Arheološki vestnik (Arh. vest.) 42, 1991, str. 207-218
207
Nalazi prahistorijskih ostava na području Istre
Kristina MIHOVILIČ
Izvleček
Članek obravnava vse znane prazgodovinske zakladne najdbe iz Istre. Najstarejša najdba, skupina bakrenih sekir iz Boljuna, je bila tudi najprej odkrita. Poznobronastodobne zakladne najdbe sekir iz Oprtlja, iz Baredin pri Brtonigli in z Monte Maestk (Debeljak) pri Štinjanu so vse izgubljene, objavljene pa so bile le delno. V novejšem času odkriti najdbi s Kosmatega Kostela pri vasi Opatija (občina Buzet) in s Tivolija v Puli sta tukaj prvič objavljeni. Medtem ko vsebuje prva (Kosmati Kostel) samo železne predmete (sulične osti, odlomke krivih mečev in dele plavutastih sekir), se nahajajo v drugi (Pula-Tivoli) poleg bronastega in železnega orožja in orodja (bronaste sulične osti. del bronaste sekire, železne sulične osti, krivi meči in nabodala za raženj) še brezoblični kosi brona in železa. Obe sta zelo podobni notranjskima zakladnima najdbama s Tržišča pri Cerknici in z Gradišča pri Trnovem. Tudi datirani sta podobno, in sicer v čas okrog leta 6(X) ali v drugo polovico 7. st. pr. n. š. oziroma v tretjo razvojno stopnjo istrske skupine.
Abstract
The paper deals with prehistoric hoards found to date on the territory of Istria. The oldest is a set of copper axes from Boljun. The Late Bronze Age hoards of axes from Oprtalj, Baredine near Brtonigla and Monte Maesta (Debeljak) near Stinjan are all lost and have been only partly published. Closely examined and catalogued are the hoard with iron objects from Kosmati Kostel, near the village of Opatija (municipality of Buzet), containing spearheads, machaira fragments and parts of winged axes, and from Pula-Tivoli. consisting of bronze and iron weaponry (bronze spearheads, a fragment of a bronze axe, iron spearheads and machairae, spits etc.) and amorphous bronze and iron lumps. The latter hoards are compared with those from Tržišče near Cerknica and Gradišče near Trnovo and similarly dated to circa 600 B. C. or in the second half of the 7lh century (stage III of the development of Istrian group).
Nalazi prahistorijskih ostava na području Istre, kao geografske cjeline, vrlo su rijetki, slabo su dokumentirani i večinom izgubljeni (si. 1).
Od ranijih nalaza, sačuvana je samo ostava, ili dio ostave bakrenih sjekira iz Boljuna. Prema podacima Š. Ljubica u Arheološkom muzeju u Zagrebu, pohra-njene su tri bakrene sjekire, nadene u Boljunu, a Muzeju ih je darovao Mate Mandič iz Kastva, tada urednik trščanskog lista »Naša sloga«.1
Ostava Boljun, opeina Pazin (si. 2).
a.	Bakrena sjekira, prelomljena i popravljena. Te-žina 401 g (inv. br. 2753);
b.	Bakrena sjekira. Težina 397 g (inv. br. 2754);
c.	Bakrena sjekira. Težina 488 g (inv. br. 2755).
Sačuvane sjekire tipološki djeluju kao prelazni oblik
izmedu lepezastih i plosnatih sjekira. Slične nalaze na području Caput Aclriae, tumače kao import iz eneolit-skih proizvodnih centara, kao što su Mondsee i Ljubljansko barje. Uobičajene su za eneolitik, odnosno u okviru kultura Remedello i zvonolikih čaša, za Italiju. U Istri se nalaz iz Boljuna dobro nadovezuje na pojedinačne nalaze ulomaka keramike ljubljanske kulture iz pečina kod sela Serbani, Cingarele i iz Nezak-cija.2
Drugi Ljubičev podatak o nalazu »mnogo bakrenih predmeta u Starom Draguču«, izgleda pretjeran, ali ga je, isto tako nemoguče provjeriti. Svi drugi izvori o nalazu iz Starog Draguča, godine 1878., spominju
samo brončani bodež i sjekiru, znači, sasvim različit karakter materijala.3
Marchesetti spominje nalaz ostave 12 brončanih sjekira iz Oprtlja, koje su izgubljene,4 i zatim drugu ostavu, nadenu u Baredinama kod Brtonigle. Ovu posljednju, sačinjavale su 4 brončane sjekire, takoder nestale.5 U novijoj literaturi, došlo je do mišljenja naziva Baredine kod Brtonigle sa Brtoniglom, dva geografski vrlo bliska lokaliteta. Marchesetti u svom popisu spominje nalaz ostave iz Baredina, a crtežima je prikazao 3 brončane sjekire iz Brtonigle, za koje ne znamo ništa o okolnostima nalaza, dakle, čini mi se, ipak dva različita lokaliteta (si. 4).h
Godine 1902., prilikom gradnje vojnih objekata, otkrivena je ostava brončanih predmeta na Monte Maesta (kota 60 m), kod Štinjana, u južnoj Istri, nedaleko Pule. Prema Gnirsovom opisu, Monte Maesta je zajedno sa susjednim vrhom, Monte Grosso (Debeljak - kota 67 m), bedemima bio povezan u jedinstveno naselje. Danas su tragovi potpuno nestali (si. 7: 7). Od sadržaja ostave sa M. Maesta, Gnirs je objavio 3 sjekire sa zaliscima, koje su u to vrijeme još bile kod nalaznika, a zatim ubrzo nestale (si. 3).1
Prema crtežima, obje grupe objavljenih sjekira, pri-padaju tipovima kasnog brončanog doba. Sjekire iz M. Maesta (Debeljak), pripadaju tipovima sa zaliscima na sredini, sličnim nalazu na pr. iz ostave Merlara, datirane u Ha Al, odnosno protovilanovskoj kulturi
12. st. pr. n. e.,8 razdoblju koje odgovara Fazi II ostava sjeverozapadne Hrvatske,1' gdje su sjekire sa zaliscima na sredini, uobičajene. Prema poznatim okol-nostima nalaza i sadržaju, večina tih ostava, kao i ostava sa M. Maesta (Debeljak), pripadale su ljeva-čima bronce.10
Zbog rijetkosti nalaza brončanih predmeta opčenito na području Istre, odlučila sam se osvrnuti. takoder na grupu sjekira iz Brtonigle. Iako su nam okolnosti nalaza nepoznate, djeluju kao dio ostave. Par sjekira sa zaliscima (si. 4: a-b), izgleda nešto mladi od onih sa M. Maesta. Zalisci su več više postavljeni i imaju istaknut prelaz u sječivo, tipičnu karakteristiku italskih sjekira. Slične su nalazima iz Cremone11 ili Piediluco,12 koje su uvrštene medu tipove stupnja Terni II, datira-nog u 9. st. pr. n. e.,13 iako se pojavljuju več dosta ranije, na pr. iz Monte Primo, sa nalazima protovila-novskih nekropola, datiranim u Ha A2,14 ili Frattesine, takoder datirane u 11.-10. st. pr. n. e.15 Ovim karakteristikama, par sjekira iz Brtonigle pripada italskom tipu sjekire sa zaliscima, koje sa Apeninskog poluotoka prodiru prema južnoalpskom prostoru i do zapadne Panonije.16
Za šuplju sjekiru iz Brtonigle (si. 4: c), tipološki najbližu paralelu nalazimo medu predmetima iz Offen-
Sl. 1: Nalazi ostava na području Istre. Abb. 1: Hortfunde in Istrien. [□] kasni cncolitik/rano brončano doba spates Aneolithikum / Friihbronzezeit | kasno brončano doba Spatbronzezeit
[■O starije željezno doba altere Eisenzeit
stalla,17 gdje se nalazi takoder italski oblik sjekire sa zaliscima,18 datirane u kontekstu tipova i oblika Ha B3, južne Bavarske.IM Slični se oblici pojavljuju več u ostavama Faze IV, sjevernozapadne Hrvatske.20
Posljednji slučajni nalazi ostava u Istri, kronološki su mnogo mladi od prethodno nabrojenih.
Miniranjem stijena na sjeveroistočnoj padini Kosma-tog Kostela (Pietra Pelosa ili Petra Pilosa), opčina Buzet, 1965. godine, otkrivena je ostava željeznih predmeta. Kosmati Kostel, naziv je utvrde,21 izgradene na ostacima gradinskog naselja, smještenog na usam-ljenoj stijeni, kota 119 m, na ulazu u klanac kojim se potok Bračana ulijeva u rijeku Mirnu. Terase gradinskog naselja mogu se prepoznati još samo na sjevernoj strani prema selu Opatija (si 5: 1; 6).22 Pored poda-taka o samoj utvrdi, spominju se takoder nalazi grobnih urni. rimskog novca i staklenih balzamarija, na poljima u bližini Kosmatog Kostela.23 Grupa željeznih predmeta, nadena 1965., bila je spremljena u rasejepu stijene, na oko 5 m iznad doline Bračane. Sakupljene su 4 sjekire sa zaliscima, 8 ulomaka kopalja i vrh jednore-znog sječiva - mahaire.24
Ostava Kosmati Kostel25 (Pietra Pelosa, Petra Pilosa) kod sela Opatija, opčina Buzet (t. 1).
Opis predmeta: T. 1
1.	Željezno koplje (inv. br. P 278);
2.	Vrh željeznog kopija (inv. br. P 284);
3.	Željezno koplje (inv. br. P 281);
4.	Dva ulomka željeznog kopija (inv. br. P 279);
5.	Vrh željeznog kopija (inv. br. P 282);
6.	Vrh željeznog kopija (inv. br. P 277);
7.	Dio tuljca željeznog kopija (inv. br. P 283);
8.	Vrh jednoreznog željeznog sječiva - mahaire (inv. br. P 280);
9.	Dva ulomka željezne sjekire sa zaliscima (inv. br. P 276);
10.	Željezna sjekira sa zaliscima (inv. br. P 273);
11.	Željezna sjekira sa zaliscima (inv. br. P 274);
12.	Dio željezne sjekire sa zaliscima (inv. br. P 275);
13.	Dio željeznog kopija (inv. br. S 4254).
Druga ostava, sakupljena je 1988. god., več u sekun-darnom položaju, u nasipu ceste na području zvanom Proštin, sjeverno od Fažane, u trouglu kojeg zatvara raskršče ceste iz Fažane za Peroj i Vodnjan (si. 7: 22; S). Trasa je pregledana detektorom za metale, u dužini od oko 100 m.2'' Na taj način, sakupljeno je pedesetak željeznih i brončanih predmeta, a svi su se nalazili u površinskom sloju nanesene jalovine. Pregledom računa u Arhivu Mjesnih zajednica i uzorkom šljunka, zaključili smo, da je materijal bio dovezen još 1984. god., iz kamenoloma granita koji se nalaze na sjevernom rubu Pule, odnosno točnije, iz kamenoloma Tivoli, kojeg koristi RO Istragradnja. Pregledom osta-taka brežuljka kamenoloma Tivoli (kota 50 m), na sjeverozapadnom rubu kamenoloma, gdje je spome-nute godine vadena jalovina, nakon bageriranja terena za nastavak eksploatacije, preostao je tanki sloj zemlje, gdje smo sakupili samo nekoliko ulomaka neizrazite prahistorijske keramike (si. 9). U dosadašnjim popi-sima gradinskih naselja i drugih vrsta prahistorijskih lokaliteta, to se područje ne spominje, ali je zato okruženo nizom izrazitijih gradinskih naselja od ranije
poznatih, kao što su Šandalj i Vernal, istočno, i cijeli niz gradina južno, več nad pulskim zaljevom (si. 7). Ostava Tivoli, opčina Pula (t. 2-4).
Opis predmeta: T. 2
1.	Brončano koplje sa facetiranim tuljcem (inv. br. P 38128);
2.	Brončano koplje s listom ukrašenim motivom vučjeg zuba (inv. br. P 38100);
3.	Fragmentirano brončano koplje (inv. br. P 38102);
4.	Dio središnjeg rebra brončanog kopija (inv. br. P 38150);
5.	Dio sječiva brončane sjekire (inv. br. P 38129);
6.	Amorfno grumenje bronce (inv. br. P 38112, P 38132);
7.	Dio lista željeznog kopija (inv. br. P 38125);
8.	Željezno koplje (inv. br. P 38124);
9.	Dio lista željeznog kopija (inv. br. P 38142);
10.	Kratki list i dio tuljca željeznog kopija (inv. br. P 38120);
11.	Dio lista željeznog kopija (inv. br. P 38144);
12.	Željezno koplje (inv. br. P 38132);
13.	Dio željeznog kopija (inv. br. P 38126);
14.	Vrh željeznog kopija (inv. br. P 38116);
15.	Fragmentirano željezno koplje (inv. br. P 38122);
16.	Dio željeznog kopija (inv. br. P 38123);
17.	Dio željeznog kopija (inv. br. P 38118).
T. 3
1.	Dio željeznog kopija (inv. br. P 38141);
2.	Dio željeznog kopija (inv. br. P 38108);
3.	Dio željeznog kopija (inv. br. P 38134);
4.	Željezni ražanj (inv. br. P 38146);
5.	Vrh željeznog ražnja (inv. br. P 38136);
6.	Vrh željeznog ražnja (inv. br. P 38143);
SI. 3: Monte Maesta, dio ostave (po A. Gnirsu). Sve bronca.
Abb. 3: Monte Maesta, Teil des Hortfundes (nach A. Gnirs). Alles Bronze.
SI. 4: Brtonigla (po C. Marchesetti)u). Sve bronca. Sve = 1 : 3.
Abb. 4: Brtonigla (nach C. Marchesetti). Alles Bronze. Alles = 1:3.
SI. 2: Boljun, ostava bakrenih sjekira (sve = 1:2).
Abb. 2: Boljun, Hortfund der kupfernen Flachbeile (alles = 1:2).
7.	Željezna mahaira (inv. br. P 38133);
8.	Dio željezne mahaire (inv. br. P 38127);
9.	Vrh jednoreznog željeznog sječiva (inv. br. P 38140);
10.	Dio jednoreznog željeznog sječiva (inv. br. P 38135);
11.	Dio jednoreznog željeznog sječiva (inv. br. P 38119);
12.	Amorfni fragmenti željeza (inv. br. P 38113, P 38130).
T. 4
Ulomei željeznih kopalja:
1.	inv. br. P 38020;
2.	inv. br. P 38106;
3.	inv. br. P 38107;
4.	inv. br. P 38148;
5.	inv. br. P 38147;
6.	inv. br. P 38105;
SI. 5: Karta gradinskih naselja uz gornji tok rijeke Mirne. 1. Kosmati Kostel; 2. Meja; 3. Sv. Petar; 4. Buzet; 5. Sovinjak; 6. Sv. Stjepan.
Abb. 5: Ringwalle am Oberlauf des Flusses Mirna.
7.	inv. br. P 38137;
8.	inv. br. P 38109;
9.	inv. br. P 38138;
10.	inv. br. P 38139;
11.	inv. br. P 38115;
12.	inv. br. P 38145;
13.	inv. br. P 38114;
14.	inv. br. P 38117;
15.	inv. br. P 38149;
16.	inv. br. P 38110;
17.	inv. br. P 38111.
U sastavu ostave Tivoli, nalaze se tri brončana kopija i dio sječiva brončane sjekire, dok su ostali predmeti željezni. Koplje sa facetiranim tuljcem i središnjim rebrom (t. 2: 1), pripada italskom tipu kopija, uobičajenom za 8. st., iako se na istom području pojavljuje več u 9. st. pr. n. e.28 Više primjeraka se nalazi u sastavu ostave S. Francesco iz Bologne,29 zatim kao prilog u grobovima na području grada Rima, datiranim u III stupanj (8. st. pr. n. e.),30 ili na području Picenuma, u fazi Pičeno II, takoder 8. st. pr. n. e.31 Drugo brončano koplje, s ornamentiranim listom (t. 2: 2), izgleda sličnog porijekla, iako nišam susrela pravu paralelu u samom obliku predmeta. Sličan način ukrašavanja, motivom šrafiranog trokuta, dobivenog vjerovatno več kalupom, nalazimo na sjeki-rama sa zaliscima i ukrašenim sječivom, posebno tip Lago dell'Accesa32 datirane u drugu polovicu 8. st. pr. n. e., ili tip Arnoaldi B, datiran u puno 7. st.33
Medu željeznim predmetima, nalazi se veči ulomak mahaire, sa ojačanim lednim rubom (t. 3: 7) i 4 manje izrazita ulomka sječiva (t. 3: 8-11). Do sada je mahaira
SI. 6: Gradine Kosmati Kostel i Sv. Juraj u pozadini.
Abb. 6: Ringwalle Kosmati Kostel und Sv. Juraj im Hintergrund.
'*».«?'v*
1 ■ -
na područu Istre bila poznata iz nekoliko nekropola: Nezakcij (zona I, grob 12), Picugi (1/8,1/10, Pice 2/10), Beram (grob 48). Oblikom pripadaju tipu Tržišče -Donja Dolina, datirane su u razdoblje Ha C2,35 a razvile su se na poticaj nešto starijih picenskih primje-raka.36
Večinu nalaza ostave Tivoli, čine dijelovi željeznih kopalja različitih oblika (t. 2: 7-12; 3: 1-3; 4). Oružje opčenito, slabo je poznato i dokumentirano na pod-
Sl. 7: Prahistorijska nalazišta Pule i okolice:
Abb. 7: Vorgeschichtliche Fundorte in Pula und Umgebung:
1. Tivoli; 2. Vernal: 3. Šandalj; 4. M. Giro; 5. Kaštel; 6. M. Zaro; 7. M. Grosso, M. Maesta; 8. Matagun; 9. M. Valmarin; 10. Turulu; 11. O. Veruda; 12. Vintijan; 13. Sv. Marina; 14. Kaštijun; 15. Turčan; 16. Kašteljer galižanski; 17. M. Mulino; 18. Castellier; 19. Kaštelir; 20. Magornjak; 21. Kaštelir; 22. Proštin -mjesto nalaza ostave Tivoli (der sekundare Fundort des Hortfundes Tivoli).
M ostava
Hortfund o tumulus
Grabhiigel # gradina Ringwall
ručju Istre. Željezna kopija se u glavnom samo spomi-nju medu nalazima na području nekropola Picugi, Nezakcij, po jedan primjerak izvan grobova u Bermu, Limskoj Gradini, Novoj Vasi.17
Medu tipovima željeznog oružja, moramo izdvojiti oružje ili predmet sličan pilumu, sa tuljcem za nasadi-vanje i dugim šiljkom četvrtastog presjeka (t. 3: 4-6). Sličan predmet, popravljen, nalazi se u ostavi Gradišče kod Trnovog, medu mladim oružjem iz Šmihela,38 u grobu iz Sv. Lovrenca kod Prebolda, i vjerojatno se grupa od 5 željeznih osti sličnog tipa, nalazila u poznatom tumulu iz Gornje Radgone. Prema interpretaciji B. Teržan, trebali bi predstavljati tip ražnja, uobičajenog za istočno Sredozemlje, a spomenute grobne cjeline iz štajerskih nalazišta, s takvim tipom predmeta, datirane su u toku Ha C stupnja/'
Ostava Kosmati Kostel (t. 1), za razliku od prethod-ne, sadrži samo željezno oružje: sjekire sa zaliscima, vrhove kopija i vrh jednoreznog sječiva, možda mahai-re. Željezne sjekire s visokim zaliscima. nastale su po uzoru na brončane. Obje vrste su vrlo široko datirane, od 8. do 6. st. pr. n. e. Brončane, bez ornamenta, predstavljaju karakterističan dio naoružanja stupnja Podzemelj 1. za Dolenjsku,4" ali traju i dalje. Željezne
SI. 8: Fazana - Proštin, cesta po kojoj je sakupljena ostava Tivoli.
Abb. 8: Fažana - Proštin, StraBe, wo die Hortfundstiicke von Tivoli gcfundcn vvurden.
SI. 9: Pula - Tivoli, sjeverozapadni rub kamcnoloma. Abb. 9: Pula - Tivoli, Nordwestrand des Steinbruches.
se u Hallstattu pojavljuju od stupnja Ha C1 in traju do Ha Dl/2,41 slično kao u Padovi42 i Este.43 Zanim-ljiva je nekropola Pozzuolo - Braida dell'Istituto, gdje su cesti grobovi sa željeznom sjekirom s visokim zaliscima, opčenito datiranom u vrijeme izmedu 7. i 6. st., obzirom na nalaze iz Hallstatta i Froga, a razdoblje odgovara fazi proširenja i maksimalnog razvoja naselja, kome nekropola pripada.44
Obje istarske ostave, po sadržaju su vrlo slične notranjskim dobro poznatim ostavama Tržišče kod Cerknice i Gradišče kod Trnovog.45 Ostava Tržišče je interpretirana kao ostava ratnika, i datirana u stupanj Notranjska 3, odnosno u drugu polovicu 7. st., ili oko godine 600.46 Slična interpretacija i datacija mislim da odgovara za istarsku ostavu Kosmati Kostel. Druga
ostava, Tivoli, se ipak razlikuje. Pored brončanog oružja italskog porijekla, zajedno s večinom željeznim kopljima, mahairom, i ako prihvatimo interpretaciju, s tipom ražnja istočno mediteranskog porijekla, sadrži takoder amorfne komade metala. Takav skup predmeta može predstavljati ostavu obrtnika, i ujedno pokazuje jedan od puteva prodora tehnologije obrade željeza iz istočnog Mediterana, preko srednje italskog prostora i Istre, prema jugoistočnoalpskom prostoru. Obje istarske ostave, uklapaju se u III stupanj razvoja istarske skupine, u vrijeme pritjecanja i prevladavanja importiranog materijala iz srednje i sjeverne Italije, japodskog i jugoistočnoalpskog prostora, i vrijeme procvata najpoznatijih histarskih centara, kao što su Nezakcij, Beram, Picugi, Kaštel kod Buja.4s
1	Š. Ljubic, Popis arkeologičkoga odjela Nar. zem. muzeja u Zagrebu (1889) 104; J. Brunšmid, Vjes. Hrv. arh. dr. 6, 1902, 46, 66, si. 5; K. Vinski-Gasparini, List 11, za arheološku kartu Hrvatske (kopija u AMI - Pula); I. Marovič, Vjes. arli. hist. dalm. 55, 1953, 132 s.; N. Petrič, A t ti Cen. ric. st. Rov. 9, 1978-1979, 232.
2	M. Morctti, u: Preistoria del Caput Adriae (1983) 69 s.; B. Govedarica, Rano bronzano doba na području istočnog Jadrana (1989) 75.
3	T. Luciani, Provincia 12, 1878, 30; isti, Bull, paletn. it. 6, 31; Š. Ljubic, Viest. Hrv. ark. dr. 1, 1879, 25; C. Marche-setti, I castellieri preistorici di Trieste e della Regione Giulia (1903) 100.
4	C. Marchcsctti (nap. 3) 135; Z. Vinski. K. Vinski-Gaspa-rini. Opuse. arch. 1, 1956, 61, 66.
5	C. Marchesetti (nap. 3) 135; Z. Vinski, K. Vinski-Gaspa-rini (nap. 4) 61, 66.
6	C. Marchesetti (nap. 3) 198 s., t. 11; 10, 11, 17; Š. Batovič, God. Cen. balk. isp. 18/16, 1980, t. 4; 7, 13; isti. u: Praist. jug. zem. 4 (1983) 288.
7	A. Gnirs, Istria Praeromana (1925) 99 s., si. 57; Z. Vinski, K. Vinski-Gasparini (nap. 4) 61, 66; Š. Batovič, God. Cen. balk. isp. 18/16, 1980, 28, 35, t. 4: 4, 5; isti, u: Praist. jug. zem. 4 (1983) 288 s., t. 42: 1-3.
K H. Miiller-Karpe, Beitrdge zur Chronologie der Urnenfel-derzeit nordlich und siidlich der Alpen, Rom.-Germ. Forsch. 22 (1959) 193 s., si. 26: 12; t. 83: 1.
9	K. Vinski-Gasparini, Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatsko j (1973) 77 ss.
10	A. Gnirs (nap. 7).
11	H. Miiller-Karpe (nap. 8) t. 88: 27.
12	H. Miiller-Karpe (nap. 8) t. 50; 51.
13	H. Miiller-Karpe (nap. 8) 209, si. 47: 20.
14	H. Miiller-Karpe (nap. 8) 197 s., t. 57: A5-7.
15	M. De Min, u: 11 Veneto neliantichita 2 (1984) 651 ss., si. na str. 658.
16	S. Gabrovec, u: Praist. jug. zem. 4 (1983) 80.
17	H. Miiller-Karpe (nap. 8) t. 173: Al.
18	H. Miiller-Karpe (nap. 8) t. 173: A5.
" H. Miiller-Karpe (nap. 8) si. 61: 9-11.
20	K. Vinski-Gasparini (nap. 9) 164 ss., t. 106: Cl; 107: B4.
21	D. Klen, Buzet. zbor. 2, 1977, 29 ss.
22	C. Marchesetti (nap. 3) 96; L. Morteani, Arch, triest. 17, 1891, 484; B. Bačič, Izvještaj AMI, br. 219, 16-30. 9. 1957; K. Buršič, Buzet. zbor. 7-8, 1983, 241.
23	B. Benussi, Arch, triest., ser. 3, 14, 1927-1928, 266.
24	G. Zanco, Izvještaj AMI, br. 402, 10. 6. 1965.
25	Predmeti iz ostave Kosmati Kostel: t. 1: 1, 3, 5, 8-12, izloženi su u Zavičajnom muzeju u Buzetu, ostali su pohranjeni u AMI u Puli.
Zahvaljujem se Branku Gulinu, nalazniku prvih predmeta, koji je i obavjestio AMI, Tomislavu Čižiču i Štabu Narodne obrane iz Rovinja, za posudeni detektor, te svim kolegama iz
Zavičajnog muzeja iz Rovinja i AMI-a u Puli. koji su sudjelo-vali u radu.
27	C. Marchesetti (nap. 3) 103 s.; A. Gnirs (nap. 7) 40, 99 ss.
28	H. Miiller-Karpe (nap. 8) 54, 70.
29	S. Tovoli, u: II Museo Civico Archeologico di Bologna, Guide 2 (1982) 259 s., si. na 262 s.
30	H. Miiller-Karpe. Zur Stadtwerdung Roms (1962) 53, t. 17: Al; B4; 18: Al, B5, Cl.
31	D. Lollini, u: Jadranska obala u protohistoriji (1976) 123, t. 4: 6.
32	G. L. Carancini, PBF9I12 (1984) 98 s., t. 97: 3403, 3405.
33	G. L. Carancini (nap. 32) 103 ss., t. 100: 3437; 101: 3443.
34	A. Puschi, Atti me m. Soc. istr. arch. st. pat. 22, 1905. 125, 151 (br. 98-99); A. Amoroso, Atti mem. Soc. istr. arch, st. pat. 5, 1889, 235, t. 9: 4; K. Mihovilič, Zbor. Porešt. 2, 1987 , 44, t. 4: 1; M. Moretti, u: Preistoria del Caput Adriae (1983) 155, t. 43: 5; V. Kučar, Hist. Arch. 10/1, 1979, 97, 118, t. 6: 9.
M. Guštin, Situla 14/15, 1974, 83 ss.
36	D. Lollini (nap. 31) 130. t. 7: 5, 6.
37	M. Hoernes, Min. Anthr. Ges. 24, 1894, 12 (5); A. Amoroso (nap. 34) 233, 259 s., t. 9: 21, 22; A. Puschi (nap. 34) 125; V. Kučar (nap. 34) 111 s., t. 19: 18; K. Mihovilič, Hist. Arch. 3/2, 1972, 41. t. 37: 30.
38	M. Guštin, Notranjska, K začetkom železne dobe na severnem Jadranu, Kat. in monogr. 17 (1979) t. 13: 10; 81: 15-24.
39	B. Teržan, Starejša železna doba na Slovenskem Štajerskem, Kat. in monogr. 25 (1990) 85, 89, 109 s., t. 78: 1, 2.
40	S. Gabrovec, u: Praist. jug. zem. 5 (1987) 38, si. 1: 10.
41	R. Peroni i drugi. Studi di cronologia hallstattiana (1973) 34. si. 3: 2; 36, si. 4: 2; E. F. Mayer, PBF9/9 (1977) 242 ss.
42	Padova preromana (1976) 231, t. 47: Al; 252, t. 53: 19.
43	O. H. Frey, Die Entstehung der Situlenkunst, Rdm.-Germ. Forsch. 31 (1969) t. 3: 18; 4: 14.
44	S. Vitri, Atti Civ. Mus. St. Arte Trieste 14, 1983-1984, 199 ss., si. 31: 1-5.
45	M. Guštin (nap. 38) 34, t. 12: 9; 13; 36 s., t. 29-35; za podatke o ostavi iz Gradišča nad Trnovim, kod Ilirske Bistrice, zahvaljujem se Draganu Božiču, koji je prema sačuvanim arhivskim podacima identificirao nalaz s grupoin objavljenih, gore navedenih predmeta. Prema Moserovim pismima Szom-bathyu, od 22. 9. 1886 i 19. 5. 1887, ostava je nadena na Gradišču nad Trnovim, a sačinjavali su je 15 željeznih kopija i dio brončane sjekire, koje je otkupio i uputio u Beč. Slijedeče godine. na tom je području boravio J. Pečnik, koji je takoder saznao za nalaz i o tome obavjestio K. Dežmana u Ljubljani i Centralnu komisiju u Beču, ali spominje 18 otkupljenih željeznih kopalja i dio brončane sjekire (Arhiv R Slovenije, Priv. A VIII, K. Dežman, Fasc. 3, pisma J. Pečnika, pismo od 14. 5. 1887; Arhiv R Slovenije, fond Centralna komisija. Kranjske najdbe, karton 60. sveženj Peč-
nik. Subventionen, št. 522/87. Na kraju, ispravnost zaključka potvrduju objavljeni erteži nekoliko predmeta i topografska skica mjesta nalaza: C. Moser, Mitt. Prahist. Comm. 1, 1903, 25 s., si. 46-49, 51.
46	M. Guštin (nap. 38) 31; isti. Arh. vest. 24, 1973, 474; S. Gabrovec (nap. 40) 158 s.
47	B. Čovič, God. Cen. balk. isp. 18/16, 1980, 70 ss.
48	S. Gabrovec (nap. 40) 309 ss.
Vorgeschichtliche Hortfunde in Istrien
Zusammenfassung
Den altesten erhaltenen Hortfund aus Istrien stellt eine Gruppe Flachbeile aus Kupfer dar, die im Archaologischen Museum in Zagreb aufbewahrt werden (Abb. 2).1-2 In der Fachliteratur wird die Entdeckung mehrerer Kupfergegen-stande aus Stari Draguč erwahnt;3 eine Angabe. die unprazise zu sein scheint.
Es wird vorausgesetzt, daB die verlorengegangenen Hortfunde aus Oprtalj und Baredine in die Spatbronzezeit gehor-ten.4-5 Wegen der haufigen Erwahnungen in der neueren Fachliteratur6 habe ich in diesem Text den Fund aus Brtonigla ausgewertet, woher ein paar Lappenbeile italischen Typs (Abb. 4. a-b), die den Zeitraum Ha A2/B111"16 kennzeichnen. und ein etwas jungeres Tiillenbeil (Abb. 4, c) stammen.17-20 In die Gruppe der spatbronzezeitlichen Hortfunde gehort auch der Fund aus Monte Maesta (Debeljak), der schon veroffentlicht worden, leider aber ebenfalls verlorengegangen ist - er umfasste drei Bcile mit mittelstandigen Lappen (Abb. J).7 Diese gehoren in die Zeit der Phase II der Hortfunde in Nordwestkroaticn; nach den Fundumstanden gehorte der Hortfund einem BronzegieBer an.8-1(1
Neuere Hortfunde stammen aus Kosmati Kostel, wo nur Eiscnfundstiickc entdeckt wurden (Abb. 5, Nr. 1; 6; Taf. /)21-25 und aus Tivoli, wo man Bronze- und Eisengegenstande ausfindig machtc (Abb. 7, Nr. 1, 22; 8; 9; Taf. 2-^).2fr-27 Die Bronzelanzenspitzen, aus dem Hortfund Tivoli stammend. sind italischer Hcrkunft (Taf. 2: 1, 2), und fiir das 8. und 7. Jahrhundert typisch.28-33 Unter den eisernen Gegcnstanden fallen besonders Teile einschneidiger Kurzschwerter mit zum
Griff hin gebogener Klinge auf (Taf. 3: 7-11), in Istrien bis zu dieser Zeit nur aus den Nekropolen bekannt und dem Typ Tržišče - Donja Dolina angehdrend,34-36 ferner noch Lanzen-spitzen, die aber ein seltenes Fundstuck in Istrien darstellen (Taf. 2: 7-12; 3: 1-3; 4)?1 Besonders zu betonen ware noch ein BratspieB mit Tullenschaftung (Taf. 3: 4-6). dessen Paral-lelen im Gebiet von Notranjsko (Innerkrain)38 und in den Grabern von Štajersko (Steiermark), im Laufe von Ha C39 zu finden waren. Der Hortfund von Kosmati Kostel enthalt neben Lanzenspitzen und Teilen einschneidiger eiserner Kurzschwerter, wie jener aus Tivoli, ebenfalls eiserne Lappenbeile, die aber noch immer nicht geniigend detailliert ausgear-beitet zu sein scheinen. Ein Vergleich mit dem haufigen Vorkommen jener Beile in der Nekropole von Pozzuolo -Braida dell' Istituto, wo sie zwischen dem 7. und 6. Jh. v. u. Z. datiert worden sind,4*^ scheint mir angemessen.
Die Hortfunde Tivoli und Kosmati Kostel ahneln inhaltlich sehr den Hortfunden Tržišče bei Cerknica und Gradišče bei Trnovo in Notranjsko.45 Wahrend man Kosmati Kostel ahnlich wie Tržišče46 datieren und interpretieren kann, enthalt Tivoli aber eine Gruppe von Gegenstanden. die als Besitz eines Handworkers interpretiert werden konnen und gleichzeitig auf eine der Durchbruchslinien hinweisen. auf denen die Technologic der Eisenbearbeitung aus der Richtung Ost-Mittelmeer iiber das zentrale italische Gebiet und iiber Istrien her in den Siidostalpenraum ihren Weg gebahnt hatte.47
Beide Hortfunde aus Istrien sind in die Entwicklungsstufe III der istrischen Gruppe einzubeziehen.48
Kristina Mihovilič Arheološki muzej Istre Mate Balote 3 YU-52IXX) Pula
T. I: Kosmati Kostel kod sela Opatija, ostava. Sve željezo. Sve =1:2.
Taf. 1: Kosmati Kostel beim Dorf Opatija, Hortfund. Alles Eiscn. Alles =1:2.
T. 2: Pula - I ivoli. ostava. 1-6 bronca, ostalo žcljczo. Svc =1:2. Taf. 2: Pula - Tivoli, Hortfund. 1-6 Bronze, Rest Eisen. Allcs = 1:2.
T. 3: Pula - Tivoli, ostava. Sve žcljczo. Sve = 1:2. Taf. 3: Pula - Tivoli, Hortfund. Allcs Eiscn. Alles =1:2.
T. 4: Pula - Tivoli, ostava. Sve žcljczo. Sve = 1:2. Taf. 4: Pula - Tivoli, Hortfund. Allcs Eisen. Allcs =1:2.