posle ovogodišnje .savezne skupštine. U tome pogledu potrebno je u prvom redu da se odmah koinstituišu svi izabrani savezni otseci. Otseci treba da obrade sve tačke prim-ljenog radnog programa na sednici plc- nua, a koje se na njih odnose. Skreće pažnju na osobitu važnost finansijskog kao i gradevinskog otseka. Gradevin-ski otsek treba da izvrši pregled savezne zgrade te da donese mišljenje, sto bi u zgradi trebalo uraditi i prepra-viti, da bi se na taj način mogli nači ped jednim krovom svi savezni otseci. Po njegovom predlogu imenuju se nadalje i savezni izaslanici na sletove župa: Tuzla, Bjelovar i Petrovgrad. Zatim su se pretresla razna pitanja u vezi učešča jugoslovenskog Sokolstva na sletu Junaka u Sofiji, te donela potrebna rešenja. Rešava se da se Savezu bugarskih Junaka podari plaketa Saveza SKJ. Nadalje je rešeno, da u Sofiju opet podu: br. Paunkovič, br. dr. Gradojevič i br. dr. Dragič, kao i ostala brača, koja če naše Sokolstvo u Sofiji dočekati, a prethodno tamo i pripre-miti sve što je potrebno. Glede zastupanja savezne uprave na sletu u Taboru, zaključuje se da tamo podu: br. Gangl, načelnik br. dr. Pihler, ukoliko mu to bude moguče, ili umesto njega njegov zamenik, te br. Svajgar kao izveetilac. Zatim ekonom br. Živkovič pod-nosi svoj gospodarski izveštaj, koji se prima do znanja, a po predlozima donose i odnosna rešenja. Dešeno je nadalje u pogledu osi-guranja učesnika sofijskog sleta, da se od svakog učesnika naplati premija, i da se u polici osiguranja predvide i iz-nimni slučajevi opasnosti, kao od sun-čanice i slično. Zatim tajnik br. dr. Gradojevič izveštava o tekueim administrativnim poslovima. Izveštava izmedu ostalim, braču i sestre, da je g. Ministar saobračaja odobrio svima učesnicima sleta u Sofiji povlaštenu vožnju u četvrt cene. Donosi se rešenje, da župski prosvetni odbori u saobračaju sa Savezom imadu svoju prepisku upučivati preko svojih župskih uprava. Zaključuje se na koncu, da kultur-no-propagandni otsek, koji je i do sada u Savezu p os top ao, da isti ostane i nadalje i u sastavu kako je bio i pre uz kooptaciju br. dra Buiča te da otsek ima da oživi svoje delovanje i što intenzivnije poradi. Time je bio dnevni red scdnice is-crpljem II sednica izvršnog odbora Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije održana 18 jula 1935 godine u Beogradu Brat Gangl izveštava, da je u Taboru na prokrajinskom sletu i na proslavi župe Žiškove izvršio svoju duž-nost. Predao je župi Jana Žiške jedan poklon kao spomen na gostoprimstvo Tabora o VI svesokolskom sletu god. 1912. Župa Žiškova pak poklonila je Savezu SKJ jedan buzdovan, izraden po buzdovanu Jana Žiške; za ovo je župi Žiškovoj upučena zahvalnost. Sam izveštaj o sletu u Taboru iza-šao je u Sokolskom glasniku, kao što če biti objavljen i izveštaj o učestvo-vanju našega Sokolstva u Sofiji, i to s ilustrovanim prilogom. Brači i sestrama pak, koji su uče-stvovali u Taboru i u Sofiji i uložili svoje snage za uspeh, za trud i volju, najsrdačnije zahvaljuje. Zatim je podneo svoj izveštaj o pomenutim sletovima savezni načelnik br. dr. Pihler, koji je izvestio, da se tehnički nastup našeg Sokolstva na sletu u Taboru sastojao od jedne de-vetke s tri kompozicije i da je uspeh ovoga nastupa bio potpun, tako da su mnogi i tražili ove vežbe. U Sofiji pak članovi su vežbali bolje nego što se je očekivalo, a i članice takoder dobro; nastup devetki bio je dobar; kola slabija, a i savezna vrsta bila je dobra, kao i češkoslovačka, pa i bolja. Na akademiji dve tačke nisu uspele. U Taboru disciplina je bila dobra, u Sofiji slaba. Na sastanak u Briselj radi informacije za olimpijadu u Berlinu nisu slati naši delegati, jer bi to previse stajalo. Nadeno je ipak rešenje, da se sva obaveštenja dobiju preko jednog brata, koji je svojim poslom putovao tada u Nemačku. Za spremanje vrste za olimpijadu traži od Ministarstva saobračaja po dve besplatne karte radi zajedničkog uvežbavanja, jer ec vrste reprezento-vati na olimpijadi ne samo Sokolstvo, več i državu.JSpremanje vrste bi vodio brat dr. Murnik; spremanje bi moglo biti i na široj osnovi za veči br#j tak-mičara (od 20 do 30) čime bi sc dobilo više spremnih takmičara. Izveštavajuči o sednici SSS u Sofiji, veli da su na ovoj bili tretirani i sletovi koji če se održati u 1936 godini, pa je u tome pogledu zaključeno da se održe 1936 ovi sletovi: 1) U Varšavi slet poljskog Sokolstva, 2) u Subotici pokrajinski slet Saveza SKJ i 3) pokrajinski slet u Slovačkoj, istovremeno kad i naš slet u Subotici. Svuda su uče-stvovanja obavezna u obliku delegacija. Sveslovenskih sletova nema. O Subotici treba posebno govoriti, jer pripreme, naročito financijske, treba što pre svršiti. Brat Gangl pripominje, da je večina Čehoslovaka pri povratku iz Sofije bila na Oplencu gde ih je i on pratio. U Beogradu su boravili jednu noč i jedan dan. Našoj pak brači. koja.su bila s njima bratski blagodari. Konačno moli, da mu se radi naru-šenog zdravlja dozvoli otsustvo od 6 meseci; poslove če podeliti i obavljati ostala četiri zamenika starešine. — Odobrava se. Br. Paunkovič moli osustvo za 6 nedelja radi puta, odmora i lečenja. — Prima se. S. načelnica izveštava kratko o uče-stvovanju u Sofiji. O disciplini veli da kod mnogih nije bila najbolja. O Taboru nema izveštaja. Brat Gangl nato izveštava o sednici predsedništva SSS, održanoj 11 o. m. u Sofiji, a o čemu če takoder biti objavljeno u Sokolskom glasniku. Brat Živkovič izveštava o pomoči Savezu, koju je Min. za fiz. vasp. naroda predvidelo u novome budžetu. Brat dr. Pavlas smatra da treba da iznese da pored dužnosti zamenika starešine, on ima svoje dužnosti i kao referent organizaciono-pravnog otseka, a naročito da izradi novu »Organizaci-ju«. — Br. dr. Gavrančič kaže, da če br. Živkovič u otsustvu njegovom i br. dr. Pavlasa potpisivati akta, a pni de povremeno i vršiti dužnosti zamenika. — Br. dr. Pavlas insistira da se njegova pravdanja uzmu u obzir. — Prima se k znanju. Brat Živkovič podnosi zatim gospodarski izveštaj i po njegovim predlozima donose se i odnosni zaključci. Tajnik br. dr. Gradojevič podnosi kao predlog rezoluciju Sokolske župe Zagreb o reviziji zakona o osnivanju SKJ, i to: 1) da se biraju vodstva sa-mostalno, 2) da se pitanje starešinstva Saveza reši prema prilikama i 3) da se odbije pomoč iz državnog budžeta. — Brat tajnik misli, da se ovo oštavi za plenum. Nakon debate zaključuje se da se predmet skine s dnevnog reda, da se o njemu obavestc članovi plenuma i da so to u plenumu raspravi. Sletski odbor pokrajinskog sleta u Subotici podneo je memorandum, u kome traži rešenje pitanja koja ne trpe odlaganja. Subotica je donela sve zaključke, koje treba predvideti. Brat dr. Pavlas če sa bratom Kostom Petrovičem otiči na mesta, gde treba. — Prima se. Prosvetni odbor preporučuje knji-gu Fridman: »Iza zatvorenih vrata« i moli da se preporuči Jedinicama. — Prima se. Pročelnik ozlednog fonda br, dr. Dragič izveštava o radu i dodeljenim pomočima iz ozlednog fonda. — Prima se. KHCNIK& Devedeset godišnjica rodenja dra Franje Markoviča. Krajem meseca jula n a vršil o se je devedeset godina od rodenja velikog rodoljuba, naučnika i književnika dra Franje Markoviča, koji je umro god. 1914. Pokojni Markovič rodio se je 1845 godine u Križevcima. Več u mladim godinama počeo je da se bavi literaturom. Došavši u Beč na študije, upoznao se je tamo s Augustom Šenoom i Smičiklasom, koji su uticali na nj i dali mn potstreka zainjogov literarni rad. u kojem se je naskoro osa-mostalio. Pokojni zaslužni pisac ostavio se iza sebe 115 raznih dela, medu ko-jima zauzimaju vidno mesto romantični ep »Kohan i Vlasta« te istorijska tragedija »Karlo Drački«. Bio je uva-žen literarni estet; njegovi su eseji i kritički prikazi bili veoma cenjeni. Jugosloven u velikom češkom na-cionalnom filmu. U Pragu priprema se snimanje velikog nacionalno-istorijskog i propagandnog filma »Milan Rastislav Štcfanik«, koji če prikazivati život i borbe ovog velikog sina češkoslovač- kog naroda, buditelja naroda, nauenika velikog formata, dobrovoljaca i prvog ministra vojske Češkoslovačko Republike. Neki prizori, koji se odigravaju u prirodi, več su snimljeni u Slovačkoj i to poglavito scena iz borbi madžarskih žandara sa Slovacima u Brezova-nima. Glavna uloga, to jest uloga Ste-fanika, povercna je našem zemljaku, poznatom glumcu i redatelju Zvonimira Rogozu, koji več niz godina s uspehom radi u praškom narodnom pozo-rištu. Smrt botaničara Adamoviča. Pre nekoliko dana preminuo je u Dubrovniku prof. Lujo Adamovič, potomak stare dubrovačke porodice i poznati pisac naučnih dela o botanici. Pokojnik jc nakon svršenih univerzitetskih nauka služio neko vreme kao srednjo-školski profesor u svom rodnom mestu, pa je zatim prešao u Srbiju. Doktorirao je kasnije specijalizirajuči sc za botaniku u Ncmaekoj te je postao profesor na beogradskom univerzitetu. Mnogo je putovao Balkanom proučavajuči. n jenu floru. Napisao je kasnije o rezultatima svojih studijskih putovanja nekoliko važnih dela na nemačkom jeziku. U Beogradu uredio je i uzornu botanieku baštu. Neko vreme je bio i docent bčč- MOSIJA - FONSIER m društva sa osiguranfe 1 reosiguranfe m Beograd kog univerziteta, a nakon rata povra-tio se u Dubrovnik. Proputovao je i ItaHju i napisao jedno opširno delo i 0 italijanskoj flori. Svih njegovih dela imado preko 100. Razne kulturne vesti. Grad Tršebie u Moravskoj, g d e su radili legendarni Ceškoslovaeki junak j legionar pukov-nik Svee i eadašnji inšpektor češkoslo-vačke vojske general Jan Sirovi, na veoena svečan način proslavio je proš-■ ih dana 600 godišnjicu svog proglaše-njta graaom. — U Kromeržižu umro je ovih dana, nakon 15 god in a teškog bolovanja, češki pesnik i novinar Otokar Pinsker, koji je napisao i mnogo sokolskih pesa tna, medu njima poznatu »Spjejme dal« (Uvek napred), koju je komponi-rao potom kao sokolski marš poznati češki sokolski komponist i kapelnik 1 rantjišek Kmoh. — U Selu Svratki umro je 9 o. m. poznati češki slikar Jindržih Bubeni- ček, brat slikara Ota Bubenička, koji vodi u češkoslovačkom Sokolstvu lutkarstvo i koji je nastupio i u češkom filmu. Poznate su zbirke njegovih motiva iz starog Praga i Tabora te starih čeških gradova. Nakon prevrata poslala ga je češkoslovačka vlada u Slo-vačku, da i tamo svojom rukom uhvati na platno važnije motive istorijskih gradova i gradevina. U četvrtak 15 o. m. umro je u Parizu poznati francoski slikar Paul Signa, koji spada u red boraca moderne umetnosti, nazvane neoimpresionizam. Sa svojim drugom Serautom (Serotom) psnovao je bio 1884 »Salon1 nezavisnih«, u kojem je bio sve do pre nekoliko godina i pretsednik. Medu najveee spomenike, koji se sada grade u Parizu, spada spomenik Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedini-telja. Pokojnom velikom Kralju podiže sada spomenik i grad Varaždin, a za Sušak izraduju ga poznati naši kipari Augustinčič i Kršinič. Ii Uredništva Usled opčeg štrajka grafičkih rad-nikit u Dravskoj banovini, koji je po-čeo dne 10 jula, a završio 13 avgusta, naš list kroz ta j puni mesec nije mogao da i zlazi. Obzirom na to što je gradivo, ponajviie vesti iz župa, društava i četa, koje nam jc bilo upučeno na objavljeni je več mnogo pre štrajka, potpuno izgubilo svoju aktuelnost to isto nismo mogli više objaviti. Ovo se odnosi na sledeče vesti iz župa, društava i četa: Župa Banja Luka: Prijedor (Javni čas). Župa Beograd: Beograd (Olimpijski dan), Beograd V (Javni čas), C r e p a j a (Javna vežba) P e t r o v a c (Javna vežba). Požare v ac (Okružni slet) Stara Pazova (Okružni slet), V alj e v o (Okružni slet). Župa Bjelovar: Grubišno Polje (Polaganje kamena temeljea sokolskog doma). Župa Celje: Dol pri H rastniku (Razvitje članskega prapora), Zidani Most (Okrožnica vsem bratskim sokolskim cdinicain). Župa Cetinje: B i -jela (Javni čas). Župa Karlovac: Generalski Stol (Vidovdanska proslava), P1 a š k i (Javna vežba), S 1 u n j (Okružni slet), Srpske M o ra vice (Članski sastanak, promene u D. P. O., šahovska sekcija). Župa Maribor: Beltinci (Nekaj ob društveni desetletnici), Beltinci (Ureditev letnega telovadišča). Župa Mostar: P o s u š j e (Javna vežba i prikazivanje filma »Bolne uspomene«), Župa Novo Mesto: Š t. Lovrenc (Razne prireditve). Župa Osijek: A d a š e v c i (Javna vežba), Bekt. G r a d i š t e (Javna vežba), Č e-r a 1 i j e (Javna vežba), Jelisavec (Javna vežba), Đu rdenovac (Javna vežba), Osijek (Župski prosvetni tečaj), K n e ž e v o (Lakoatletsko takmi-čenje), Brodsko Brdo (Rad čete), Pleternica (Javni nastup), T e n j a (Javna vežba), 2 u panja (Vidovdanska proslava). Župa Sušak: Brlog (Vidovdanska proslava), P e r u š i p (Vidovdanska proslava i zajednički izlet). Župa Šibenik: š i b e n i k (Župski prednjački tečaj). Župa Varaždin: B u-d i n š č i n a (Javni nastup), J a 1 ž a b e t (Javna vežba), N e dej išče {Javna vežba), Z a s a d b r e g (Javna vežba). Iz istog razloga morali smo mnoge vesti iz naših jedinica znatno da skra-timo, da time omogučimo objavu što ve če (j broja dopisa iz drugih jedinica. Molimo, da se ovo uvaži. Uredništvo. II NASI H ŽUPA DRUŠTAVA it ETA Župa Beograd GOLUBINCI. — Javna vežba. Dana < jula ove godine ova je četa održala svoju javnu vežbu na letnjem vežbalištu. Vežbi su prisustvovala i bratska društva: Stara Pazova i Ba-tajnica te čete Putinci i Voganj. Na vežhi je bilo 158 Sokola i So-kolica. Povorka kroz selo, na čelu s muzikam, pošla je u 15.30 časova, a vežbe su otpočelc odmah posle 16 časova. Vcžbale su sve kategorije vežbe propisane za 1935 i 1936 godinu. Uspeh vežbe, kako moralni, tako i materijalni bio je vrlo dobar. L. P. ZEMUN. — Tridesetgodišnjica Sokolsko^ društva. Sokolsko društvo u Zemunu slavi ovc godine tridesetgo-dišnjicu svoga opstanka. U znaku proslave svoga jubileja prirediče ove godine niz priredbi. Tako je dne 2 ju na o. g. prireden u Zemunu 1 okružni slet Prvog okružja Sokolske župe Beograd. U predvečerje okružnog sleta prirede-na je I juna u 20 sati štafeta kroz zemunske ulice. Natecali su se Sokoli društva Zemun sa Sokolima beograd-skih sokolskih društava. Pobedili su Zemunčani. — Na sam dan sleta več od ranog jutra pa skoro sve do pred podne pljuštila je kiša kao da se V~ prolomio oblak. Več se je mislilo i na odgodu sleta, ali je u času kada je tre-bala da krene sokolska povorka kroz Zemun, prestala kiša, te je sama povorka vanredno uspela tako, da je dc-file Sokola promatrao ogroman broj zemunskog gradanstva. Uz sve kategorije članstva, učestvovala ie i jedina konjiča u heogradskoj župi, društva Zemun I. Kako je iz sviju hcograds Vežbe članova i odbojka PL je kod seljaka veliko interesovanJ ^ Nakon javne vežbe razvilo se P^. vo narodno veselje uz pevanjc 1 r nje narodnih kola i pesama. KORČULA. — Sokolski slejiK čulanskog okružja J proslava godišnjice osnivanja Sokolskož “^„kol-u Korčuli. Medu prva osnovana , jurska društva u Dalmaciji spada.1\ф-čulansko, koje ie osnovana i°s. Tri decenija sokolskog i pregara rada krunisano je sokolskim s . so-koji je afirmisao jugoslovensp ^дџ-kolsku svest Primorja, koje Ie jSr^ zalo da je Sokolstvo beskonfiPr. spremno, da sc u svakoj Prj*lC1 jut0' za veliku integralnu ' i snažno slaviju. *е\е Sokolske svečanosti su -,пџ° još na Vidov dan kada je rall°v.jS3 ^ na mesnom grobi ju održana 1 fot upokoj duša svih mrtvih člano ' pu-istog dana posle pomena ^.еГ.°„је, № lim za oslobodenje i ujedinje _ ^ ve-jem je prisustvovalo i Sok'0,SI ■ likom broju, kao i muzika Jr vCčnJc straže otvorena je u gradsKOl . po bratu dr. Jurju Arncricu суоУв možba. Otvorenju. su CPL' pretstavnici vlasti Ikao i °, i.m |)uuinu.ii;cii uz veliki 01 i publike. otvof®j U svom govoru prigodo јцг nja sokolske izložbe br«t. j9tv* fL Arncrič je nafllasio ulogu > gjjjt <>* Primorju, a specljfdno n* cima, , Sutradan je bio P'>-4VOif.^tt. O*1 1 medudruStvenlm nirfa . ved običajnih disolplina ov ru0^ „ došla do izražaja Natecalo so u svlm, plivanju, veslanju, ?*voyiio polu, U natecanfima u^vo I r°l članova sokolskih četa. Pri-ena su i župska natecanja u koji- • učestvovalo 65 natecatelja. Na ,natecanjima učestvovalo je odeljenja sa 160 natecatelja. Naro-■ c su ,se Islakli članovi Sokolske četo smokvice s otoka Korčule. „i ,^a..večer je priređena sokolska Svp f™!'13 mat>čnog društva Korčule. toeke su bile izvedene precizno i . a^om. Publika je bila odušcvljena ocito s točkama, koje su pretežno muška i ženska deca. • plavni dan sokolskog sleta zapo- rano u jutro s dolaskom ogrom-, la Sokola j gostiju. Korčula je i.,„.anu‘a iskieena zastavama i slavo-imn*112' obali je bilo napravljano vf>m?-Zantno. vcžbalište s tribinama i 11 P°d^mom za »Morešiku«. Več ч i1 )и*г° Prvi su stigli Dubrovčani hf4t5°- , so^olškim društvima s glaz- ir-a t1 ^w2 m Sokolske čete iz Orati č 2 Matkoviča je stigao parobrod m ar s Protstavnieima Sokolske župe vn_ j članovima okolnih društava. л putem su stigle Sokolske д| ® rupnat i Žrnovo s velikim brojem su °Va ! Prijatelja Sokolstva. Zatim fedala Sokolska društva iz Blata, štvc’ Smokvice-Čara, svako dru-n„.°.s Posebnim brodom. Največu Su aJai.su Pomudili Smokvičani, koji nlm- • 11 iropozantnom broju, disci-sti ,lrapi i samosvesni. Iz Veleluke su i * sokolska muzika. Iza njih ran- - »i Posebnim brodovima Spli-чгаНсР Makar?ni; iz Hvara je stigla iina e • rPuzika. Orebičani su stigli SDonf П1^П ^rodom. Svi su bili dočekarii Pra ^'m »davljenjem, pucanjem tv P(bJa' klicanjem i sviranjem požr-ne korčulanske sokolske glazbe. j, p ,Par°brodima. ladicama, motornim dovma. autobusima i pešice kop-3(mnIIcP,u*:ern sleglo se u Korčuli preko w bokola i gostij u. Početka povorke obavljena je cul zastave matičnog društva Kor-la l.| , l^oj četi Pupnat. Čitava oba- dop j -le Prepuna Sokola .i Sokoliea bin P • ' sPremnih za povorku. Tri-Dr ? .30 i sav slobodan prostor bio je Pon Ven Puhkom. Jedna četa naše čal °Sne m°rnarice takoder je uzveli-zaavnc vežbe brat Marčič, je v n*k starešine župe Mostar, održao doma lep i temperamentan govor. žba lebničkom pogledu javna je ve-vežbaPS°^utno usPela- osobito brojem d>to ^Ca- Pojodinih kategorija. Naro-kvieg ,e lstakla Sokolska četa iz Smo- lradi^a vdčcr je održana več poznata n0Votlonalna viteška igra »Morcška« s-tora 5 6'azbom od čuvenog kompozi-žapa .rsl-c Odaka. Posle Moreške oclr društi'0 s°kolska akademija vanjskih hlat0a\?1 Pri čemu se istaklo društvo 'šinili pasn-° u n°d uz sviranje nacio-nesm koračnica uz klicanje, vatromet, kraliu' • U2 oduševljene manifestacije niči ; '..Jugoslaviji razišli su sc učes-vojim domovima. — Javni čas. Na dan јцуцј . 35 naša četa održala je svoj ^cas u zajednici s četom Scdlari. U\ise ? časova bila je povorka. Iza tački > Počela je javna vežba. U prvoj Prosti llasluPih su članovi četa (20) s točki ?*. 2uPskim vežbama. U drugo j ■k'dlarj rc\Upio. jo rnuški naraštaj čete fHl gleda] k°ji SU burno Pozdravljeni Jtirn ^3 Oračevo (8) sa svojim pro-balj sv° • aiPa' riaraštajci su odvež-4tddab,?'lC Vc'žbc na opštc zadovoljstvo nisu ostavile naj- i- °lji M- , članova ...ou ....j titp s lsP^k; bilo je dosta grešaka. Za-"osle . godile dečje deklamacije (5). ?°vOrpik^klamaeija izredalo sc je više su pozdravili prisutne jj 11 o značenju dana. Ps°ba POvorci i° učestvovalo oko 500 Psoba; a Hledalaca bilo je oko 2000 Župa Novo mesto TREBNJE. — Prosvetno delo. Naš dramski odsek je pridno na delu. Po prihodu člana brata Bele Steinerja iz Črnomlja, je naš dramski odsek stopil iz mrtvila v pravo delo. V aprilu je odsek v režiji br. Steinerja odigral v polni dvorani na Mazofu Bevkovo dramo Kajn, zadnjo nedeljo v juliju (14-VII .) pa se je predstavil z Nušičevo trodejansko komedijo »Narodni poslanec« na vrtu br. Pavlina in žel za lepo podano igro vse priznanje. TREBNJE. — Mirensko Sokolsko okrožje. Okrožno načelništvo je razpisalo v zadnji svoji okrožnici za naš okrožni zlet v septembru obvezne lahkoatletske okrožne tekme in ponovno poziva vse br. edinice, da začno trenirati takoj. Vsa navodila in mere prejmete v bližnji okrožnici. Ponovite tudi proste vaje in posebno župne — mariborske, s katerimi tudi nastopimo na okrožnem zletu. Župa Osijek NOVA BUKOVICA. — Javna vežba. Dne 7 jula ov. god. održala je naša četa svoju treču godišnju javnu vežbu, kojoj je prisostvovalo bratsko Sokolsko društvo iz P. Slatine i Sokolska četa iz Čeralija. Na samome programu osobito su se istakla sokolska deca, koja su sklad-nom izvedbom svojih prostih vežbi oduševila prisutnu publiku. Prircdbu otvorio je četni starešina s kratkim govorom, iza čega su sve kategorije otpe-vale državnu himnu. Iza vežbe razvilo se narodno veselje. Župa Sarajevo SARAJEVO. — VI takmičenje naraštaja za župsku prelaznu zastavu. Prigodom proslave 25 godišnjico So-kolskog društva Visoko održane su 16 juna o. g. župske utakmice naraštaja u Visokom. U ovom takmičenju uzele su učešpa ove jedinice: Sarajevo Matica, Sarajevo 2, Visoko, Sarajevo 1, Pale, Breza, Vareš Majdan, Travnik, Zenica s ukupnim brojem vrsta 21 i nara-štajaca 117. I ako je ove go-dine, više nego i jedne prijašnje, bio zastupan najviši broj kako jedinica tako i tak-mičara, ipak se ne može biti zadovoljno s uspehom, jer jedan dobar broj naših jedinica nije nikako doveo svoje omladine, koja tako željno iščekuje momenat da može pokazati svoje znanje i umeče, i koja bi s tih takmieenja ponela mnoge nove snage i odušcvlje-nja za sokolski rad. Ali kako se je ove godine odazvalo više jedinica nego prošlih godina nadati se je, da če ubu-duče ovoj dužnosti udovoljiti svaka jedinica, koja imadne objektivne oslove za to. Prema pravilniku o naraštajskoj zastavi ove godine je osvojio župsku zastavu Sokolsko društvo Sarajevo Matica. Ova naraštajska zastava ustanovljena je 1924 godine prilikom pokra-jinskog sleta. Godine 1924 a i 1925 ovu naraštajsku zastavu osvojila je vrsta Sokolskog društva Sarajevo Matica, 1926 Visoko, 1927 Sarajevo Matica, 1928 nije održano takmičenje, 1929 Sarajevo Matica, 1930 nije održano takmičenje, 1931, 1932, 1933 društvo Sarajevo Matica nije imala takmaca, a 1934 nije održano takmičenje. Pregled rezultata i uspeha ovoga takmičenja bio bi ovakav: 1. Muški naraštaj — viši odeo: a) Odeljenja: I mesto društvo Sarajevo Matica 296.28 II mesto društvo Sarajevo II 260.72 III mesto društvo Vareš Majdan 258.55 b) Pojedinci: I mesto Baruh Jakob Sarajevo Matica 81.02 (diploma) II mesto Mičanovie Borko Vareš Majdan 74.40 III mesto Petkovič Veljko Sarajevo Matica 74.07 2. Muški naraštaj — niži odeo: a) Odeljenja: I mesto društvo Travnik 329 (diploma) II mesto društvo Sarajevo I 317.02 III mesto društvo Sarajevo Matica 299.66 b) Pojedinci: I mčsto Tomič Slobodan Travnik 82.83 (diploma) II mesto Bogdanovič Slobodan Travnik 82.60 (diploma) III mesto Munišič Nikola Sarajevo I 81.47 (diploma) 3. Ženski naraštaj — viši odeo: a) Odeljenja: I mesto Sarajevo Matica 348.08 (diploma) II mesto Sarajevo II 327 (diploma) III mesto Breza 209.93 b) Pojedinke: I mesto Suši-č Milica Sarajevo II 87.5 (diploma) II mesto Koritnik Štcfica Sarajevo Matica 87.33 (diploma) III mesto Kneževič Anka Sarajevo II 87 (diploma) 4. Ženski naraštaj —• niži odeo: a) Vrsta: I mesto Sarajevo Matica 335.83 (dipl.) II mesto Vareš Majdan 328.5 (dipl.) III mesto Sarajevo II (prva vrsta) 305.43 b) Pojedinke: I mesto Bilič Ljubica Sarajevo Matica 85.25 (diploma) II mesto Sokolovič Mila Sarajevo Matica 83.58 (diploma) III mesto Horak Kristina Vareš Majdan 83.5 (diploma) BREZA. — Razvijanje društvene zastave. — Proslava desetgodišnjice opstanka društva i javni čas. Na jedan retko zabeleženi način, proslavilo je Sokolsko društvo Breza na Vido vdan des.etgodišnjicu svoga opstanka i svog napornog i požrtvovnog rada. O radu i životu ovoga društva govorio je br. Udovičič u svom lepom i opsežnom predavanju. Požrtvovni rudari radnici poklonili su Sokolskom društvu divno izradenu sokolsku zastavu. Svečanost razvijanja i osveštenja zastave otpočela je u 1014 časova pre podne, na letnjem vcžbali-štu Sokolskog društva Breza. Svečanost je otvorio u ime Sokolskog društva Breze, načelnik br. Tafro nakon čega je obavljcn verski obred osvečivanja zastave. S nekoliko biranih i toplih reči, na-ročito podvlačeči lep gest radnika ru-dara koji zastavu darovaše, br. ing. Vukanovič, starešina društva i zame-nik kuma, privezao je na zastavu ku-movsku traku. Darovaoci zastave preko trojice svojih izaslanika, rudara, u rudarskim uniformama, unoseči se po-sve u ovaj svečani momenat, predali su zastavu u ruke izaslanika župe, koji je s nekoliko sokolskih reči zastavu predao načelniku društva, a ovaj predaje zastavu u ruke zastavnika. Nakon toga svrstana je povorka u kojoj je učestvovalo 7 konjanika, sokolska glazba. 19 članova u sokolskim odorama, 26 članova sokolske čete, 97 naraštajaca, naraštajki i dcce, i mnogo-brojno gradanstvo koje se toj povorci priključilo. Povorka je završena defi-leom ispred zastave i pretstavnika vla-sti i župe. Posle povorke održan je uobičaje-ni Vidovdanski pomen svima palim borcima za narodno oslobodenje i uje-dinjenje. U 3 sata po podne održan je na letnjem vežbalištu javni čas gde su sve tačke popunili vežbači Sokolskog društva Breza i tim pokazali pravu svoju snagu. Kao gosti nastupili su naraštaj Sokolskog društva Vareš Majdan i ženska deca istoga društva. Od ostalih tačaka na naročilo lep prijem r.aišlo je brojno takmičenje muškog naraštaja društva Breze. Cela svečanost protekla je u u-zornom redu, a javni čas posetilo je oko 400 duša. SARAJEVO. — Javni čas Sokolskog društva Sarajevo Matice. 2 jula Sarajevo je bilo iskičeno sokolskim o-dorama, jer je toga dana Matica, koja inače daje sarajevskom sokolskom životu ton i boju, priredivala svoj godiš-nji javni čas uz koji su bile povezane i još neke druge sokolske svečanosti. Pre podne u 11A sati priredena je povorka, koja je prošla glavnim ulicama i koja je oduševljeno pozdravljanu i za-sipana svečem od gradanstva. Svi Sokoli u povorci bili su zakičeni liščem lipe — slovcnskog drveta. U 4И sata posle podne počeo je javni čas na lepom i ukrašenom letnjem vežbalištu društva Matice, kojem su osim Sokola svih četiriju društava pri-sustvovali i mnogi odlični gosti. Javni čas je otvorio starešina društva brat Aleksa Starčevič s nekoliko biranih sokolskih reči i pozdrava. Iza toga je načelnik župe brat Lavrač Oskar predao župsku zastavu naraštajskoj vrsti pobudnici. Odmah zatim društveni načelnik brat Ažman podelio je diplome tak-mičarima na II pokrajinskom sletu i u Visokom. Čitav program javnog časa bio je odlično izveden i sokolski do-teran. Na večer je na istom letnjem vežbalištu priredena vrlo dobro posedena zabava s biranim programom. Župa Sušak - Rijeka BRLOG. — Manifestacije Bugar- skoj. Dana 12 jula u 4 sata po podne Sokolska četa priredila je veoma spontane manifestacije povodom nastupa jugoslovenskih Sokola na VIII sveju-načkom sletu u Sofiji. — Govor o ju-goslovensko-bugarskom zbliženju održao je brat Karleuša. Posle svega je izveden, tehnički program sa vežbama i narodnim kolima. KORENICA. — Zabava. Naše društvo priredilo je svoju zabavu na dan osvečenja bolnice —- zadužbine Viteš-kog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Ovoj zabavi društvo je dalo značaj prosvetne manifestacije, kao što i do-iikuje svečanom danu na koji je priredena. Brojni gosti iz skoro cole Like, koji su došli da učestvovanjem otvo- renju bolnice počaste uspomenu na nc-zaboravnog Kralja, posetili su naveče i sokolsku priredbu. To im je bila prilika da vide prosvetni rad ovdašnjeg Sokola, a Sokolskom društvu u Kore-nici stalo je da i brači i gradanstvu iz-van mesta dokaže svoju sposobnost i uspešan rad. Veče je zadovoljilo i oduševilo ne samo domače gradanstvo, nego i goste, koji su kritični ji i više zahtevaju. Osim uvodnog govora prosvetara br. Milanoviča Dane, profesora, i deklamacije o Blaženopočivšem Kralju, kao glavna tačka programa bila je glu-ma Jovana St. Popoviča »Kir Janja«. Pre glume otpočela je igranka. Svi-rala je sokolska glazba iz Gospiča, a ponajviše narodna kola. Toliko publike nije dosad videla nijedna priredba u Korenici. KRALJEVIČA. — Akademija. Sokolsko društvo Kraljeviča priredilo je dne 14 jula sok. akademiju, koja je uspela u moralnem i materijalnom pogledu. Poset je akademije bio vrlo do- OMIŠALJ. — Logorovanje Sokolske župe Novi Sad na moru. Brača iz novosadske Sokolske župe poznata su sa svojih taborovanja čitavom našem Sokolstvu, a ni širim slojevima našeg gradanstva nisu nepoznata. Njihova lo-gorovanja na Bledu, Paliču i drugde mogu da budu uzorom smišljenog sokolskog dela za vreme velikih školskih praznika ne samo našim sokolskim je-dinicama, več i drugim organizacijama, koje su na glasu kao naročita ferijalna udruženja u našoj zemlji. bar koliko od domače publike, toliko i od gostiju. Akademija je počela kratkim prigodnim govorom zamenika starešine. Zatim je sledila deklamacija Sokoliča Slavka Crnkoviča »Besedice Kiče Sokoliča«. Posle toga nastupila su muška deca starija »Mladost«, zatim su sledile vežbe »Mornari« ženskog naraštaja, koje su bile vrlo skladno od-vežbane. Mala sestrica Jakovčič deklamirala je zatim »Mojoj Istri« od Kata-liniča i bila nagradena dugim aplau-zom. Ženska deca su zatim odvežbala »Tamo gde šumi plavo more« sastav mesne načelnice sestre Albine Gudac. članovi i članice nastupili su u važba-ma čunjevima. Pri koncu je mala sestrica Jakovčič recitovala s puno iskre-nog osečaja pesmu »Jugoslaviji«. Po-sednju tačku akademije ispunio je ruski narodni ples, koji su naraštajke i ž. deca tako lepo odvežbale da je publika tražila da se točka još jednom ponovi. Sve je vežbe publika primila s očitim zadovoljstvom i simpatijom, ali su naročito bili nagradeni aplauzom vežbe »Mornari«, »Tamo gde šumi plavo more« i ruski ples. ovoj sokolskoj povremenoj naseobini; hteo sam da vidim da li je vanjština u skladu s unutrašnjošču, da li tako lep i savršen život struji i u ovoj vc-likoj sokolskoj porodici, da li se i život poklada s vanjskim licem ovih belih razapetih šatora. Do brače Novosadana podigla su svoje šatore i brača iz Sokolskog društva Zagreb II. Oni su svojom vanj-štinom mnogo skromniji; izgledaju »sirotani« uz ove bogate novosadske »logorske palate«. Ali to braču niti Omišalj — Pogled na sokolski tabor i okolinu Od kolike su koristi i važnosti ovakva logorovanja suvišno je i spominjati. Zdravstvena strana je svako-me dobro poznata, a nacionalna tako je velika da bi iziskivala duge članke i rasprave. Kad od ovakvih logorovanja ne bi bilo nikakve druge koristi do li razvijanje požrtvovanja i bratstva, drugarstva, koje sc ovde razvija u svom punom opsegu, koriet logorovanja bila bi ogromna, neocenjiva. Kad je reč o sokolskom logorovanju, onda ova korist još više otskače. do-bija svoju puniju sadržinu, svoj puniji smisao. Brača Novosadani spustila su se ove godine na naše plavo more, na naš Jadran, u naš divni pesmom i prozom opevani i opisani Omišalj na ostrvu Krku. Njihov put u ovo našo tipično primorsko mestance nije ‘bio puki slučaj, jer brača iz naših vojvodanskih ravnina ne poznaju u svojem Tadu slučajnosti, več računaju s golim životom, sa stvarnošču, Tade planski, da svoje pripadnike potpuno zadovolje, da u njima pobude i prodube ljubav prema Sokolstvu i prema lepim kra-jevima naše Otadžbine. Svoja šatorska krila podigla su brača Novosadani na divnoj točki omi-šaljskog zaleva, na povišoj ravnini iznad samog mesnog kupališta, uz sa-mu morsku peskovitu obalu. Belilo njihovih šatora na ovoj dominantnoj točki upada svakome u oči, ono upravo izaziva svojom slikovitošču, privlači, vuče. To je i mene privuklo bliže najmanjc ne smeta da budu u srdač-nim odnosima, da se bratski popunja-vaju i podupiru. Niti se jedni stidc svoje skromnosti, niti su drugi oholi na svoju obilatost, na svoj »uaskoš«. Bratski se razumeju, a to je sokolski. Uputio sam se ovoj naseobini. Za-pravo došuljao. Gledao sam njihov život na kinematografskom platnu; hteo sam da se na svoje oči uverim da li je to sve zbilja tako i u stvarnosti, ili je to samo namešteno, da nisu to možda Potemkinova sela, sve namešteno s izvesnom tendcncom. Medutim svaka se je moja sumnja raspršila, rasplinula. Njihov život za-ista jo onakav kakav je i filmski prikazan: istinit. stvaran, sokolski. Na ulazu u tabor ukoso je pobo-dena zastava iz teške svile sa zlatnim resama; na njoj je zlatnim slovima ispisano taborsko geslo: suncc, vaz-duh, voda. S druge Strane: Zdravo! Vidi so ozbiljnost i zdravo shvatanje zadatka logorovanja. Nekoliko kora-čaja dalje nižu se šatori: sve jedan lepši od drugoga. Prostrani, zračni, svetli, idealno čisti i uredni. Sve na svom mestu. Svaki šator, koji pret-stavlja za sebe čitavu jednu zgradu, okršten je imenom jednog od naših velikih nacionalnih i sokolskih radeni-ka i mučenika: Princip, Čubrilovič, Malej, Gortan i dr., govore nam kakvi ideali i kakve misli provejavaju srci-ma i dušama Stanovnika ovog čisto sokolskog seoceta. Sve je odeljeno: odeljenje brače, odeljenje sestara, odeljenje muškog naraštaja. ženskog % -y*<‘ * VOD TA80PA * .-.v ■: v k. ^ a, Vodstvo tabora Sit. 6 God. VI -broj 31 naraštaja, odeljenje dcce, porodične skupine, prva pomoč, vodstvo tabora, ekonomat, blagovaonica i t. d. Kao prava vojska: svaki zna ^de mu je mesto, koja mu je dužnost i kako je mora izvršavati. Disciplina u taboru upravo je uzorna. Brat Todorovič, župski načelnik, kao voda tabora, sa sigurnim i prokušanom rukom starog Sokola znao je da sokolskim načinom narine svoj ugled čitavoj ovoj skupini. Strog je, ali neverovatno cenjen i poštivan baš zbog te discipline, koja je ekroz na skroz pravična i potrebna, a kojoj se s vi bez sustezanja drage volje poko-ravaju. U taboru ih ima 120; redom se izmenjuje skupina po skupina, Svi se oni neverovatnom ljubavlju susrcču, bratski ophode i potpomažu. Dobro-voljno se pokoravaju etrogoj sokol-skoj disciplini, i brača i sestre, i na-raštaj i deca. Nema medu njima razlike, iako se u gradanskim pozivima i te kako razlikuju po svojim položa-iima i po svojem materijalnom stanju. Jedna savršena obiteljska harmonija vlada čitavim ovim logorom, harmonija bratska, sokolska. Svojim sokolskim životom pobu-ciuju brača Novosadani opšti interes. Opšte priznanje i divljenje. Njihovo međusobno ophodenje, kao i opho-denje s domačom omišaljskom bračom i ostalim meštanima daje snažan uti-sak sokolskog ispravnog odgoja. Njihovo je vreme određeno na minutu: vežbanje, kupanje, sunčanje, spavanje i drugo. Poduzimlju duže i krače izlete morem i kopnom, da se potpuno upo-znaju s krajem i životom svoje sadaš-nje bliže i daljrfje okoline. Brača Novosadani dobro iskori-ščuju i sunce, i vodu, i vazduh. Njihova opaljena lica, njihovo telo bron-eane boje najbolje to pokazuje. Kako su zadovoljni pokazuje njihov večiti smešak na licu, njihovo vedro raspo-loženje i Stvaranje plana kako če i naredne godine da provedu svoje slo-bodno vreme na obalama našeg div-nog mora, u našem lepom, slikovitom sokolskom Omišlju. (Kl.jc.) Župa Šibenik-Zadar MANDALINA. — Gradnja doma. Sokolsko društvo Mandalina započelo je na 1 jula o. g. gradnjom evoga doma. Do sada smo planirali sokolsko zemljište. Lagumali smo preko 300 m3 kamena. Ovaj kamen čemo upotrebiti za gradnju, tako da čemo ga samleti do 250 m3 za beton. Zidačemo u betonu, jer je sada, kad je pocenio cement, gradnja u betonu najcenija. Sokolski dom u Mandalini neče samo unaprediti Sokolstvo našeg mesta i okolice i s njime skopeani uzgoj duše i tela, nego če mnogo koristiti napret-ku i blagostanju meštana. Svi oni, koji su danas, radi nestašice društvenih pro-storija, prisiljeni da zalaze u krčme, gostionice i kavane, posle gradnje našeg doma, okupljače se u njemu: vež-bati, uzgajati, prosvečivati, a i zabavljati i tako izbegavati ona mesta i one prigode, koje su na njih veoma nepo-voljno delovale i kvarile ih u raznim smerovima. Mi najbolje možemo pro-suditi što vredi sokolski dom za prilike našeg mesta; za meštane, vojnike Kr. mornarice, radnike Šipada i seljane okolice. Prijatelji mandalinskog Sokola i Sokolstva pomoči če ovaj naš napor i pothvat hitno i obilno, jer su sada prilike takve, da sc dom može sagraditi i lakše i cenije. Članovi su oduševljeni i doprinose nove žrtve. Svesni su i pumi vere da naše poduzeče mora uspeti na korist Sokolstva, naroda i domovine, uprava od upravne MANDALINA. — Sokolsko društvo Mandalina u Rogoznici. Mandalin-ski Soko priredio je u nedelju 7 jula s motornom lađom izlet u Rogoznicu s preko 100 učesnika svojih članova i članica. Pratio ga je tamburaški zbor. Za ladom mandalinskog Sokola plo-vio je »Kozjak« s izletnicima br. Sokolskog društva Šibenik. »Mučenica« s izletnicima iz Mandaline pristala je u Primoštcnu, da ukrea onamošnju glaz-bu, a kad je navalilo mnogo Sokolova iz mesta i okolice prepustila je ovo »Kozjaku«. U Rogoznici dočekali su nas oduševljeni i bratski Sokolsko društvo Rogoznica s glazbom i meštani, U zboru dočekali su Sokolovi Mandaline i Rogoznice, br. Sokolsko društvo Šibenik i ostale izletnike. Uredila se divna povorka. Javna vežba održala se na obali lepo iskičenoj i urcdcnoj. Vežbali su svo kategorije vežbe, koje su propisane za ilogodišnji slet. Sudelovala su Sokolska društva Mandalina, Rogoznica i Šibenik. Vežbe su vrlo dobro uspele. Jesam li gtoslao prelpialu za sokolske lislove t ROGOZNICA. — Javna vežba. Sokolsko društvo Rogoznica priredilo je svoju prvu javnu vežbu u nedelju 7 VII uz sudelovanje bratskih društava Šibenik, Mandalina, Primošten i bratskih četa Stavor i Široke. Izletnički pa-robradi stigli su u 4 sata u Rogoznicu, dočekani od celokupnog članstva mes-nog društva na čelu s upravom i muzi-kom. Nakon što su se iskrcala brača gosti formirala se ogromno povorka, koja i« D'ošla kroz ritavn mpsfn i hila na svakom koraku od čitavog gradanstva najsrdačnije primljena i pozdravljala poklicima i posipana cvečem. Ova povorka imala je osobiti značaj propagande Sokolstva u našem mestu i okolici. U 5 sati počela je javna vežba na provizornom vežbalištu, koje je uz po-žrtvovanost mesnog društva i njenog članstva bilo ukusno uredeno i lepo okieeno zelenilom. Na ovoj javnoj vežbi nastupile su sve kategorije; vežbe su bile primljene burnim aplauzem, koji je bio nagrada radu načelništva. Nakon svršenih ve-žaba izvršena je smotra svih kategorija, koje su nastupalc. Zatim se digao starešina župe brat Miloš Triva, koji je toplim i lepim rečima pozdravio mesno društvo i pohvalio ga u njegovom na-prednom radu. Istakao je ujedno da je ovo najmlade društvo, koje potpada pod njegovu župu, polučilo ovim svojim prvim nastupom pohvalan i zavidan uspeh. Zatim je rekao, da uspeh ovog nastupa ne sme da bude nagrada, nego potstrek upravi i članstvu Sokolskog društva Rogoznica za daljnji rad, na-predak i širenje sokolske misli na ovoj izloženoj i značajnoj tačei našeg pla-vog Jadrana. Svoj govor završio je poklicima Mladom Kralju, Otadžbini i Sokolstvu. Nakon toga je sokolska glazba otsvirala držav,nu himnu. U 9 sati krenule su izletničke lade prepune zadovoljnih i ushičenih izletnika i brače. Župa Tuxla SLET SOKOLSKE ŽUPE TUZLA Razvijanje naraštajske zastave. Dana 28, 29 i 30 juna t. g. Sokolska župa Tuzla održala je veliki Vidovdanski slet i Istovremeno proslavila petnaestogodišnjicu svog uspešnog sokolskog rada. Može se kazati, da je ovo bio je-dan od največih sletova, koje je do danas ova župa priredila, jer je na istom uzelo učešča preko stodvadeset sokolskih jedinica s teritorija župe Tuzla. Na dan 28 i 29 na igralištu «Zrinj-skog« obavljena su takmičenja sviju kategorija, sviju sokolskih jedinica pod vodstvom svojih prednjaka, a u prisuetvu izaslanika Saveza SKJ brata Vojinoviča. Za ovo takmičenje poka- zali su veliki interes kako članovi tako i gradanstvo. Dolazak preko 2000 Sokola sa strane, rodoljubivo gradanstvo grada I uzle, pozdravilo je ličnim prisustvom, kičenjem grada državnim zastavama, patriotskim plakatarha i zelenilom, koje je ukrašavalo i najmanju kučutuz-lanske čaršije, pa nije ni čudo što je sokolsko poselo 28 i sokolsko pozori-šte 29 bilo tako dobro posečeno, da u vezbania celokupnog članstva sviju kategorija. Pod komandom i požrtvo-vnosču župskog načelnika i načelnice sestre Dese Dordičeve sve su vežbe izvedene na opšte zadovoljstvo, a na-ročito su pozdravljeni vojnici i sokolske čete, koje su svojim preplanulim licem zaista pretstavljali izraz naše moralne i fizičke snage. Po završenim vežbama na vrlo lep i svečan način izvršeno je razvijanje m Razvijanje naraštajske zastave Sokolskog društva Tuzla velika sokolska sala nije mogla primiti sve goste, več se je za ovu svrhu moralo upotrebiti i letnje vežbalište Sokolskog društva Tuzle. U nedelju 30 juna može se s pravom reči, da su cela Tuzla i njena okolina dišali čistim sokolskim duhom; več od ranog jutra cela varoš dobila je fizionomiju opšteg slavlja, koje je dostiglo svoju kulminaciju u 11 časova, kada je kroz gradske ulice prodefilovalo preko 2000 Sokola pozdravljeni patriotskim ovacijama i zasipam cvečem od strane gradanstva i školske dece, koja su činila gusti špalir počev od sokolskog doma pa kroz sve ulice kuda je povorka prošla. Tačno u 16 časova istoga dana, a u prisustvu izaslanika g. Ministra vojske i mornarice pukovnika g. Vasica, izaslanika bana Drinske banovine sreskog načelnika br. B. Aleksiča, izaslanika Saveza SKJ brata Vojinoviča, pretsednika tuzlanske opštine br. Mu-radbega Zaimoviča i ostalih pretstav-nika vojnih i civilnih vlasti, a pred preko sedam hiljada gledalaca počeo je javni čas. Javni čas jc otvorio svojim kratkim, ali sadržajnim govorom starešina župe br. Jovan Petrovič. Posle njega u svom govoru izneo je istorijat župe Tuzla i njen rad za minulih petnaest godina br. Voja Vu-kanovič, koji je naročito podvukao na-predak ove župe i stalni priraštaj nje-noga članstva. Zatim se prešlo na izvodenje osta-log dela programa, koji se je sastojao zastave, koju je naraštaju društva Tuzla darovao njihov vredni i neumorni starešina brat Nikifor Todič. Pre no što je preko prosvetara br. Jovana Durišiča predao naraštaju za-stavu, brat Todič je prisutne pozdravio patriotskim i vrlo temperamentnim govorom u kome je naraštaju sta-vio u amanet da svojim sokolskim mišicama čuvaju i brane veliku i moč-nu Jugoslaviju, čije je snažne temelje udario neumrli vitez Blaženopočivši Kralj Aleksandar I Ujedinitelj, jer u Aleksandrovskoj Jugoslaviji može obstati samo onaj. koji je uvek spreman za ovu zemlju i život svoj položiti, a odbaciti sve ono što truje naš nacionalni život. Zatim je razvijena vrlo lepa i bogata zastava, kojoj je kumovala sestra Nada Todič. Posle ovoga župski načelnik ob-javio je rezultat dvodnevnog takmičenja, pa je kao prve u srednjem ra-zdelu pročitao ovu braču i sestre: Mešič Mehmed, Tuzla 841 bod, Mili-šič Milič, Lukavac 814 bodova, Vajand Anton Lukavac 774 boda, Stanič An-kica, Tuzla 692 boda i Kolakovič Vojna, Brčko 439 boda. S ovim je javni čas završen, a odatle veliki broj gostiju u najboljem redu i velikom raspoloženju otišao je u Sokolski dom, gde je prireden ker-mc9. Specijalni vozovi odvezli su vesele i raspoložene goste sa strane. I. B. B. Zupa Varaždin NOVO SELO. — Javni nast«p. Sokolska četa Novo Selo kod Varaždina održala je dne 14 jula o. g. u 3 sata po podne svoju IV javnu vežbu uz su-delovanjc Sokolskog društva Varaždin i susednih Sokolskih četa Bartolovec, Strahoninec i Ivanovec. Od strane župe i matičnog Idruštva prisustvovala s" brača: Rubinič Mato i Jadrošič Marije. Javna vežba održana je u prostranom i lepo uredenom dvorištu br. Mirke Kaj-hana. Pre samog nastupa pozdravio je starešina čete sve prisutne, nakon čega; je u kratkom govoru rekao nekoliko toplih reči o Sokolstvu uz klicanje Nj. Vel. Kralju Petru II, Kraljevskom Domu i Jugoslaviji; glazba je nato into-nirala državnu himnu. Zatim je održao vrlo lep govor zamenik starešine matic-nog društva brat Rubinič M. Posle njega je govorio brat Jadrošič M. o zna-čenju sokolskih javnih nastupa, o sletu bračo bugarskih »Junaka« i o ljubavi Sokolstva prema ujedinjenoj domovini Kraljevini Jugoslaviji. Nakon održanih govora otpočela je, javna vežba na kojoj se nastupalo ovim redom: 1) Muška deca Sokolske čete Novo Selo (24). 2) Muški naraštaj Sokolske čete Bartolovec i Strahoninec (19). 3) Ženski naraštaj Sokolske čete Bartolovec (6). 4) Muški naraštaj Sokolske čete Novo Selo (14). 5) Član°vi sokolskih čete i društva Varaždin (24)’ 6) Vrsta članova Sokolskog društva ^ a' raždin na preči. Pojedine kategorije predvodio načelnik domače čete brat Topolnjak Antun. Sve tačke programa izvedene su skladno i lepo, te su u tehničkom pogledu potpuno zadovoljile. Priredbi j prisustvovalo oko 250 osoba, vecim delom seljaci iz mesta i bliže okoline. koji su s velikim interesom pratili to' javnog nastupa. Ova javna vežba uspela je u svakom pogledu vrlo dobro- P°' sle izvršenog programa razvilo se narodno veselje. t.upa Zagreb BANSKI GRABOVAC. -vežba. Ova čete održala je na dan sve tog Jovana Krstitelja dne 7 jula *■' svoju javnu vežbu, kojoj su sudelovaL Sokol, čete i to Gor. Klasnič, Poljane, Jabukovec, Donji Klasnič, ™a>' ski Trtnik, Veliki Šušnjar, Ravno>Ras^_ i Vlahovič, a ostale čete bile su pane po svojim delegatima. Osi№ n_ vedenih bilo je društvo Glina zastoP ^ no po delegatima i limenom fil®2 a Doma maloletnika, te istom školoin0 čelu s direktorom bratom Gavrilovičem. Javna vežba uspela je iznad °ce. kivanja; vežbe su se održale uzorn®, u svakom pogledu na dostojnoj vlS1^ Poset promatralaca bio je odlič^ . oko 500 osoba večinom seljaštva. nastupa razvila se zabava. _ 172-11 шшшшшшшшшшт. ■Mastave u svim a izradama Državne, sokolske i brodarske ©Sl Ftazašiljem brzo i jevtino. — dresa: Radionica zastava VINKLER JOSIP, Subotica KMijMNAII-DIUI l]UBL^ANABAIMJUriNOVAll ferat i cenovnik besplntno 171 —JI Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 ■ e JllGOSlOVENSKA SOKOLSKA MATICA u Ljubljani registrovana zadruga s ograničenim Jamstvom 170-31 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-Čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgoj nog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska malica, Ljubljana, Narodni dom Poštansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 25-43 Zahtevajte ceni**? Izdaje Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije