KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 75 (2)
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1. Februara 1930.
PATENTNI SPIS BR. 6697
Kunstdunger-Patent-Venvertungs-Aktiengesellschaft, Glarus,
Švajcarska.
Postupak za proizvodnju mješavine kalcijskog nitrata i amonijskog nitrata. Dopunski patent uz osnovni patent broj 6369.
Prijava od 14. aprila 1929.	Važi od 1. avgusta 1929.
Pravo prvenstva od 5. juna 1928. (Švedska).
Najduže vreme trajanja do 31. marta 1944.
U osnovnom patentu br. 6369 predlagalo se je, da se izradi mješavina kalcijskog nitrata i amonijskog nitrata iz kalcijskog karbonata, koji se dobiva kod pretvorbe između kajcijskog sulfata sa amonijakom i ugljične kiseline, tako, da se u kalcijskom karbonatu pusti ostatak stanovite količine rastopine amonijskog sulfata i da se ta mješavina onda rastopi u dušičnoj kiselini, pri čem se amonijski sulfat sa nastalim kalcij-skim nitratom pretvori u kalcijski sulfat i amonijski nitrat. Pokazalo se je, da se pri tom kalcijski sulfat obično dobiva u formi u kojoj se samo teško dade rastaviti od rastopine.
Sada se je pronašlo, da se taj nedostatak dade ukloniti tako, da se kalcijski sulfat izradi najpre kao semihidrat i onda pušta taj semihidrat, da se prekristalizira u sadru (gips) pri čem se dobiva sadra u takovoj formi, da se dade lako rastaviti od rastopine.
Semihidrat se dobiva najshodnije tim, da se kalcijski karbonat rastopi kod visoke temperature ili tim, da se rastopina izradi kod niske temperature i onda ugrije na visoku temperaturu. Rastopina ali mora da bude u oba slučaja srazmjerno koncentrirana. Prekristaliziranje semihidrata u sadru postizava se onda sniženjem temperature
rastopine ili smanjivanjem njene koncentracije ili obim postupcima skupa.
Shodno je, da se kod prekristaliziranja dodaje sadre u formi kratkih kristala ili fragmenata od kristala, pri čem se kalcijski sulfat u glavnom taloži na dometnute kristale. Time se dobiva sadra, koja se lako taloži, pa se dade bez poteškoća razlučiti od rastopine iz kalcijskog nitrata i emonij-skog nitrata.
Da se izrade kristali sadre, koji su prikladni kao dodatak kod prekristiliziranja kalcijskog sulfata iz semihidrata u sadru i da se podjedno iz sistema izlučena sadra dobiva u kristalima željene veličine, može se shodno postupati slijedećim načinom:
Rastopina se u njoj sadržanim kristalima sadre razne veličine prevodi se po dovršenom prekristaliziranju u aparat poznate vrsti za klasifikaciju, u kojem se veći kristali razlučuju od glavnoga dijela rastopine, koja još sadrži malene kristale u naplavljenem stanju. Od većih kristala oslobođena rastopina ispušta se onda s manjim kristalima u bačvu za dekantiranje, gđe se sadra staleži, dok se veći dio rastopine od-dekantira. Mulj na dnu, koji se sastoji od manjih kristala sadre pomiješanih sa jednim dijelom rastopine, odvodi se natrag u bačvu za prekristaliziranje, gđe maleni kristali sadre imadu opet prilike, da rastu.
Din. 5.
dok ne postignu željenu veličinu. Općenito se pri tom dobivaju i maleni i veliki kristali sadre, pa se stoga može postupak tim načinom neprekidno nastaviti.
Primjer: 405 gr. filtracionog tropa, koji se je dobio iscijeđenjem od 1 litre mulja iz pokušaja pretvorbe sadre sa amonijakom i ugljičnom kiselinom i koji je sadržavao 250 gr. kalcijskog karbonata i 135 gr. 40°/i,' ne rastopine amonijskog sulfata, rastopilo se je u 630 gr. 50%'ne dušične kiseline uz dodatak od 80 gr. vode. Temperatura se je pri tom podržavala na 90—95 stupanja C. Kada je razvijanje plinova potpuno prestalo, rashladnjena je rastopina na jedno 60 stupanja C i dodano je 40 gr. kristala sadre, naplavljenih u maloj količini koncentrirane rastopine kalcijskog nitrata. Iza jedno 4 do 5 sati prekristalizirao se je najprije nastali semihidrat u sadru u formi razmjerno velikih i dobro izgrađenih kristala, koji su se dali lako odlučiti od tvo-rene rastopine.
Patentni zahtjevi:
1.	Postupak za proizvodnju mješavine kalcijskog nitrata i amonijskog nitrata prema
patentu broj 6369, naznačen time, što se kalcijski sulfat izrađuje najprije u obliku semihidrata, koji se onda prekristaiizira u sadru (gips), iza čega se sadra odlučuje iz rastopine.
2.	Postupak prema zahtjevu 1, naznačen tim, što se semihidrat proizvodi uporabom visoke temperature i primjereno velike koncentracije rastopine.
3.	Postupak prema zahtjevu 1 i 2, naznačen tim, što se prekristaliziranje semihidrata u sadru postizava rashlađivanjem odnosno rastanjivanjem (razblaživanjem) rastopine ili obim postupcima skupa.
4.	Postupak prema zahtjevu 1 do 3, naznačen tim, što se kod prekristaliziranja dodaje sadre u obliku kratkih kristala, čime se prekristaliziranje olakšava i dobiva sadra, koja se lako taloži.
5.	Postupak prema zahtjevu 1 i 4, naznačen tim, što se po dovršenju prekristaliziranja semihidrata u sadru odluče maleni kristali sadre od većih i glavnoga dijela rastopine i onda upotrijebe kao dodatak kod nastavka postupka.