KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 45 (3) INDUSTR1SKE SVOJINE IZDAN 1. OKTOBRA 1929. PATENTNI SPIS BR. 6391. Ottomar Weber, inženjer, Rathen a. d. Elbe, Nemačka. Uredjenje za vezivanje drveća sa potpornim stubom. Prijava od 18. juna 1928. Važi od 1. februara 1929. Pronalazak se odnosi na uredjenje za vezivanje drveća sa potpornim stubom. Predlagala su se za ovaj cilj već razna uredjenja, ali sva ova uredjenja imaju ili veće ili manje nedostatke, ili su tako skupa, da se nisu mogla održati u praksi. Od jednog ovakovog uredjenja se traži, da stoji čvrsto i nepomerljivo na stubu i da se može podešavati. Samo vezivno sredstvo mora najmanje toliko da izdrži, dokle još samo drvo treba potpore. Stablo se nesme vezivanjem poškoditi, t. j. uredjenje mora imati takova svojstva, da u stanovitim granicama popušta pri rastu drveta, a da uza sve to izdrži naprezanja prouzrokovana olujom i vetrom. Potrebno je, da se ovo uredjenje može lako montirati i to po mogućnosti bez upotrebe alata, ali da se isto tako dade i lako skinuti i da se to može po mogućnosti i ponoviti. Konačno je potrebno da uredjenje bude što jeftinije. Svima ovim uslovima odgovara predmet pronalaska, koji se sastoji u tome, da se uredjenje sastoji iz jedne ušice, prednosno iz žice, iz jedne metalne trake, koja labavo ili čvrsto zahvata u ovu ušicu i iz jednog ili više šiljaka, koji su raspo-redjeni na ušici ili na samoj traki u blizini ušice. Šiljci, koji se prednosno obrazuju iz plohog materijala, mogu se proizvesti štancovanjem jezičaka iz same trake, ili učvršćivanjem naročitog zašiljenog komada U-oblika. Traka može da se završa-va i sa pod pravim uglom savijenim vrhom, a ovaj se krak može zaplesti oko jednog kraja ušice i saviti unatrag. Konačno može biti i jedan kraj ušice snabde-ver«. šiljcima. S druge strane opet ne mora ni ušica biti kontinualna. Ona može imati po prilici oblik uzengije savijene kao slo-skoro do polovine srednjeg dela, a ovi vo Z, čiji su slobodni krajevi produženi krajevi opet mogu biti sa svojim šiljcima savijeni pod pravim uglom. Ovakova uzen-gija omogućava raspored dveju traka, koje se protežu u različitim visinskim položajima, tako da jedan drugom ne smeta, naročito onda ako vertikalni kraci uzengije stoje prema srednjem kraku pod pravim uglom. Daljne pojedinosti, naročito razne vrste vezanja, koje su u vezi sa predležećim pronalaskom, predočene su na nacrtu, a u sledečem će biti opisane. • Sl. 1 predočava traku u pogledu odozdo. SI. 2 istu, samo zaokrenutu za 90". SI. 3 i 4 predočavaju drugi oblik izvo-djenja šiljaka. SI. 5 predočava praktičnu upotrebu trake predočene na si. 1. SI. 6, 7 i 8 pokazuju sa obe strane i odozgo jednu uzengiju savijenu približno u Z-obliku, koja se može upotrebiti na mesto ušice. SI. 9 pokazuje praktičnu upotrebu uzengije. SI. 10 pokazuje drugi Z-oblik uzengije, kod koje se upotrebljava samo jedna traka, a na Din 15.— Sl. 11 je ova uzengija smeštena na dr-vetu. Sl. 12 i 13 pokazuju u pogledu sa strane i odozgo jedno drugo izvodjenje trake, kod koje je na mesto ušice predvi-djena uzengija U-oblika, sa pravougaono savijenim slobodnim krajevima. Sl. 14 pokazuje primenu ove trake za jedan naročiti cilj. U svim slikama upotrebljene su oznake: 1 za traku, 2 za ušicu, odn. uzengiju, 3 za šiljke, 4 za oblogu traka, 5 za potporni stub, a 6 za drvo. Prema sl. 1 snabdevena je traka 1 jednom ušicom 2 iz žice ili torne sl., koja je savijena pod pravim uglovima i vršci-ma 3, koji su obrazovani štancovanjem i savijanjem, a predvidjena je i pomenljiva obloga 4 iz impregniranog čreva. Razume se, da se na traku 1 može pomoću zakivaka ili tome sl. učvrstiti i naročito oblikovani komad 3a (sl. 3), koji je snabdeven sa šiljcima 3b. To se upotrebljava naročito onda, ako se upotrebljava naročito gibak i tanak materijal za vezivanje, koji sam po sebi nije dovoljno krut, da bi se iz njega mogli napraviti šiljci. Jedan kraj traka može se oblikovati sa pravougaonim šiljcima 3c (si. 4), koji se iza obuhvatanja ušičine stranice 2a, spajaju zakivanjem ili tome si. To ali nije neophodno potrebno. Šiljci 3, 3b, 3c koji su obrazovani iz plo-hog materijala, a koji su ovde predvidje-ni u neposrednoj blizini ušice 2 imaju to preimućstvo, što su vrlo kruti. Ako se ovakova traka želi upotrebiti za vezivanje drveta 6 i potpornog stuba 5, onda se on uhvati za ušicu 2 i utisne se bez teškoća u stub 5, jer šiljci stoje u istom smeru kao i vlakna drveta. Ploho oblikovanje šiljka osigurava šiljke 3, 3b, 3c, koji su zahvatili u drvo stuba 5, da se ovi ne mogu klatiti u vertikalnoj ravni. Deo creva 4 pomeri se onda na traki 1, da dodje u ispravni položaj, a slobodni kraj trake proturi se kroz ušicu 2 (si. 5) i savije unatrag, u kojem se položaju ako se za to ukaže potreba, može osigurati pomerlji-vim prstenom, koji nije predočen na nacrtu. Gde se može računati sa bržim rastom (razvijanjem) drveta, izostavlja se ovaj prsten, da bi se drvetu ostavila mogućnost, da pri svome rastu malo po malo odvija zamku i da se ne poškodi. Napred opisane trake služe u glavnom za vezivanje mladjeg drveća, na pr. jagoda sa visokim stablima, ruža, vinove loze, i t. si., dok u sledećem opisane trake služe za vezivanje drveća sa teškom krunom. Na mesto ušice 2 može se upotrebiti uzengija (si. 8 i 11), koja ima Z-oblik. njen horizontalni deo 2d, produženi su po njen vertikalni deo 2d, produženi su po prilici do sredine srednjeg dela i završavaju se u pravougaono savijane šiljke 3d. Dok se vertikalni delovi 2c priključuju na srednji deo 2b, pod pravim uglom (si. 8), čime se postiže, da se mogu učvrstiti dve trake 1 u različitim visinama, tako da jedna drugoj ne smeta, predočen je na si. 11 takav oblik, kod koga oba dela 2c leže u istoj visini, tako da se može upotrebiti samo jedna traka 1. Preimućstvo, koje se dobiva upotrebom uzengije prema si. 8, naročito se vidi na si. 9. Tamo se vodi traka 1 od levog vertikalnog dela 2c uzengije, oko potpornog stuba 5, zatim oko drveta 6, pa se provlači izmedju obih i vraća se opet na levi Vertikalni deo 2c. Odgovarajući tome vodjena je druga traka od desnog vertikalnog dela 2c uzengije oko potpornog stuba 5, oko drveta 6 i izmedju obih natrag ka desnom vertikalnom delu 2c. Bez daljnjega je jasno, da je ovakovo vezivanje vrlo čvrsto. Klaćenje drveta 6 oko stuba 5, što kod običnih konstrukcija nije isključeno, ne može ovde nastupiti. Tamo, gde se radi samo o tome, da se drvo privuče k potpornom stubu, upotrebljava se jednostavno jedna uzengija prema si. 11, koja se može sasma prostim savijanjem napraviti iz uzengije prema si. 8. Ako se jedna uzengija, koja je predočena na si. 9 i 10 montira u ravnom (pravom) obliku, postoji korisna mogućnost, da uzengija popušta pod dejstvom vučenja trake, na koju dejstvuje razvijanje drveta, tako da se uzengija savija oko svog srednjeg dela na kojemu su šiljci 3d i prileže na potporni stub 6. Pri tome se malo savija i delovi 2b, na kojima su vertiklani delovi 2c. Ako se radi o tome, da se jedno drvo ispravi, t. j. da se ukrivo izrašćeni deo prisili da raste izmedju dva vezivanja, u pravcu potpornog stuba (si. 9), onda se prednosno na mesto ušice upotrebljava uzengija 2, U-oblika, sa šiljcima 3e, prema si. 12 i 13. Vezivanje se ovde u ostalom izvadja tako, da se to radi sa pojedinim trakama kod vezivanja prema si. 9. Jedno takovo uredjenje sastavljeno je iz najjeftinijih sredstava, i može se podesiti prema svim prilikama. Patentni zahtevi: 1) Uredjenje za vezivanje drveća sa potpornim stubom, naznačeno time, što ima ušicu, prednosno iz žice, jednu metalnu traku, koja se ili čvrsto ili labavo uvlači u ušicu i jedan ili više šiljaka, koji su rasporedjeni na ovoj ušici odn. na samoj metalnoj traki, n neposrednoj blizini ušice. 2) Uredjenje po zahtevu 1 naznačeno time, da je ušica oblikovana pod pravim uglovima i da traka, koja je ovijena oko jedne stranice te ušice, a koja u danom slučaju može tamo biti zakovana, ima jedan ili više šiljaka, koji su iz nje izštan-covani i savijeni napolje. 3) Uredjenje po zahtevu 1 naznačeno time, da su šiljci obrazovani na naročitom plohom metalnom komadu U-oblika, koji može biti primerice zanitovan. 4) Uredjenje po zahtevu 1 naznačeno time, da se traka iza omatanja oko jedne strane ušice završava jednim šiljkom, koji je savijen pod pravim uglom. 5) Uredjenje po zahtevu 1 naznačeno time, da se na mesto zatvorene ušice upotrebljava uzengija Z-oblika, čiji su slobodni krajevi produženi po prilici do sre- dine srednjeg dela i koji se završava šiljcima savijenim pod pravim uglom. 6) Uredjenje po zahtevu 1 i 5 naznačeno time, da srednji deo uzengije stoji pod pravim uglom prema vertikalnim de-lovima, tako da se na svaki vertikalni deo, u različitoj visini može učvrstiti druga traka. 7) Uredjenje po zahtevu 1 naznačeno time, da se na mesto zatvorene ušice upotrebljava uzengija U-oblika, čiji se slobodni krajevi završavaju šiljcima savijenim pod pravim uglom. 8) Uredjenje po zahtevu 1 i 5 ili 6, naznačeno time, da uzengija pri montiranju naleže na potporni stub samo na području svojih šiljaka, dok njeni slobodni krajevi, koji nose trake, stoje na odstojanju od stuba, tako da se oni pri razvijanju drveta mogu savijati pod uticajem vučenja trake. ■ - - 'I y ■■ ■' ! -'ifju •!?)(;•.» .!• ,.n ..<■:?!; '-f. \ V >' i )■ ■ • - ' ■ i 1 ■ • . rj(rj. C Fifi: Z ^BiSmUSmSi^ rjff-.d. iiŽ.7ŽŽ™7ii Figtk l ■/ Adpatent braj6391, silo®) J J ^ ^/ TTT J Ja ca, Sčt 'r ~n Jr- ir fjfid ]?$ & r&e. /l^Jf £*> 2d 2c //